REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

P 422/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Siniša Milevoj, odvjetnik u Puli, Leharova 1 , i tuženik GD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Jovanović, odvjetnik u Labinu, Rudarska 7 , radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene 19. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tuženika i njegovog punomoćnika, 13. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati 5.781,33 eura (pet tisuća sedamsto osamdeset jedan euro i trideset tri centa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 13. ožujka 2026. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao isplatu zateznih kamata na iznos 5.781,33 eura (pet tisuća sedamsto osamdeset jedan euro i trideset tri centa) od podnošenja tužbe (17. listopada 2022.) do 12. ožujka 2026.

i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao da mu tuženik isplati 2.182,04 eura (dvije tisuće sto osamdeset dva eura i četiri centa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od podnošenja tužbe (17. listopada 2022.) do isplate.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka isplatom 2.670,32 eura (dvije tisuće šesto sedamdeset eura i trideset dva centa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 13. ožujka 2026. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17. listopada 2022. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate 60.000,00 kuna (7.963,37 eura) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od podnošenja tužbe do isplate.

1. 1. U tužbi je naveo da u zemljišnoj knjizi dolazi upisan kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], u naravi šuma, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Tuženik je u razdoblju od rujna 2018. do listopada 2019. na području Općine Gračišće, u predjelu šume Medvedovica, na njegovoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koristeći se motornim pilama i drugim radnim strojevima, svojevoljno, bez njegovog saznanja i suglasnosti posjekao šumu površine 4000 m2. Time si je pribavio 300 m2 drvne mase za ogrjev. Drvnu masu je iz šume odvezao radi daljnje preprodaje i korištenja. Dakle, tuženik je bespravnom sječom šume, odnosno drva hrasta, bukve i kestena na njegovoj nekretnini, bez postojanja pravne osnove otuđio njegovu imovinu čime je za sebe bez pravne osnove stekao znatnu imovinsku korist.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 9. prosinca 2022. osporio tužbu i tužbeni zahtjev po osnovi i po visini. U konkretnom slučaju ne radi o stjecanju bez osnove, već o naknadi štete. Šteta je prema navodima tužitelja počinjena u rujnu 2018. te je iz navedenog vidljivo da je nastupila zastara prava na potraživanje naknade štete.

3. Tužitelj je u podnesku od 4. rujna 2023. predložio prekid postupka do okončanja kaznenog postupka koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. K 21/2023 (sada Kov 122/2022) protiv tuženika zbog predmetne sječe šume.

3. 1. Rješenjem ovog suda posl. br. P 422/2024 od 6. rujna 2023. određen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, međutim, povodom žalbe tuženika, rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. Gž 704/2023 -2 od 19. ožujka 2024. prihvaćena je žalba te je ukinuto rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. 2. U skladu s uputom drugostupanjskog suda, nije prihvaćen prijedlog tužitelja za prekid postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka jer odluka o tužbenom zahtjevu ne ovisi o tome predstavlja li štetna radnja kazneno djelo . Odgovornost tuženika za naknadu štete prosuđuje se u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 75/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO).

4. Po provedenom vještačenju po vještaku šumarske struke tužitelj je u podnesku od 18. veljače 2026. uskladio tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka na način da od tuženika potražuje isplatu 5.781,33 eura uvećano za zatezne kamate od podnošenja tužbe do isplate. Time tužitelj potražuje manji iznos u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev i to razlika iznosi 2.182,04 eura.

4. 1. Kako se tuženik nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je na temelju čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) odlučeno kao u t. I. izreke rješenja.

5. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 4), izvod iz katastarskog plana (str. 5, 77), izvod iz posjedovnog lista (str. 76), ortofoto (str. 78- 79), povijesni zemljišnoknjižni izvadak (str. 82-84, 104-106), nalazi i mišljenja vještaka Slobodana Đekića i Vjekoslava Plavčeka (str. 72-73 i 107-116), isprave iz spisa posl. br. K 21/2023. Pored toga proveden je uviđaj na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića i vještaka šumarske struke Vjekoslava Plavčeka (str. 72-74), saslušani su svjedoci SD, HD i AD (str. 130-133) te stranke (str. 52-57).

6. Tužbeni zahtjev je u pretežitom dijelu osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati 5.781,33 eura sa zateznim kamatama po osnovi koristi stečene sječom šume na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Između stranaka je sporno da li je tužitelj aktivno legitimiran u ovom postupku, da li je tuženik izvršio sječu šume na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ako da, u kojoj količini.

9. Tužitelj je uz tužbu priložio izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je na dan 12. prosinca 2019. u zemljišnoj knjizi dolazio upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

9. 1. Iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da je tužitelj otuđio nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] OD na temelju ugovora o darovanju nekretnine dana 7. travnja 2022. Upis je istog dana proveden u zemljišnoj knjizi pod posl. br. Z 6700/2022.

9. 2. Prema tome, tužitelj je bio vlasnik nekretnine u spornom razdoblju od rujna 2018. do listopada 2019. kada je tuženik vršio sječu šume, pa je aktivno legitimiran potraživati naknadu štete od tuženika koja mu je nastala zbog sječe šume na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Tužitelj, kao oštećenik je kod ovog suda podignuo optužnicu protiv tuženika, kao okrivljenika da bi u vremenskom razdoblju od rujna 2018. do listopada 2019. na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjekao šumu površine 4000m2, odnosno sječom pribavio 300 m3 drvne mase za ogrjev, koju je izvezao iz šume radi daljnje preprodaje, čime ga je oštetio za neutvrđeni novčani iznos, dakle da je s namjerom oduzeo i protupravno prisvojio tuđu pokretnu stvar, pa da je time počinio kazneno djelo protiv imovine - krađom, opisano i kažnjivo po čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019.).

Tuženik je u tom postupku osporio navode iz optužnice, te je naveo da nije znao da je vršio sječu šume na zemljištu tužitelja.

Rješenjem ovog suda posl. br. Kov 122/2022-15 od 10. siječnja 2023. potvrđena je u cijelosti optužnica oštećenika kao tužitelja protiv ovdje tuženika.

Državno odvjetništvo u Pazinu je u dopisu od 15. studenog 2023. preuzelo kazneni progon i zastupanje optužbe.

Navedeni kazneni postupak je u tijeku.

11. Na temelju uviđaja i mjerničnog vještačenja mr. sc. Slobodana Đekića od 29. rujna 2025. utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana u posjedovnom listu 191 po kulturi šuma površine 11376 m2. Pristup na predmetnu česticu ide preko neevidentiranog šumskog puta preko naknadno probijenog puta koji prelazi predmetnu česticu. Površina čestice je posječena, nema vidljivih stabala s time da prema sjevernom dijelu nije vidljivo zbog visinske razlike. Na terenu nema vidljivih međnih oznaka između katastarskih čestica, osim kanala na južnoj međi između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. 1. Neposrednim opažanjem na uviđaju utvrđeno je da je oko 70 % površine nekretnine identificirane po vještaku posječeno te je ta površina sada obrasla u madik (površina obrasla nanovo niklom šumom), a djelomično kupinom. Drvna masa preostala je samo na sjevernom dijelu čestice.

12. Svjedok SD je iskazao da ga je tužitelj nazvao i rekao mu da mu je posječena šuma na području Medvedovice i da ode s njim na teren da mu pokaže gdje se nalazi ta šuma. To iz razloga što je ranije bio u šumi s njegovim pok. ocem ED prije nekih 20-25 godina i tada mu je pokazivao dokle je točno njegova šuma. Kada je s tužiteljem došao na parcelu nakon sječe vidio je da je gotovo cijela posječena. Ostao je jedino neposječen donji dio parcele prema potoku. Pričali su da bi se radilo o posječenoj količini drva od oko 150 do 200 metara drva, s time da je to teško točno precizirati jer se radi o strmom terenu. Uvijek na strmini izgleda da je više stabala nego što ih to u naravi bude kad se posijeku. Na nekretnini tužitelja rasla su drva bukve, hrasta, jasena i graba. Tužitelj mu je rekao da nije bilo nikakvih razgovora s tuženikom glede sječe predmetne šume, već da je on za to saznao nakon što je šuma već bila posječena. Nije čuo da bi se nitko drugi bunio glede sječe šuma od strane tuženika na području Medvedovica.

13. Svjedok HD, sin tužitelja, je iskazao da je tuženik posjekao njihovu šumu na području Medvedovice u općini [adresa] i to u razdoblju od 2018. do 2019. Za sječu šume su otac i on saznali kada su negdje polovicom 2019. došli na predmetnu parcelu. Po putu do te parcele sreli su tuženika koji je skupljao posječena drva i vozio ih na put. Kad ih je vidio tuženik se začudio i prvo što je rekao "Enio, šta ti nisi u Italiji". Nakon toga su došli u njihovu šumu i vidjeli da je posječena. Na to su zvali tuženika koji se vratio s njima na parcelu. Prvo je poricao da to nije njihova parcela. Pokušali su utvrditi gdje su granice njihove parcele, ali tuženik je i dalje poricao. Na to su zvali geodeta DD. Geodet je na terenu utvrdio granice njihove parcele. Tog dana na terenu su bili prisutni tužitelj, geodet i tuženik te je onda tuženik priznao da je posjekao njihovu šumu. Nakon toga su bili u uredu kod geodeta DD te im je ona pokazivala na nekakvoj skici ili elaboratu da bi to bila njihova parcela, i tada je tuženik priznao da je posjekao njihovu parcelu. Tuženik je kasnije došao kod njih doma te je tužitelju ponudio kao naknadu za posječenu šumu 100 metara drva. To su odbili iz razloga što se vjerojatno radilo o ukradenim drvima, kao što su bila njihova drva i rekli su mu da im može platiti naknadu na ime vrijednosti posječene šume. Na to im je rekao da to ne dolazi u obzir, da slobodno mogu ići na sud, a da od toga neće imati ništa. S ocem je svakih par godina išao u obilazak predmetne šume, prije sječa zadnji puta negdje 2014.-2015. Tamo su rasli veliki trupci pretežito hrasta i bukve. Tužitelj je bio vlasnik nekretnine u vrijeme sječe. Nakon što je pokrenuta tužba u ovome postupku otac mu je prenio vlasništvo svih svojih nekretnina uključujući i predmetne.

14. Svjedok UD je iskazao da mu je poznato po pričanju u mjestu da je posječena šuma tužitelja na području Medvedovice. O tome bruji cijelo [adresa]. Ne zna tko je posjekao šumu tužitelja, on nije bio tamo kao stražar. Tuženika je vidio da je sjekao šume na području Medvedovice, ali nije ga vidio u predmetnoj šumi. Poznato mu je područje gdje se nalazi šuma tužitelja jer tamo ide svake godine brati šparoge. Tamo su rasla stabla hrasta, graba, jasena i drugo te trnje. Predmetna šuma nije bila sječena 200 godina. Zna da je to šuma od tužitelja jer je tužitelj tako govorio. Na području Medvedovice nema puta niti oznaka. Ljudi tamo nisu ranije sjekli jer je jako gusto i strmo. Sve je zaraslo, staro, trulo s time da ima i dobrih drva, ali tko će ta drva izvući od tamo. Tuženik je tamo sjekao šume i za druge ljude na području [adresa], kao i za njegovu obitelj na području Barišće. Nije čuo da bi bilo problema s drugim ljudima glede sječe šume od strane tuženika.

15. Tužitelj je u iskazu naveo da mu je tuženik posjekao šumu na lokalitetu Medvedovica. Za to je saznao u listopadu 2019. kada je došao na predmetnu nekretninu. Misli da je to bilo početkom mjeseca. Tada je vidio da je šuma posječena. Radi se o nekretnini koja je u naravi strmina, odnosno padina jednog brežuljka koji s obje strane ima prirodne međe u vidu kanala kojima otječe voda s brda. Od jednog do drugog kanala je otprilike 200 metara. Na tom djelu se nalaze njegova šuma i šuma za koju je tuženik rekao da je dobio da je sječe od V. Njegova šuma je otprilike širine 85-90 metara. Tuženik je posjekao svu šumu na toj strmini, od kanala do kanala. Ne zna kako bi mogao pogrešno procijeniti da sječe duplu širinu od onoga što bi pripadalo V. Čuo je priče po selu da tuženik sječe šume na predmetnom lokalitetu, pa je otišao na to područje Medvedovice, i tamo ga zatekao. Prvo što mu je tuženik rekao kada ga je vidio "Ma ti nisi u Italiji?". Kada ga je pitao zašto je sjekao njegovu šumu, osporio je da bi sjekao njegovu šumu te da on zna gdje su međašne oznake bolje nego on (tužitelj). Znao je gdje su međe njegove šume jer je tamo odlazio s pokojnim ocem. S obzirom na tvrdnje tuženika da on zna gdje su međe njegove parcele, bio je primoran pozvati geodeta. S geodetom je otišao i u šumu te je kasnije njemu i tuženiku prezentirao činjenično stanje da je tuženik posjekao površinu njegove parcele od 4000 m2. Na to je tuženik rekao "da falio sam" (" da pogriješio sam"). U toj šumi imao je drva kestena, bukve i hrasta. Predmetna šuma nikad nije bila sječena. U toj šumi bila su drva čiji su panjevi bili promjera prosječno 35-40 cm i visine po 15 metara korisnoga. Sva šuma je bila posječena. Tuženik je iz šume izvukao samo panjeve, dok je granje ostavio na parceli tako da to sada je liči na ništa. Tuženik mu nije nikad otvoreno rekao koliko mu je drva ukrao. Priznao mu je samo 25 m3 gnjilih drva, što nikako ne može biti točno. Bio se počeo dogovarati s tuženikom da sporazumno sve riješe. Tuženik mu je nudio drva što njemu nije bilo prihvatljivo, već je htio da mu naknadi novčana protuvrijednost posječene šume. Kasnije je saznao da ni V, koja živi u [adresa], nije dala odobrenje tuženiku za sječu njene šume.

16. Tuženik je u iskazu naveo da je na upit ljudi iz [adresa] došao sjeći šume na teško pristupačno područje Medvedovice. Ljudi su mu pričali da tamo više od 300 godina nitko nije sjekao šumu. Pričao je sa svima koji imaju tamo šume i svima gdje je sjekao je pošteno platio. Bio je razgovarao i s tužiteljem da ću sjeći šume na području Medvedovica, na što mu je on rekao da ne ide u njegovu šumu. Na to ga je pozvao da si označi šumu. Radi se o takvom terenu da nitko ne zna ni točno gdje se nalaze njihove parcele, on je s mobitelom otkrivao gdje se nalazi čija šuma. Ujedno na lokaciji gdje je šuma tužitelja ne može se utvrditi gdje je koja parcela jer se pola brda urušilo. Kasnije mu je i tužitelj ispričao da je pola njegove parcele urušilo se u potok. Njemu su ljudi davali brojeve svojih parcele i mobitel bi mu točno označio kada bi došao na tu parcelu, te bi mu na mobitelu bile točno pokazane granice kuda je išao kao i površina. Netočni su navodi tužitelja da bi posjekao na njegovoj parceli 300 m3 , već se radilo o 25 m3 trulog drva. 300 m3 ne može napraviti u dvije godine, a kamoli u dva mjeseca. Ne zna koliko je trupaca posjekao na parceli tužitelja. Na njegovoj parceli nije bilo ni jedno zdravo drvo. Radi se o području koje je kao jedan kanjon, koji je uvijek u hladu, te su tamo sva drva trula. Bio je i privatno angažirao geodete da mu kažu gdje se nalazi točno parcela tužitelja, ali ne sjeća se njegovog imena. Vezano za navode za šumu V nije ga ona kontaktirala, već njena sestra ili polusestra ID koja mu je rekla da posiječe njenu šumu na području Medvedovica, te je za to isplatio 15.000,00 kuna njezinom suprugu ID, Nije znao da su V i ID u svađi. Njemu je suprug ID pokazao gdje je šuma koju treba piliti. Došli su s gornje strane jer se s donje strane ne može pristupiti, te mu je on pokazao otprilike do kuda je njegova šuma. Tu je po navodima tužitelja dijelom zašao u njegovu šumu. Kako je to došlo da bude obuhvaćena u sječi i šuma tužitelja ne zna. Na području gdje se nalazi šuma tužitelja, odnosno šuma koju je pokazao ID sjekao je par mjeseci. Tužitelj mu se bio obratio nakon što je bilo posječeno.

17. Sud je iskaze svjedoka ND i tužitelja ocijenio objektivnim i uvjerljivim, u bitnome međusobno podudarnim, pa ih je prihvatio kao istinite. Također i iskaz OD je prihvaćen kao vjerodostojan i uvjerljiv s time da nisu prihvaćeni navodi u dijelu u kojem je iskazivao kada su on i njegov otac saznali za sječu šume od strane tuženika. Naime, tužitelj je prilikom iskazivanja naveo da je za štetu saznao u listopadu 2019., a na daljnji upit u kojem dijelu mjeseca je to bilo, naveo je da misli da je to bilo početkom listopada, dok je svjedok HD naveo da su negdje polovicom 2019. saznali da je tuženik posjekao predmetnu šumu. Nije znao precizirati točno kada, ali da sigurno nije bila zima, možda proljeće, početak ljeta. U tom dijelu prihvaćen je iskaz tužitelja da su za sječu šume saznali u listopadu 2019. s obzirom na to da tužitelj i u optužnici koju je podignuo protiv tuženika navodi su saznali navedene činjenice u listopadu 2019., te da je tako iskazivao i svjedok HD prilikom ispitivanja pri provođenju dokaznih radnji po nalogu suca istrage. Prilikom ocjene njihovih iskaza u tom dijelu uzet je u obzir i protek vremena od predmetnih događaja do dana saslušanja u ovom postupku. Također nije prihvaćen navod OD da mu je vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenijeto nakon pokretanja ovog postupka jer je na temelju povijesnog izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno da mu je ono prenijeto ranije (7. travnja 2022.).

17. 1. Iskaza svjedoka AD nije prihvaćen kao istinit u dijelu u kojem je naveo da ne zna tko je posjekao šumu tužitelja i da ne bi rekao da je to učinio tuženik. Nije životno i uvjerljivo da bi svjedok čuo da je tužitelju posječena šuma, ali ne i tko bi posjekao tu šumu (s obzirom na to da po njegovim navodima o tome bruji cijelo mjesto [adresa]).

17. 2. Iskaz tuženika također nije prihvaćen kao vjerodostojan. Nisu prihvaćeni kao uvjerljivi, životni i logični njegovi navodi da nije znao da sječe šumu tužitelja s obzirom na to da je na terenu utvrđeno da je posjekao šumu tužitelja gotovo u cijelosti (oko 70 % površine) izuzev na najsjevernijem dijelu koji je teško pristupačan. Također nisu prihvaćeni kao istiniti njegovi navodi da se radilo o većinom trulim drvima i maloj količini drva jer je to proturječno utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka.

18. Vještak šumarske struke Vjekoslav Plavček je u nalazu i mišljenju od 11. studenog 2025. naveo da je uvidom u stanje na terenu utvrdio da se na navedenoj čestici nalazi mlada, prirodno pomlađena sastojina starosti oko pet godina. Zbog proteka vremena od sječe te stanja sastojine na terenu nije više moguće izvršiti premjeru panjeva te na temelju njih obračunati drvnu masu, već je drvna masa obračunata putem podataka iz gospodarske osnove privatnih šuma u koju je uvrštena i predmetna čestica. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dio Gospodarske osnove privatnih šumoposjednika " [adresa]" u odjelu odsjeku 15a. Pregledom stanja na terenu te uvidom u satelitske snimke čestice te premjerom istih utvrdio je da je na čestici posječena drvna bruto masa 96,57 m3, koju većim dijelom su činila stabla cera i bukve, a manjim dijelom stabla crnog jasena, običnog graba i crnog graba. Ukupna vrijednost posječene drvne mase na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 5.781,33 eura.

18. 1. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao objektivan, jasan i argumentiran.

19. Na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da je tuženik u razdoblju od rujna 2018. do listopada 2019. neovlašteno, bez suglasnosti i odobrenja tužitelja, izvršio sječu šume na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tada u vlasništvu tužitelja. Tuženik je pritom posjekao 96,57 m3 drvne mase, ukupne vrijednosti 5.781,33 eura te si je posječenu drvnu masu u cijelosti prisvojio.

20. Tužitelj je u tijeku postupka pogrešno isticao da bi se u konkretnom slučaju radilo o stjecanju bez osnove na strani tuženika u skladu s čl. 1111. ZOO-a. Da bi se radilo o primjeni instituta stjecanja bez osnove moraju biti ispunjene pretpostavke i to povećanje imovine na strani tuženika, umanjenje imovine na strani tužitelja, postojanje uzročne veze između povećanja i umanjenja imovine, nepostojanje osnove u nekom pravnom poslu ili drugom. Od odlučnog je značaja da činidba zbog koje je došlo do promjena u imovini nema značaj štetne radnje jer se tada određeni obveznopravni odnos prosuđuje kroz odgovornost za štetu. U ovom slučaju se upravo radi o štetnoj radnji – neovlaštenoj sječi šume.

20. 1. U skladu s čl. 186. st. 3. ZPP-a sud nije vezan za pravnu osnovu koju je naveo tužitelj. Pritom valja navesti da se ne radi o situaciji iz čl. 5. st. 4. ZPP -a jer je i sam tuženik u tijeku postupka isticao da se radi o zahtjevu za naknadu štete, a ne stjecanju bez osnove.

21. U čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prema čl. 1046. ZOO-a imovinska šteta se sastoji u umanjenju nečije imovine (obična šteta) te u sprječavanju njezina povećanja (izmakla korist).

21. 1. Prema čl. 1085. st. 1. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, dok je u st. 2. tog čl. određeno da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

22. Kako je tuženik svojom krivnjom izvršio sječu drva na zemljištu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tada u vlasništvu tužitelja, obvezan je tužitelju naknaditi tako nastalu štetu u iznosu 5.781,33 eura.

23. Prigovor zastare nije osnovan.

23. 1. Prema čl. 230. st. 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, dok je u st. 2. tog čl. određeno da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

23. 2. U čl. 215. st. 1. je određeno da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

23. 3. U konkretnom slučaju je na temelju iskaza tužitelja utvrđeno da je tuženik vršio sječu šume u razdoblju od rujna 2018. do rujna 2019., a da je tužitelj za štetu i štetnika saznao u listopadu 2019. Pritom valja navesti da tužitelj prilikom iskazivanja naveo da je za štetu saznao u listopadu 2019., a na daljnji upit u kojem dijelu mjeseca je to bilo, nije znao reći precizno i sa sigurnošću kojeg datuma je to bilo, već je naveo je da misli da je to bilo početkom listopada. Stoga je sud u tom dijelu uzeo u obzir da je od predmetnih događaja do dana kada je tužitelj iskazivao u ovom postupku (23. listopada 2024.) proteklo određeno vrijeme, te je s obzirom na navode tužitelja da je saznao za štetu i štetnika u listopadu 2022., utvrđeno je da je tužba podnijeta unutar trogodišnjeg roka otkad je oštećenik saznao za štetu i osobu koja je štetu učinila , odnosno da do dana podnošenja tužbe 17. listopada 2022. nije protekao trogodišnji zastarni rok iz čl. 230. st. 1. ZOO-a.

23. 4. Uz to valja reći da je u postupku utvrđeno na temelju iskaza tužitelja i svjedoka OD da je tuženik prije pokretanja ovog postupka priznao tužitelju pravo na naknadu štete po osnovi sječe drva te mu je u tu svrhu ponudio da mu preda određenu količinu drvne mase, što tužitelj nije prihvatio. Time je tuženik u smislu čl. 240. ZOO-a priznao svoju obvezu, čime je došlo do prekida zastare, a što je sve bilo u razdoblju nakon listopada 2019., odnosno nakon što je tužitelj saznao za štetu i štetnika, pa i iz tih razloga nije došlo do zastare prava tužitelja do dana podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari.

24. Na naknadu nenovčane imovinske štete, kao što je ovdje slučaj, zatezne kamate teku od donošenja presude, a ne od dana podnošenja tužbe, kako to tužitelj potražuje, jer se šteta utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja u smislu čl. 1089. st. 2. ZOO-a (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev 878/2023.).

25. Na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem svoje novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate. U skladu s čl. 29. st. 2. ZOO- a visina stope zateznih kamata određuje se uvećanjem referentne stope za tri postotna poena.

26. Slijedom navedenog naloženo je tuženiku da tužitelju isplati 5.781,33 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 13. ožujka 2026. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena (t. I. izreke presude), dok je na temelju čl. 1089. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos štete od dana podnošenja tužbe (17. listopada 2022.) do dana 12. ožujka 2026. (t. II. izreke presude).

27. Obje stranke su zatražile naknadu troškova postupka.

27. 1. Kako tužitelj samo s razmjeno neznatnim dijelom zahtjeva nije uspio u postupku, to je na temelju čl. 154. st. 5. ZPP-a naloženo tuženiku da mu naknadi opravdane troškove postupka.

27. 2. Tužitelj je zatražio naknadu troškova postupka za zastupanje kod sastava tužbe 200,00 eura, kod pristupa ročištima 19. veljače 2026., 29. rujna 2025., 23. listopada 2024., 4. srpnja 2024. i 6. rujna 2023. po 200,00 eura, uvećano za PDV 25 %, za sudske pristojbe 500,00 eura te troškove vještačenja 1.500,00 eura.

27. 3. Na temelju čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT) tužitelju je priznata nagrada za zastupanje kod sastava tužbe od 17. listopada 2022. 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1., Tbr. 52. t. 3. i Tbr. 54. OT-e) te kod pristupa ročištima 6. rujna 2023., 4. srpnja 2024., 23. listopada 2024., 29. rujna 2025. i 19. veljače 2026. po 200,00 eura (Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1., Tbr. 52. t. 3. i Tbr. 54. OT-e), ukupno 1.200,00 eura sve uvećano za PDV 25 % što iznosi 300,00 eura (Tbr. 46. OT-e), ukupno 1.500,00 eura. Pored toga pripada mu i trošak uviđaja, mjerničnog vještačenja i vještačenja po vještaku šumarske struke u ukupnom iznosu 1.055,15 eura te sudske pristojbe na tužbu u iznosu 63,04 eura po tar. br. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/2023, dalje: Uredba) te na presudu u iznosu 52,13 eura (tar. br. 2. t. 1. u vezi s tar. br. 1. t. 1. Uredbe) u vezi s čl. 7. st. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/2018., 51/2023.). Time su mu odmjereni troškovi postupka u iznosu 2.670,32 eura.

27. 4. Na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a tužitelju na odmjerene troškove postupka pripadaju zatezne kamate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO/23. uvećanoj za tri postotna poena od presuđenja do isplate.

27. 5. Slijedom navedenog naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka isplatom 2.670,32 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 13. ožujka 2026. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO/23 uvećanoj za tri postotna poena, dok su zahtjev tužitelja u preostalom dijelu i zahtjev tuženika u cijelosti odbijeni kao neosnovani (t. II.–IV. izreke rješenja).

U Pazinu 13. ožujka 2026.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave odluke.

DNA:

1. tužitelj p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu 104,26 eura,

2. tuženik p. p.