Psp-15/2024-41

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji ovog suda Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari I. tužitelja PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. tužitelja ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. i III. tužitelja EL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koje zastupa Nikola Jurić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik mr.sc. Dean Rahan, odvjetnik u Supetru, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2026., u prisutnosti I. tužiteljice i zamjenice punomoćnika tužitelja DL, odvjetničke vježbenice kod Nikole Jurića, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika, mr.sc. Deana Rahana, odvjetnika u Supetru, na ročištu radi objave odluke 13. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I . Utvrđuje se da je tuženik KL smetao tužitelje PL, ĐL i EL u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. br. 857/1 i čest.br. 858/2, k. o. [katastarska općina] na način da je angažirao vozača bagera koji je prekopao postojeći pločnik te na taj način onemogućio tužitelje PL, ĐL i EL u izvršavanju svojih faktičnih prava.

II. Nalaže se tuženiku BL uspostava ranijeg posjedovnog stanja nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] i čest.br. 858/2, k. o. [katastarska općina].

III. Zabranjuje se tuženiku BL ubuduće svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] i čest.br. 858/2, k. o. [katastarska općina].

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi I. tužiteljici, II. tužitelju i III. tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.576,02 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

V. Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine i to smetanja posjeda, sprječavanja nasilja, otklanjanja teško nadoknadive štete štete i osiguranje pravnog reda, na temelju članka 342., članka 16. i članka 351. Ovršnog zakona

određuje se privremena mjera

1. Zabranom protivniku osiguranja JL da ubuduće stupa na nekretninu oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , osobno ili putem trećih osoba koje postupaju po njegovom nalogu gdje onemogućavaju predlagatelje osiguranja u izvršavanju njihovih faktičnih ovlaštenja na nekretnini oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se protivniku osiguranja JL da u roku od 24 sata računajući od dana dostave ovog rješenja uspostavi ranije posjedovno stanje nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Protivniku osiguranja JL obveza nečinjenja iz stavka 2. ovog rješenja o osiguranju zaprječuje se novčanom kaznom od 1.000,00 EUR (slovima: tisuću eura).

4. Ukoliko protivnik osiguranja OL ne postupi po ovom rješenju sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu.

5. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka smetanja posjeda ili do drugačije odluke suda, a ako se okolnosti zbog kojih je mjera

određena, kasnije promjene, tako da mjera više nije potrebna.

6. Ova privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi.

7. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu.

8 Nalaže se protivniku osiguranja BL naknaditi predlagateljima osiguranja troškove ovog postupka, sve u roku od 8 dana."

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je 15. veljače 2025. zaprimljena tužba I. do III. tužitelja protiv tuženika, radi smetanja posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

2. U tužbi tužitelji navode kako su jedini i isključivi posjednici nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ukupne površine 76 m2, iako da je formalno u javnim upisnicima tuženik upisan kao vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, no da isti nikada nije izvršavao niti vlasnička niti faktična prava na predmetnoj nekretnini. U prilog navedenom da govori i sam tužbeni zahtjev tuženika prema tužiteljima kojeg da je postavio u predmetu koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-369/2020. U navedenom predmetu tuženik da je podnio tužbu i protiv sada pok. AL, pravnog prednika ovdje tužitelja radi predaje u posjed predmetne nekretnine, a koji predmet da nije niti nepravomoćno okončan. Nadalje, navode kako na predmetnoj nekretnini obavljaju svoj obiteljski posao iznajmljivanja predmeta za zabavu, trampolina, bicikla i sl. već preko 10 godina, a na kojoj nekretnini da se nalazi i kameni mlin. Tuženik da je 13. veljače 2024. angažirao rukovoditelja /vozača bagera NL te da je isti na predmetnoj nekretnini počeo kopati postojeći pločnik bez ikakvog dopuštenja tužitelja sve u pravcu uništavanja i izmjene postojećeg posjedovnog stanja. Ističu da zbog takvog ponašanja tuženika trpe veliku materijalnu štetu, kao i da im dolazi u pitanje obavljanje njegovog obiteljskog posla, a na terenu da se cijeli dan nalazi policija i stranke. Stoga, predlažu da im sud u ovom postupku pruži posjedovnu zaštitu na način da se utvrdi opisani čin smetanja tuženika na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], da se istome naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja navedene nekretnine te da mu se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Također, tužitelji predlažu i donošenje privremene mjere kako je to opisano pod točkom V. ovog rješenja.

3.Tužba je dostavljena tuženiku na odgovor te je isti u svom odgovoru zaprimljenom kod ovog suda 14. listopada 2024. naveo kako predlaže prvenstveno tužbu odbaciti s obzirom na nedostatak aktivne legitimacije tužitelja jer da isti ničim nisu dokazali da bi upravo oni bili posljednji mirni posjednici predmetne nekretnine. Svakako, tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom u cijelosti, te navodi kako je između stranaka u tijeku parnični postupak kojima tuženik kao vlasnik nekretnine traži predaju u posjed od tužitelja još od 2020. godine, te ujedno i postupak osiguranja dokaza radi određivanja privremene mjere ulaska u posjed, gdje da je već izvršen očevid na licu mjesta u kojem je utvrđeno da je žičana ograda postavljena točno na granici/međi između nekretnina tužitelja i tuženika iz čega da proizlazi da je tuženik samo ogradio svoju nekretninu. Nadalje, tuženik ističe kako tužitelji nikada nisu bili pošteni, zakoniti i istiniti posjednici predmetne nekretnine, a da sigurno nisu bili posljednji mirni posjednici unatrag 30 dana od dana podnošenja tužbe, pa i dulje. Navodi kako je predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] isključivo vlasništvo tuženika, a to pravo da je stekao kupnjom od Republike Hrvatske nakon provedenog postupka javnog natječaja kao najpovoljniji između sedam ponuditelja koji su se javili na isti te da se nakon toga upisao i u zemljišne knjige. Konačno, navodi kako je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama od osnutka zemljišne knjige bila upisana na pravnog prednika Republike Hrvatske, zatim na Republiku Hrvatsku, a nakon izvršene kupoprodaje na tuženika, kao i da je ista kod nadležnog ureda za katastar također vođena na isti način, pa da tužitelji nisu mogli imati pošteni, mirni i zakoniti posjed na predmetnoj nekretnini. Stoga, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužitelji su na ročištu od 20. siječnja 2026., a nakon zaprimljenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, uredili tužbeni zahtjev na način da su u točki I., II. i III. iza riječi "čest.br. 857/1“ dodali riječ „čest.br. 858/2 k. o. [katastarska općina]“ . Ovdje je za navesti da je zamjenica punomoćnika tužitelja prilikom diktiranja na zapisnik, pogrešno navela katastarsku općinu [katastarska općina], umjesto katastarsku općinu [katastarska općina] u kojoj se nalaze predmetne, što ovaj sud smatra očitom omaškom zbog kojeg nije bilo mjesta odbijanju tužbenog zahtjeva iz tog razloga. Stoga, iako se tuženik na ročištu od 20. siječnja 2026. usprotivio ovako postavljenom tužbenom zahtjevu, tvrdeći kako je riječ o preinaci, ocjena ovog suda je da se u situaciji kao što je predmetno usklađenje tužbenog zahtjeva s utvrđenjima mjerničkog vještaka u konkretnom slučaju, ne bi radilo o preinaci tužbenog zahtjeva, jer je tužbeni zahtjev u svojoj biti ostao jednak prvotno postavljenom jer je i dalje riječ o smetanju posjeda na isti način, ali koje smetanje je zahvatilo i dio druge nekretnine, pri čemu nije promijenjena niti istovjetnost tužbenog zahtjeva niti je promijenjena činjenična osnova spora.

5. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom fotografija (list 9 do 20 spisa), rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Dinka Martinovića poslovnog broja O.2274/21, UPP/OS-255/21-3 od 21. prosinca 2021. izvatka iz obrtnog registra Splitsko- dalmatinske županije, Upravni odjel za gospodarstvo, Eu fondove i poljoprivredu, od 15. veljače 2024., presude Općinskog suda u Splitu poslovnog broja P-3699/2024 od 2. listopada 2024., spisa ovog suda pod poslovnim brojem Ovr-2398/22 i elektronskog spisa Općinskog suda u Splitu poslovnog broja P-3699/2024, zapisnika o uredovanju Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijska postaja Brač, Klasa: 211-01/25-01/66, Urbroj: 511-12-25-25-23 IT od 2. ožujka 2025. te priležećih Službenih bilješki od 1. veljače 2024. i 17. veljače 2024., očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Petra Garmaza, čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petar Gramaza "U Solinu, travanj 2025.", usmenim saslušanjem stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petar Gramaza, saslušanjem I. tužiteljice, II. tužitelja te tuženika kao parničnih stranaka.

6. Tužbeni zahtjev I., II. i III. tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora je tužbeni zahtjev I., II. i III. tužitelja usmjeren na pružanje sudske zaštite posjeda nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

8. U tijeku postupka sud je polazeći od odredbe članka 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu: ZPP-a) raspravljanje i dokazivanje ograničio na činjenicu posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Stoga su na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđene slijedeće pravno relevantne činjenice.

9. Čitanjem Službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Brač, od 1. veljače 2024. utvrđeno je da je ista sastavljena dana 13. veljače 2024. povodom dojave BL, ovdje tuženika, koji je u razgovoru s policijskim službenicima izjavio da je unajmio NL iz [adresa], da obavlja radove na njegovom posjedu, da ima vlasnički list, te da se vodi sudski spor oko posjeda. Također je navedeno da je u obavljenom razgovoru s EL, ovdje III. tužiteljem, isti naveo kako je se radovi izvršavaju na njegovom posjedu za kojeg da ima vlasnički list te da se vodi spor oko posjeda.

10. Čitanjem elektroničkog spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P- 3699/2024 (ranije P-369/2020) utvrđeno je da je u navedenom predmetu tužitelj ZL, ovdje tuženik podnio tužbu protiv AL i IL, ovdje II. tužitelja, radi ispražnjenja i predaje u posjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja tužba je zavedena pod poslovnim broj P-369/2020. S obzirom da je I. tuženik AL preminuo tijekom postupka, postupak je nastavljen u odnosu na njegove nasljednike PL i EL, ovdje I. i III. tužitelje. U navedenoj tužbi tužitelj, ovdje tuženik naveo je kako je Presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja P-369/2024 tuženicima ovdje tužiteljima, naloženo predati u posjed nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Također, pregledom spisa utvrđeno je kako su protiv navedene presude tuženici, ovdje tužitelji izjavili žalbu, zbog čega se spis nalazi kod Županijskog suda u Puli radi odlučivanja po navedenoj žalbi.

11. Također, čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem Ovr-2398/2022 utvrđeno je da je ovdje tuženik u navedenom predmetu podnio prijedlog radi izdavanja privremene mjere kojom bi se ovdje tužiteljima naložila predaja u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok se u protivnom isti ovlašćuje to učiniti putem trećih soba. U navedenom predmetu još uvijek nije donesena odluka o prijedlogu za donošenje privremene mjere.

12. Sud je u tijeku postupka saslušao parnične stranke, i to I. tužiteljicu, II. tužitelja i tuženika. I. tužiteljica je u svom iskazu navela su oni u veljači 2024. zatekli bager na djelu njihove nekretnine, a taj bager da je prethodno raskopao podest koji se nalazio na njihovoj nekretnini. Posebno upitana navela je da je taj bager doveo tuženik, koji da je bio i na licu mjesta kad su oni to primijetili. Oni da su 2009. kupili ovu nekretninu od gospodina FL i od tada da su u neometanom posjedu iste, a na toj nekretnini da obavljaju registrirani obrt, na istoj da drže trampolin za iznajmljivanje. Tu da su također držali i limeni box na kojem su bile položene bicikle koje su također iznajmljivali. Tuženik da je tom prilikom u veljači razmontirao limeni box te je uklonio bicikle i stavio ih pod "vedro nebo". Oni da su sve ovo prijavili policiji o čemu da postoje snimke i zapisnici. Kada su se obratili tuženiku za ovaj događaj on da se nije obazirao na njihove prigovore, već je govorio da je on to kupio i da je to njegovo. II. tužitelj se u cijelosti u svom iskazu pridružio navodima I. tužiteljice, te je nadodao da se sve to dogodilo 13. veljače 2024., a smetanje od strane tuženika da je trajalo 13-15 dana. Za sve to da postoje dokazi u smislu snimaka i videozapisa, a da je bila i prijava policiji . Oni da su neometano koristili ovu nekretninu do ovog događaja, tu da su držali trampolin i bicikle koje su iznajmljivali i nikad da nisu imali nikakvih problema. Ovaj podest koji je raskopan da su također neometano koristili, a tu da se nalazio turanj kojeg su oni uredno održavali, općenito da su cjelokupnu parcelu održavali i čistili. Posebno upitan, naveo je da je prilikom kupnje predmetne nekretnine predmet kupnje bio i spomenuti turanj, što da je bilo navedeno i u ugovoru. Posebno je naveo da ih tuženik prije opisanog smetanja nije nikada kontaktirao vezano za susjednu nekretninu i činjenicu da je on vlasnik.

13. Tuženik je u svom iskazu naveo kako tužitelji nisu vlasnici predmetne nekretnine, već susjedne nekretnine, a oni da su zapravo ovu predmetnu nekretninu uzurpirali. On da je 2019. putem javnog natječaja kupio predmetnu nekretninu od Republike Hrvatske, od strane koje da je uveden u mirni posjed, međutim u tom trenutku na istoj da se nalazio trampolin i bicikli, a kako je saznao iste da su postavili tužitelji. Tuženik je naveo kako ne zna od kada su tužitelji točno koristili tu nekretninu, ali on da je nakon kupnje dopisom iste obavijestio da je sada on vlasnik te nekretnine i da moraju ukloniti stvari sa iste, međutim, oni da su se na to oglušili, zbog čega da je on pokrenuo parnični postupak radi iseljenja, a koji postupak da je okončan u njegovu korist, međutim još uvijek nepravomoćno. Naveo je da je točno da je on naručio bager koji je na tom djelu raskopao dio ovog podesta, međutim da su tužitelji sve to stopirali. Naveo je da su tužitelji cijelo vrijeme bili prisutni kada je on razmontirao njihov trampolin i bicikle sa svoje nekretnine, a on da je sve te njihove stvari odložio na njihovu nekretninu.

14. Sud je u postupku izveo i dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Petar Garmaza. Očevidom je utvrđeno da se na predmetu spora u trenutku očevida nalazi hrpa ištemanog kamenja i ostatak betona i to zapadno od žičane ograde koja je oslonjena na šipke od armaturnog željeza. Također, istočno od te ograde vidljivi su ostaci betona i kamena u podu te je ujedno vidljivo da je bilo djelovanja građevinskim strojem, tj. da je bilo štemanja. Stalni sudski vještak za geodeziju Petar Gramaz nakon obavljenog očevida dostavio je u sudski spis geodetsko vještvo "U Solinu, travanj 2025.g.", u kojem je naveo kako je na očevidu zatečena hrpa ištemanog kamenja i ostataka betona u skici mjesta spora označena plavom zatvorenom linijom, te da je vidljivo da zahvaća k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Vještak je naveo kako se istočno od ograde vide ostaci ištemanog betona i kamena u podu, koji su obuhvatno označeni u skici mjesta spora zatvorenom linijom magenta boje. Vještak zaključuje kako je u skici mjesta spora vidljivo da se navedeni ostaci ištemanog betona i kamena u podu nalaze unutar k. č. [katastarska čestica]. Vještak je za utvrđeno stanje osim skice lica mjesta, priložio i fotografije istoga.

15. Odredbom članka 10. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP-a) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

16. Odredbom članka 20. st. 1. ZVDSP-a propisano je da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, dok je u st.2. istog članka propisano da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

17. Odredbom članka 21. stavak 1. propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stavkom 3. istog članka propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja.

18. Odredbom članka 22. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

19. Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

20. Prvenstveno je u postupku bilo potrebno odlučiti o pravodobnosti tužbe, s obzirom da u postupku radi smetanje posjeda sud na pravodobnost tužbe pazi po službenoj dužnosti. Uzimajući u obzir da je u postupku utvrđeno da su sporni radovi bagerom izvršeni na predmetnim nekretninama 14. veljače 2024., a što je utvrđeno čitanjem Službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko- dalmatinska, Policijska postaja Brač, od 1. veljače 2024., kao i da su tužitelji tužbu radi smetanja posjeda podnijeli 15. veljače 2024. to je zaključak suda da je ista podnesena unutar subjektivnog roka od trideset dana propisanog člankom 21. stavak 3. ZVDSP- a.

21. Nadalje, polazeći od odredbi članka 20. stavak 2. i članka 24. stavak 1. ZVDSP-a, na temelju rezultata gore izvedenih dokaza, ovaj sud je utvrdio da su tužitelji u ovom postupku dokazali da su posljednji mirni posjednici nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da su isti bili zasmetani u svom posjedu predmetnih nekretnina od strane tuženika na način kako je to opisano u tužbenom zahtjevu. Naime, u postupku radi smetanja posjeda utvrđuje se samo stanje posljednjeg mirnog posjeda te ima li poduzeta radnja smetanja za posljedicu isključenje tužitelja od dotadašnjeg posjeda ili ograničenje dotadašnjeg načina izvršavanja faktične vlasti. Na navedene činjenice ovaj sud je i ograničio raspravljanje i dokazivanje u ovom postupku.

22. Naime, iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tuženik 2019. godine putem javnog natječaja kupio nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kojoj su se u trenutku kupnje odnosno stjecanja prava vlasništva nalazili trampolin i bicikli tužitelja koji su na dijelu navedene nekretnine do tada obavljali registrirani obrt. Također, iz rezultata izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tuženik 13. veljače 2024. angažirao NL koji je toga dana doveo bager na predmetnu nekretninu kojim je raskopan pločnik na predmetnoj nekretnini na kojoj su se do tada nalazile stvari, trampolin i bicikli, u vlasništvu tužitelja. Navedena utvrđenja sud temelji prvenstveno na iskazu samog tuženika koji je naveo kako je točno da su tuženici u trenutku kada je on kupio predmetnu nekretninu na istoj držali svoje stvari, trampolin i bicikle, te da je on 13. veljače 2024. "naručio" bager koji je raskopao podest na predmetnoj nekretnini, a koja činjenica također proizlazi i iz Službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Brač, od 1. veljače 2024. Pri tome je za navesti da iz rezultata provedenog dokazanog postupka, i to nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garamaza proizlazi da dio nekretnine za koji je vidljivo da je "išteman", i to strojnim uređajem, zahvaća osim nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], iz čega proizlazi da je opisanom radnjom raskopavanja pločnika bagerom zahvaćena i nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je također predmet tužbenog zahtjeva tužitelja.

23. Stoga, uzimajući u obzir navedena utvrđenja koja su utemeljena na dokaznoj građi spisa, zaključak ovog suda je da je tuženik 13. veljače 2024., angažiranjem osobe koja je upravljala strojnim uređajem, bagerom, te istim raskopala pločnik na kojem su se do tada nalazile stvari u vlasništvu tužitelja, i to trampolin i bicikli, koji su im služili za obavljanje njihove registrirane djelatnosti, a koji raskopani pločnik zahvaća nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza "U Solinu, travanj 2025.g." zasmetao tužitelje u dotadašnjem posljednjem i mirnom posjedu navedenih nekretnina, pa je istima, bez obzira na tvrdnje tuženika kako je isti vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], valjalo pružiti zatraženu sudsku zaštitu sukladno odredbi članka 22. ZVDSP-a.

24. Slijedom navedenog, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja pod I., II. i III. onako kako je isti postavljen u tužbenom zahtjevu te na ročištu od 20. siječnja 2026., odnosno odlučeno je kao pod točkom I., II. i III. izreke rješenja.

25. Tužitelj je u tužbi podnio i prijedlog radi donošenja privremene mjere i to na način kako je ista sadržajno navedena u točki V. ovog rješenja, a koji prijedlog ovaj sud smatra neosnovanim.

26. Naime, odredbom članka 442. ZPP-a propisano je da sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

27. Odredbom članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24) propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U stavku 2. istog članka propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

28. Tužitelji nisu dokazali kumulativne pretpostavke potrebne da bi se odredila privremena mjera jer nisu učinili vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari, a nisu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Naime, tužitelji u prijedlogu samo paušalno navode da predlažu donošenje privremen mjere kako bi se spriječilo nasilje te nastanak teško nadoknadive ili nenadoknadive štete, ugrožavanje zdravlja i života ljudi, bez navođenja konkretnih činjenica u čemu bi se isto nasilje, šteta ili ugrožavanje sastojali.

29. Stoga je o prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučeno kao pod točkom V. izreke rješenja.

30. U nastavku postupka sud je odlučio o troškovima postupka.

31. Budući da su tužitelji uspjeli u svom tužbenom zahtjevu u cijelosti dok nisu uspjeli u prijedlogu radi izdavanja privremene mjere, to je sud ocijenio kako tužitelji nisu uspjeli samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je polazeći od odredbi čl. 154. stavka 5. ZPP-a tuženik dužan naknaditi tužiteljima sve troškove ovog parničnog postupka. Tužiteljima je zastupanima po odvjetniku valjalo dosuditi troškove parničnog postupka sukladno Tbr. 7. stavak 2. Tarife o nagradama i troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - dalje u tekstu: Tarifa), i to jednokratnu nagradu za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 250 bodova, koja obuhvaća četiri radnje (sastav tužbe od 15. veljače 2024, zastupanje na ročištu od 4. veljače 2025, zastupanje na očevidu od 23. travnja 2025., te zastupanje na ročištu od 10. lipnja 2025.). Također, istima pripada pravo na daljnje radnje, sukladno Tbr. 7.st.2. Tarife, i to za zastupanje na ročištima od 27. kolovoza 2025., 20. siječnja 2026., i 4. veljače 2026. po 50 bodova, što ukupno iznosi 400 bodova, a kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura sukladno Tbr. 50. Tarife, istome je valjalo priznati iznos kod 800,00 eura koji iznos uvećan za 25 % PDV-a, iznosi 1.000,00 eura.

32. Navedenom iznosu valjalo je nadodati 26,54 eura na ime sudske pristojbe tužbe i rješenja, te iznos od 549,48 eura na ime troškova očevida na licu mjesta, pa ukupni trošak parničnog postupka koji je tuženik dužan nadoknaditi tužiteljima iznosi 1.576,02 eura.

33. Stoga je o trošku ovog parničnog postupka odlučeno kao pod točkom IV. izreke ovog rješenja.

34. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Supetru, 13. ožujka 2026.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužiteljima po punomoćniku, Nikola Jurić, odvjetnik u Splitu

- tuženiku po punomoćniku, mr.sc. Dean Rahan, odvjetnik u Supetru

- u spis