REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Poslovni broj Ovr-179/2026-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Saša Javoran, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja kao predlagatelja osiguranja GZ, G, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Davoru Perušku odvjetniku iz Pule, protiv tuženika kao protivnika osiguranja IZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po pun. Lenki Banjani odvjetnici iz [adresa] radi utvrđenja prava stvarne služnosti i upisa tog prava u zemljišne knjige , odlučujući i prijedlogu predlagatelja osiguranja za osiguranjem nenovčane tražbine dana 13. ožujka 2026. godine

r i j e š i o  j e

Odbija se u cijelosti prijedlog tužitelja kao predlagatelja osiguranja GZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema prvotuženiku kao protivniku osiguranja IZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine uklanjanjem postavljenog tucanika koji sadržajno glasi:

"I Nalaže se prvo tuženiku IZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uklanjanje postavljenog tucanika na dijelu kč. br. [katastarska čestica] CUKRIĆI 5488 m2, ŠUMA 4404 m2, DVORIŠTE 907 m2 , BAZEN, 49 m2, KUĆA, Cukrići, CUKRIĆI 41, 129 m2 , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. (označeno crnom bojom slovom T i trokutom )

na način da isti ne sprečavaju pristup vozilima na kč. br. [katastarska čestica], KAZALI, površine 907 m2 K. O. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja.

II Zabranjuje se svako daljnje ometanje tužitelja u izvršavanju prava služnosti puta u širini od 4 m.

III Ukoliko provtuženik ne postupe po nalogu iz st. 1. ovog rješenja protivniku osiguranja odrediti će se novčana kazna od 10.000,00 €.

IV Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Puli pod P-564/2025", kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj-predlagatelj osiguranja je u tužbi naveo da je Tužitelji je samovlasnik nekretnine: kč. br. [katastarska čestica], KAZALI, površine 907 m2 K. O. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te suvlasnik u 2/4 dijela - k. č. br. [katastarska čestica] KAZALI 239 2, PUT 239 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok su tuženici suvlasnici nekretnine: kč. br. [katastarska čestica], CUKRIĆI 5488 m2, šuma 4404 m2, dvorište 907 m2 , bazen, 49 m2, kuća, Cukrići, CUKRIĆI 41, 129 m2 , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Navodi da je tužitelj potonji vlasnik nekretnine - kč. br. [katastarska čestica] CUKRIĆI 5488 m2, šuma 4404 m2, DVORIŠTE 907 m2 , bazen, 49 m2, kuća, Cukrići, CUKRIĆI 41, 129 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K.O. Juršići kućni broj 41 – u kopiji katastarskog plana u prilogu - označeno žutom bojom koju je kuću on izgradio i prodao 2014. god. također potonjem vlasniku HELMAN LEU, OIB: 91459332923, Kostrena, Žarka Pezelja 39 koju su tuženici istu stekli kupnjom 2016. god. Nadalje Tužitelj je svojevremeno radi dolaska na glavnu javnu prometnicu - javno dobro - k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUT površine 4649 m2 upisane u z.k. ul. popis I , K. O. [katastarska općina] ( u kopiji katastarskog plana označeno zelenom bojom ) formirao k. č. br. [katastarska čestica], PUT 239 m2, upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u kopiji kat. plana označeno crvenom isprekidanom bojom – širine 4 m ( koje je i danas suvlasnik u 1/2 dijela ) te je preko iste ali i preko dijela k. č. br. [katastarska čestica] u širini od 4 m ( označeno roza bojom) dolazio i dolazi do kč. br. [katastarska čestica], KAZALI, površine 907 m2 K. O. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U tom cilju se povukao u svoju parcelu i izgradio ogradni zid u kojem su veliki i malu portun i time si omogućio si prilaz do - kč. br. [katastarska čestica] sve vidljivo u fotografiji u prilogu ( zid označen crnom crtom ) Inače su tužitelji i njegovi prednici već više od 100 godina prolazili i dolazili do svojih nekretnina te je i u naravi a i na slici jasno vidljiv i definiran put ( točno je da tužitelji prilikom prodaje nekretnine učinili propust te nisu u svoju korist upisali služnost na dijelu ) na k. č. br. [katastarska čestica] – označeno roza bojom u širini od 4 m - svejedno je stekao pravo služnosti prolaza i provoza i nakon prodaje jer je to jedini put do iste i istim putem dolazi do svoje nekretnine - kontinuirano samo tim putem do svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. Navodi da se tužitelj nalazi u posljednjem mirnom posjedu prava prolaza i provoza preko dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] koji dio u naravi čin i pristupni put no prvotuženik je svojevoljno (iz zluradosti jer drugog razumnog objašnjenja nema bez dozvole tužitelja 13. rujna 2025.god. na citirani put dovezao oko 6 – 8 m3 tucanika (na slici u prilogu označeno slovom T) te time spriječio Tužitelja da dođe do svoje nekretnine - kč. br. [katastarska čestica], KAZALI, površine 907 m2 K. O. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tuženici u isto vrijeme koriste k. č. br. [katastarska čestica] ( koja je u 1/2 dijela u suvlasništvo tuž itelj ) i on im ne brani prolaza i provoz kao pristupni put do svoje nekretnine – no ni oni nemaju upisanu služnost na istoj u korist svoje - na kojoj je pored toga u trup puta postavljena kompletna infrastruktura struja, voda, telefon. Inače je nekretnina tužitelja sada urbanizirana i isti namjerava na njoj graditi svoju kuću odnosno obiteljsku zgradu - no ovim činom tuženika onemogućen je pristup te ostvarenje njegovih zakonskih prava te nezakonitim činom tuženika tužitelj trpi izuzetno veliku i nenadoknadivu štetu pa je potpuno osnovan i legitiman tužbeni zahtjev. Uz tako opisani tužbeni zahtjev tužitelj- predlagatelj osiguranja je predložio i donošenje privremene mjere prema oba tuženika, da bi naknadno u podnesku od 24.10.2025.godine povukao navedeni prijedlog za određivanjem privremene mjere prema drugotuženoj i ustrajao u prijedlogu za osiguranjem na način kako je sadržajno i navedeno u izreci ovog rješenja u odnosu na prvotuženika kao protivnika osiguranja. Prvotuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao i prijedlogu za određivanjem privremene mjere.

2. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere prema prvotuženiku kao protivniku osiguranja postupovno je dopušten i cjelovit, ali je u materijalno pravnom smislu po ocjeni ovog suda neosnovan u cijelosti.

3.

Člankom

346.

Ovršnog

zakona

(NN 112/12,25713,93714,55/16,73/17,131/20, 114/22 dalje u tekstu OZ) propisano je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2 istog članka propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

4. Tužitelj je kao predlagatelj osiguranja prvotno postavio prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine u odnosu na oba tuženika kao protivnika osiguranja koji prijedlog je međutim naknadno povukao prema drugotuženoj u podnesku od 24.10.2025.godnie, tako da je ustrajao u prijedlogu za određivanjem privremene mjere samo u odnosu na prvotuženika kao protivnika osiguranja.

5. Glede merituma spora predmet parničnog postupka P-564/25 je traženje tužitelja kroz tužbu da sud prihvati tužbeni zahtjev kojim će utvrditi pravo služnosti puta, provoza, prolaza i postavljanja infrastrukture struje vode i telefona u širini od 4 metra u korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz traženje da mu tuženici izdaju tabularnu ispravu za upis navedene služnosti kako je to predložio i u samoj tužbi.

6. U ovoj pravnoj stvari temeljem postojećih dokaza u spisu nije sporna činjenica i prema aktualnim zemljišno knjižnim izvatcima koji su javni i svima dostupni da je tužitelj doista samovlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina je upisana u zk ul [broj ZK uloška] u naravi oranica površine 907 m2. Tuženici su nesporno zemljšno knjižni suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u naravi šuma, dvorište, bazen, kuća i to svaki u ½ suvlasnička udjela. Nesporna je činjenica da je tužitelj suvlasnik i k. č. [katastarska čestica] koja nekretnina je u naravi put površine 239 m2 u ½ dijela dok su u preostalih ¼ dijela kao suvlasnici upisani svaki svaki u ¼ dijela NZ i SZ. Nesporna je činjenica da prema kopiji katastarskog plana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u koja je u samovlasništvu tužitelja i k. č. [katastarska čestica] koja je u suvlasništvu tuženika da te nekretnine međusobno graniče kao što međusobno graniče i nekretnine k. č. [katastarska čestica] u naravi put k. o. [katastarska općina] gdje je tužitelj upisan kao suvlasnik u ½ dijela te nekretnina k. č. [katastarska čestica] u suvlasništvu tuženika budući je iz kopije katastarskog plana vidljivo da se te dvije nekretnine neposredno dodiruju. Nesporna je nadalje činjenica da je sam tužitelj dostavio fotografije sa Geoportala DGU listovi 7 i 8 spisa P -564/25 iz kojih fotografija je vidljivo da se na njegovoj k. č. [katastarska čestica] (snimljeno 29.9.2025.) ne nalazi ništa osim zelenila dok se na nekretnini u suvlasništvu tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze objekti opisani i u samom vlasničkom ugovoru uključujući i bazen. Nesporna je činjenica da sukladno navodima, ali i podacima iz povijesnog vlasničkog lista (na str. 64 do 67 spisa P-564/25) za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da nesporno proizlazi da je upravo sam tužitelj nekad bio vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tu nekretninu temeljem kupoprodajnog ugovora od 3.6.2014. te Aneksa istog od 4.6.2014. prodao kupcu AZ sukladno kupoprodajnoj cijeni iz tog ugovora i aneksa istog od 4.6.2014. te je tom kupcu i izdao tabularnu ispravu od 21.7.2014. kojom je dopustio uknjižbu prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporna je također i činjenica koja proizlazi iz povijesnog vlasničkog lista iz zemljišnih knjiga koje su svima dostupne i javne da su upravo prvo i drugotuženici temeljem kupoprodajnog ugovora od 28.4.2016. kupili predmetnu nekretninu od AZ i tabularne izjave od 29.4.2016.godine uknjižili se kao sadašnji suvlasnici k. č. [katastarska čestica] sada upisana u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije sporna činjenica da je sama drugotužena u odgovoru na tužbu u predmetu P-564/25 na str. 38 do 39 spisa u podnesku od 12.11.2025. navela da se ne protivi utvrđenju i upisu stvarne služnosti kako se to traži u tužbenom petitu uz navod da se drugotužena se " nije protivila izvršavanju tužiteljeve služnosti" te da nije ometala tu služnost uz navod da je njen bivši suprug prvotuženik bez da nju pita navažao šljunak u blizini kuće zbog čega se usprotivila izricanju privremene mjere u odnosu na nju list 39 spisa. Nije sporna činjenica da je tužitelj kao predlagatelj osiguranja kao dokazni materijal vezano za navažanje šljunka dostavio fotografije na listovima 14-17, 19 i 56 spisa P-564/25 iz kojih je vidljivo stanje bez šljunka fotografije na str. 15 i 17 tog spisa, te list 16 tog spisa stanje sa šljunkom. Iz predmeta P 564/25 je sukladno čl. 313 st. 3 supsidijarne primjene ZPP-a prijedlog za određivanjem privremene mjere izdvojen u ovaj spis. Nije sporna činjenica da je sukladno prijedlogu tužitelja iz spis P-564/25 ovaj sud odredio zabilježbu spora temeljem rješenja od 14.10.2025. godine listovi 23-25 tog spisa. Sve navedeno proizlazi i postojećih pisanih dokaza iz spisa P-564/25.

7. Ono to je sporno u ovoj pravnoj stvari jest da li su kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 346 Ovršnog zakona za određivanjem privremene mjere ovakve vrste.

8. Već je sama drugotužena u spisu P-564/25 navela u svom odgovoru na tužbu od 12.11.2025. da se ona ne protivi utvrđenju i upisu stvarne služnosti kako se to traži tužbenim petitom uz navod da se ona nije protivila niti je ometala tužitelja u izvršavanju prava stvarne služnosti ukazavši kako je već rečeno da navažanje šljunka koji se vidi na fotografiji izvršio njen bivši suprug prvotuženik što je ponovljeno i na ročištu od 19.11.2025. godine "već je to učinio njezin bivši suprug IZ bez da nju pita te je upravo on navažao šljunak",list 1 zapisnika od 19.11.2025.godnie . Razvidno je da je tužitelj suvlasnik puta tj. kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koj i put neposredno graniči sa nekretninom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno kopiji katastarskog plana. Na ročištu od 19.11.2025.godine u spisu P-564/25 na upit suda punomoćnici prvotuženika na koji način tuženici (IZ i ČZ) pristupaju do svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] (budući je ponavlja se iz kopije plana bilo vidljivo da je to jedino bilo moguće po putu tj. kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje parcele je u ½ dijela suvlasnik tužitelj) odgovoreno je citira se "po putu a pokojem putu to je nebitno jer smatra (punomoćnica op.a.) da to nije predmet spora", završen citat.

9. U takvom kontekstu po ocjeni ovog suda tužitelj je učinio vjerojatnim, a koja vjerojatnost je i dovoljna za ovu vrstu postupka osiguranja, prvu zakonsku pretpostavku vezanu za postojanje svoje nenovčane tražbine usmjerene na utvrđenje prava služnosti puta , prolaza i provoza uz postavljanje infrastrukture u širini od 4 metra. Naime sama drugotužena je, kako je to već navedeno, potvrdila da se ona nije protivila izvršavanju tužiteljeve služnosti na dijelu opisnom u tužbi, što kraj činjenice da je tužitelj kao predlagatelj osiguranja ujedno i suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela koji je u naravi put a koja čestica graniči neposredno sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji su suvlasnici tuženici, kraj činjenice da je upravo tužitelj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prodao ugovorom o kupoprodaji od 3.6.2014.godine predniku tuženika AZ (koji ugovori prileže na str. 78 do 84 spisa uz aneks i tabularnu izjavu) koji je onda tu česticu kč. br. [katastarska čestica] prodao tuženicima ugovorom o prodaji od 28.4.2016.godine, dovoljno govori u prilog vjerojatnosti opisane nenovčane tražbine tužitelja kao predlagatelja osiguranja koji je želio sebi sačuvati pristup do svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tom, zaključku ide u prilog i tvrdnja pun. prvotuženika sa ročišta od 19.11.2025.godine koji nije mogao logično odgovoriti na jednostavan upit suda kako onda sami tuženici dolaze do svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući iz kopije katastarskog plana prilaz do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je razvidan jedino preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja koja čestica je u naravi put, a što uostalom potvrđuju i dostavljene fotografije iz kojih je razvidno postojanje ulaza sa lijeve strane u zidu. Naravno tužitelj će svoju nenovčanu tražbinu morati na nivou dokazanosti dokazivati u kognicijskom postupku P-564/25, no u ovom postupku za ovu pretpostavku je dovoljna i sama vjerojatnost koja postoj te se u ovom postupku su ne može utvrđivanjem dokazanosti neke tražbine već samo vjerojatnosti jer bi u protivnom u suprotnom sama svrha privremene mjere bila izlišna.

7. Međutim tužitelj kao predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim druge pretpostavke iz članka 346 OZ-a koje moraju biti kumulativno ispunjene sa prvom pretpostavkom da bi se predložena privremena mjera odredila. Naima samo nalaganje prvotuženiku kao protivniku osiguranja kroz privremenu mjeru da mora ukloniti tucanik i to na onom dijelu koji je označen trokutom i slovom T (kako se to predlaže u ispravljenoj mjeri) sugerira da tužitelj fizički nikako ne može ni na koji način pristupiti putem do svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], što po ocjeni ovog suda temeljem raspoloživih dokaza u spisu ipak nije točno. Naime i prema dostavljenoj fotografiji "bez šljunka" (list 56 spisa P-564/25) i onoj "sa šljunkom" list 54 spisa P-564/25 razvidno je da tužitelj kao pješak cijeneći visinu šljunka kao pješak ipak može pristupiti do svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] jer se ne rad i o takvom fizičkoj prepreci koja bi spriječila pješaka da prijeđe preko tog šljunka, već samo vozilo. Da je tome tako jasno proizlazi i iz samo prijedloga da se predložena mjera odredi "na način da isti ne sprječavaju pristup vozilima" .U obje te fotografije na str. 54 i 56 spisa P-564/25 razvidno je da se iza vidi nekretnina tužitelja koja je obrasla u zelenilo, te nije vidljivo da bi se bilo što nalazilo na njoj, a o čemu će kasnije biti riječi.

8. Svrha privremene mjere sukladno recentnoj sudskoj praksi nije mogućnost ostvarenja tražbine koja je navedena u samom tužbenom petitu. Naprotiv, privremena mjera treba biti prvenstveno sredstvo koje ima primarno za cilj stvaranje uvjeta za buduće izvršenje potraživanja predlagatelja osiguranja na temelju odluke koja će biti donesena u parničnom predmetu, a sve kako bi se eliminirala ili umanjila mogućnost sprečavanja ili otežavanja takvog ispunjenja (primjerice odluka Županijskog suda Pula Gž-1502/09-2 od 09.06.2009.g.). Dakle privremena mjera kao mjera osiguranja ne može (u pravilu op.a.) služiti ostvarenju same pretendirane tražbine već primarno samo osiguranju tražbine vezane uz postupak kojim se ostvaruje (primjerice odluka Županjskog suda Pula Gž Ovr-422/16-2 od 16.05.2016.g.). U protivnom da tome nije tako, uz naravno izuzetke o kojima će se obrazlagati u nastavku, privremena mjera bi predstavljala moguće sredstvo zlouporabe prava na način da se ista koristi kako bi se ostvarila sama tražbina i prije ishoda kognicijskog postupka koji se radi iste vodi i time izvršio pritisak na tuženika kao protivnika osiguranja. Žurba tužitelja, što je ovom sudu životno i logično vidi se i iz njegovog podneska od 24.10.2025.godine list 30 spis P- 564/25 u kojem navodi da on više ne može dolaziti, provoziti i prolaziti do svoje nekretnine jer da namjerava podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Međutim po ocjeni ovog suda sama okolnost glede nemogućnosti fizičkog dolaska tužitelja i vozilom do svoje parcele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može nikako utjecati na upravni postupak vezan za izdavanja građevinske dozvole jer takav utjecaj može imati samo uspjeh tužitelja u kognicijskog postupku P-564/25 glede ostvarivanja pristupnog puta što je bitno naglasiti ne samo u pukom fizičkom već u pravnom smislu zbog čega je uostalom i postavio tužbeni zahtjev i na izdavanje tabularne isprave za upis takve služnosti u zemljišnim knjigama. Naime sukladno Zakonu o gradnji uvjet za dobivanje građevinske dozvole je svakako i riješen pristupni put do nekretnine, ali riješen u pravnom smislu a ne samo fizičkom . Dakle pojednostavljeno kazano mogućnost fizičkog dolaska i odlaska vozilom tužitelja do svoje nekretnine neće imati utjecaj vezano za dobivanje građevinske dozvole, a tužitelj u pravnom smislu i ne može fizički započeti gradnju objekta prije dobivanja takve građevinske dozvole da bi zbog toga onda trpio nenadoknadivu štetu. Stoga sama privremena mjera ne može biti sredstvo pritiska na protivnu stranu u cilju bržeg ishođenja građevinske dozvole a da se pri tome, što je bitno naglasiti u pravnom smislu ne riješi pitanje pristupa do nekretnine tužitelja. Dakle sama mogućnost fizičkog dolaska i odlaska tužitelja do svoje kč. br. [katastarska čestica] preko kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] koju bi tužitelju omogućio sud kroz mjeru neće imati utjecaj na mogućnost tužitelja da podnese zahtjev za gradnju jer tužitelj za isti mora u pravnom smislu imati dokaz da je pristup do njegove kč. br. [katastarska čestica] pravno omogućen, a tek nakon toga i da taj pristup u pravnom smislu ima i na terenu dovoljnu širinu kako bi se omogućilo izdavanje građevinske dozvole, što mora biti evidentirano i u zemljišnim knjigama.

9. U takvom kontekstu privremenom mjerom se bar po ocjeni ovog suda ne može (osim uz iznimke o kojim će kasnije biti riječi ) konzumirati u cijelosti i sam tužbeni zahtjev jer to nije i ne može biti svrha privremene mjere ovakvog tipa. Ograničenje je dakle nužan izvor iz pravne prirode misije koja se namjenjuje privremenim mjerama (u tom smislu ide i navod iz knjige Sudsko izvršno pravo autora I, N, S). Naravno da ostvarenje ovakve prirode privremene mjere neće biti moguće doslovno u svim situacijama iz razloga što će priroda odnosa i prilika zbog kojih treba intervenirati privremenom mjerom tražiti da se već u tom stadiju postupka poduzmu određeni zahvati koji sasvim gotovo iscrpljuju sadržaj pretendiranog potraživanja. Međutim po ocjeni ovog suda u ovdje to nije slučaj. Nadalje tužitelj kao predlagatelj osiguranja vidi nenadoknadivu štetu u činjenici da zbog nasutog šljunka on ne može ni započeti gradnju obiteljske kuće, što po ocjeni ovog suda nije takva šteta u kontekstu kad i sama gradnja u pravnom smislu u pravno uređenoj državi i ne može započeti bez građevinske dozvole te prijavom gradilišta. Osim toga predložena mjera mora služiti osiguranju same tražbine što znači da ista mora biti kompatibilna sa tražbinom koju osigurava, a navodi tužitelja iz podneska od 24.10.2025.godine o povećanju troškova gradnje, o nemogućnosti iznajmljivanja o izmakloj dobiti u biti ukazuju da se mjera traži zbog nekih drugih razloga tj. da se radi o novčanoj tražbini dok tužitelj zatraženom mjerom traži osiguranje nenovčane tražbine što dokazuje i njegov tužbeni petit.

10. S druge strane po ocjeni ovog suda ipak se ne radi o tzv. regulacijskoj privremenoj mjeri, a vezano za potrebu osiguranja pravnog reda odnosno koja se treba donijeti i iz drugih važnih razloga koji nisu na takvom nivou da bi sud na takav način morao privremeno urediti sporni odnos (sudska praksa VSRH primjerice Rev - 2787/13-2 od 12.2.2014.godine). Naime, sam tužitelj kao predlagatelj osiguranja i ne spominje nikakvo nasilje koje se već događalo na terenu ili koje bi se moglo događati i to kako u svojim prijedlozima tako i na ročištima od 19.11.2025. i odnosno 26.2.2026.godine.Naime vezano za izričit upit suda na ročištu od 26.2.2026.godine tužitelj je izričito ustrajao kod navedenih razloga za određivanjem privremene mjere, list 2 zapisnika ne navodeći druge. Nadalje ostaje nedokazano niti na razini vjerojatnosti u čemu bi tužitelju nastajala nenadoknadiva neimovinska šteta (on traži osiguranje nenovčane tražbine) samom činjenicom što vozilom ne može doći do svoje nekretnine budući tužitelj i ne pokušava sudu pojasniti što se to bitno nalazi na njegovoj nekretnini koja je prema snimci sa geoportala u cijelosti prekrivena zelenilom (da li primjerice neke stvari ili nešto treće što mu je životno neophodno da bi vozilom mogao doći doiste) to tim više što na takvoj nekretnini prema pravilima logike tužitelj i ne može živjeti da bi mu bilo neophodno da i vozilom dolazi do iste. Nadalje tužitelj nije učinio vjerojatnim niti pretpostavku zašto bi određivanje ovakve mjere koju traži utjecalo na sprječavanje ili znatno otežano ostvarenje tražbine budući određivanje ili neodređivanje iste ne može utjecati na postupak dokazivanja glede ostvarenja zakonskih pretpostavki glede služnosti koju traži kroz tužbeni petit. Trenutna nemogućnost prolaska vozilom po ocjeni ovog suda ne može utjecati na prethodno navedeno glede osnovanosti tužbenog petita. Isto tako tužitelj nije učinio niti vjerojatnim da sama činjenica navezenog šljunka može utjecati na njegovo pravo glede stvarne služnosti koje će on imati prilike dokazivati u kognicijskom postupku P- 564/25, pa ostaje nejasno zašto bi samo fizičko uklanjanje šljunka i mogućnost dolaska vozilom do kč. br. [katastarska čestica] u navedenom kontekstu omogućilo tužitelju osiguranje pretendirane tražbine koju će on ostvariti i neovisno o mjeri ako dokaže zakonom predviđene pretpostavke za navedeno. Stoga se navedena mjera se po ocjeni ovog suda nije mogla odrediti niti kao regulacijska privremena mjera. Naime ponavlja se ostaje nejasno zbog čega bi tužitelju nastajala nenadoknadiva šteta time što ne može doći (vozilom op.a.) do svoje nekretnine (podnesak od 13.2.2026.godine, list 70 spisa) koja je u naravi u zemljišnim knjigama upisana kao oranica, a na fotografijama koje je dostavio sam tužitelj list 5 ovog spisa je vidljivo da je obrasla raslinjem, što sudu nije pojašnjeno niti na ročištu od 26.2.2026.godine. Isto tako tužitelj čak i ne tvrdi da bi određivanjem te mjere protivniku osiguranja nastala samo neznatna šteta pa su opisano ne može presumirati.

11.Naime, po ocjeni ovog suda predlagatelj je trebao sam navesti (nakon što mu je i dana mogućnost da prijedlog dopuni na dvama ročištima) barem činjenice koje proizlaze da određenom mjerom protivnik osiuguranja će trpjeti samo neznatnu štetu ili barem predložiti dokaze iz kojih bi tako nešto proizlazilo na nivou vjerojatnosti. U tom smislu ide i recentna sudska praksa primjerice odluka Županijskog suda Pula Gž - 2692/12-2 od 12.12.2012. godine. Opisano se naročito navodi u kontekstu da privremena mjera koju tužitelji kao predlagatelji osiguranja predlaže nije nikakav mjera konzervativnog karaktera već naprotiv radi se o tzv. "invazivnoj mjeri" glede koje sve zakonske pretpostavke moraju biti opstojne barem na nivou vjerojatnosti.

12. Sukladno svemu prethodno obrazloženom budući po ocjeni ovog suda nisu ispunjene sve pretpostavke iz članka 346 OZ-a valjalo je u cijelosti odbiti prijedlog tužitelja kao predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kao neosnovan, te odlučiti sadržajno kao u izreci ovog rješenja .

U Puli, 13. ožujka 2026.

S u d a c

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba u roku od 8 dana, putem ovog suda u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

Dna:

1. Tužitelju kao predlagatelju osiguranja po punomoćniku

2. Prvotuženiku kao protivniku osiguranja po punomoćnici