Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-928/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sucu Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, protiv tuženika 1. Općine Fužine, OIB: 50371966761, Fužine, Franje Račkog 19, kao pravnog sljednika iza pok.IJT, [adresa] kbr. 249/40, pok.BJ, [adresa], pok.FJ mldb., [adresa], pok.TJ, [adresa], pok.GJ, [adresa], pok.GJ, [adresa], pok.FJ, [adresa], pok.FJ [adresa], pok.HJ, [adresa], pok.VJ, [adresa], pok.MJ, [adresa], pok.BJT, [adresa] kbr. 249/40, 2. NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. LJ iz [adresa], 4. ĐJ iz [adresa], 5. CJ pok. ŠJ, [adresa], tuženici pod 3., 4. i 5. zastupani po privremenoj zastupnici Maji Vidmar, odvjetnici iz Delnica, 6. ŽJ iz [adresa], kao pravnog sljednika iza pok. RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 7. DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.400,00 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 24. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice i privremene zastupnice 3., 4. i 5. tuženika, javno objavivši 13. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica i sjenokoša u na gornjem polju površine 116 čhv upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je tuženik Općina Fužine dužna trpjeti ispis prava vlasništva pok.JJ te istodobno i upis prava vlasništva tužiteljice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica u na gornjem polju površine 155 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedom čega je tuženik Općina Fužine dužna trpjeti ispis prava vlasništva pok.BJ te istodobno i upis prava vlasništva tužiteljice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica i sjenokoša u na gornjem polju površine 123 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je tuženik Općina Fužine i drugotužena NJ dužni trpjeti ispis prava suvlasništva FJ mldb. i NJ te istodobno i upis prava vlasništva tužiteljice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda.

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica u na gornjem polju površine 74 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega su prvotužena Općina Fužine te 3. do 7.tuženici dužni trpjeti ispis prava suvlasništva pok.TJ, pok.GJ, pok.GJ, pok.FJ, pok.AJ, pok.HJ, pok.VJ, pok.MJ te ispis prava suvlasništva LJ, ZJ, CJ, ĆJ i ČJ te istodobno i upis prava vlasništva tužiteljice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda.

V. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica u na gornjem polju površine 65 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] slijedom čega je tuženik Općina Fužine dužna trpjeti ispis prava vlasništva pok.BJT te istodobno i upis prava vlasništva tužiteljice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda.

Obrazloženje

1.Tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je ista vlasnica više nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina].

Pri tome ističe da je kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] upisan prednik 1. tuženika (JJ), zatim je kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] također upisan prednik 1. tuženika (BJ), da su kao suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] upisani prednik 1. tuženika (mldb. UJ) te 2. tuženica, kao suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] upisani su prednici 1. tuženika (8 suvlasnika), 3. do 5. tuženici te 6. do 7. tuženici. Završno kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] upisana je prednica 1. tuženika (OJ).

U pogledu zemljišnoknjižnih suvlasnika za koje je kao pravni sljednik naveden 1. tuženik pojašnjava vrijeme upisa pojedinog od njih u zemljišne knjige odnosno ističe da bi svi suvlasnici imali najmanje 110 godina te se evidentno radi o umrlim osobama, a također kako nema saznanja o nasljednicima, pasivno je legitimiran 1. tuženik i to temeljem odredbi Zakona o nasljeđivanju.

U pogledu 3. do 5. tuženika navodi da se radi o osobama čije su sadašnje adrese nepoznate pa predlaže istima postaviti privremenog zastupnika radi zaštite prava i interesa u postupku.

U daljnjim navodima pojašnjava posjedovno stanje odnosno to da su kao suposjednici upisani KJ i SJ pri čemu je KJ umro 2013.g. a rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-17/13 su nekretnine iz posjedovnih listova br. 59 i 783 utvrđene njegovom ostavinskom imovinom te je nasljednicom proglašena njegova kćer PJ koja je identična upisanoj suposjednici SJ, a ista je ujedno baka tužitelja koja je ugovorom o darovanju od 5. lipnja 2024. tužitelju darovala svoje izvanknjižne nekretnine.

Ističe da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća, te k. č. br. [katastarska čestica] koja predstavlja dvorište iza kuće a utužene nekretnine da se nalaze do tih nekretnina te sve zajedno čine jedinstvenu cjelinu i u posjedu su tužitelja i prednika više od 100 godina pri čemu su se koristile kao oranice i košenice i takav se posjed nikada ni od koga nije osporavao.

Slijedom navedenog ističe da se radi o kvalificiranom posjedu pa predlaže donošenje presude kao u izreci.

Uz tužbu prilaže izvatke iz zemljišne knjige sa povijesnim prikazom, kopiju katastarskog plana, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Nikole Mihelčića iz [adresa] posl.br. O-17/13 te ugovor o darovanju nekretnina, ujedno predlaže saslušanje stranaka i svjedoka FJT te PJ, očevid i geodetsko vještačenje.

Predlaže i zabilježbu spora a o kojem prijedlogu je odlučeno rješenjem suda od 17. lipnja 2024. (list 66).

Naknadnim podneskom vrši ispravak pasivne legitimacije u pogledu 6. tuženika (za kojeg prethodno tome dostava tužbe na odgovor nije bila uspješna) na način da kao 6. tuženika naznačava ŽJ, kao nasljednika u međuvremenu umrlog RJ.

2. Rješenjem suda od 17. lipnja 2024. tužba je dostavljena na odgovor svim tuženicima pri čemu je isto učinjeno i u pogledu 3. do 5. tuženika, prednje s obzirom da su isti u zemljišnoj knjizi upisani sa adresama na koje je moguće izvršiti dostavu.

2.1. Odgovor na tužbu nisu podnijeli 1. i 2. te 6. i 7. tuženici, dok se dostava tužbe na odgovor nije uspjela izvršiti 3. do 5. tuženicima.

Za potrebe donošenja odluke o postavljanju privremenog zastupnika 3. do 5. tuženicima iz zbirke isprava pribavljeno je rješenje o nasljeđivanju iza ŠJ a temeljem kojeg su kao suvlasnici upisani 3. do 5. tuženici.

2.2. Tuženici 2., 6. i 7. nisu podnijeli odgovor na tužbu slijedom čega je u odnosu na iste tužbenom zahtjevu udovoljeno donošenjem presude zbog ogluhe.

Naime, budući da u spisu postoje dokazi da su tužba i poziv za davanje odgovora tuženicima 2., 6. i 7. uredno dostavljeni, da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a iste nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio tužitelj niti postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su 2., 6. i 7. tuženike spriječili opravdani razlozi da ne podnesu odgovor na tužbu, odlučeno je kao u izreci, sve sukladno čl. 331.b st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP).

2.3. Tuženicima 3. do 5. postavljen je privremeni zastupnik u osobi Maje Vidmar, odvjetnice iz [adresa] i to temeljem čl. 84. st. 1. toč. 4. ZPP-a odnosno jer je boravište navedenih tuženika nepoznato, a dostava se nije mogla izvršiti niti utvrditi adresa iz evidencije prebivališta MUP-a te isti nemaju punomoćnika. Na prednju okolnost objavljen je oglas u Narodnim novinama broj 133/25 sukladno čl. 86. st. 1. ZPP-a. Tuženici zastupani po privremenom zastupniku podnijeli su odgovor na tužbu (list 123) u kojem su osporili tužbeni zahtjev i nisu se protivili provođenju dokaza predloženih po tužitelju.

2.4. S obzirom na prednje, u nastavku postupka provedeni su dokazi predloženi po tužitelju i to čitanjem svih priloženih isprava, saslušanjem tužitelja i svjedoka PJ, EJ i FJT (sve list 128-132), pri čemu su navedeni dokazi provedeni na okolnost utvrđenja osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na 3. do 5. tuženike te 1. tuženika koji nije podnio odgovor na tužbu, međutim u odnosu na istog nisu bile ispunjene pretpostavke iz čl. 331.b ZPP-a.

3. Čitanjem priloženih izvadaka iz zemljišne knjige utvrđeno je da su prednici 1. tuženika kao suvlasnici upisani u razdoblju od 1907. pa do 1931. godine, dok su 3. do 5. tuženici kao suvlasnici upisani 1955. odnosno temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-123/52 od 29. svibnja 1954.

Nadalje, prema oznaci nekretnina sve utužene nekretnine predstavljaju poljoprivredno zemljište odnosno oranice i sjenokoše.

3.1. Prema naknadno priloženim posjedovnim listovima br. 783 i 59 utužene nekretnine se također vode kao oranice pri čemu površina istih odgovara površini nekretnina iz zemljišnih knjiga.

Iz kopije katastarskog plana utvrđen je oblik i položaj utuženih nekretnina odnosno da su iste u naravi u obliku pravokutnika, nastavljaju se jedna na drugu te u konačnici predstavljaju cjelinu sa k. č. br. [katastarska čestica] koja se prema priloženom izvatku iz zemljišne knjige vodi kao kuća i dvorište u vlasništvu tužitelja.

Iz rješenja o nasljeđivanju Posl.br. O-17/13 od 13. ožujka 2013. utvrđeno je da je TJT bio upisan kao posjednik ovdje utuženih nekretnina te da je njegovom nasljednicom proglašena kćer PJ.

3.2. Tužiteljica u stranačkom iskazu navodi da je u [adresa] živjela do 2018.g. u kući koja pripada njenoj majci i ista se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] – u naravi [adresa], da se desno od te kuće gledajući s ceste nalazi ruševina odnosno dvorište i radi se o k. č. br. [katastarska čestica] a koje nekretnine je ona dobila od majke. U nastavku se nalazi utuženo zemljište koje je u naravi ravno te se ona iz djetinjstva sjeća da su oni kao obitelj to zemljište održavali i kosili a na istome se također nalazi i voćnjak. Isto se ni od koga nije osporavalo i njena baka je govorila da je to njeno zemljište koje je naslijedila od svog oca IR koji je živio u kući koja sada pripada njenoj majci. Nisu joj poznate osobe zastupane po privremenom zastupniku niti su se takve osobe ikada pojavljivale i osporavale posjed.

3.3. Svjedok PJ (baka tužiteljice) navodi da je u [adresa] živjela do 1983.g. a od tada je u mjestu Vrata koje je udaljeno oko 5 km, da je kuća u kojoj sada živi njena kćer kuća u kojoj je ona rođena te u istoj i živjela sa svojim roditeljima GJ i BR, pri čemu je majka umrla 1994.g. Desno od te kuće je ruševina a dalje desno u nastavku je zemljište koje su njeni roditelji kosili a čega se ona sjeća iz najranijeg djetinjstva posebno iz razloga jer su i djeca tada pomagala u radovima. Na tom se zemljištu nalazi nekoliko voćaka koje su također postojale kada je ona bila dijete a kuća u kojoj je rođena je također stara i napravljena možda još za života prabake. Zemljište s desne strane je ustvari ograđeno i stara ograda je postojala još u vrijeme njenog djetinjstva a u međuvremenu je obnovljena. Ona je to zemljište darovala svojoj unuci. Korištenje tog zemljišta nikada nitko nije osporavao niti njoj niti njenim roditeljima. U pogledu osoba prezimena FJT navodi da u [adresa] ima puno tog prezimena ali joj nije poznato da bi netko od postojećih bio u rodu odnosno bio nasljednik zemljišnoknjižnih suvlasnika tog prezimena. Nisu joj poznate osobe zastupane po privremenom zastupniku. Predio [adresa] predstavlja područje [adresa] dalje od utuženih nekretnina i ne zna da netko na tom području ima prezime FJT niti se itko tog prezimena u vrijeme njena djetinjstva pojavljivao i osporavao korištenje utuženih nekretnina. Njen otac je nekretnine stekao po supruzi koja je potjecala iz obitelji I. Međa prema susjednim nekretninama obitelji B je poznata.

3.4. Svjedok EJ (otac tužiteljice) navodi da je na predmetnoj adresi živio u razdoblju od 1988.g. do 2000.g. a prethodno tome je bio na drugom području u [adresa] koje se naziva [adresa]. Po izvršenom uvidu u kopiju katastarskog plana naveo je da bi desno od kuće bila drvena garaža koju je on napravio, a prije su tu bili zidovi ruševine a dalje desno se radi o zemljištu i to sve do obitelji B. U naravi se radi o livadi i vrtu a prema obitelji B je bila i ograda koja se nastavlja sve do šume. Za vrijeme života u toj kući djed bivše supruge KJ je rekao da je to njegovo zemljište te je isti to i kosio a on mu je pri tom i pomagao. Tu postoji nekoliko voćaka i to od ranije. Svo to zemljište bi znao na licu mjesta pokazati te se taj posjed ni od kog nije osporavao. On je još kao dijete dok je živio u [adresa] tim putem išao u školu te je još tada viđao IR da kosi predmetno zemljište. Područje [adresa] nalazi se oko 1,5 km od predmetne lokacije. U pogledu prezimena EJ naveo je da zna podatak da je početkom 20-og stoljeća u [adresa] bilo ukupno 107 obitelji tog prezimena, a konkretno je njegov djed bio ŠJ a isto tako i pradjed. Sve te obitelji ŠJ međusobno nisu bile u srodstvu. Upisani suvlasnici tog prezimena prema njegovim saznanjima nemaju veze sa sadašnjim obiteljima ŠJ koje žive u [adresa]. Također ne zna da na području [adresa] ima prezimena ZJ.

3.5. Svjedok FJT (majka tužiteljice) potvrđuje da oduvijek živi na adresi [adresa], da su bivši suprug i ona desno od kuće napravili drvenu garažu a još dalje desno prema obitelji B je zemljište koje su koristili njeni djed i baka KJ i BR koji su držali krave i koze koje su na to zemljište išle na ispašu, a također se tu vršila košnja i spremanje sijena kao i odlaganje drva. Također ovdje postoje i voćke koje je posadio djed. Nema saznanja da bi se opisano korištenje zemljišta od bilo koga osporavalo. U naravi se radi o dugačkim parcelama koje se protežu do šume te se djed ponašao kao vlasnik istih. Na jednom dijelu postoji ograda koja je obnovljena. Prezimena FJT u [adresa] ima međutim prema njenim saznanjima nitko od sadašnjih mještana tog prezimena nema veze sa upisanim suvlasnicima. Nisu joj poznate osobe zastupane po privremenom zastupniku.

4. S obzirom na sadržaj priloženih isprava, suglasne iskaze tužiteljice i svjedoka, sud nalazi nesporno utvrđenim da su prednici tužiteljice bili u posjedu utuženih nekretnina i to najmanje od početka 50-ih godina prošlog stoljeća. Prednje prvenstveno s obzirom na iskaz svjedoka PJ (rođene 1949.) koja sjećanja o korištenju utuženih nekretnina i postojanju voćnjaka ima iz najranijeg djetinjstva, a njen iskaz je u većem dijelu potvrđen i iskazima ostalih saslušanih svjedoka kao i posjedovnim listovima gdje je ista zajedno sa ocem upisana kao suposjednica.

Također, kako je spisu priložen i izvadak iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] iz kojeg je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica te nekretnine te bi se s obzirom na suglasne iskaze u naravi radilo o ruševini (upisano kao kuća), te kako je iz priložene kopije katastarskog plana vidljivo da se utužene nekretnine nastavljaju na kč. br. [katastarska čestica] na način da s istom graniči 4619 nakon koje se nalazi 4618, zatim 4615 i 4616 te završno 4605, proizlazi da se radi o cjelini, te je ovom sudu prihvatljiv iskaz tužiteljice i svjedoka da se posjed od strane prednika tužiteljice izvršavao na utuženim nekretninama.

4.1. U pogledu utvrđenja trajanja i kvalitete posjeda, primijenjene su odredbe Općeg građanskog zakonika (u nastavku: OGZ). Prednje s obzirom na odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), prema kojoj se stjecanje stvarnih prava prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja takvih prava.

Kako je nesporno utvrđeno da je posjed tužiteljice odnosno njenih pravnih prednika postojao zasigurno od početka odnosno sredine 50-ih godina (iskaz svjedoka PJ), proizlazi da je vlasništvo stečeno temeljem OGZ-a koji se primjenjivao do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku: ZOVO) odnosno do 1980.g.

Par. 1468. OGZ-a bilo je propisano da dosjelost na nepokretnim stvarima nastupa nakon 30 godina i to u slučaju kada u mjestima, gdje nema nikakvih javnih knjiga, stjecanje stvari treba dokazati po sudskim spisima i drugim ispravama, odnosno u slučaju kada stvar nije uknjižena na onoga koji je doista posjeduje. Sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda iz 1960.g, zbog različitosti sudske prakse u primjeni propisa i pravnih pravila koji su bili na snazi do 06. travnja 1941., a koji propisi i pravila više nisu odgovarali načelu zaštite opravdanih interesa pojedinaca i načelu pravne sigurnosti u prometu dobara, prethodno navedeni rok određen je sa 20 godina.

Takav posjed mora biti pošten, a pošten posjed, prema par. 326. OGZ-a je onaj posjed kod kojeg posjednik, iz vjerojatnih razloga drži da je stvar njegova.

Kako se poštenim posjedom u trajanju od 20 godina stječe pravo vlasništva proizlazi da je takvo pravo vlasništva stečeno najkasnije sredinom 70-ih godina odnosno u vrijeme važenja OGZ-a. Također, pošten posjed se pretpostavlja, a teret dokaza suprotnog je na onome tko se na isto poziva.

4.2.U konkretnom slučaju se po ocjeni suda radilo o poštenom posjedu jer se prednik tužiteljice – njen pradjed KJ ponašao kao vlasnik utuženih nekretnina odnosno isti je utužene nekretnine držao kao svoje.

4.3. U pogledu pasivne legitimacije 1. tuženika, s obzirom na dostavljeni podatak iz zemljišnih knjiga odnosno činjenicu da su prednici 1. tuženika kao suvlasnici upisani kako je prethodno izneseno odnosno u razdoblju od 1907. pa do 1931. godine i to kao punoljetne osobe, sud nalazi utvrđenim da se radi o osobama koje su umrle s obzirom na općepoznatu činjenicu trajanja ljudskog života, te uz činjenicu da je od zadnjeg upisa pa do podnošenja tužbe proteklo gotovo 100 godina, u kojem razdoblju nije izvršena uknjižba prava vlasništva za korist nasljednika, nesporno je da se radi o osobama bez nasljednika, jer da isti imaju nasljednike, tada bi kroz to vrijeme zasigurno došlo do upisa istih, pa kako isto evidentno nije učinjeno, proizlazi zaključak da se radi o osobama koje su umrle bez nasljednika u odnosu na koje je sukladno ZN- u, bez obzira što na tu okolnost nije doneseno odgovarajuće rješenje o nasljeđivanju, sud isto rješavao kao prethodno pitanje sukladno čl. 12. st. 1. ZPP-a, pa pasivno legitimiran dolazi grad odnosno općina na čijem se području nalaze nekretnine. Stoga, iako su svjedoci iskazali da na području [adresa] ima dosta prezimena FJT, iz iskaza istih utvrđeno je da nitko od istih ne bi bio pravni sljednik upisanih suvlasnika.

4.4. Utvrđenja na okolnost trajanja i kvalitete posjeda na utuženim nekretninama odnose se kako na 1. tuženika, kao pravnog sljednika više upisanih suvlasnika, tako i na 3. do 5. tuženike zastupane po privremenom zastupniku.

4.5. Završno, položaj, oblik i površina utuženih nekretnina kao i činjenica da iste po kulturi predstavljaju oranice, ukazuje na činjenicu da se moglo raditi o posjedu jedne obitelji a ne tako velikog broja suvlasnika pa se ima smatrati da je upis suvlasništva tuženika odnosno njihovih pravnih prednika samo formalan i isti ne odgovara stvarnom stanju.

4.6. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je prihvaćen te je odlučeno kao u izreci presude.

5. Odluka o troškovima nije donesena jer nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

Delnice, 13. ožujka 2026.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP-a).