Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Pr-393/2019-43

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Robertu Mihelju, u pravnoj stvari tužiteljice CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravnom odjelu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 26. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, Domagoja Kovača, odvjetnika u Zagrebu, i zakonske zastupnice tužene BT, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, javno objavivši 13. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, da tužiteljici CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 79,22 eura bruto, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 43,03 eura od 16. kolovoza 2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,19 eura od 16. kolovoza 2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 390,45 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja (13. ožujka 2026.), pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Zahtjev tužene za naknadu troška postupka u iznosu od 350,00 eura odbija se u cijelosti, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 19. rujna 2019. navodi da je zaposlenica tuženika, djelatnica Područnog carinskog ureda Rijeka, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto, da je u razdoblju od 04.05.2013. do 25.04.2018., prema utvrđenom radnom vremena tuženika, mjesečno ostvarivala prekovremeni rad, koji joj nije plaćen: - u smjenama i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tvrdi da je u navedenim oblicima rada radila tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji da se na nju odnose je određeno da: Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dara slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe da Prekovremeni rad kojeg da je ostvarivala na drugačiji način, jer je ostvarivala sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tvrdi da je ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ukazuje da se obratila tuženiku sa zahtjevom za mino rješenje spora, ali da je odbijena u cijelosti. Tužiteljica je u ovoj pravnoj stvari postavila stupnjevitu tužbu sukladno odredbi članka 186. b Zakona o parničnom postupku («Narodne Novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP) jer iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da nije raspolagala potrebnom knjigovodstvenom dokumentacijom za izračun plaće u utuženom razdoblju, a kojim podacima je raspolagala tužena kao poslodavac te je u okolnostima u konkretnom slučaja citiranom odredbom kojom je propisan izuzetak od obveze postavljanja određenog tužbenog zahtjeva u slučaju kada tužitelj ne može postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka kojima raspolaže tuženik, tužiteljica je i nakon zaključenja prethodnog postupka smjela postaviti određeni tužbeni zahtjev, koji je u konkretnom slučaju postavljen nakon provedenog financijskog vještačenja (podnesak od 2. siječnja 2026. – stranica 581 spisa), zbog čega u konkretnom slučaju nije izvršena preinaka tužbe.

2. Tužena u odgovoru na tužbu od 5. studenog 2019. (stranica 9 spisa), u bitnom, u cijelosti osporava navode tužbe i tužbeni zahtjev. U prilogu odgovora na tužbu dostavlja rješenje o rasporedu, obračunske isprave plaće-naknade za razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018., evidencije o korištenju radnog vremena za tužiteljicu u spornom razdoblju iz kojih proizlazi da ista nije, suprotno njenim navodima, ostvarila niti jedan sat prekovremenog rada sukladno propisima koji čine zakonodavni okvir kojima se utvrđuje što čini plaću carinskih službenika i namještenika. Predlaže da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Potražuje parnični trošak.

3. Prema stanju spisa, tužiteljica se sukladno odredbi članka 186.a ZPP-a, prije podnošenja tužbe, obratila nadležnom državnom odvjetništvu Zahtjevom za mirno rješenje spora od 25. travnja 2018. (str. od 5 do 7 spisa). Odgovor, prema stanju stvari, nije zaprimila.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja u dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom i čitanjem cjelokupne materijalne dokumentacije (isprava) u spisu. Na ročištu 23. rujna 2022. saslušani su svjedokinja AT (str. 429 – 430) i svjedok PT (str. 430 – 431.) Provedeno je i dokaz financijskim vještačenjem po Centru za financijska vještačenja d.o.o. obavljen po stalnom sudskom vještaku za financije, računovodstvo i poreze IT, dipl.oecc. iz Zagreba čiji nalaz i mišljenje od 28. veljače 2023. također je sadržan u spisu (str. od 451 do 462).

5. Po osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud zaključuje da je postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za period od 4. svibnja 2013. do 25. travnja 2018. vezano uz prekovremeni rad.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u razdoblju obuhvaćenom tužbenim zahtjevom kao službenica bila raspoređena u Ministarstvu financija na radnom mjestu carinik III. vrste. Uostalom, navedeno proizlazi iz rješenja o rasporedu od 1. rujna 2017., 8. srpnja 2013. i 1. srpnja 2012. (str. 10 do 12).

8. Sporno je, je li tužiteljica ostvarila prekovremeni rad koji joj nije bio plaćen.

9. Odredbom članka 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike («Narodne Novine» broj 93/2008., 89/2012., 104/2013., 150/2013., 153/13., u daljnjem tekstu: KU/2008) koja je identična odredbi članka 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike («Narodne Novine» broj 112/2017., 12/2018., u daljnjem tekstu: KU/2017). propisano je da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno, raspoređeno u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, te da dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada, a službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

10. Prema članku 41. KU/2008 koji je identičan članku 35. KU/2017 plaću državnog službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, s time da su dodaci na osnovnu plaću - dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

11. Odredbom članka 44. KU/2008 i čl. 38. KU/2017 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to: – za rad noću 40%, – za prekovremeni rad 50% ,– za rad subotom 25%, – za rad nedjeljom 35%, – za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, – za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%,

– za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%,- za rad u turnusu 5%. Dodaci iz stavka 1. međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

12. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od šest do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

13. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

14. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena, te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju.

15. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

16. Sukladno naprijed citiranim odredbama KU za državne službenike i namještenike, prekovremeni radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati predviđen odredbom članka 44. stavak 12. KU/2008 i članka 38. stavak 10. KU/2017. Redovni mjesečni fond sati predstavlja osnovu za izračun vrijednosti sata rada i dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnože sa 8 sati rada. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu zajedno sa radnim danima na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj («Narodne Novine» broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) što kontrolira JOPPD obrazac kroz sustav porezne uprave za svakog djelatnika pojedinačno koji je vezan uz kontrolu izračuna uplate pripadajućeg doprinosa, poreza i prireza. Vrijednost sati rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća u dijelu s mjesečnim fondom sati sukladno Tumačenju Komisije za tumačenje odredba i praćenje KU za državne službenike i namještenike br. 27/44 od 20. svibnja 2014.

17. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. KU/2008 i članka 38. stavka 1. KU/2017 za službenike i namještenike dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži sa 8 sati i ne uključuje blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka bez obzira u kojem sustavu rada rade od ponedjeljka do petka, smjena (2-2-2-2), turnus (12-24-12- 48) ili na drugačiji način. Službenici koji su ostvarili prekovremene sate rada sukladno odredbi članka 44. KU/2008 i članka 38. KU/2017 ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za sate prekovremenog rada od 50% jer se navedeni dodaci ne isključuju.

18. Definicija plaće i dodataka na plaće propisana je člankom 35. KU/2017, te je identična definiciji iz članka 41. KU/2008 koja navodi da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dok su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća. Isto tako osnovna plaća uvećava se za svaki sat rada definiran člankom 38. KU/2017 i člankom 44. KU/2008. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu i radnih dana na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH te se obračunava unutar sustava COP-a i jedinstveno je za sve službenike carinske uprave.

19. U dokaznom postupku provedeno je vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o. U nalazu i mišljenju od 28. veljače 2023. (str. od 451 do 462 spisa), kako proizlazi iz sadržaja, vještak je u odnosu na tužiteljicu, za svaki mjesec utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati izvršivši usporedbu sati rada iz Obračunske isprave za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena. U Tabeli 1. daje prikaz mjesečnog fonda radnih sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada u Obračunskim ispravama u odnosu na Evidencije o korištenju radnog vremena, a u Tabeli 2 izračun potraživanja po osnovu neobračunatih i neisplaćenih prekovremenih sati. Osim za studeni 2013. i srpanj 2015. godine, kada iz Evidencija o korištenju radnog vremena proizlazi da tužiteljica nije radila u pravilnom sustavu turnusa 12-24-12-48 kako je definirano u KU čl. 44. već da je radila na drugačiji način, dok iz Obračunskih listi proizlazi da joj je obračunavan dodatak za rad u turnusu. Slijedom navedenog, vještak je izvršio izračun visine potraživanja po osnovi neobračunatih i neisplaćenih prekovremenih sati uz umanjenje za već isplaćenu naknadu za rad u turnusu. U Tabeli 3. vještak je utvrdio broj prekovremenih sati u studenom 2013. i srpnju 2015. godine dužih od 40 sati tjedno izvršivši usporedbu sati rada iz Obračunske isprave za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena. Vještak je utvrdio da u promatranom razdoblju tuženik nije tužiteljici u Obračunskim ispravama za isplatu plaće iskazivao slobodne dane, niti ih je tužiteljica koristila, te je u konačnici dao mišljenje da potraživanje tužiteljice po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 596,84 kn, odnosno preračunato u euro po fiksnom tečaju konverzije zbroj pojedinačnih mjesečnih iznosa je 79,22 EUR. Ta svota se pojedinačno odnosi na studeni 2013. u iznosu od 43,03 eura i srpanj 2015. u iznosu od 36,19 eura.

20. U odnosu na primjedbe stranaka (podnesak tužiteljice od 15.3.2023. i podnesak tužene od 5.4.2023.), vještak se argumentirano očitovao podneskom od 5. srpnja 2023. (str. 534 i 535 spisa).

21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje predmetnog financijskog vještaka jer je sastavljen detaljno, stručno, u skladu s dokumentacijom u spisu i postavljenim vještaku zadatkom u ovom postupku na koji je on u potpunosti odgovorio. Također prihvaćen je i sadržaj njegovog obrazloženog podneska (dopune nalaza) od 5. srpnja 2023.

22. U odnosu na tužiteljičine primjedbe spram podneska vještaka od 5. srpnja 2023., ona je na ročištu od 26. siječnja 2026. povukala podnesak od 23.10.2023. uz isticanje da je osnovnim nalazom i dopunama izračunato u cijelosti njezino potraživanje.

23. Protivljenje tužene, u bitnom, se svodilo da tvrdnju da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju radila u turnusima, a ne na drugi način (mjesecima u studenom 2013. i srpnju 2015). Tužena se u tom smislu pozivala na tumačenja Zajedničke komisije broj 1/8 od 29. svibnja 2013. i pojašnjenja istog od 13. lipnja 2013., broj 25/44 od 4. travnja 2014., te broj 7/38 od 14. lipnja 2018. (str. 567 do 569 spisa). Vještak je u podnesku od 5. srpnja 2023. istaknuo, da pod pretpostavkom da je tužiteljica i u studenom 2013. i srpnju 2015. radila u turnusu, da bi tada njezino potraživanje iznosilo 0,00 kuna.

24. Tvrdnje tužene vezano uz rad tužiteljice u studenom 2013. i srpnju 2015. kao radu u turnusu sud nije prihvatio. Prije svega, iz Evidencija o korištenju radnog vremena za studeni 2013. (str. 39 spisa) i srpanj 2015. (stranica 99 spisa) proizlazi da tužiteljica ta dva mjeseca nije radila u pravilnom sustavu turnusa 12-24-12-48 kako je definirano čl. 44. KU, već da je radila na drugačiji način. Tužena točno navodi, vezano uz tumačenja pobliže navedena u prethodnom odlomku ovog obrazloženja, da poslodavac može za službenika koji radi u turnusu donijeti odluku da u određene dane radi kraće u okviru radnog mjesta njegovog turnusa ili ne radi, ali samo 1 do 2 dana u mjesecu, a pri tom se službeniku mora osigurati puno radno vrijeme tijekom mjeseca, odnosno redovni mjesečni fond sati. U takvom apstraktnom slučaju, doista se ne radi o promjeni organizacije rada nego se i dalje smatra da radnik radi u turnusu.

25. Međutim, tužena na kojoj je bio teret dokaza tih tvrdnji (čl. 7. i čl. 221.a ZPP-a) u dokaznom postupku ove konkretne parnice nije dokazala da je poslodavac upravo u odnosu na tužiteljicu i to baš za studeni 2013. i srpanj 2015. donio takvu odluku (formalni pisani akt), a niti je dokazala da postoji ikakva usmena odluka u tom smislu (o čemu bi govorili svjedoci). Naime, iskazi svjedoka ŠT i PT za razjašnjenje odlučnih činjenica u ovom sporu su irelevantni. To stoga što je svjedok PT naveo da od svibnja 2013. do travnja 2018. nije bio rukovoditelj tužiteljici te iz tog razloga nema neposrednih saznanja, dok iz sadržaja iskaza svjedokinje ŠT neprijeporno slijedi da svoja saznanja o radu tužiteljice i ostvarivanju sati prekovremenog rada crpi isključivo iz službene dokumentacije, a što znači da nema neposrednih saznanja o radu tužiteljice i plaćanju prekovremenog rada u utuženom razdoblju.

26. Ocjenom rezultata dokaznog postupka i analize stanja stvari proizlazi da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila prekovremeno i to dva mjeseca (studeni 2013. i srpanj 2015.) u kojima nije radila u turnusu, nego na drugačiji način, te po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada ima pravo na iznos od 79,22 eura.

27. Temeljem izračuna vještaka, imajući u vidu odredbu članka 44. stavak 12. KU/2008 i članak 38. stavak 10. KU/2017, kojima je ugovoren način obračuna prekovremenih sati tako da je od ukupnog broja odrađenih sati rada odbijen mjesečni fond radnih sati, koji čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati, prihvaćen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 79,22 eura

28. Prekovremeni rad, koji se obračunava na mjesečnoj osnovi, je morao biti bilo plaćen ili je za isti tužitelj mogao koristiti slobodne dane, u odnosu na koje je tuženica bila dužna donijeti rješenje u smislu odredbe 44. stavka 13. KU/2008, odnosno članka 38. stavka 14. KU/2017. Kada blagdan, kao neradni dan, pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, isti ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, međutim, neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, koji u tjednu padaju od ponedjeljka do petka, isti ostvaruje pravo na prekovremene sate tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Primjenom obračuna na način da se od ukupnog broja odrađenih sati odbije mjesečni fond sati (a ne mjesečni fond radnih sati) radnici koji rade u nejednakom rasporedu, odnosno smjenama i turnusima, bili bi stavljeni u nepovoljan položaj, jer bi morali odraditi više radnih sati (ako se radi o mjesecu u kojem neradni dan pada od ponedjeljka do petka) od onih radnika koji rade u rasporedu na bazi 40-satnog radnog tjedna.

29. Prema odredbi članka 45. stavci 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak («Narodne novine» broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14., 136/15, u daljnjem tekstu: ZPD-a) predujam poreza na dohodak obračuna, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. ZPD-a i to prilikom svake isplate, prema propisima koji važe na dan isplate. Sukladno čl. 61. st. 1. i st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak («Narodne novine», broj: 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15., u daljnjem tekstu: Pravilnika) predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. ZPD-a odnosno čl. 11. Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9 i čl. 16. st. 2. ZPD-a i umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD-a (porezna osnovica). Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (čl. 61. st. 1. Pravilnika). Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirezu porezu na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek isplatom plaće, što znači da do trenutka isplate plaće (analogno i isplate zaostale razlike u plaći po sudskoj presudi) nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak i na te iznose se zatezne kamate do tada ne obračunavaju. Prema tome, i u dijelu kojim se izuzima od plaćanja svota zateznih kamata tekućih na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima razlike plaće, tužbeni zahtjev je pravilno postavljen.

30. Vezano uz tužiteljičin zahtjev za isplatu zatezne kamate prema članku 92. stavku 3. ZR-a ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. Sukladno članku 183. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u nastavku: ZOO) dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. S obzirom da plaća, kao i dodaci na plaću, dospijevaju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, to znači da tuženik dolazi u zakašnjenje prvi idući dan, to jest 16.og u mjesecu, od kojeg dana tužitelj ima pravo potraživati zateznu kamatu u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je prema članku 29. stavci 2. i 8. ZOO-a do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. prema članku 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima («Narodne Novine» broj 114/22) i članku 1. Uredbe Vlade Republike Hrvatske o izmjeni Zakona o obveznim odnosima («Narodne Novine» broj 156/22) kojima je noveliran članak 29. stavci 2. i 8. ZOO-a te od 1. siječnja 2024. prema članku 1. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima («Narodne Novine» broj 155/23).

31. Slijedom svega navedenog presuđeno kao u točki I izreke.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a i («Narodne Novine» broj 138/2023 i 107/2025, dalje u tekstu: Tarifa), prema vrijednosti predmeta spora koju čini konačno postavljeni tužbeni zahtjev, o kojem se odlučivalo. Tarifa je stupila na snagu 25. studenog 2023. Prema Tbr. 52. stavku 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Sukladno Tbr. 54. Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 eura.

33. Tužiteljici je priznat zatraženi trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 100,00 eura (Tbr. 7. toč. 9., u vezi s Tbr. 54. Tarife), pripadajući PDV od 25% na tu stavku u iznosu od 25,00 eura (Tbr. 46. Tarife), kao i 265,45 eura za provedeno financijsko vještačenje, a trošak kojeg bio je potreban za vođenje parnice (čl. 155. st.1. ZPP-a) jer je tužena osporavala i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, dakle sveukupno 390,45 eura.

34. Na priznati parnični trošak dosuđena je zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a te članka 1. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima («Narodne Novine» broj 155/23).

35. Budući je tužena spor izgubila u odnosu na nju nema osnove za primjenom odredaba članaka 154. i čl. 155. ZPP-a pa je zato njezin zahtjev za troškom odbijen (točka II dispozitiva).

36. Paricijski rok u ovom postupku iznosi 15 dana (čl. 328. st.2., u vezi s čl. 433. ZPP-a).

U Rijeci 13. ožujka 2026.

Sudac:

Robert Mihelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP- a).

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

Dostaviti:

- pun. tužitelja i z.z. tužene - isticanjem ove presude na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova u trajanju od osam dana, računajući od 13. ožujka 2026.