Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: Ovr-1170/2024-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MILOSTIĆ GRUPA d.o.o., Zadar, Nenada Mataka 17, OIB: 87131201555, zastupanog po direktoru CT, a ovaj po punomoćnicima iz OD Marinović i partneri j.t.d., odvjetnicima u Zadru, protiv protivnika osiguranja ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kseniji Lučić, odvjetnici u Rijeci, odlučujući o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, dana 13. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja, koji glasi: „I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja MILOSTIĆ GRUPA d.o.o., OIB: 87131201555, prema protivniku osiguranja ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 94.535,00 EUR, zakonskih zateznih kamata koje na taj iznos teku od 2. studenog 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinaciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i radi osiguranja troškova postupka osiguranja u iznosu od 2.480,00 EUR,
o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a
- zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi (čl. 345. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona),
- zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti svoj suvlasnički udio od 143/577 dijela na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi (čl . 345. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona),
- zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti svoj suvlasnički udio od 143/577 dijela na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi (čl. 345. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona).
II. Zabilježbu će provesti zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Zadru. Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu tog suda (čl. 345. st. 3. Ovršnog zakona).
III. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parnice u predmetu poslovni broj P-981/2024 koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci (čl. 351. st. 1. Ovršnog zakona).“
II. Nalaže se predlagatelju osiguranja MILOSTIĆ GRUPA d.o.o., OIB: 87131201555, isplatiti protivniku osiguranja ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova postupka iznos od 2.225,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. ožujka 2026., kao dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja MILOSTIĆ GRUPA d.o.o., ustao je dana 7. studenoga 2024., s prijedlogom za osiguranje određivanjem privremene mjere, protiv protivnika osiguranja ŠT. U prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja navodi kako protivnik osiguranja duguje predlagatelju osiguranja iznos od 94.535,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od 2. studenog 2023. Predlagatelj osiguranja da je radi isplate dugovanog iznosa protiv protivnika osiguranja pokrenuo parnični postupak koji se kod Općinskog suda u Rijeci vodi pod poslovnim brojem P-981/2024. Tako, a obzirom da protivnik osiguranja odbija ispuniti svoju obvezu, da postoji opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja jer u proteklih godinu dana intenzivno pokušava prodati svoju imovinu u Republici Hrvatskoj, između ostalog i nekretnine u Privlaci koje se prema stanju u zemljišnim knjigama nalaze u njegovom vlasništvu, odnosno suvlasništvu. Naime, da je riječ o susjednim nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u suvlasništvu predloženika za 143/577 dijela, te nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], također u suvlasništvu predloženika za 143/577 dijela. Zbog navedenog predlagatelj osiguranja predlaže da sud radi osiguranja njegove novčane tražbine odredi privremenu mjeru prema čl. 341., 342., 344. st. 1. i čl. 345. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona, te radi osiguranja njegove novčane tražbine prema protivniku osiguranja u iznosu od 94.535,00 EUR, zakonskih zateznih kamata koje na taj iznos teku koje na taj iznos teku od 2. studenog 2023. pa do isplate odredi privremenu mjeru zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine oznake: čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], suvlasnički udio od 143/577 dijela čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], te suvlasnički udio od 143/577 dijela na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], sve uz zabilježbu ovih zabrana u zemljišnoj knjizi, koja privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parnice u predmetu poslovni broj P-981/2024 koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci.
2. U odgovoru na prijedlog od 5. prosinca 2024. protivnik osiguranja navodi kako je zahtjev predlagatelja osiguranja u cijelosti neosnovan i nezakonit te ga stoga i pobija u cijelosti. Naime, da su predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja bili u poslovnom odnosu na način da je predlagatelj trebao izvesti građevinske radove na nekretnini protivnika osiguranja u Lokvama. Isti da je samo djelomično izvršio dogovorene radove i to još i nestručno, te tijekom izvođenja radova bez ikakve najave napustio gradilište i nije niti polovično izveo radove, a kamoli do kraja. Zbog takvog postupanja predlagatelja i specifičnosti kratkoće trajanja građevinskih radova u [adresa], protivnik osiguranja da je bio prisiljen pod hitno angažirati druge izvođače. Tako, tvrdnja predlagatelja da mu protivnik osiguranja duguje bilo kakav iznos, a kamoli iznos od 94.535,00 EUR da je u cijelosti netočna i lažna. Samo kroz avanse koje je protivnik osiguranja istome isplatio više je nego preplaćeno za radove koje je isti , ponavlja, djelomično i nestručno izveo. U postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci protivnik osiguranja pobija tužbu u cijelosti uz tvrdnju da nikakvog duga prema tamo tužitelju nema već dapače da je isti i preplaćen za to nešto izvedeno na gradilištu. Kako predlagatelj bez stvarnih dokaza da postoji bilo kakvo dugovanje protivnika osiguranja prema istom neosnovano traži blokadu njegove imovine, ističe da bi donošenjem takvog rješenja od strane naslovnog suda nanijelo neosnovanu i nezakonitu štetu kako protivniku osiguranja tako i većinskim suvlasnicima na predmetnim nekretninama. Zbog svega navedenog predlaže da naslovni sud u cijelosti odbaci kao neosnovan i nezakonit prijedlog radi osiguranja, uz naknadu troška protivnika osiguranja u cijelosti.
3. Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere nije osnovan.
4. Naime, odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (Nar. Nov. br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ), propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati. Nadalje predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
5. Tako, naprijed navedenim pretpostavkama treba udovoljiti do stupnja vjerojatnosti, a posljedica izostanka vjerojatnosti jedne od pretpostavki je nedopuštenost osiguranja privremenom mjerom. Nadalje, predlagatelj osiguranja dužan je učiniti vjerojatnim subjektivnu opasnost da će protivnik osiguranja raspolagati svojom imovinom ne odredi li se osiguranje privremenom mjerom. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine traži kumulativno ispunjenje pretpostavke postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, te učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati. Tako, ovaj Sud je stava kako je predlagatelj dokazao prvu od naprijed navedenih pretpostavki odnosno vjerojatnost postojanja svoje tražbine međutim nije ispunjena druga, subjektivna pretpostavka, jer predlagatelj nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati.
5.1. Naime, predlagatelj osiguranja mora upozoriti na konkretne radnje odnosno propuštanja dužnika koje radnje ili propuštanja moraju biti svjesno poduzeti radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. Oni moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njima. Nadalje, to znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom već zbog same objektivno postojeće činjenice da protivnik osiguranja nije platio određenu tražbinu, koja je između ostalog, među strankama sporna, kako i ističe protivnik prigovora kada navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-981/2024. Također, neosnovanim ovaj Sud drži tvrdnje predlagatelja osiguranja da postoji opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja jer u proteklih godinu dana intenzivno pokušava prodati svoju imovinu u Republici Hrvatskoj, a koje se nalaze u njegovom vlasništvu, odnosno suvlasništvu, obzirom iz dostavljenih oglasa o prodaji nekretnina, proizlazi kako je riječ o stanu u [adresa] na Plovaniji i kući u [adresa], a ne nekretninama iz predmetnog prijedloga, pa je stav ovog Suda da predlagatelj nije učinio osnovanim drugi od kumulativnih uvjeta koji se moraju ispuniti za donošenje predložene privremene mjere, a to je učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati.
6. Slijedom navedenog, a obzirom da nisu kumulativno ispunjene propisane pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine sukladno navedenoj odredbi čl. 344. OZ, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga Rješenja pod točkom I.
7. Zaključno, ističe se da je odredbom čl. 14. st. 4. OZ, propisano da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu , dok je st. 7. istoga članka propisano da o troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. Nadalje, st . 5. istog članka propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili, pa je ovaj Sud protivniku osiguranja, u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. Nov. broj: 138/23), priznao trošak sastava odgovora na prijedlog – 890 bodova (Tbr.11.1.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 2.225,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovoga Rješenja pod točkom I.
Zadar, 13. ožujka 2026.
S u t k i nj a
Iva Abfal
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno e-komunikacijom, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagatelju osiguranja po pun.
2. Protivniku osiguranja po pun.