REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-152/2024-73

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Patriziji Muždeka Funčić, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB:26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Adrijana Jovanović, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika GRAD RIJEKA, Rijeka, Korzo 16, OIB:54382731928, kojeg zastupa punomoćnik Marin Barić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Barić i Miletić d.o.o. Rijeka, uz umješača na strani tuženika HOK - osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka i zamjenice punomoćnika umješača na strani tuženika, 13. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRADU RIJECI, Korzo 16, Rijeka, OIB: 54382731928, isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od 19.553,31 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja na iznos od 663,61 EUR teče od 14. listopada 2022. do isplate, a na iznos od 18.889,70 EUR teče od 28. srpnja 2023. do isplate, po stopi po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku GRADU RIJECI, Korzo 16, Rijeka, OIB: 54382731928, da tužitelju CROATIA OSIGURANJU d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.923,50 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 13. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 6. ožujka 2024. podnio tužbu radi isplate iznosa od 19.553,31 EUR zajedno sa zateznim kamatama, u kojoj navodi da je 4. listopada 2022. u Rijeci na Trsatu, oko 00,30 sati u Ulici Petra Zrinskog 2, došlo do prometne nesreće, na način da je FD, kao vozačica osobnog vozila marke VW, ID.3, reg. oznake [registarska oznaka], udarila u podizni metalni stup za zatvaranje prometa na dijelu kolnika gdje se promet vozila fizički zatvara metalnim hidrauličkim stupom na izvlačenje iz kolničke površine za zatvaranje prometa, a koji da je u trenutku događaja bio u fazi izdizanja/spuštanja i koji kao takav nije bio označen prometom signalizacijom. U trenutku prelaska vozila preko podiznog metalnog stupa, tužitelj navodi da se isti iznenada podignuo, oštetivši tom prilikom predmetno vozilo koje je prelazilo iznad njega. Na taj način, da je bez krivnje vozačice, došlo do teškog oštećenja podvozja vozila, za koju štetu da je odgovoran tuženik kao jedinica lokalne samouprave. Nadalje je naveo da su očevid predmetnog štetnog događaja obavili djelatnici PP Rijeka, o čemu je sačinjena i Potvrda od 31. srpnja 2023., iz koje proizlaze činjenična utvrđenja sa lica mjesta prometne nesreće te iz koje proizlazi da provedenim izvidima od strane policije nije utvrđena prekršajna odgovornost vozačice osobnog vozila FD. Također, tužitelj je naveo da se oštećena FD obratila sa izvansudnim odštetnim zahtjevom za naknadu štete/isplatu osigurnine zbog predmetnog štetnog događaja, budući da je sa tužiteljem za predmetno vozilo imala zaključeno kasko osiguranje policom osiguranja br. [broj police osiguranja] za razdoblje od 24. kolovoza 2022. do 24. kolovoza 2023. Na temelju računa ovlaštenog servisera Porsche Interauto d.o.o., br. 18542/11481/33 od 24. srpnja 2023., tužitelj navodi da je oštećenoj isplatio ukupan iznos od 19.553,31 EUR i to iznos od 663,61 EUR da je isplaćen 14. listopada 2022. te iznos od 18.889,70 EUR da je isplaćen 28. srpnja 2023. Slijedom navedenog, tužitelj navodi da temeljem odredbe čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, ima pravo potraživati od osobe koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu povrat isplaćenih iznosa. Pravnu osnovu predmetnog zahtjeva da čine odredbe čl. 22. i čl. 27. Zakona o komunalnom gospodarstvu, odredbe čl. 100 i čl. 101. Zakona o cestama te relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima, kao i mjerodavne odredbe Odluke o komunalnim djelatnostima Grada Rijeke i Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Rijeke. U konačnici, tužitelj je naveo da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave pasivno legitimiran, odnosno odgovoran za stanje i održavanje gradskih prometnica, neovisno o činjenici što je određene poslove iz svoje nadležnosti prenio na druge pravne osobe, a iz kojeg razloga da mu se prethodno u izvansudskom postupku obratio sa zahtjevom da mu refundira štetu koju je isplatio svom kasko osiguraniku, a na što da se tuženik oglušio. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev te tuženika obveže da mu naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovanost osnove i visinu tužbenog zahtjeva. Nadalje, tuženik je naveo da je tužitelj sa FD imao sklopljen Ugovor o kasko automobilskom osiguranju te da je sukladno polici osiguranja ista imala ugovoren puni kasko koji pokriva štete nastale od svih rizika, slijedom čega navodi da je tužitelj FD morao isplatiti puni iznos štete neovisno o njezinoj krivnji, odnosno doprinosu nastanka štete. Stoga, tuženik navodi da nije u ugovornom odnosu sa tužiteljem, kao niti sa FD, pa da za eventualnu štetu odgovara po općim pravilima naknade štete. Nadalje, tuženik navodi da je FD kao oštećenica pridonijela nastanku vlastite štete jer da je neovlašteno i suprotno prometnim znakovima ulazila u ulicu kojom je promet zabranjen, odnosno kojom se mogu kretati samo stanari navedene ulice. Iz navedenog razloga, navodi da je odgovornost za nastalu štetu u cijelosti ili djelomično na vozačici FD. Nadalje, tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije, uz obrazloženje da je sukladno Odluci o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti održavanje nerazvrstanih cesta povjereno društvu RIJEKA PROMET d.d., sada društvo RIJEKA PLUS d.o.o. Također, navodi da sukladno odlukama i dogovoru sa stanarima Ulice Petra Zrinskog, da su održavanje predmetnog stupića preuzeli stanari navedene ulice pa da tuženik više nije ovlašten niti nadležan za održavanje istog. U konačnici, tuženik navodi kako je netočna tvrdnja tužitelja da predmetni stupić nije postavljen sa bilo kakvim oznakama, budući da na tom dijelu se nalazi oznaka „Stop“, kao i prometni znak koji zabranjuje prolazak svih vozila, osim vozila stanara.

3. Umješač na strani tuženika HOK-osiguranje d.d. Zagreb, podneskom od 12. prosinca 2024. izjavljuje da ima pravni interes stupiti u parnicu kao umješač na strani tuženika. U navedenom podnesku isti je osporio osnovanost osnove i visinu tužbenog zahtjeva, te je istaknuo da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovorna osiguranica tužitelja. Nadalje, umješač osporava sve navode iz tužbe, počevši od nastanka štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost tuženika te uzročno-posljedičnu vezu između navodnih oštećenja i opisanog štetnog događaja. U predmetnom štetnom događaju, navodi da je osiguranica tužitelja neovlašteno i suprotno prometnim znakovima ulazila u ulicu u kojoj je promet zabranjen pa da je ista isključivo odgovorna za nastalu štetu. Glede pasivne legitimacije, umješač navodi da sukladno Odluci o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti, održavanje nerazvrstanih cesta da je povjereno društvu RIJEKA PLUS d.o.o., kao i da su stanari Ulice Petra Zrinskog preuzeli održavanje predmetnog stupića. U konačnici, umješač osporava i visinu štete nastalu na vozilu osiguranice tužitelja, jer da ista ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije.

4. Sud je raspravnim rješenjem od 17. siječnja 2025. dopustio sudjelovanje umješaču na strani tuženika, budući je tuženik na dan štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja br. [broj police osiguranja]-0000012011 kod HOK-osiguranja d.d.

5. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu i to policu osiguranja automobilskog kaska br. 004145171040 zajedno sa uvjetima za osiguranje automobilskog kaska, Potvrdu postaje PP Rijeka od 31. srpnja 2023., prijavu štete osiguranice tužitelju od 4. listopada 2022. zajedno sa preslikom prometne i vozačke dozvole, račun Porsche Interauto d.o.o., br. 18542/11481/33 od 24. srpnja 2023., nalog za doznaku o šteti od 14. listopada 2022. i 28. srpnja 2023., izvadak po transakcijskom računu tužitelja od 14. listopada 2022. te 28. srpnja 2023., regresni zahtjev tužitelja od 1. studenog 2023. upućen tuženiku, te odgovor tuženika od 6. prosinca 2023., regresni zahtjev tužitelja od 7. veljače 2024. upućen društvu RIJEKA PLUS d.o.o., kao i odgovor navedenog društva od 20. veljače 2024., Odluku o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti od 3. prosinca 2018., kao i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti od 5. ožujka 2019., fotografije na kojima se nalazi metalni stupić, dopis društva RIJEKA PLUS d.o.o. od 11. listopada 2024., Zapisnik o očevidu od 31. listopada 2022. zajedno sa fotografijama, situacijskim planom i zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, odobrenje tuženika od 2. studenog 2005. glede postavljanja hidrauličnog stupa, proveo je dokaz saslušanjem svjedokinje FD, svjedokinje FDC, svjedoka JD, svjedoka ČD te je proveden dokaz uviđajem na licu mjesta zajedno sa prometno/procjeniteljskim vještačenjem i mehaničko/strojarskim vještačenjem.

6. Na temelju ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23; dalje: ZPP), sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 19.553,31 EUR koji je tužitelj platio svojoj osiguranici po osnovi police automobilskog kaska zbog štete nastale u prometnoj nesreći 4. listopada 2022., koja se dogodila na način da je prilikom prolaska osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] u Ulici Petra Zrinskog na Trsatu, podizni stupić (pilomat) oštetio podvozje predmetnog vozilo.

8. Među strankama nije sporna činjenica da se 4. listopada 2022. dogodila prometna nezgoda na nerazvrstanoj cesti u ulici Petra Zrinskog 2, u Rijeci na Trsatu, oko 00,30 sati, slijedom čega je na predmetnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nastala imovinska šteta. Nije sporna niti činjenica da je tužitelj temeljem sklopljene police automobilskog kaska svojoj osiguranici FD zbog nastale imovinske štete isplatio ukupan iznos od 19.553,31 EUR.

9. Sporna je osnovanost osnove i visina tužbenog zahtjeva, aktivna i pasivna legitimacija stranaka, kao i odgovornost osiguranice tužitelja kao vozačice za prometnu nezgodu.

10. Iz potvrde PU Primorsko-goranska, PP Rijeka broj: 511-09-34/22-3 od 31. srpnja 2023. (list 16-17 spisa), proizlazi da se 4. listopada 2022. u 00,30 sati u Rijeci, u Ulici Petra Zrinskog 2, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovala FD, kao vozačica osobnog vozila marke VW, reg. oznake [registarska oznaka], kao i da je vozilo osigurano kod tužitelja, br. police 011420934040. Iz potvrde nadalje proizlazi da je do prometne nezgode došlo na način da je vozačica predmetnim vozilom udarila u podizni metalni stup za zatvaranje prometa na dijelu kolnika gdje se promet vozila fizički zatvara metalnim hidrauličnim stupom na izvlačenje iz kolničke površine za zatvaranje prometa, koji je u trenutku predmetnog događaja bio u fazi uzdizanja/spuštanja, a koji kao takav nije označen nikakvom prometnom signalizacijom pločama obavijesti, prometnim svjetlima ni kolničkim oznakama zaustavne crte s kolničkim natpisom "Stop", ispred uređaja za zatvaranja prometa. Također, proizlazi da zbog nedostatno postavljene prometne signalizacije nije bilo moguće niti nedvojbeno utvrditi prekršajnu odgovornost vozačice FD u predmetnom događaju. Glede nastale štete iz potvrde, ujedno proizlazi da je oštećen zadnji branik, kao i donji postroj predmetnog vozila.

11. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu PU Primorsko-goranske, PP Rijeka od 4. listopada 2022. (list 93 spisa), proizlazi da ispitanica FD kao vozačica predmetnog osobnog vozila prihvaća ispitivanje te da nije utvrđena koncentracija alkohola u krvi.

12. Iz zapisnika o očevidu PU Primorsko-goranska, PP Rijeka od 31. listopada 2022. (list 84-92 spisa), zajedno sa fotografijama i situacijskim planom, proizlazi da je izvršen očevid na licu mjesta povodom dojave UD (suprug vozačice) u Ulici Petra Zrinskog 2, Rijeka. Predmetno osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] da je zatečeno na središnjem dijelu kolnika izlaza Ulice Petra Zrinskog, zadnjim dijelom okrenut u smjeru jugoistoka, dok donjim zadnjim postrojem vozila oslonjen na hidraulički stup. Također, u predmetnom zapisniku je kao "građani-očevici" navedena JDC u svojstvu svjedoka.

13. Uvidom u Odluku o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti od 3. prosinca 2018. (list 55-57 spisa), proizlazi da je odredbom čl. 2. iste, propisano da komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, uključuje i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 4. proizlazi da je komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta povjereno trgovačkom društvu RIJEKA PROMET d.d. na neodređeno vrijeme, počevši od dana stupanja na snagu predmetne odluke.

14. Uvidom u dopis društva RIJEKA PLUS d.o.o. od 11. listopada 2024., (list 81 spisa), proizlazi da navedeni podizni stupić (pilomat) u Ulici Petra Zrinskog 2 na Trsatu, nije u nadležnosti društva RIJEKA PLUS d.o.o., iz kojeg razloga da ne mogu dostaviti relevantnu dokumentaciju zatraženu od suda.

15. Uvidom u Odobrenje Grada Rijeke od 31. studenog 2005. (list 106-108 spisa), proizlazi da tuženik odobrava društvu Rijeka promet d.d. da na početku Ulice Petra Zrinskog postavi fizičku prepreku kojom bi se spriječio ulazak vozila u navedenu ulicu-hidraulični podizni stup minimalne visine nadzemnog dijela 0,6 m s mogućnošću podizanja putem daljinskih upravljača, sve temeljem zahtjeva koje je podnijelo društvo Rijeka promet d.d. dana 12. listopada 2005.

16. Iz iskaza svjedokinje FD (list 103-104 spisa), vozačice osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka], proizlazi da se ista 4. listopada 2022. oko pola noći vraćala sa puta iz Zagreba sa časnim sestrama koje žive na kraju predmetne ulice Petra Zrinskog. Jedna od časnih sestara da je nazvala broj na svom telefonu kako bi se stupić spustio te je svjedokinja iskazala da nakon što se isti spustio, da je ušla u ulicu kako bi časne sestre iskrcale svoje stvari, a da je časna sestra opet nazvala kako bi se stupić podigao. Nakon toga, svjedokinja je iskazala da je vozila unatrag te da se zaustavila kod vrata kafića „Sabrage“, iz razloga što je čekala da se predmetni stupić ponovno spusti po pozivu. Nakon što se stupić spustio, iskazuje kako je krenula, međutim, da se u jednom trenutku našla u zraku, odnosno da joj je zadnji dio vozila bio podignut. Budući da je njeno vozilo električno, iskazuje da su se upalile sve lampice te da je bila u stanju šoka, nakon čega da je izašla iz auta te pozvala policiju, SOS službu i supruga. Svjedokinja je ujedno iskazala da je njen suprug znao sa svojim vozilom ući u predmetnu ulicu kako bi nešto dovezao časnim sestrama te da ima saznanja da je kretanje navedenom ulicom predviđeno za stanare koji imaju telefonski broj koji nazovu kako bi se predmetni stupić spustio. Obzirom da živi na Trsatu te često odlazi kod časnih sestara, iskazuje da ima saznanja da predmetni stupić često nije bio u funkciji. Također je iskazala da ne postoji prometna signalizacija "semafor" u odnosu na predmetni stupić.

17. Iz iskaza svjedokinje FDC (list 107-108 spisa), časne sestre i stanarke u Ulici Petra Zrinskog u kojoj se nalazi predmetni stupić, proizlazi da postoje dva načina upravljanja predmetnim stupićem, i to jedan tako da stanari na svom mobitelu imaju opciju kojom podižu i spuštaju predmetni stupić te drugi način da je taj da se blizu samog stupića nalazi kutija te se fizički može njime upravljati. Svjedokinja je iskazala da se ne radi o aplikaciji, već da postoji broj telefona koji kontaktiraju te da se javi automat koji nakon toga stupić podigne ili spusti. Također je iskazala da predmetni stupić održava jedan od susjeda te da od nedavno postoji prometni znak za podizni stupić, dok prometni znak da je prolaz dozvoljen samo stanarima da postoji duže vrijeme. Glede funkcioniranja predmetnog stupića, proizlazilo bi kako se svako malo nekom od susjeda dogodi šteta, jer da bi princip rada istog trebao biti da se stupić po pozivu spusti ili digne, te bi u takvom stanju u pravilu trebao ostati do sljedećeg poziva, ali da se dogodi da se rad istog poremeti. Glede štetnog događaja, iskazuje da se sjeća da je bilo kasno uvečer te da su bile na duhovnoj obnovi ili na molitvenoj zajednici iz kojeg razloga da je prijateljica (vozačica) inzistirala da je dovede točno ispred kuće, obzirom da su imale stvari. Tako iskazuje da je prvi puta zvala kada su ulazile u ulicu da se stupić spusti te čim su prošle mjesto gdje se nalazi stupić, da je ponovno zvala da se stupić podigne. Nakon što su iskrcale stvari, da je na prozoru čekala da prijateljica dođe do stupića, pa da je ponovno nazvala da se stupić spusti. Svjedokinja je iskazala kako je vidjela da je prijateljica krenula izlaziti iz ulice te da je u jednom trenutku stupić podigao vozilo, ali iskazuje da se ne sjeća koliko je vremenski prošlo od njenog poziva do podizanja stupića i vozila prijateljice.

18. Iz iskaza svjedoka JD (list 146-147 spisa), proizlazi da je isti stanar Ulice Petra Zrinskog još od osamdesetih godina te da je 2005. predmetni stupić postavilo društvo Elmas d.o.o. po odobrenju Grada Rijeke, a koji je do unazad dvije do tri godine održavao CD, a nakon toga da su isti održavali stanari. Predmetni stupić da su otpočetka financirali stanari, koji se podizao/spuštao po pozivu stanara. Predmetni stupić da ima senzore sa prednje i stražnje strane, a koji bi trebali funkcionirati po pozivu. Nadalje, svjedok je iskazao da dok je stupić održavalo društvo Elmas d.o.o. da je funkcionirao po pozivu samo za spuštanje dok bi se automatski podizao. Nakon toga, odnosno nakon što je društvo Elmas d.o.o. prestalo održavati predmetni stupić, da isti funkcionira po pozivu, kako za spuštanje tako i za podizanje. Svjedok je ujedno iskazao da je stupić znao zablokirati zbog elektronike, a posebno zbog kiše i grmljavine. Također je iskazao da je prije otprilike dva tjedna održan sastanak stanara sa Gradom Rijekom na kojem je dogovoreno da će predmetni stupić održavati Grad Rijeka preko društva RIJEKA PLUS d.o.o. Predmetni stupić da je postavljen na zahtjev samih stanara iz razloga jer se radi o turističkoj ulici koja vodi do Trsatske gradine, a što je Grad Rijeka odobrio. U konkretnom slučaju, svjedok je iskazao da nemaju određenu osobu koja bi bila zadužena za održavanje predmetnog stupića.

19. Iz iskaza svjedoka ČD, policijskog službenika (list 165 spisa), proizlazi da se radilo o dojavi da se dogodila prometna nesreća te da su po dolasku na mjesto događaja zatekli oštećeno osobno električno vozilo marke Golf, bijele boje, vozačicu, časnu sestru te da je kasnije pristupio i suprug vozačice. Također, svjedok je iskazao da u trenutku nastanka štetnog događaja, na licu mjesta nije bila postavljena adekvatna prometna signalizacija. Prema nastalim oštećenjima vozila, iskazuje kako su utvrdili da vozilo nije udarilo u stupić, već da je do štetnog događaja došlo u trenutku uzdizanja stupića, slijedom čega PPP Rijeka nije utvrdila prekršajnu odgovornost vozačice.

20. Sud je iskaz svjedokinje FD u cijelosti prihvatio kao istinit te u potpunosti podudaran s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Osim toga, svjedokinja je na uvjerljiv i životan način opisala dinamiku nastanka štetnog događaja i podizanje predmetnog stupića, odnosno podizanje njenog stražnjeg dijela vozila. Budući da stranke, odnosno tuženik i umješač nisu isticali primjedbe na sadržaj njezina iskaza, sud je navode iz njezinog iskaza prihvatio kao vjerodostojne. Imajući u vidu da je nad vozačicom izvršen alkotest te da nije postojala adekvatna prometna signalizacija, sud je zaključio da nije postojao doprinos iste nastanku predmetnog štetnog događaja, a osobito stoga što ni policijski djelatnik dolaskom na mjesto nezgode nije poduzimao daljnja postupanja protiv vozačice FD, a kako je to vidljivo i iz zapisnika o očevidu, kao i iskazu istog. U postupku nema dokaza da bi zbog vožnje FD bio pokrenut prekršajni postupak ili da bi protiv iste bila izricana neka druga mjera u sklopu prekršajno pravne odgovornosti. Imajući u vidu da je građanskopravna odgovornost šira, iskaz vozačice i rezultati provedenih dokaza ne stvaraju kod ovoga suda sumnju u istinitost navoda o dinamici nastanka štetnog događaja. Također, sud je i iskaze ostalih svjedoka u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne, budući je iskaz svjedokinje FDC podudaran s iskazom FD te iskazom svjedoka/policijskog djelatnika ČD, dok je svjedok JD iskazivao o okolnostima koje se odnose na postavljanje i održavanje predmetnog stupića.

21. Obzirom da su tuženik, kao i umješač na strani tuženika osporili osnovanost osnove i visinu tužbenog zahtjeva te prigovorili da je za nastanak predmetne prometne nezgode i štete odgovorna osiguranica tužitelja FD, sud je prihvatio tužiteljev dokazni prijedlog te je rješenjem od 16. lipnja 2025. 30. odredio izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta zajedno sa prometno/procjeniteljskim vještačenjem i mehaničko/strojarskim vještačenjem, uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka prometne struke Saše Monasa dipl.ing. prometa iz Pule, čija je zadaća bila utvrditi dinamiku nastanka utuženog štetnog događaja, kao i visinu štete nastale na predmetnom vozilu, dok je zadaća stalnog sudskog vještaka za strojarstvo Marina Sorića, dipl.ing. strojarstva iz Rijeke, bila utvrditi ispravnost i dinamiku rada podiznog metalnog stupa za zatvaranje prometa, kao i utvrditi uzrok štetnog događaja.

22. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Marina Sorića od 30. srpnja 2025. (list 177-184 spisa), proizlazilo bi da je princip rada predmetnog stupića moguć na dva načina:

a) Stanari preko svog mobilnog uređaja nazovu telefonski broj i nakon javljanja automata dolazi do spuštanja stupića. Također, preko telefonskog poziva dolazi i do dizanja stupića.

b) Drugi način je fizičko upravljanje stupićem preko kontrolne kutije montirane u blizini.

22.1. U trenutku štetnog događaja, sudski vještak utvrđuje da prema izjavama svjedoka se ne može zaključiti da je utvrđeno nekontrolirano kretanje stupića, slijedom čega da se prema zadatku suda, može zaključiti da su u trenutku štete funkcionirali svi elementi stupića. Međutim, sudski vještak navodi da prema izjavama svjedoka je znalo doći do poremećaja, tj. nekontroliranog kretanja stupića, kao što je grmljavinsko nevrijeme ili slučajnog aktiviranja poziva na broj od više stanara istovremeno.

22.2. Nadalje, sudski vještak je utvrdio da postoji nekoliko situacija koje određuju uzrok nastanka štete i to:

1. stupić se nije spustio do kraja u fazi spuštanja pa nepažnjom/greškom vozača vozila dolazi do udara u isti,

2. stupić se spustio do kraja te se nekontroliranim kretanjem već počeo dizati,

a) neispravan senzor za detekciju vozila nije prepoznao da je vozilo još uvijek iznad njega,

b) došlo je do kvara u logici sustava,

3. stupić je ručno aktiviran.

23. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Saše Monasa od 7. rujna 2025. (list 190-213 spisa), proizlazi, a uzimajući u obzir konfiguraciju predmetne prometnice, uspon kolnika do 8 % te iskaz vozačice, da je isti mišljenja da se brzina kretanja predmetnog vozila tijekom kretanja unazad, mogla nalaziti u području od 5 km/h do 10 km/h. Za zaustavljanje predmetnog vozila pri brzini kretanja od 7,5 km/h te uzimajući u obzir vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnost od cca 0,8 s, sudski vještak je utvrdio da je potreban zaustavni put od cca 2,1 m i vrijeme od cca 1,2 s. Prema dostupnim podacima, sudski vještak je nadalje utvrdio da minimalni razmak između tla i donjeg postroja vozila iznosi cca 0,15 m pa da je od trenutka podizanja pilomata iz kolničke površine do trenutka kontakta predmetnog pilomata sa podvozjem predmetnog vozila, pilomat prešao put u dizanju od cca 0,15 m u vremenu od 2,5 s. Uzimajući u obzir da se predmetni pilomat krenuo podizati iz kolničke površine u trenutku kada je predmetno vozilo bilo u kretanju unazad i nalazilo se na udaljenosti od cca 3,85 m svojim stražnjim dijelom od predmetnog pilomata, sudski vještak je utvrdio da vozačica nije imala mogućnosti uočiti predmetni pilomat i njegovo podizanje. Do predmetne nesreće, po njegovom mišljenju, ne bi došlo da je predmetni pilomat bio označen prometnom signalizacijom, pločama obavijesti i prometnim svjetlima za upravljanje prometom preko predmetnog pilomata uz pripadajuće kolničke oznake, zaustavne crte s kolničkim natpisom "Stop", ispred uređaja za zatvaranje prometa. Vrijednost predmetnog vozila na dan nastanka štete, a prema stanju vozila neposredno prije štete, utvrđuje da bi iznosila 31.305,71 EUR. Šteta na predmetnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] da je djelomična, iz razloga što je cijena popravka vozila manja od 70 % vrijednosti vozila na dan nastanka štete. Visina imovinske štete na predmetnom osobnom vozilu marke VW ID.3 reg. oznake [registarska oznaka], sudski vještak je utvrdio da iznosi 19.553,31 EUR s uključenim PDV-om.

24. Podneskom od 20. listopada 2025. tužitelj se očitovao da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskih vještaka, dok se tuženik nije očitovao.

25. Na ročištu održanom 29. siječnja 2026., sudski vještak Marino Sorić je usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje (list 244-245 spisa) te je iskazao da se predmetni stupić, dok ga je servisiralo društvo ELMAS d.o.o., po pozivu spuštao u ravnini ceste te da bi u tom stanju bio 7 minuta kada bi se krenuo dizati. U konkretnoj situaciji da se vozilo kretalo unatrag te je stupić morao u tom trenutku biti u razini ceste, stoga da je njegov zaključak da je u trenutku kretanja vozila, stupić bio ponovno aktiviran. Inače se stupić aktivira, odnosno prestane dizati, na određenoj težini kada staje i time sprječava nastanak daljnje štete. Ujedno je nadodao da su moguća dva uzroka za nastanak štetnog događaja:

1) senzor – a to su crte koje su ispred i iza urezane u asfalt, a koji se aktivira pri približavanju vozila. Obzirom da je predmetno vozilo prošlo senzori da su bili uredni. 2.) kvar u logici sustava (automatizacija) te je iskazao da mu nije logično da se predmetni stupić dva puta aktivira u dvije minute telefonskim pozivom, ali da je objektivno moguće da se u trenutku prolaska predmetni stupić usprkos senzorima, može krenuti podizati u slučaju eventualnog poziva stanara. Predmetni stupić u vrijeme štetnog događaja, kao i danas da sada funkcionira na način da se po pozivu spušta i tako ostaje sve po ponovnom pozivu kada se kreće podizati.

26. Na predmetnom ročištu održanom 29. siječnja 2026. sudski vještak Saša Monas je također usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje (list 245-247) te je iskazao da oznake koje su se nalazile sa gornje strane pilomata u obliku led svjetla da su predstavljale signalno označavanja samog pilomata kada isti kreće u svoje pokretanje. Kada je u svom nalaza i mišljenju naveo vertikalnu prometnu signalizaciju, iskazuje da je mislio na signalizaciju kod pilomata, odnosno da postoje prometna svjetla koja predstavljaju svjetlosnu signalizaciju, a koja direktno upravljaju s radom pilomata i prometom vozila preko njega (kao semafor). Nadalje, sudski vještak je iskazao da je tijekom uviđaja izmjerio brzinu dizanja predmetnog pilomata te da je ista iznosila 0,06 m/s, odnosno 6 cm u sekundi. Navedena brzina je važila za dan samog uviđaja, pod pretpostavkom da se navedeni pilomat na dan štetnog događaja kretao navedenom brzinom od trenutka podizanja iz poda do trenutka kada je došao u kontakt sa donjim podvozjem predmetnog vozila da je prošlo oko 2 i pol sekunde. Uzimajući u obzir zaustavni položaj predmetnog vozila zatečen po dolasku policijskih službenika te brzinu dizanja navedenog pilomata, proizlazi da se u trenutku početka dizanja pilomata predmetno vozilo nalazilo svojim stražnjim dijelom na udaljenosti od oko 3,85 m od pilomata pri čemu se kretalo unazad. Uzimajući u obzir položaj u kojem je ostalo predmetno vozilo na pilomatu, iskazuje da je mišljenja da u središnjem i u vanjskim lijevim bočnim retrovizorima vozačica nije imala mogućnosti uočiti da se predmetni pilomat počeo dizati iz razloga što je njezin vidokrug bio prekriven gabaritima samog vozila. Nadalje, sudski vještak je iskazao da je u trenutku nastanka štetnog događaj postojala prometna signalizacija u vidu prometnih svjetala koja bi upravljala prometom preko predmetnog pilomat i uz uvjet da je ista bila ispravna, da je mišljenja, uz uvjet da vozač poštuje predmetnu prometnu signalizaciju, da do nastanka prometne nesreće ne bi došlo. Ujedno je nadodao da iz zapisnika o očevidu bi proizlazilo da na dan štetnog događaja nije postojala prometna i vertikalna signalizacija koja bi upozoravala vozače na opasnost od pilomata koji se nalazi na navedenom mjestu, kao i da se radi o relativno uskoj širini kolnika, između stambenih objekata, terasa kafića, itd. Obzirom na nastala oštećenja, da je mišljenja da se brzina zaista nalazila u području od 5- 10km/h i da ista nije bila viša. Da je vozačica vozila brže, navedeno bi se vidjelo na samim oštećenjima koja bi propagirala prema prednjem kraju vozila. Maksimalna visina podizanja stupića iznosi 15 cm do trenutka kontakta s vozilom, a inače se može podići i do 0,5 m. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, budući da je umješač imao primjedbu, iskazuje da je izračun visine štete na predmetnom vozilo detaljno opisao u poglavlju 10. svog nalaza i mišljenja, a koje je izračeno u skladu s pravilima struke odnosno s literaturom koju koriste vještaci prilikom određivanja štete na vozila, a ista literatura se zove Elementi metodologije za procjenu štete na vozilima od ND. U predmetnom spisu kao prilog da se nalazi izvod štete od tužitelja u kojem su navedeni dijelovi za zamjenu, dijelovi za popravak, dijelovi za kontrolu, kao i radna vremena za popravak vozila te je napomenuo da je popravak predmetnog vozila izvršila tvrtka Porsche Inter Auto d.o.o., Zagreb, a koja je inače ovlašten serviser za Volkswagen vozila. Sudski vještak je istaknuo da s obzirom da se radi o električnom vozilu koje je u pogledu električnih popravka i električnih komponenti zahtjevnije od popravka vozila koje nije električno, da je to bio razloga zašto je popravak vozila izvršio centralni servis u Zagrebu. U računu predmetnog servisa da su detaljno navedeni dijelovi koji su zamijenjeni te je napomenuo da je popravak izvršen 2023., a što znači da je moguća provjera cijena dijelova na današnji dan koja bi zasigurno bila viša nego što je to bilo u vrijeme popravka, s obzirom da na godišnjoj razini cijene dijelova rastu do 10%. U konačnici je iskazao da se radi o djelomičnoj šteti jer se radi o oštećenju manjem od 70% te da je u istu uračunata i amortizacija.

27. Sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka, kao i usmenom nalazu i mišljenju istih, ovaj sud utvrđuje kao odlučnu činjenicu da je FD upravljajući osobnim vozilom osiguranim kod tužitelja, obzirom na položaj samog vozila zatečenog na licu mjesta, kao i nastalim oštećenjima, vozila brzinom do maksimalno 10 km/h te da ista nije bila u mogućnosti uočiti podizanje pilomata.

28. Iako stranke i umješač na strani tuženika nisu imali daljnjih pitanja niti primjedbi, umješač na strani tuženika je ustrajao da se u daljnjem tijeku postupka provede dokaz novim prometnim vještačenjem uz obrazloženje da saslušan sudski vještak prometne struke nije dao odgovor na sva postavljena pitanja te jer da je njegov nalaz i mišljenje u bitnom dijelu sačinjen na temelju iskaza vozačice, osobito u pogledu brzine kretanja.

29. Sud je nalaz i mišljenje sudskih vještaka prihvatio jer su isti sačinjen prema pravilima struke te su isti stručno, logično i objektivno obrazloženi. Također, sudski vještak prometne struke je u svom pisanom nalazu i mišljenju, a potom i usmeno, detaljno, stručno i uvjerljivo odgovorio na postavljenu zadaću, kao i na sva pitanja. Istaknutim prigovorima umješač na strani tuženika nije doveo u sumnju ova utvrđenja niti kompetencije sudskog vještaka, budući je sudski vještak detaljno obrazložio svoj zaključak glede brzine kretanja predmetnog vozila te budući je svoj nalaz i mišljenje izradio sukladno materijalnoj dokumentaciji, uzimajući u obzir i iskaz vozačice, slijedom čega ovaj sud ocjenjuje da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 261. st. 2. ZPP- a.

30. Sukladno navedenom, neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika i umješača na strani tuženika, utemeljen na naprijed obrazloženoj tvrdnji da je za nastanak predmetne prometne nezgode isključivo ili bar djelomično odgovorna osiguranica tužitelja.

31. Nadalje, u odnosu na prigovor tuženika da nije pasivno legitimiran u ovom predmetu s obzirom na to da je održavanje nerazvrstane ceste temeljem Odluke o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti od 3. prosinca 2018. prenio na društvo Rijeka PROMET d.d., sud je isti također ocijenio neosnovanim.

32. Na temelju odredbe čl. 21. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj: 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.; dalje ZKG), propisano je da su komunalne djelatnosti one djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti (u daljnjem tekstu: komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture) i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave. Temeljem odredbe čl. 22. st. 1. toč. 1. ZKG-u, u djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture spada i održavanje nerazvrstanih cesta, a temeljem čl. 23. st. 1. pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Također, odredbom čl. 8. ZKG-u propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, slijedom čega neupitno proizlazi da su za održavanje nerazvrstanih cesta odgovorne jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine te posljedično tome iste su odgovorne za naknadu štete pričinjenu neodržavanjem i/ili nepropisnim održavanjem istih po općim pravilima obveznog prava. Tuženik kao jedinica lokalne samouprave na čijem se području zbio štetni događaj, dužan je osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima te je isti isključivo i jedino odgovoran za nastalu štetu.

33. U konkretnom slučaju nesporno je da se štetni događaj dogodio na nerazvrstanoj cesti, kao i da je postavljanje predmetnog pilomata odobrio tuženik po zahtjevu tadašnjeg društva RIJEKA PROMET d.d., danas društva RIJELA PLUS d.o.o. Također, odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22.), propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Stoga, iz provedenog dokaznog postupka, sud je ocijenio istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovanim, budući je tuženik bio dužan održavati cestu na kojoj se dogodio štetni događaj, sve sukladno relevantnim odredbama ZKG-u te neovisno o tome da li je poslove održavanja ceste prenio na treće osobe, budući isto nije od utjecaja na njegovu obvezu za slučaj nepridržavanja obveze osiguravanja trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti. Činjenica da je tuženik Odlukom o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti održavanje nerazvrstanih cesta povjerio trgovačkom društvu, ne dovodi do prestanka njegove odgovornosti prema trećim osobama. Povjeravanje obavljanja komunalnih poslova predstavlja organizacijsko pitanje obavljanja javne službe, međutim time tuženik ne gubi dužnost održavati nerazvrstanu cestu niti se oslobađa odgovornosti za sigurnost prometa na njima. Eventualna odgovornost pravne osobe kojoj je povjereno obavljanje tih poslova može biti predmetom unutarnjeg regresnog odnosa, ali ne utječe na pasivnu legitimaciju tuženika u odnosu spram oštećenika. Dakle, činjenica povjeravanje poslova održavanja drugom subjektu, ne mijenja pravni položaj jedinice lokalne samouprave te se time ne isključuje odgovornost iste prema trećima.

34. Nadalje, tvrdnja tuženika da više nije nadležan za održavanje predmetnog pilomata prema navodnom dogovoru sa stanarima, sud je također ocijenio kao neosnovanu. Takav dogovor sa stanarima i kada bi postojao, ne može proizvesti pravne učinke prema trećim osobama, budući se radi o prometnom uređaju postavljenom na javnoj prometnoj površini kojim se regulira promet na nerazvrstanoj cesti, slijedom čega stanari ne mogu preuzeti javnopravnu odgovornost za prometnu infrastrukturu. Stoga, za sigurnost prometne infrastrukture na takvoj prometnici odgovoran je njezin tuženik kao jedinica lokalne samouprave, a koji je dužan održavati komunalnu infrastrukturu u stanju funkcionalne ispravnosti i sigurnosti pa je iz navedenog razloga sud utvrdio da je tuženik pasivno legitimiran, neovisno o dogovoru sa stanarima.

35. Činjenica da osiguranica tužitelja nije stanarka navedene Ulice Petra Zrinskog iz kojeg razloga da se ista neovlašteno kretala predmetnom ulicom, nije odlučna jer je šteta nastala zbog nedostatne prometne signalizacije i neosiguranog rada prometnog uređaja kojim upravlja tuženik, što predstavlja propust u održavanju i upravljanju nerazvrstanom cestom. Iz utvrđenog činjeničnog stanja, proizlazi da se vozačica kretala predmetnom ulicom radi prijevoza stanarke te ulice, pri čemu je prolazak vozila omogućen aktivacijom sustava podiznog stupića telefonskim pozivom od strane same stanarke. Iz navedenog razloga je kretanje navedenom ulicom bilo faktički dopušteno i omogućeno putem sustava kontrole pristupa. Drugim riječima, sama činjenica da je vozilom upravljala osoba koja nije stanar, nije bila zapreka za korištenje prometnice. Međutim, neovisno i o tome, kretanje predmetnom ulicom od osobe koja nije stanar iste, nije u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja, budući je šteta nastala iz razloga što je stupić započeo s podizanjem u trenutku kada se vozilo već nalazilo iznad njega, a pritom na mjestu događaja nije postojala svjetlosna prometna signalizacija te je bilo neosigurano upravljanje predmetnog stupića, a za što odgovara tuženik kao jedinica lokalne samouprave koji je dužan osigurati održavanje nerazvrstane ceste, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima. Ujedno valja istaći i da vožnja unazad u konkretnim okolnostima i konkretnoj uskoj ulici predstavlja uobičajen i logičan način izlaska iz predmetne ulice te sama po sebi ne predstavlja postupanje protivno prometnim pravilima, kao niti okolnost koja bi prekinula uzročnu vezu između propusta u prometnoj regulaciji i nastale štete. Stoga, način kretanja vozila unazad nije bio odlučan za nastanak štetnog događaja, budući je šteta nastala zbog iz razloga što je pilomat započeo podizanje u trenutku kada se vozilo nalazilo u zoni njegova djelovanja.

36. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je propust u osiguranju odgovarajuće prometne signalizacije na mjestu gdje se promet regulira pokretnom zaprekom bio odlučujući uzrok nastanka štete, budući vozačici nije bila pružena pravovremena, adekvatna i jasna informacija o dopuštenosti prolaska. Stoga, postoji uzročno posljedična veza između propusta tuženika da osigura sigurnu prometnu regulaciju i nastanak štete na vozilu osiguranice tužitelja. Prema tome, valja istaći da je na mjestu događaja postojala odgovarajuća svjetlosna signalizacija koja upravlja radom stupića, štetni događaj bi bio izbjegnut iz kojeg razloga je propust tuženika u uzročnoj vezi s nastalom štetom.

37. Umješačev prigovor nedostatka aktivne legitimacije, sud je ocijenio neosnovanim. Naime, nije sporno da je tužitelj utuženi iznos od 663,61 EUR i iznos od 18.889,70 EUR isplatio svojoj osiguranici FD kao vlasnici predmetnog vozila i to 14. listopada 2022. i 28. srpnja 2023. (list 28-29 spisa), pa su isplatom te naknade na tužitelja kao osiguratelja po samom zakonu do visine isplaćene naknade prešla sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (čl. 963. ZOO-a). Dakle, aktivna legitimacija tužitelja proizlazi iz citirane zakonske odredbe kojom je regulirana zakonska personalna subrogacija o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, kao pravo osiguratelja da isplatom naknade iz osiguranja stupi u pravni položaj osiguranika. Isplatom naknade osiguranik gubi, a osiguratelj stječe u visini isplaćene naknade aktivnu obvezno pravnu legitimaciju prema štetniku, te time osiguratelj postaje i aktivno procesno legitimiran, tj. stječe ovlaštenje pokrenuti postupak protiv štetnika (legitimatio ad processum).

38. U slučaju kada je došlo do štete na vozilu za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21.; dalje: ZOO). Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je šteta nastala u vezi s radom prometnog uređaja koji ima obilježja opasne stvari, (čl. 1063. i 1064. ZOO-a), a istodobno i zbog propusta tuženika da osigura odgovarajuću prometnu signalizaciju koja bi sudionicima u prometu omogućila pravodobno uočavanje aktiviranja uređaja (čl. 1045. ZOO-a). Budući da je šteta nastala u vezi s radom pilomata, a tuženik je kao jedinica lokalne samouprave dužan održavati i osigurati sigurnu uporabu istog, to su ispunjene su pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu.

39. Nadalje, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Stoga su tužitelju sukladno postavljenom zahtjevu dosuđene zatezne kamate po zatraženoj stopi od dana kada je izvršio uplatu s osnova naknade štete, odnosno od 14. listopada 2022. za iznos od 663,61 EUR te od 28. srpnja 2023. za iznos od 18.889,70 EUR, sve temeljem odredbe čl. 29. ZOO-a prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje osim glavnice i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj Zakonom. Budući se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu s osnova naknade štete primjenjuje se stopa zateznih kamata koja se određuje za ostale odnose.

40. Sud se tijekom postupka rukovodio pravilom po kojem je dužan provesti postupak bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova (čl. 10. ZPP- a), slijedom čega je odustao od dokaznog prijedloga za pribavom zapisnika stanara i tuženika sa sastanka održanog 2025., smatrajući isti irelevantnim za ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva te smatrajući činjenično stanje predmeta dovoljno utvrđenim. Sukladno svemu navedenome, valjalo je tužiteljev tužbeni zahtjev prihvatiti u cijelosti, kako je to odlučeno u toč. I. izreke ove presude.

41. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tužitelj koji je u cijelosti uspio u sporu u kojem je zastupan po punomoćniku odvjetniku ima pravo na naknadu troškova sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje: Tarifa) i to prema vrijednosti predmeta spora za zastupanje na ročištu od 3. listopada 2024., 17. siječnja 2025., 27. ožujka 2025., 16. lipnja 2025., 1. srpnja 2025. i 29. siječnja 2026., za svaki iznos od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1.), dakle sveukupno iznos od 3.000,00 EUR te za sastav obrazloženog podneska od 27. ožujka 2025. i 20. listopada 2025., svaki u iznosu od 500,00 EUR, (Tbr. 8. toč. 1.), sveukupno iznos od 1.000,00 EUR.

42. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 120,99 EUR, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 53/19. i 92/21.), trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 241,98 EUR te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 1.560,50 EUR.

43. Slijedom navedenog, sud je obvezao tuženika da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 5.923,50 EUR. Tužitelj je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a tražio da su se parnični trošak naknadi zajedno sa zateznom kamatom, slijedom čega je odlučeno kao u toč. II. izreke ove presude.

Rijeka, 13. ožujka 2026.

Sutkinja

Patrizia Muždeka Funčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).