REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-11290/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DG, zastupanog po braniteljici Dariji Silov, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, broj: 211-07/24-2/7181 od 20. veljače 2024., nakon provedenog žurnog postupka, dana 13. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni: DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Maria i D, rođen **.**.2003. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, računalni tehničar, nezaposlen, bez primanja, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan
k r i v j e
1) što je dana 10. veljače 2024. godine u 02,25 sati u Vodicama, Ulica Ljudevita Gaja 21, kao vozač vozila N1 marke Fiat registarske oznake Ć, upravljao navedenim teretnim automobilom krećući se navedenom ulicom iz smjera istoga u smjeru zapada. Dolaskom do kbr. 21 iste ulice, pri izlasku iz zavoja u desno, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste (kolnik mokar od kiše koja je prethodno padala), uslijed čega gubi nadzor nad vozilom koje izlijeće preko uzdignutog nogostupa sa sjeverne strane izvan kolnika, gdje prednjim desnim dijelom vozila udara u betonski ogradni zid i metalna dvorišna vrata kbr. 21, vlasništvo ĆG, čime je prouzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom,
dakle, kao vozač nije brzinu kretanja svog vozila prilagodio osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom
2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1), nakon što je na tamo opisani način izazvao prometnu nesreću, napustio mjesto događaja, a da nije vlasniku oštećenog ogradnog zida ĆG ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je prouzrokovao prometnu nesreću,
dakle, kao vozač sudionik prometne nesreće, u situaciji kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, nije vlasniku vozila ostavio svoje podatke i napustio je mjesto prometne nesreće,
čime je djelom pod 1) počinio prekršaj opisan u članku 51. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 51. stavku 5. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona; a djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 176. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavka 5. istog Zakona.
Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 180,00 (sto osamdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 270,00 (dvjesto sedamdeset) eura
Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 450,00 (četiristo pedeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava šibensko-kninska, Postaja prometne policije Šibenik, izdala je pod gore navedenim brojem obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog DG zbog prekršaja činjenično i pravno označenih u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj 31 Su- 582/2024-2 od 5. srpnja 2024. ovaj sud je određen kao stvarno nadležan za vođenje postupka po predmetnom prigovoru.
3. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
4. Očitujući se o optužbi pred sudom, okrivljeni DG je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj je naveo kako je točno da je kritične prigode izgubio kontrolu nad službenim vozilom u vlasništvu njegovog tadašnjeg poslodavca Adria net d.o.o. te je vozilom udario u ogradni zid i dvorišna vrata u Ulici Ljudevita Gaja u mjestu Vodice. S obzirom na to da su bili kasni noćni sati, a bila je u pitanju manja materijalna šteta, nije želio uznemiravati stanare odnosno vlasnika ogradnog zida, zbog čega je ostavio vizitku ispod kamena na licu mjesta te se nadao kako će sutra riješiti tu situaciju. Međutim, sutradan ujutro kontaktirao ga je poslodavac te mu je rekao da ode u policijsku postaju na obavijesni razgovor, jer je očito netko obavijestio policiju o tom događaju. Ističe kako je u cijelosti podmirio štetu vlasniku nekretnine nekoliko dana kasnije. Naglašava kako mu je žao zbog toga što se dogodilo i da nije želio izbjeći odgovornost za prometnu nesreću, jednostavno se nikada prije nije našao u takvoj situaciji i nije se uspio snaći.
4.1. Na pitanje suda zbog čega, kada je već izašao iz vozila i kako tvrdi ostavio vizitku poslodavca, nije sa sobom uzeo registarsku pločicu koja je otpala sa službenog vozila, okrivljenik navodi kako je nije niti primijetio.
5. Tijekom žurnog postupka sud je u dokazne svrhe pročitao zapisnik o očevidu sa situacijskim planom i fotografijama mjesta prometne nesreće i prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.
6. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka, Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaje, činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.
7. Odredbom članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku; dok je stavkom 5, istog članka propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima ili ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
7.1. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.
7.2. Odredbom članka 176. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je, u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Stavkom 5. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.
8. Iako okrivljenik nominalno negira počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, on faktički priznaje da je izazvao prometnu nesreću na način opisan u izreci presude, kao i da je napustio mjesto događaja, a da vlasniku oštećenog zida nije ostavio svoje podatke. Okrivljenik pritom nudi neuvjerljive i neživotne izlike spominjući ulje na cesti i viztku poslodavca koju je navodno ostavio na mjestu događaja, za što ne postoje nikakvi dokazi te su iste evidentno usmjerene k umanjenju prekršajne odgovornosti. U tom pravcu treba istaknuti kako nije logično da bi okrivljenik izašao iz vozila kako bi ostavio posjetnicu, a da istovremeno nije uzeo registarsku pločicu koja je otpala s vozila uslijed udara u ogradni zid. Puno je logičniji scenarij da je okrivljenik odmah napustio mjesto prometne nesreće, u strahu za moguće posljedice.
8.1. Da se prometna nesreća odvila upravo na način na koji je izloženo u činjeničnom opisu, vidljivo je i iz zapisnika o očevidu i priležeće fotodokumentacije, a iz podataka u spisu je također razvidno kako su policijski službenici kontaktirali okrivljenikovog tadašnjeg poslodavca koji im je dao podatke o osobi koja je upravljala vozilom, odnosno da inicijativa nije došla s okrivljenikove strane. Sve navedeno upućuje na nedvojben zaključak da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.
9. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenom DG, Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovu mlađu životnu dob u vrijeme prekršaja, zatim njegove loše imovinske prilike te osobito činjenicu da se ni prije ni poslije spornog događaja nije pojavljivao kao počinitelj prekršaja, pa tako ni protiv sigurnosti prometa na cestama.
9.1. Kako kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku prethodno utvrdio novčane kazne u manjem iznosu od najniže kazne koju zakon propisuje za predmetne prekršaje, nakon čega mu je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
9.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
10. Na koncu se ističe kako Sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, kao što je već istaknuto, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljeni DG se nije javljao kao kršitelj prometnih pravila, iz čega ne proizlazi postojanje spomenute opasnosti, a time ni potreba izricanja predložene mjere. Drugim riječima, sud smatra kako će se i samim izricanjem novčane kazne prema okrivljenici ostvariti svrha zaštitne mjere.
11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 13. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostaviti: okrivljeniku, braniteljici, tužitelju, u spis
