REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-413/2025-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 14. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 13. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„ Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41., OIB: 85584865987, da tužitelju ZB iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati ukupan iznos od 1.012,33 EUR neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. godine pa do isplate. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB:85584865987, da tužitelju ZB iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekući od dana donošenja presude do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“
II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 750,00 eura u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne neto mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (prosinac 2019., siječanj i veljača 2020.) iznosi 1.012,33 eura neto.
2. Tužitelj ima prebivalište u [adresa]. Uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50, koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (30-tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedili su potresi 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00. Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području Grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50-2,80 po Richteru). Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području Grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine, već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina.
3. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne neto mjesečne plaće.
4. U odgovoru na tužbu tuženik osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev, te navode tužbe, a osobito zbog: Nepostojanja formalnih pretpostavki zahtjeva za isplatu solidarne potpore (osobito izostanaka procjene štete), zbog čega je tužbu potrebno odbaciti, nastupa zastare potraživanja sukladno ZOO-u. Nepostojanja štete odnosno izostanka uzročnosti potresa i navodne štete na nekretnini tužitelja, potencijalno neosnovanog bogaćenja i zlouporabe prava sve da i postoji uzročnost potresa i navodne štete (šteta manja od traženog iznosa potpore) – što je protivno cilju i svrsi instituta solidarne potpore i normativnom uređenju iste sukladno Kolektivnom ugovoru, proizvoljno utvrđene visine solidarne potpore
5. „Očitovanje“ „vještaka“ UB koje tužitelj prilaže – osporava se u cijelosti.
6. Tuženik nespornim smatra jedino činjenice da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. (nadalje: KU) propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode.
7. Tuženik nadalje navodi da nisu ispunjeni formalni i materijalni uvjeti utvrđeni Kolektivnim ugovorom i tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o. (nadalje: Povjerenstvo). Tako tužitelj u zahtjevu za isplatu solidarne potpore ne prilaže procjenu štete i visine iznosa troškova otklanjanja posljedica potresa, a što je obveza sukladno čl. 86. st. 3. KU i t. 10. tumačenja Povjerenstva. Tužitelj nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (sukladno čl. 86. st. 3. KU i točki 10. tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 1. siječnja do 19. svibnja 2020.).
8. Tužitelj također nije dokazao da se prije tužbe obratio neposredno tuženiku sa Zahtjevom za isplatu solidarne potpore - štoviše tužbi prilaže prazan obrazac Zahtjeva od 9. lipnja 2022., koji nije ni potpisan niti postoji dokaz da je uručen ili poslan tuženiku - još jedan razlog za odbačaj tužbe.
9. Tuženik ističe da sve da je zahtjev na isplatu naknade osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom „Očitovanju“ iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno na koncu ne bi iznosila 1.012,33 eura. Naime, ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete. Takvo što nije svrha solidarne potpore radnicima, uz napomenu da se normativni dio Kolektivnog ugovora tumači kao propis. To je razvidno i primjerice iz točke 5. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 19. svibnja 2020. (solidarna potpora zbog nabave medicinskih pomagala); „radnik ostvaruje pravo na solidarnu potporu (u okviru potpore) u iznosu stvarnog troška koji je imao, odnosno u skladu s dostavljenim računima.“. Dakle, ako je iznos troška koji se naknađuje odnosno kojim se participira u okviru instituta solidarne potpore manji od iznosa maksimalnog iznosa potpore – radniku se odobrava taj stvarni realni iznos. Suprotno imamo situaciju da bi radnik invalid bio diskriminiran u odnosu na radnika koji ima malu štetu od potresa, tako da radnik invalid ima protezu za 200,00 eura (i dobiva samo taj iznos), dok radnik kojem je oštećena nekretnina od potresa u visini od 200,00 eura štete - dobije cijeli iznos potpore koji je 5 puta veći od same štete.
10. Uz navedene formalne nedostatke, zahtjev tužitelja za isplatu solidarne potpore je također i suprotan svim načelima obveznog prava, a osobito načelu savjesnosti i poštenja te stoga predstavlja kršenje obveza i postupanje radnika protivno materijalnom pravu te ugovoru o radu i Kolektivnom ugovoru, osobito čl. 86. st. 1., 2. i 3. te čl. 103. i 109. Paušalno potraživanje maksimalno propisanog iznosa iz KU je u najmanju ruku zlouporaba prava tužitelja.
11. Osim toga, sama riječ "potpora" kojom je predviđena solidarna potpora kao takva, definirana je kao oslonac ili novčana pomoć, dakle sa svrhom pružanja podrške uslijed određenog (štetnog) događaja, a ne neosnovano bogaćenje kako to tumači tužitelj.
12. Imajući u vidu izneseno tuženik osporava samu visinu tužbenog zahtjeva.
13. Nadalje, uz tužbu dostavljen Nalog tuženika na osnovi kojega se navodno odobrila isplata solidarne potpore radniku Z nije relevantan za ovaj spor, niti se istim išta dokazuje. Uz to, izdan je od strane neovlaštene osobe i time nezakonit i nevaljan, a potencijalno i falsificiran. To iz razloga što je sporni Nalog za isplatu od 31. listopada 2022. „izdan“ nakon centralizacije društva tuženika provedene 26. svibnja 2022., a slijedom koje u Podružnici više ne postoji Ured voditelja i stručne službe (ljudski resursi, financije, računovodstvo itd.). Naime, Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022. (osobito čl. 76., čl. 102.) ukinuta je navedena organizacijska jedinica i radna mjesta u Podružnici Zagrebparking (i svim ostalim podružnicama), a ti poslovi su centralizirani u Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima. Takve naloge jedino je bio ovlašten izdati Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima (cijelog tuženika), stoga je bilo koji nalog izdan od strane podružnice Zagrebparking ili bilo koje druge nevaljan i nezakonit.
14. U odnosu na „Očitovanje“ sudskog vještaka Ž. Šimanovića, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi utuženih 1.012,33 eura – isto se u cijelosti osporava i izričito se protivi dostavljenoj privatnoj ispravi naslova „Očitovanje“ od 13. lipnja 2022. (osobito ovlaštenju, formi, sadržaju, točnosti i istinitosti) za koju tužitelj tvrdi da je rezultat „vještačenja“, jer se istom ništa ne dokazuje. Tuženik je zaprimio preko 100 zahtjeva za isplatu solidarnih temeljenih upravo na („špranciranom!“) „Očitovanju“ sudskog vještaka Ž. Šimanovića, svi rađeni i dovršeni u isto vrijeme, a za područje cijele Zagrebačke županije i područje Grada Zagreba. Objektivno je nemoguće da je navedeni na isti dan bio na 20-ak lokacija, kao i da je nešto „utvrđivao/računao“ za svaki predmet sukladno pravilima struke. Navedeno „Očitovanje“ nije uopće niti u formi nalaza i mišljenja pa se uopće ne može ispitati. Također, nije uopće razvidno kako je „vještak“ nesporno utvrdio da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godine i pol dana. Stoga, „Očitovanje o stanju kuće“ UB nije rezultat vještačenja, i stoga, nije nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik stoga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u „očitovanju“ imenovanog „vještaka“.
15. Nadalje, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa), budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Dakle, naknada predmetne štete mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu.
16. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: očitovanje stalnog sudskog vještaka UB (strana 5-6 spisa), mikrosituaciju i katastarski plan (strana 7- 10 spisa), uvjerenje o prebivalištu tužitelja (strana 11 spisa), Zahtjev za isplatu solidarne potpore (strana 12 spisa), Kolektivni ugovor (strana 13-16 spisa), nalog službi za računovodstvo (strana 17 spisa), podatke o prosječnoj mjesečnoj plaći u gospodarstvu Grada Zagreba (strana 18-24 spisa), Zaključak o proglašenju prirodne nepogodne uzorkovane potresom (strana 25 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika (strana 36-61, 62 spisa), uvid u zapisnike iz spisa Pr-1187/2023, Pr-57/2024, Pr-118272023 sa saslušanjem svjedoka UB (strana 63-64, 65-66, 68-69 spisa), dokumentaciju u e-spisu (strana 116-200, 211-295 spisa), saslušani su svjedoci UB i ZBT (strana 296-297 spisa), saslušan je tužitelj (strana 316-317 spisa).
17. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP -a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.
18. Među strankama je sporno pravo tužitelja na isplatu solidarne potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode, kao i visina tužbenog zahtjeva.
19. Tijekom postupka tužitelj nije dokazao da je tuženiku podnio zahtjev za isplatu solidarne potpore. Naime, spisu prileži takav zahtjev na strani 12 od 9. lipnja 2022., međutim na istom nije razvidno da se radi o zahtjevu tužitelja, budući je izostao njegov potpis na zahtjevu, nije razvidno kada i kome je predan, je li zaprimljen od strane tuženika, na zahtjevu se navodi i elaborat ovlaštenog sudskog vještaka o šteti na adresi tuženika, koji elaborat nije dostavljen u spis, osim očitovanja stalnog sudskog vještaka o stanju nekretnine tužitelja izrađenoga 13. lipnja 2022, dakle nakon podnošenja navedenog zahtjeva.
20. Slijedom navedenog sud smatra da ne postoji vjerodostojna dokumentacija temeljem koje bi tužitelj mogao eventualno ostvariti svoje pravo na solidarnu potporu temeljem Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. (dalje u tekstu: KU-a), te je odlučeno kao u izreci.
21. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155., prema odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).
22. Tuženiku su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku, a čiji trošak se sastoji od troškova sastava odgovora na tužbe 75 bodova, ročišta 23.7.2025., 11.11.2025. i 14.1.2026. svako po 75 bodova, ukupno 300 bodova odnosno 600,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 150,00 eura, ukupno je tuženiku priznat trošak u iznosu od 750,00 eura.
23. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih, to je tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi.
U Zagrebu 13. ožujka 2026.
Sutkinja:
Aleksandra Pomykalo
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika