Posl.br.P-5423/18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljana Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja JUG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivan Bačić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika JU [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zoranu Periću odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon zaključene glavne rasprave dana 29. siječnja 2026. god., presudom donesenom i objavljenom dana 13. ožujka 2026.godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženoj isplatiti tužiteljici iznos od 37.750,00 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 17. svibnja 2017. do 31.12.2022 prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1.1.2023. do 30.12.2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31.12.2023 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana od pravomoćnost presude i pod prijetnjom ovrhe."

II Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 6.250,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi sukladno čl.29 Zakona o obveznim odnosima od dana 13. ožujka 2026 g pa do isplate.

Obrazloženje

1.U tužbi tužiteljica navodi kako je bila suvlasnica nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Splitu, kao stan na 11 katu, označne br.8, u površini od 81,58 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagavaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, pokrivene terase i balkona u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 5487 K. O. [katastarska općina], [broj poduloška], anagrafske oznake Zoranićeva 8, Split, (dalje u tekstu:stan) i to za 56/82 dijela. Tužiteljica je suvlasnički dio predmetnog stana stekla temeljem Ugovora o kupoprodaji od 16.04.2013.g. ovjerenog pred Javnim bilježnikom Ivanom Bradarićem iz Splita, dana 16.04.20213.g. broj OV-2913/13, i to za kupoprodajnu cijenu do 117.000,00 EUR-a (slovima:stosedamnaest tisuća eura), tj. kupoprodajna cijena za cijeli stan je iznosila 163.000,00 EUR-a (slovima:stošestdesetri tisuće eura), odnosno razvidno je da je cijena predmetne nekretnine u travnju 2013.g. iznosila cca 2000 EUR-a/m2. Citiranim ugovorom o kupoprodaji stekla je 50/82 istim ugovorom 32/82 dijela predmetnog stana, stekla je GU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], inače kćerka tužene, za 40.00,00 EUR-a (slovima:četrdesetšesttisuća eura).

2.Tužiteljica radi pojašnjenja međusobnih odnosa stranaka navodi u ime i za račun tužiteljice, kao kupca, citirani ugovor o kupoprodaji potpisao NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno suprug tužene, a što ukazuje da su bili u bliskim prijateljskim odnosima. Tužiteljica je u skladu s međusobnim povjerenjem prema tuženoj i njezinoj obitelji dana 28.3.2017.g. kod Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Sydneyu, Klasa:037-02/17-01/67, Urbroj:521-AUS-03-17-2, a kojom je tužiteljica ovlastila tuženu da može prodati suvlasnički dio tužiteljice od 50/82 dijela predmetnog stana, odnosno u ime i za račun tužiteljice potpiše Predugovor i primi kaparu, da potpiše Kupoprodajni ugovor i primi ugovorenu kupoprodajnu cijenu, ovjeri potpis na tom ugovoru, te da poduzima sve ostale potrebne radnje za provedbu tog ugovora, u predmetnoj punomoći tužiteljica nije odredila kupoprodajnu cijenu svog suvlasničkog dijela predmetnog stana.

3.Tužena je temeljem punomoći tužiteljice iz prethodne točke ove tužbe, prodala suvlasnički dio u vlasništvu tužiteljice suprugu ČU, Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 16.05.2017., ovjeren u potpisima pred javnim bilježnikom Teo Karabotić-Milova, u Splitu dana 16.05.2017 br. OV-3036/17, za kupoprodajne cijene od 65.000,00 EUR-a, (slovima:šezdesetpet tisuća eura). Tužiteljica priznaje da joj je isplaćena kupoprodajna cijena od 117.000,00 EUR-a, (slovima:stosedamnaest tisuća eura), odnosno ista kupoprodajna cijena koju je tužiteljica isplatila prilikom kupnje 2013.g. s time da je predmetni stan u međuvremenu u cijelosti renoviran.

4.Tužiteljica pretpostavlja da je kupoprodajna cijena od 65.000,00 EUR-a u kupoprodajnim ugovoru od 16.05.2017.g. vjerojatno navedena da kupac ČU plati puno manji porez na promet nekretnina. Pored navedenog, tužiteljica ukazuje o sadržaju predmetnog ugovora o kupoprodaji nije imala nikakvih saznanja. Dakle, tužiteljica je u travnju 2013.g. kupila 50/82 suvlasničkog dijela predmetnog stana za 117.000,00 EUR-a, (slovima:stosedamnaest tistuće eura), odnosno po cijeni od cca 2000 EUR/m2, u međuvremenu ga renovira, a zatim je tužena temeljem punomoći tužiteljice u kojoj nije bila određena kupoprodajna cijena, 4, (slovima:četiri), godine poslije prodala suvlasnički dio tužiteljice svom mužu, ČU, za istu kupoprodajnu cijenu od 117.000,00 EUR-a, (slovima:stosedamaensttisuća eura), odnosno po cijeni od cca 2000 EUR/m2, a koja cijena je ispod tržišne vrijednosti , sve ako uzmemo u obzir stalni porast vrijednosti nekretnina na tržištu, a posebno predmetnog stana koji se nalazi u blizini samog središta grada Splita, a čime je tužiteljica pretrpjela znatnu imovinsku štetu.

5.Tužiteljici nije bila namjera prodati nekretninu ispod njezine realne tržišne cijene. Tužena je zbog opisanog postupanja, povrijedila dva temeljna načela obveznog prava, odnosno u konkretnom pravnom odnosu nije postupala s pažnjom dobrog domaćina, i na taj način je postupila protivno čl.10.st.1 Zakona o obveznim odnosim(načelo dužnosti ispunjenja obveza), a potom uzrokujući imovinsku štetu tužiteljici i protivno čl.8. Zakona o obveznim odnosima (načelo zabrane prouzročena štete). Tržišna vrijednost predmetnog stana je u vrijeme predaje temeljem kupoprodajnog ugovora od 16.05.2017.g., iznosila 252.490,16 EUR-a, (slovima:dvjestopedesetdvije tisuće četiristodevedeset eura i šesnaest eurocenti), odnosno njezina tržišna cijene je iznosila 3097,00 EUR/m2. Poziva se na procjene građevinske i tržišne vrijednosti stana izrađene od ovlaštenih sudskih vještaka i procjenitelja.

6 Tužiteljica ovim putem potražuje razliku između njoj isplaćene kupoprodajne cijene po ugovoru od 16.05.2017.g,odnosno od 117.000,00 EUR, (premda je u ugovoru navedeno 65.000,00 EUR) pa do 154.750,00 EUR, a koliko je iznosila tržišna vrijednost suvlasničkog dijela tužiteljice od 50/82 dijela stana u vrijeme prodaje dana 16.05.2017.g., ako se uzme tržišna cijena od 3.095,00 EUR/m2, (50 m2x3095 Eur/m2=154.750,00 Eur). Stoga predlaže donošenje presude kao u izreci.

7.U odgovoru na tužbu tuženik protivi se osnovu i visini tužbenog zahtjeva, predlaže da isti bude odbijen u cijelosti kao neosnovan. Tužbenim zahtjevom traži se da tuženica isplati tužiteljici kunsku protuvrijednost iznosa od 37.750,00 € na ime razlike između isplaćenog joj iznosa kupoprodajne cijene po kupoprodajnom ugovoru od 16.05.2017 g., u iznosu od 117.000,00 € do iznosa od 154.750,00 € za koliko tužiteljica tvrdi da je bila tržišna vrijednost njenog stana koji je tužena prodala temeljem punomoći kojom je ista ovlastila na prodaju. Točno je da je tužena temeljem ispuštene punomoći prodala stan svom suprugu IU, međutim potpuno je netočno da je tržišna vrijednost toga stana bila veća od one cijene po kojoj ga je ona prodala svom suprugu. Tržišna vrijednost stana u vrijeme prodaje nije iznosila 3.095 €/m2, kako to navodi tužiteljica, već se radi o cijeni koja je bitno niža od tog iznosa pa i ispod cijene koja je isplaćena tužiteljici.

8.Tužiteljica prilaže Procjenu građevinske i tržišne vrijednost stana u [adresa] izrađenu od Pavla Latinca, sudskog vještaka, od kolovoza 2018 g. koji stan procjenjuje na iznos od 3.095 €/m2,odnosno 22.980,38 kn, dok vještak Roko Mijanović u elaboratu od 01.02.2018 g. isti ovaj stan procjenjuje na iznos od 2.076,78 €/m2, odnosno 15.409,85 kn. U postupku razreza poreza na promet nekretnina na predmetnu kupoprodaju, kupcu IU Porezna uprava, Područni ured Split, izdaje porezno Rješenje kojim utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina u iznosu od 568.785,68 kn, odnosno 11.951,78 kn po m2, odnosno 1.610,75 €. Porezna uprava ovaj iznos utvrđuje temeljem tržišne vrijednosti nekretnine i to prema Pravilniku o procjeni na način da utvrđuje vrijednost nekretnine U Splitu, Teutina 15, na način da i za tu nekretninu utvrđuje iznos od 11.951,79 kn po m2 kao tržišnu vrijednost.

9.Ono što u bitnome razlikuje procjenu vještaka Latinca od procjene vještaka Mijanovića i Porezne uprave jest to što su dvije potonje procjene vršene prema tržišnoj vrijednosti, koristeći usporedne podatke, sukladno Pravilniku o procjeni, dok je vještvo vještaka Latinca lišeno tih podataka i općenito nije poštivana metodologija Pravilnika o procjeni nekretnina koje to vještvo čini neupotrebljivim u cijelosti. Vezano za postupak kupoprodaje stana i navode da tužiteljica nije znala sadržaj predmetnog kupoprodajnog ugovora kojim je tuženica kao punomoćnica prodala stan svom suprugu, navodi se da to nije točno.

10.Naime, tuženica i njen suprug ČU bili su osobno kod tužiteljice u Sydneyu kada im je na ruke predala predmetnu punomoć za prodaju stana, kada su dogovorili uvjete prodaje, a suprug tužiteljice g. ZU otvorio račun u eurima u banci u Sydneyu, na koji račun mu je ČU dana 04.04.2017 g. uplatio iznos od 117.000.00 €. Kupoprodajni ugovor sklopljen je nakon toga, dana 16.05.2017 g., dakle 42 dana nakon uplate kupoprodajne cijene. Nekoliko mjeseci od dana prodaje, tužiteljica se javila tuženici sa komentarom da je nezadovoljna sa kupoprodajnom cijenom jer da su tržišne vrijednosti veće, te je tuženica samo s obzirom na dugogodišnje poznanstvo i odnose sa tužiteljicom, nakon njenog upornog verbalnog pritiska, na svoju štetu, uplatila na račun tužiteljičinog sina, GUG iznos od 10.000,00 € i to dana 16.11.2017 g.

11.Tužiteljici je poznata činjenica uplate iznosa od 10.000,00 € i u koju svrhu je to uplaćeno i iz kojeg razloga, ali iz nekog razloga ovaj uplaćeni iznos ne spominje u povijesti tužbe. Nadalje, netočne su tvrdnje tužiteljice da je njen stan kojeg je ona prvotno kupila 2013 g., u međuvremenu renoviran u cijelosti, jer nije renoviran, u istom je stanju kao i ranije, osim što se „kozmetički osvježio“ i promijenjena dvoja unutarnja sobna vrata. Tužiteljica je stan 2013 g. platila 1.987 eura/m2 ili cca 99.350,00 eura, a ne kako u tužbi navodi da ga je platila 117.000,00 eura, što se vidi iz samog kupoprodajnog ugovora. S obzirom na gornje, predlaže se odbijanje tužbenog kao neosnovanog u cijelosti budući tuženica nije oštetila tužiteljicu za iznos koji se potražuje tužbom.

12.Tužiteljica se očitovala ne predmetne navode tužene su u cijelosti neosnovani što proizlazi iz već spisu priložene dokumentacije, U odnosu na iznesene navode/prigovore tužene ističe se kako slijedi: Elaboratat od 01.02.2018.g. izrađen od vještaka Roka Mijanovića je privatno naručeno vještvo, slijedom čega se u predmetnom postupku ne može koristiti kao relevantan dokaz Porezno rješenje od Porezna uprava, Područni ured Split, se donosi na temelju opće poznatih činjenica da su podaci koji se unose u sustav netočni, slijedom čega porezno rješenje nije i ne može biti relevantan dokaz u predmetnom postupku. Vještvo vještaka Latinca je također privatno vještvo naručeno od strane tužiteljice u cilju utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetnog stana, slijedom čega se isto ne može uzeti kao relevantan dokaz u predmetnom postupku. tužiteljici nije poznato po kojoj osnovi je tužena izvršila uplatu iznosa od 10.000,00 Eur na račun njezinog sina, ali negira da bi uplata bila izvršena po osnovi kupoprodajne cijene za predmetni stan, a što je vidljivo iz same predmetne uplate priložene od strane tužene. tužiteljica je svoj suvlasnički dio, (50/82 dijela), predmetnog stana temeljem Ugovora o kupoprodaji od 16.04.2013.g. platila 117.000,00 Eur.

13.Tužena je u konkretnom slučaju postupila protivno temeljnim načelima obveznog prava, u konkretnom pravnom odnosu nije postupala s pažnjom dobrog domaćina i na taj način je postupila protivno čl.10.st.1. Zakona o obveznim odnosima1, ( načelo dužnosti ispunjenja obveza), kao i što se nije suzdržala od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta i na taj način postupila protivno članku 8. Zakona o obveznim odnosima 2 (načelo zabrane prouzročenja štete). Naime, u konkretnom slučaju nije sporno da je tužiteljica u skladu s tadašnjim povjerenjem prema tuženoj i njezinoj obitelji dana 28.3.2017.g. tuženoj ispustila punomoć ovjerenu u potpisu tužiteljice dana 28.03.2017.g. kod Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Sydneyu, Klasa: 037-02/17-01/67, Urbroj: 521-AUS- 03-17-2, kojim je tuženu ovlastila na sklapanje predmetnog pravnog posla u ime i za račun tužiteljice. U tom smislu se ističe da je ispuštanjem predmetne punomoći tužiteljica sa tuženom sklopila Ugovor o nalogu po osnovi čl.763.st.1. Zakona o obveznim odnosima temeljem kojeg sklopljenog ugovora se tužena, kao nalogoprimac, obvezala i ovlastila poduzimati za račun tužiteljice, kao nalogodavca, određeni posao, odnosno u konkretnom slučaju za račun tužiteljice sklopiti Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana.

14.Tužena je u konkretnom slučaju sklapanjem predmetne kupoprodaje tužiteljičin suvlasnički dio prodala svom suprugom. Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina). Svatko je dužan uzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta. Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlašćuje nalogoprimac poduzimati za račun nalogodavca određene poslove. ČU, za 117.000,00 Eur, postupila protivno članak 765. st.1.4 i 3.5 Zakona o obveznim odnosima, jer tužena nije postupala s pažnjom dobrog domaćina, odnosno nije skrbila o interesima nalogodavca i njima se rukovodila, odnosno sklapanjem predmetne kupoprodaje nije postupila kako bi u istim okolnostima postupila u vlastitoj stvari. Naime, sklapanjem predmetne kupoprodaje sa svojim suprugom, a u ime i za račun tužiteljice, tužena je svjesno i namjerno prodala tužiteljičin predmetni suvlasnički dio ispod tržišne cijene predmetnog stana u predmetnom razdoblju tužiteljici koja živi i boravi u [adresa] svjesno netočno prikazali tržišno stanje nekretnina na području Grada Splita, odnosno svjesno netočno prikazali da je realna tržišna cijena tužiteljičinog suvlasničkog dijela iznosila 117.000,00 EUR-a,

15.Tuženik se očitovao na navode tužiteljica „neosnovanost navoda tužene“ navodi se kako se tuženica ne slaže sa navodom tužiteljice, privatna naručena vještva kod sudskih vještaka ne mogu koristiti kao relevantan dokaz, sve iz razloga jer su ti vještaci dužni kod izvršavanja svojih ovlasti raditi prema svojoj savjesti, znanju, stručnosti i iskustvu i na to ih obvezuje odgovornost prema zakonu i službi. Međutim, kada već govorimo o konkretnim vještačenjima u ovom predmetu koja su izrađena vanraspravno, treba kazati da je Vještvo izrađeno od strane ovlaštenog sudskog vještaka Roka Mijanović sastavljeno sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, N.N 105/2015, uz korištenja usporednih podataka o prodaji nekretnina na tom području, dok Vještvo vještaka Pavla Latinac nije sastavljeno prema metodologiji koju obvezuje Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina, N.N 105/2015 i time to vještvo automatski gubi na vrijednosti. U odnosu na sadržaj podneska pod točkom 2. „osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva“ tužiteljica se poziva na to da je tužena postupila suprotno dva temeljna načela obveznog prava, da nije postupala sa pažnjom dobrog domaćina (čl.10.stavak 1.ZOO-a) i načelo dužnosti ispunjenja obveze, te da se nije suzdržala od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta (čl.8 ZOO-a). Isto tako tužiteljica se poziva na Ugovor o nalogu (čl.763.stavak 1.ZOO-a) jer da je nadalje postupila protivno članku 765.stavak 1.i 3. ZOO-a, svjesno i namjerno prodala predmetni suvlasnički dio tužiteljice svom suprugu ispod tržišne cijene predmetnog stana. Da sve to nije tako govori činjenica da su već u Sydneyu stranke ovoga postupka dogovorile sve uvjete prodaje, pa je sukladno dogovorenim uvjetima prodaje i ugovorenoj kupoprodajnoj cijeni tužiteljica predala tuženoj punomoć ovjerenu u Sydneyu 28.03.2017 g., a nakon toga suprug tužiteljice ZU otvara račun u eurima u banci u Sydneyu na koji račun mu je suprug tužene ČU dana 04.04.2017 g. uplatio ugovoreni iznos kupoprodajne cijene od 117.000,00 eura. Kupoprodajni ugovor je formalno sklopljen dana 16.05.2017 g., puna 42 dana nakon uplate kupoprodajne cijene na koju tužiteljica nije imala primjedbi. Pregledom punomoći stavka 3., vidljivo je da tužiteljica ovlašćuje tuženu da potpiše kupoprodajni ugovor i primi ugovorenu kupoprodajnu cijenu što ukazuje na to da su već tada potpuno jasno ugovorili kupoprodajnu cijenu koju je ČU i uplatio u cijelosti.

16.Tužiteljica navodi osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju, nije sporno da je tužiteljica u skladu s tadašnjim povjerenjem prema tuženoj i njezinoj obitelji, a na temelju prethodno obavljenih pregovora o visini kupoprodajne cijene za kupnju tužiteljičinog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine i pri čemu su se ugovorne strane dogovorile na iznos od 117.000,00 EUR-a1, ( slovima: stosedamnaesttisuća eura ), dana 28.3.2017.g. tuženoj ispustila punomoć ovjerenu u potpisu tužiteljice dana 28.03.2017.g. kod Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Sydneyu, Klasa: 037-02/17-01/67, Urbroj: 521-AUS-03-17-2, kojim je tuženu ovlastila na sklapanje predmetnog pravnog posla u ime i za račun tužiteljice, kao i da je potom tužena temeljem predmetne punomoći tužiteljice prodala suvlasnički dio u vlasništvu tužiteljice svom suprugu, ČU, to Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 16.05.2017., ovjeren u potpisima pred javnim bilježnikom Teo Karabotić-Milovac, iz Splita, Kavanjinova 4, dana 16.05.2017., br.: OV-3036/17.

17.Tom prigodom je sve dogovoreno, tužiteljica je ispustila punomoć…, a nakon četiri do pet dana uplaćena je kupoprodajna cijena…“ Međutim, ono što je sporno u konkretnom slučaju je način na koji je došlo do realizacije predmetne kupoprodaje, odnosno na koji je način tužiteljica ispustila punomoć tuženoj kojom je istu ovlastila na sklapanje predmetnog pravnog posla u ime i za račun tužiteljice, kao prodavateljice, sa suprugom tužene, kao kupcem, a kojom prilikom su tužena i njezin suprug kod tužiteljice izazvale zabludu, (o tržišnoj vrijednosti predmetnog stana), i održavali je u zabludi u namjeri da je time navedu prvotno na ispuštanje punomoći tuženoj, a potom i na sklapanje predmetne kupoprodaje temeljem ispuštene punomoći, odnosno kojom prilikom su tužena i njezin suprug postupali prijevarno i zbog čega je tužiteljica temeljem punomoći ispuštene tuženoj sklopila predmetni ugovor o kupoprodaji pod prijevarom, (članak 284.st.1. i st.2. ZOO3), i to sa suprugom tužene, koji ju je također prethodno doveo u zabludu i održavao u zabludi zajedno s tuženom. Dakle, tužena i njezin suprug su prvotno svjesno i namjerno uvjerili tužiteljicu da tržišna vrijednost predmetnog stana nije narasla u vremenskom periodu od 4 godine, (2013. - 2017), na način da su tužiteljici koja živi i boravi u [adresa] svjesno netočno prikazali svojedobno tržišno stanje nekretnina na području Grada Splita, odnosno svjesno netočno prikazali da je realna tržišna cijena tužiteljičinog suvlasničkog dijela iznosila 117.000,00 EUR-a,(slovima: stosedamnaesttisuća eura) a što nije odgovaralo stvarnom stanju, a čime su tužiteljicu doveli u zabludu, a koju tržišnu vrijednost stana je tužiteljica zbog međusobnog povjerenja i poštovanja prema tuženoj i njezinoj obitelji prihvatila bez da je sama provjeravala koliko uistinu iznosi tržišna vrijednost predmetnog stana u 2017.g., (godina sklapanja sporne kupoprodaje), a da bi tužiteljica potom po dolasku u Split shvatila da je prevarena od strane tužene i njezine obitelji jer da stan od površine cca 50m2 u samom središtu grada Splita ima puno veće tržišnu vrijednost od one koje su tužena i njezina obitelj prikazali tužiteljici. Nadalje, uz prijevarno postupanje tužene i njezine obitelji kojom su tužiteljicu uvjerili na sklapanje predmetne kupoprodaje temeljem ispuštene punomoći tuženoj, ističe se da je ispuštanjem predmetne punomoći tužiteljica s tuženom sklopila Ugovor o nalogu po osnovi čl.763.st.1. Zakona o obveznim odnosima temeljem kojeg sklopljenog ugovora se tužena, kao nalogoprimac, obvezala i ovlastila poduzimati za račun tužiteljice, kao nalogodavca, određeni. Dio iskaza tužiteljice: “tužiteljica odgovara da je ČU došao u Australiju i kazao joj da on želi kupiti njen suvlasnički dio jer da nije provedeno etažiranje. I tom mi je prigodom kazao da će isplatiti joj kupoprodajnu cijenu od 117.000,00 EUR-a. Ja sam mu vjerovala jer mi je on kazao da cijene nekretnina u Splitu nisu ništa porasle i tom prigodom ja sam prihvatila navedenu kupoprodajnu cijenu jer sam mu vjerovala, ne znam tko je sastavio punomoć, kupoprodajna cijene je isplaćena nakon mjesec dana u gore navedenom iznosu, nikada nisam vidjela navedeni kupoprodajni ugovor. Isplata kupoprodajne cijene izvršena je nakon mjesec dana na račun banke mog supruga.…moj sin je pitao ČU prije sklapanja kupoprodajnog ugovora u Sydneyu da li su kupoprodajne cijene stanova u [adresa] sad veće, ČU je odgovorio da nisu veće.“ Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna. Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete. Dio iskaza tužiteljice: “…tom prigodom sam ja njemu isplatila kupoprodajnu cijenu u iznosu od 117.000,00 EUR.Nakon toga 2017.g. sklopljen je kupoprodajni ugovor s obitelji ČU za suvlasnički dio predmetnog stana. Smatra da je ČU postupio prijevarno kupio stan ispod tržišne vrijednosti predmetnog stana, a u međuvremenu je suvlasnički dio dao svom sinu…“ Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlašćuje nalogoprimac poduzimati za račun nalogodavca određene poslove, odnosno u konkretnom slučaju za račun tužiteljice sklopiti Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana. Međutim, tužena je u konkretnom slučaju sklapanjem predmetne kupoprodaje s kojom je tužiteljičin suvlasnički dio predmetnog stana svjesno i namjerno prodala svom suprugom, ČU ispod tržišne vrijednosti predmetnog stana za kupoprodajnu cijenu od 117.000,00 EUR, postupila protivno članak 765. st.1.6 i 3.7 Zakona o obveznim odnosima, jer tužena nije postupala s pažnjom dobrog domaćina, odnosno nije skrbila o interesima nalogodavca i njima se rukovodila, odnosno sklapanjem predmetne kupoprodaje nije postupila kako bi u istim okolnostima postupila u vlastitoj stvari. Zaključno, tužena je opisanim postupanjem postupila protivno 4, (slovima:četiri), temeljna načela obveznog prava:- tužena se u zasnivanju predmetnog obveznog odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa nije pridržavala načela savjesnosti i poštenja čime je postupila protivno čl.4. Zakona o obveznim odnosima, (načelo savjesnosti ipoštenja);- tužena pri sklapanju predmetne kupoprodaje nije polazila od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba čime je postupila protivno čl.7.st.1. Zakona o obveznim odnosima, (načelo jednake vrijednosti činidaba);- tužena se nije suzdržala od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta i na taj način postupila protivno članku 8. Zakona o obveznim odnosima, (načelo zabrane prouzročenja štete);- tužena u konkretnom pravnom odnosu nije postupala s pažnjom dobrog domaćina čime je postupila protivno čl.10.st.1. Zakona o obveznim odnosima, (načelo dužnosti ispunjenja obveza).Suviše navedenog, tužiteljica ukazuje da je njezin prvotni i jedini cilj bio imati stan u [adresa] u kojem će moći boraviti ona i njezina obitelj kada dođu u Split, dok je cilj tužene i njezine obitelji bio da se predmetni stan iznajmljuje, (predmetni stan se ranije sastojao od dvije odvojene cjeline koje su se iznajmljivale), a što sve potvrđuje i tužena u svom iskazu.

18.U tom smislu se ističe da je do sporne kupoprodaje došlo upravo iz razloga što se predmetni stan prema navodima tužene i njezine obitelji nije mogao etažirati, a prilikom kojeg provedbe etažiranja bi od predmetnog stana nastale dvije Nalogoprimac je dužan izvršiti nalog prema primljenim uputama, s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina, ostajući u njegovim granicama i u svemu skrbiti o interesima nalogodavca i njima se rukovoditi. Ako nalogodavac nije dao određene upute o poslu koji treba obaviti, nalogoprimac je dužan, rukovodeći se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u vlastitoj stvari. U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja.

19.Tijekom postupka sud je dokazne svrhe saslušao stranke, proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Stanku Smodlaki, saslušanjem vještaka, odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih.

20.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

21.Predmet spora je tužbeni zahtjev da se tužiteljici naknadi nastala šteta radi umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine a koja je nastala u utuženom iznosu radnjama tuženika. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

22.Odredbom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 33/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. – dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pretpostavke za odgovornost i za štetu jesu: 1. postojanje subjekata obveznog odnosa i odgovornost za štetu, 2. štetna radnja, 3. šteta, 4. uzročna veza između štetne radnje kao uzroka i štete kao posljedice (kauzalni nexus), i5. protupravnost.

23.Iz iskaza tužiteljice proizlazi živi u [adresa] i željela je kupiti stan u [adresa]. glede toga stupila je u kontakt sa suprugom tužene ČU sa obitelji ČU je u dugogodišnjim prijateljskim odnosima. Tom prigodom ČU je kazao da je pronašao stan u [adresa] za prodaju koji se nalazi u [adresa]. i tom prigodom je kazao da ne želi kupiti taj stan, a on je kazao da će stan podijeliti na način da ona kupi 50 kvadrata a preostali suvlasnički dio da će on kupiti odnosno stan je bio površine 81,58 m2 i tom prigodom kazao je da je kupoprodajna cijena za cijeli stan iznosila 2.000 EUR-a za m2. U ljeto 2014.g. došla je u Split i pogledala stan koji joj je on pokazao tom prigodom mu je isplatila kupoprodajnu cijenu u iznosu od 117.000 EUR-a, On je u međuvremenu izvršio preinake na način da je promijenio instalacije kupio kuhinju i dogovorili su da će se predmetni stan iznajmljivati. Kada je kazala da više ne želi da se stan iznajmljuje on je kazao da stan nije njen. U međuvremenu nije izvršeno etažiranje. Nakon toga 2017.g.. sklopljen je kupoprodajni ugovor sa obitelji ČU za suvlasnički dio. Smatra da je ČU postupio prijevarno kupio je stan ispod tržišne vrijednosti a u međuvremenu je suvlasnički dio dao svom sinu. Tijek sklapanja Ugovora o kupoprodaji iz 2017.g. ČU došao je u Australiju i kazao joj da on želi kupiti njen suvlasnički dio da nije provedeno etažiranje. da će isplatiti joj kupoprodajnu cijenu od 117.000 EUR- a. Ona mu je vjerovala kazao je cijene nekretnina u Splitu nisu ništa porasle i tom prigodom prihvatila je navedenu kupoprodajnu cijenu jer sam mu je vjerovala, ne znam tko je sastavio punomoć, kupoprodajna cijene je isplaćena nakon mjesec dana u gore navedenom iznosu, nikada nije vidjela kupoprodajni ugovor. Isplata kupoprodajne cijene izvršena je nakon mjesec dana na račun banke supruga. Punomoć je ovjerena u Australiji u konzulatu. Na upit da li je pročitala punomoć tužiteljica odgovara da istu nije pročitala, a znala je što potpisuje. Pun. tužene u odnosu na iskaz tužiteljice da joj je kupoprodajna cijena isplaćena nakon 30-tak dana od dana izdavanja punomoći ponovno pita da li i dalje ustraje u tom svom iskazu budući da iz dokumentacije u spisu nesporno proizlazi da je punomoć potpisana 28. ožujka 2017.g. a isplata kupoprodajne cijene na račun supruga tužiteljice isplaćena od strane ČU dana 04. travnja 2017.g. tužiteljica ističe da ne zna da ne može točno reći. Na daljnji upit pun. tužene tko je bio prisutan prilikom potpisivanja punomoći od dana 28. ožujka 2017.g i pregovora oko kupoprodaje tužiteljica odgovara bio je prisutan ČU. Tužiteljica se ne sjeća kada je došla tužena u Australiju ali zna da je ČU došao prije i tužena je došla nakon izvjesnog vremena ne može se sjetiti. Punomoćnik tužene pita tužiteljicu da li je prilikom kupoprodaje bio prisutan njen suprug tužiteljica odgovara da je bio prisutan, sin nije bio prisutan jer tada on nije bio sa njima. Na daljnji upit pun. tužene zašto nije primila kupoprodajnu cijenu na svoj račun u banci i što je suprugu kazala zašto da otvori svoj račun tužiteljica odgovara s obzirom da su supružnici imaju zajedničke račune. Tužiteljica potvrđuje da je njen suprug bio upoznat sa činjenicom da će na njegov račun biti uplaćena kupoprodajna cijena od strane ČU i zbog toga je i otvorio taj račun. Pun. tužene pita tužiteljicu da li je ona davala instrukcije svome sinu kako bi ishodio od tužene i njenog supruga da im plate još nešto na ime tog pravnog posla tužiteljica odgovara moj sin je pitao ČU prije sklapanja kupoprodajnog ugovora u Sidney da li su kupoprodajne cijene stanova u [adresa] sad veće, ČU je odgovorio da nisu veće. Na daljnji upit pun. tužene da li joj je poznato da li je njen sin kontaktirao tuženu i njenog supruga vezano za nadoplatu kupoprodajne cijene tužiteljica odgovara da joj je poznato. Na upit pun. tužene da li vam je poznato da su supruga i njen suprug uplatili 10.000 EUR-a na račun sina tužiteljice tužiteljica odgovara da joj je to poznato. Na daljnji upit da li je tužiteljici poznato da li su tužena i njen suprug dugovali njenom sinu tužiteljica odgovara da to treba pitati njenog sina.

24.Iz iskaza tužene glede kupoprodaje stana nakon što je isti oglašen za prodaju 2013.g., poznavali su prodavatelje koji su hitno trebali prodati isti , odmah su reagirali i kupili stan i isplatili ga, kupoprodajna cijena iznosila je 163.000 EUR-a a koji cjelokupni iznos imali su u cijelosti iz razloga što su prodali nekretninu na Korčuli. Prijašnji vlasnici su kazali kako se radi o velikom stanu da je najbolje podijeliti na dva dijela i iznajmljivati. Živjeli su u Australiji i poznavali obitelj tužiteljice a vratili su se iz Australije 2005 g. Nakon što im kćerka završila srednju školu odlučila se vratiti u Australiju i tamo studirati. Kako su bili u prijateljskim odnosima sa obitelji tužiteljice oni su bili zainteresirani za kupnju nekog stana u [adresa] i tom prigodom su tužiteljici predložili kupnju polovine stana u [adresa]. J

1 0

prigodom obitelj tužiteljice nije kazala da želi stan imati samo za sebe i bio je dogovor da će zajednički iznajmljivati stan i dijeliti zaradu pa su iz tog razloga glede toga smo angažirali gospodina ŽU iz [adresa] koji je u njihovo ime i za njihov račun bavio se najmom stana a njima je isplaćivao po 500 EUR-a takav je bio dogovor "puno za prazno". I sve je to funkcioniralo izvjesno vrijeme nakon toga obitelj tužiteljice je odlučila da se više neće baviti turizmom i da će oni dolaziti i tako da im stan bude slobodan a njima to nije odgovaralo iz razloga što se bavimo turizmom i od toga žive. Stanovi su bili jedan do drugog a i nezgodno bi bilo da dolaze turisti a u drugom nekog boravi. i tada su se dogovorili oko otkupa suvlasničkog dijela stana tužiteljice a njima će pronaći i adekvatni stan u [adresa]. Ona i suprug došli su u Australiju kod tužiteljice i tom prigodom su pregovarali glede kupoprodajne cijene odnosno suprug tužiteljice je pregovarao sa tuženom ,ona je bila upoznata sa svim. Tom prigodom je sve dogovoreno tužiteljica je ispustila punomoć koja je ovjerena u hrvatskom konzulatu u Sidneyu a nakon četiri do pet dana uplaćena je kupoprodajna cijena na račun tužiteljičinog supruga tako je bilo dogovoreno. Nakon toga su ona i suprug vratili se u RH i tog ljeta tužiteljičina obitelj je boravila u [adresa] u njenom stanu i ništa nisu govorili jer su prijateljstvo i dalje trajalo. Nakon što su se vratili u Australiju 9, 10 mjesec vratile su se pritužbe na način da im vratimo stan da je kupoprodajna cijena premala. Nakon toga su krenule optužbe, prijetnje, angažirali su sudske procjenitelje koji su utvrdili cijene prema svom nahođenju naš procjenitelj je utvrdio vrijednost cca 2.000 EUR-a a njihov procjenitelj je utvrdio cca 3.000 EUR-a. Nakon navedenog postupanja njen suprug je uplatio je iznos od 10.000 EUR-a na račun tužiteljičinog sina radi mirnog razrješenja spora, međutim, njima to nije bilo dovoljno, mi smo mislili da ćemo na taj način mirnim putem pokušati riješiti da ne ide dalje odnosno postupljeno je na navedeni način zbog prijetnji njenom suprugu.

25.Sud nije prihvatio vještva vještaka koja je tužiteljica priložila u spis jer ista nisu vještva u smislu odredbi ZPP-a, proveo je dokaz vještačenjem po sudskom vještaku za graditeljstvo.

26.Pregledom vještva vještaka za graditeljstvo Darka Smodlake utvrđena je procjena tržišne vrijednost predmetnog stana na dan 04. i 05. travnja 2017.god. Osnovni elementi koji utječu na procjenu tržišne vrijednosti nekretnine su: položajna zona i namjena nekretnine, kvantiteta (ukupna korisna površina), kvaliteta izvedbe i tržišni odnosi ponude i potražnje. Obzirom da nije obavljen očevid lica mjesta, kakvoća stana se procjenjuje sukladno tehničkim opisima u dokumentaciji sudskog spisa kao standardno opremljen stambeni prostor.Dan kakvoće: 04. i 05. travnja 2017.g., a dan procjene: 04. i 05. travnja 2017.g. Lokacija i tlocrtna dispozicija:Višeetažna stambena zgrada označena kat. čest. zem. br.: [katastarska čestica], odnosno Z. K. čest. zem. br.: [katastarska čestica]; K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake: Zoranićeva 8, položena je na jugozapadnom dijelu gradskog predjela Dobri. Pristup do stambene zgrade, kolno i pješački, odvija se neposredno sa gradske asfaltne prometnice, položeno južno u odnosu na stambenu zgradu. Na II. (drugom) katu, položen je stan označen brojem 8, u površini od 81,58 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, pokrivene terase i balkona.

27.Pristup do stana odvija se vertikalnom komunikacijom preko unutrašnjeg dvokrakog stubišta. Konstrukcija višeetažnog stambenog objekta izvedena je sukladno tehničko-projektnim rješenjima u građevinarstvu, primjenjivanim u vremenu izgradnje – krajem tridesetih godina prošlog stoljeća. Procjenjuje se da je temeljenje

1 1

građevine izvedeno na zemljano-laporovito-kamenitom tlu trakastim temeljima. Nosivi zidovi izvedeni su od betona, kamena i opeke. Međukatne nosive konstrukcije su drvene. Krov je dvostrešni, u naravi drveni nosivi grednici sa pokrovom od crijepa. Vertikalna komunikacija između etaža odvija se preko unutrašnjeg dvokrakog stubišta. Stambeni prostor, u naravi trosobni stan, opremljen je podžbuknim vodovodnim, kanalizacionim, antenskim, tkk i električnim instalacijama, standardne izvedbe, s dovoljnim brojem priključnih, izljevnih, odvodnih i rasvjetnih tijela. Opći dojam:očuvan i održavan stambeni prostor pažnjom dobrog gospodara, standardnog nivoa opremljenosti. Stručno mišljenje o prometnoj vrijednosti nekretnine. Prometna (tržišna) vrijednost nekretnine predstavlja iznos u novcu koju bi u normalnim prilikama, nakon odgovarajućeg marketinga, mogla isplatiti razborita osoba, promišljeno i bez prinude sukladno mjesnim tržišnim okolnostima, uzimajući u obzir sva svojstva nekretnine koje mogu utjecati na vrijednost nekretnine. Predmetni trosobni stan uknjižen je u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], u ZU 5487.Identifikacija je utvrđena na osnovi uvida u dokumentaciju sudskog spisa, katastarski operat i zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina]. Kakvoća procjenjivane nekretnine utvrđena je analizom u odnosu na:- vrstu naselja i namjenu okolnih (susjednih) objekata,- lokacijska obilježja, orijentacija i položajna pogodnost nekretnine, kako za stanovanje, tako i za eventualno obavljanje poslovnih djelatnosti (blizina javnih i društvenih sadržaja, centra grada, pristup do objekta, udaljenost opskrbnih, zdravstvenih, obrazovnih i vitalnih gradskih ustanova, …),- urbanistička privlačnost položaja, uređenost i stanje okoliša, pristupačnost i mogućnost pronalaska položaja nekretnine, atraktivnost i tržišna potražnja za lokacijom,- opremljenost komunalnom infrastrukturom,- povezanost s glavnim gradskim prometnicama, mogućnost pristupa osobnim i dostavnim vozilima, gradskim autobusima i dostavnim kamionima, - zračno i zvučno onečišćenje zbog ispušnih plinova i buke od saobraćaja,- mogućnost parkiranja osobnih vozila,- održavanost, uščuvanost, energetske karakteristike nekretnine,- potencijalne mogućnosti prenamjene i korištenja prostora,- pravni status, legalitet nekretnine, etažni udio,- tržišni odnosi ponude i potražnje, odnosno spoznaja o postignutoj kupoprodajnoj vrijednosti sličnih nekretnina na ekvivalentnoj lokaciji, kako u vremenu očevida, tako i kroz prethodno četverogodišnje razdoblje,- sukladno neslužbenim informativno-usporednim podacima Agencija za posredovanje u prometu nekretninama i Porezne uprave, kupoprodajna (tržišna) vrijednost po jednom m2 za standardno uređen i opremljen stambeni prostor slične veličine i strukture, u vremenskom periodu Listopad 2016. – Svibanj 2017.iznosila je od =10.267,00 kn (protuvrijednost =2.340. -€/m2) do =15.627,00 kn (protuvrijednost =2.074.- €/m2),- vrijednost suvlasničkog dijela zemljišta na kojem je položena višeetažna stambena zgrada uračunata je u vrijednost etažnih dijelova, obzirom da se radi o idealnom dijelu suvlasništva nad zemljištem ispod i oko zgrade koje služi za korištenje i redovnu uporabu objekta.

28.Procjena prometne vrijednosti stana obavlja se sukladno prikupljenim usporednim podacima po poredbenoj metodi. Predmetna metoda odabrana je temeljem Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („NN“, br.: 78/2015) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („NN“, br. 105/2015), a kojima se preporuča poredbena metoda za procjenu prometne vrijednosti nekretnine uz uvjet da se imaju najmanje tri usporedne kupoprodajne vrijednosti ekvivalentnih nekretnina na istoj ili sličnoj lokaciji. Poredbena metoda je u prvom redu primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a koristi se i za procjenu vrijednosti samostojećih, poluizgrađenih i izgrađenih obiteljskih kuća,

1 2

obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao pomoćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora.

29.Za dobivanje poredbenih vrijednosti koriste se realizirane kupoprodajne cijene ekvivalentnih nekretnina na sličnim lokacijama, koje sa procjenjivanom nekretninom pokazuju dovoljno podudarnih obilježja. Uvidom u bazu podataka Informacijskog sustava tržišta nekretnina „eNekretnine“, utvrđeno je da su evidentirane sljedeće kupoprodaje stambenih prostora, u istom dijelu cjenovnog bloka Grad-mješovito 2, u sličnim stambenim zgradama (označeno crveno na dijelu ortofoto za K. O. [katastarska općina]).Stambena zgrada sa pripadajućim zemljištem, izvedena je kao dio stambenog niza. Sukladno evidentiranim usporednim podacima tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina, iz baze podataka Informacijskog sustava tržišta nekretnina „eNekretnine“ za stambene prostore u vremenskom periodu od 04. travnja 2013.g. do 05. travnja 2017.g. iskazuju se: Međuvremensko izjednačenje kupoprodajnih cijena poredbenih nekretnina, sukladno Članku 6. i 7. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN, br.: 105/15), dozvoljeno je pomoću indeksnih nizova za kupoprodajne cijene koje su ugovorene najviše četiri godine unatrag u odnosu na dan vrednovanja, sukladno indeksnim nizovima službeno objavljenim od strane Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku. Pri tome se uzima u obzir činjenica da sva obilježja poredbenih nekretnina nisu u cijelosti poznata. Pretpostavka je da na poredbenim nekretninama nema neuknjiženih tereta, niti drugih nepoznatih nedostataka i posebnih obilježja. Interkvalitativno izjednačenje je postupak preračunavanja razlika u vrijednosti poredbenih cijena sličnih nekretnina približnih vrijednosti, odnosno poredbenih pokazatelja do kojih se dolazi zbog razlika u njihovim kvalitativnim obilježjima u odnosu na nekretninu koja je predmet procjene vrijednosti pomoću koeficijenata za preračunavanje.Koeficijent povoljnosti stambenog prostora u višestambenoj zgradi, bez posebnih i značajnih obilježja, izračunava se prema izrazu:Kp= 0,28xkk + 0,09xko + 0,22xkgps + 0,27xkuo + 0,14xksks == 0.28x1.08 + 0.09x1.08 + 0.22x1.08 + 0.27x1.00 + 0.14x1.00 == 0.3024 + 0.0972 + 0.2376 + 0.27 + 0.14 = 1.0472Pv tros.stana = 2.080,95 kn/m2 x 1.0472 x 81,58 m2 = 177.776,76 € ≈ 178.000.- €.Sukladno prethodno iskazanom, uz uvažavanje činjenice da je teško točno i precizno procjeniti prometnu vrijednost nekretnine, obzirom da je ista uzročno-posljedično vezana za tržišno-ekonomske i političko-sigurnosne utjecaje, procjenjuje se da bi predmetna nekretnina – trosobni stan na slobodnom tržištu mogao postići vrijednost između=164.000. - € - =190.000.- €(slovima: stošezdesetčetiritisuće € - stodevedesettisuća €).Sagledavajući okolnosti ponude i potražnje na tržištu nekretnina, uvažavajući sve mogućnosti i karakteristike predmetne nekretnine za korištenjem i prenamjenom, procjenjuje se prometna vrijednost nekretnine označeno kao:- stan na II. (drugom) katu, označen brojem 8, u površini od 81,58 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, pokrivene terase i balkona, etažni dio kat.čest.zem. br.:

5687, odnosno Z. K. čest. zem. br.: [katastarska čestica]; K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake: Zoranićeva 8, u iznosu od=178.000.- €(slovima: stosedamdesetosamtisuća €) protuvrijednost u kunama iznosi =1.341.141,00 kn,odnosno preračunato po m2 netto korisne površine, iznosi =2.181,91 €/m2, protuvrijednost u kunama iznosi =16.439,60.

30.Sukladno Članku 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN, broj: 78/15), mojim saznanjima i uvjerenjima, pod moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da su Procjeniteljskom Elaboratu:- podaci i saznanja prikupljeni tijekom obrade zadatka po nalogu Općinskog suda u Splitu, iskazani i

1 3

upotrijebljeni u dobroj namjeri, provjereni koliko je bilo dostupno i moguće,- moja stručna utvrđenja, analize, procjene, mišljenje i zaključci, i da su temeljeni na okolnostima iskazanim u ovom Elaboratu, a Elaborat izrađen sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina („NN“, br.: 78/2015), Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina („NN“, br.: 105/2015) i drugim pozitivnim zakonskim propisima.Za sada, a niti u buduće nemam nikakvog interesa za predmetnu nekretninu označeno kao:- stan na II. (drugom) katu, označen brojem 8, u površini od 81,58 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, pokrivene terase i balkona, etažni dio kat. čest. zem. br: [katastarska čestica], odnosno Z. K. čest. zem. br.: [katastarska čestica]; K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake: Zoranićeva 8,te sam nepristran i neovisan prema osobama na kojih se odnosi procjena vrijednosti nekretnine. Naknada za obavljeni rad procjene vrijednosti nekretnine nije u svezi za unaprijed određenu procijenjenu vrijednost, odnosno za pojavu ikakvog poslovnog događaja, koji može biti posljedica stručnih utvrđenja, analize, procjene, mišljenja i zaključaka istog Elaborata. Nadalje izjavljujem da kao potpisani procjenitelj: - u stanju je objektivno i nepristrano utvrditi i procijeniti prometnu vrijednost nekretnine, nisam materijalno povezan, ni uključen u predmet procjene vrijednosti - imam potrebnu stručnu spremu, radno iskustvo, stalno stručno usavršavanje,status stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina i članstvo Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, temeljem čega mogu obavljati ovakve i slične zadatke.

31.Tužiteljica je prigovorila vještvu vještaka na koje prigovore se vještak očitovao. Izjavio je ostaje u cijelosti kako je iskazano u procjeniteljskom elaboratu U odnosu na prigovore tužitelja a koji se odnose na metodologiju procjene vrijednosti nekretnina iskazuje da je procjena obavljena sukladno pravilniku metoda o procjeni nekretnina prema raspoloživim i dostupnim službenim podacima iz baze podataka i informacijskog sustava tržišta nekretnina, i to se odnosi na metodu procjene i vrijednosti. Za prihodovnu metodu nema dostupnih podataka dokumentaciji sudskog spisa, niti službenih usporednih podataka koji se mogu koristiti pri izračunu. Za konkretni stan treba pribaviti dosadašnje čiste prihode i rashode na godišnjem periodu kako bi se mogla izračunati procjena vrijednosti. Stoga procjena prihodovnom metodom, zbog mogućnosti pogrešnog izračuna nije ni primijenjena .Pun. tužitelja pita vještaka kako tumači činjenicu da je u njegovoj procjeni vrijednost ranije suvlasničkog dijela tužiteljice manja za 10.000,00 EUR-a četiri godine poslije izvršene sporne kupoprodaje vještak odgovara za procjene poreznom metodom dovoljno je upotrebiti najmanje tri usporedna podatka koji se nalaze kao realizirane kupoprodajne vrijednosti u bazi informacijskog tržišta nekretnina, a u predmetnom slučaju upotrebljeno je 10 usporednih podataka i to za stambene prostore na istoj lokaciji sličnih veličina, tako da smatram da je procjena napravljena prema podacima u razdoblju od četiri godine prije datuma procjene.

32.Naime, za postojanjem odgovornosti za štetu zbog građanskog delikta nije pravno odlučno sadržava li radnja koja je građanski delikt (štetni događaj) i obilježja kaznenog djela ili ne, već se šteta određuje kao obveznopravni odnos po kojemu je jedna strana dužna popraviti štetu prouzročenu drugoj strani, a druga je strana ovlaštena zahtijevati takav popravak. Naime, štetna radnja je svaka radnja štetnika ("commissio" – činjenje kao aktivna radnja ili propust "omnissio" – štetnik je propustio učiniti nešto što je ili na temelju zakona ili ugovora bio dužan učiniti), kojom se oštećeniku nanosi šteta.

1 4

33.Vještak je izvršio procjenu tržišne vrijednosti nekretnine u vremenskom periodu od 4.travnja 2013. do 05.travnja 2017., navodi prema svim kriterijima kojih se kao vještak dužan držati, došao do tržišne cijene u tom trenutku u iznosu od 2.181,91 euro/m2 i to je jasno izrazio na str.9. elaborata, kada je dio stana vlasnosti tužiteljice u suvlasničkom dijelu od 50/82 dijela procijenio na 108.536,59 eura. , kako je tuženica nesporno i priznato od strane tužiteljice istoj isplatila 117.000,00 eura na ime kupoprodajne cijene + iznos od 10.000,00 eura, koji je dodatno isplaćen njenom sinu NUG, dakle ukupno 127.000,00 eura, o čemu se priloženi dokazi u spis. Prema elaboratu, uz dodatno isplaćeni iznos od 10.000,00 eura, tužiteljica je preplaćena za iznos od 18.463,41 euro, tužiteljica tužbom od tužene traži nepostojeću razliku kupoprodajne cijene.

34.Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu kao neosnovan u konkretnom slučaju nije utvrđena uzročno posljedična veza između štete na strani tužitelja i radnji tuženika. Sud u cijelosti prihvaća vještvo vještaka za graditeljstvo obzirom da je isti proveo opsežno vještačenje i nije izašao izvan okvira vještačenja jer je pribavio svu moguću dokumentaciju koristio svoje profesionalno znanje i prikupljena saznanja u predmetu spora, nakon toga stručno argumentirano dao svoj nalaz i mišljenje pismeno i usmeno, pa mu je ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru.

35.Prema odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221-a. ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću tvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će se primjenom pravila o teretu dokazivanja,. stoga je odlučeno kao u izreci.

36.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1. ZPP-a tuženiku je priznat trošak odgovora na tužbu od 26.06.2020.,podneska od 06.10.2021, pristupa na ročište dana 12.10.2021 500, pristupa na ročište dana 13.01.2022, pristupa na ročište dana 5.5.2022 500, podneska od 28.5.2024, podneska od 16.09.2024, pristupa na ročište dana 19,9.2024, pristupa na ročište dana 28.11 2025, pristupa na ročište dana 29.01 2026. sve po 500 Eura uvećano za 25% PDV-a ukupno 6.250,00 Eura.

U Splitu, dana 13. ožujka 2026 godine

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o 1 5

ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja,

- punomoćniku tuženika,

- u spis,