REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1151/2025-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Manestar, u pravnoj stvari tužitelja AGROPORC d.o.o., Petrinja, Ulica Mile Vod 90, OIB: 13160006041, kojeg zastupa Boris Subotić, odvjetnik u Osijeku, Zagrebačka 1, protiv I. tuženika POLJOPRIVREDA STANCI d.o.o., Petrinja, Gavrilovićev trg 1, OIB: 91042337872 i II. tuženika GAVRILOVIĆ Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti M. Gavrilovića potomci d.o.o. (skraćena tvrtka: Gavrilović d.o.o.), Petrinja, Gavrilovićev trg 1, OIB: 83570236060, koje zastupa Stjepan Željko Tomić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Buterin i partneri d.o.o., Zagreb, Masarykova ulica 3, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 30. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, zastupnika po zakonu tužitelja ŽP, punomoćnika I. i II. tuženika te zastupnika po zakonu I. tuženika CP, dana 13. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti Ugovora o zakupu poslovnog prostora i opreme, sklopljenog 15. listopada 2019. između I. tuženika Poljoprivreda Stanci d.o.o. kao zakupodavca i tužitelja kao zakupnika, uz suglasnost II. tuženika Gavrilović d.o.o. te njegova Aneksa od 1. prosinca 2020. i Aneksa 2 od 3. siječnja 2022.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, usmjeren prema I. tuženiku Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženiku Gavrilović d.o.o., za isplatu iznosa od 300.000,00 EUR s zateznim kamatama od 25. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, ''uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 postotnih poena''.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, usmjeren prema I. tuženiku Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženiku Gavrilović d.o.o., za isplatu iznosa od 683.625,00 EUR s zateznim kamatama od 25. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, ''uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 postotnih poena''.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, usmjeren prema I. tuženiku Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženiku Gavrilović d.o.o., za isplatu iznosa od 200.000,00 EUR s zateznim kamatama od 25. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, ''uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 postotnih poena''.

V. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, usmjeren prema I. tuženiku Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženiku Gavrilović d.o.o., za isplatu iznosa od 134.000,00 EUR s zateznim kamatama od 25. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, ''uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 postotnih poena''.

VI. Odbija se u cijelosti zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

VII. Nalaže se tužitelju naknaditi I. tuženiku Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženiku Gavrilović d.o.o. troškove parničnog postupka u iznosu od 101.722,50 EUR, s zateznim kamatama od 13. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem, referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

VIII. Odbija se kao neosnovan zahtjev I. tuženika Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženika Gavrilović d.o.o. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 20.262,00 EUR s zateznim kamatama od 13. ožujka 2026. do isplate.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja za osiguranje novčane tražbine u iznosu od 1.300.000,00 EUR prema I. tuženiku Poljoprivreda Stanci d.o.o. i II. tuženiku Gavrilović d.o.o. određivanjem privremene mjere zabrane I. i II. tuženicima otuđenja i opterećenja nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zk č. 5185 zgrada [adresa] površine 343 m2, zgrada [adresa] površine 1744 m2, zgrada [adresa] površine 1932 m2, zgrada transformatorska stanica površine 16 m2, neplodno površine 2850 m2 i gospodarsko dvorište površine 19230 m2) te u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zk č. 5183/1 u naravi pašnjak površine 35854 m2 i gospodarska zgrada površine 633 m2), uz zabilježbu preložene privremene mjere u zemljišnim knjigama.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelj i I. tuženik Poljoprivreda Stanci d.o.o. (dalje u tekstu: I. tuženik Poljoprivreda Stanci) dana 15. listopada 2019. sklopili Ugovor o zakupu poslovnog prostora i opreme (dalje u tekstu: Ugovor o zakupu) i to nekretnina upisnih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dana 1. prosinca 2020. da su sklopili Aneks 1 Ugovoru o zakupu kojim su ugovorili pravo prvokupa predmetnih nekretnina, 3. siječnja 2022. da su sklopili Aneks 2 Ugovoru o zakupu kojim su utvrdili oštećenje objekata i opreme uslijed potresa te novi iznos zakupnine. Tvrdi se da su pregovori koji su prethodili sklapanju Ugovora o zakupu i njegovih aneksa vođeni u poslovnim prostorijama II. tuženika Gavrilović d.o.o. (dalje u tekstu: II. tuženik Gavrilović), koji da je stvarni vlasnik predmetnih nekretnina (pravo vlasništva da je samo fiktivno preneseno s II. tuženika na I. tuženika, uz upis hipoteke u korist II. tuženika radi osiguranja tražbine koja višestruko prelazi vrijednost predmetnih nekretnina, kako bi se spriječilo eventualno otuđenje tih nekretnina bez suglasnosti II. tuženika). Pregovore oko sklapanja Ugovora o zakupu da su i vodile osobe koje su bile zaposlene kod II. tuženika, OP (direktorica općih poslova) i ĐP (tadašnja prokuristica).

2. Tužitelj tvrdi da je Ugovor o zakupu ništetan, jer je sklopljen na prijevaran način. Naime, tvrdi da su I. i II. tuženici u odredbi čl. 4. Ugovora o zakupu jamčili da su nekretnine za proizvodnju svinja izgrađene i opremljene sa svom potrebnom dokumentacijom prema važećim propisima RH, u koju svrhu da je zakupniku dano na uvid rješenje o upotrebi objekta od 27. ožujka 1984. Međutim, da su tuženici znali da nemaju adekvatnu dokumentaciju, jer je je farma građevinski izmijenjena u 2004. te su I. i II. tuženici 28. lipnja 2018. podnijeli zahtjev za ozakonjenje izvedenog stanja. S obzirom da su tuženici znali da farma koja je izgrađena na zakupljenim nekretninama nema svu dokumentaciju potrebnu za rad, a da su to propustili navesti u Ugovoru o zakupu te na to upozoriti tužitelja, tužitelj smatra da su ga tuženici doveli u zabludu i lažnim prikazivanjem činjenica naveli da sklopi Ugovor o zakupu, čime da su sebi priskrbili nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 134.000,00 EUR po osnovi naplaćene zakupnine, a tužitelju uzrokovali štetu u iznosu od 300.000,00 EUR koliko je on potrošio za obnovu farme i dovođenje iste u funkcionalno stanje. Pored toga, tužitelju da je nastala i daljnja šteta u iznosu od 683.625,00 EUR koliko je trebao dobiti od Ministarstva poljoprivrede po osnovi nadoknade izlučenog/rasplodnog stada sa farme, u okviru nadoknade štete od elementarne nepogode – potresa, a nije. Osim toga, da trpi štetu po osnovi izgubljene dobiti zbog nemogućnosti proizvodnje u visini od 50.000,00 EUR godišnje, u razdoblju 2021. - 2025.

3. Tužitelj pojašnjava da je uložio znatna sredstva u obnovu farme i nabavku osnovnog stada svinja kako bi započeo s proizvodnjom stoke – svinja, a onda da se je 28. i 29. prosinca 2020. u Petrinji dogodio razoran potres, tijekom kojeg da su teško stradali objekti i oprema koji su bili predmet zakupa, kao i stoka-svinje. U postupku osiguranja dokaza Općinskog suda u Sisku, R1-48/2022, da je procijenjena šteta na objektima i opremi koji su predmet zakupa u iznosu od 1.200.000,00 EUR, dok je nastala šteta na stoci – svinjama procijenjena na iznos od 683.625,00 EUR. Nakon potresa da je tužitelj uložio 250.000,00 EUR za obnovu farme i nastavak proizvodnje te 160.000,00 EUR za nabavu novog osnovnog stada – svinja.

4. Tijekom postupka obnove farme nakon potresa tužitelj da je zatražio od I. i II. tuženika da mu dostave projektnu dokumentaciju, kada je utvrdio da ista datira iz 2004. ili kasnijeg razdoblja te da su i objekti na farmi izgrađeni tada, što je značilo rješenje o upotrebi objekta iz 1984. ne pokriva izvedeno građevinsko stanje. Stoga da je od tuženika tražio da mu izdaju valjanu uporabnu dozvolu kako bi ostvario pravo nadoknade troškova obnove nakon potresa, kojem zahtjevu da tuženici nisu mogli udovoljiti.

5. Tužitelj tvrdi da ne bi nikada sklopio Ugovor o zakupu svinjogojske farme i uložio preko 300.000,00 EUR da mu prijevarom nisu lažno predočene činjenice da postoji važeća dokumentacija i sve dozvole za rad sukladno propisima Republike Hrvatske.

6. Stoga tužbom zahtijeva utvrđenje ništetnosti Ugovora o zakupu sklopljenog 15. listopada 2019. između I. tuženika Poljoprivreda Stanci kao zakupodavca i tužitelja kao zakupnika, uz suglasnost II. tuženika Gavrilović (stavak I.), naložiti I. i II. tuženicima naknadu štete u iznosu od 300.000,00 EUR s zateznim kamatama od podnošenja tužbe, koji iznos da je uložio u obnovu (stavak II.), naložiti I. i II. tuženicima naknadu štete u iznosu od 683.625,00 EUR s zateznim kamatama od podnošenja tužbe, po osnovi nemogućnosti nadoknade izlučenog rasplodnog/obrtnog stada s farme na koju bi inače imao pravo od Ministarstva poljoprivrede (stavak III.), naložiti I. i II. tuženicima naknadu štete u iznosu od 200.000,00 EUR s zateznim kamatama od podnošenja tužbe, po osnovi izgubljene dobiti u visini naknade za izlučeno rasplodno/obrtno stado u iznosu od 50.000,00 EUR godišnje za razdoblje 2021. – 2025. (stavak IV.), naložiti I. i II. tuženicima povrat zakupnine u iznosu od 134.000,00 EUR s zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate (stavak V.).

7. Tužitelj smatra da je svime navedenim učinio vjerojatnim postojanje prema I. i II. tuženicima novčane tražbine u iznosu od 1.300.000,00 EUR (ista da proizlazi i iz postupka osiguranja dokaza Općinskog suda u Sisku, R1-48/2022), a kako I. i II. tuženici pokušavaju nasilno ući u posjed nekretnina koje su predmet Ugovora o zakupu, zbog čega da je tužitelj protiv I. tuženika Poljoprivreda Stanci podnio tužbi zbog smetanja posjeda, to da postoji opasnost da ako uđu u posjed tih nekretnina, da će s istima raspolagati, čime da će onemogućiti naplatu njegove novčane tražbine, budući da su te nekretnine jedina imovina I. tuženika. Stoga predlaže donijeti rješenje o određivanju privremene mjere kojom će se zabraniti I. i II. tuženicima da otuđe i opterete nekretnine koje su predmet Ugovora o zakupu.

8. I. i II. tuženici (dalje u tekstu: tuženici) u odgovoru na tužbu navode da su svi tužbeni zahtjevi neosnovani. Napominju da je prema odredbama čl. 1. st. 4. i 7. te čl. 3. st. 1., 2. i 4. Ugovora o zakupu zakupnik primio predmet zakupa (objekte i opremu) u onom stanju u kojem su se isti nalazili u vrijeme zakupa te se je obvezao o svom trošku isprazniti lagunu i kanale u objektima za proizvodnju stoke prije dovođenja životinja, a za uzvrat će biti oslobođen zakupnine u trajanju od 2 mjeseca te se je zakupnik obvezao o svom trošku urediti predmet zakupa za obavljanje djelatnosti te o svom trošku i riziku ishoditi kod nadležnih tijela sve suglasnosti i dozvole potrebne za obavljanje ugovorene djelatnosti. Stoga da tužitelj ni u kojem slučaju ne može u ovom postupku zahtijevati naknadu uloženih sredstava u obnovu farme u svrhu započinjanja proizvodnje.

9. Tuženici osobito osporavaju da su prijevarno prikazali lažno stanje predmeta zakupa. Naglašavaju da je tužitelju prilikom sklapanja Ugovora o zakupu predočena građevinska dozvola iz 1981. temeljem koje je naknadno izdana uporabna dozvola iz 1984., što je potvrđeno u odredbi čl. 1. st. 5. Ugovora o zakupu. Im dozvolama da su obuhvaćeni upravna zgrada, laguna, prepumpna stanica, cisterna i kućica za termogen. Navode da je sve do petrinjskog potresa tužitelj uredno obavljao svinjogojsku djelatnost i ostvarivao dobit, dapače, da dobit ostvaruje i nakon potresa, tako da nisu jasni navodi tužitelja da mu izostanak određenih dozvola onemogućuje obavljanje te djelatnosti.

10. Tuženici naglašavaju da je tužitelj ustao s predmetnom tužbom nakon što je Ugovor o zakupu već jednostrano raskinut od strane I. tuženika Poljoprivrede Stanci zbog neplaćanja zakupnine i režijskih troškova.

11. Osim toga, tuženici tvrdi da se zahtjev za ozakonjenje izvedenog stanja koji je podnesen 28. lipnja 2018. odnosi na predmet zakupa tek u neznatnom dijelu, u dijelu koji se tiče dogradnje gospodarske zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ne i obnove i rekonstrukcije ratom stradale oštećene zgrade, koje da su izvršene u okviru postojećih dozvola) te dogradnje gospodarske zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (hodnici uz štale koji su dograđeni ispod nadstrešnice u 2004. sa svrhom prelaska svinja iz jednog objekta u drugi kroz natkriven prostor), dok je ostatak farme izgrađen sukladno postojećim dozvolama te za to nije bila potrebna legalizacija, ali je zatražena isključivo kako bi se izbjegla situacija da se u odnosu na isti objekt legalnost dokazuje s dvije različite potvrde.

12. Dakle, da je tužitelju prilikom sklapanja Ugovora o zakupu prezentirana kompletna dokumentacija koja se odnosi na predmet zakupa te je tužitelj upoznat s činjenicom da se u odnosu na dio farme vodi postupak ozakonjenja.

13. Nadalje, što se tiče naknade štete koju tužitelj potražuje u odnosu na ulaganja izvršena u svrhu obnove farme nakon petrinjskog potresa, tuženici ukazuju da je tužitelj sam odlučio da sanaciju predmeta zakupa neće zahtijevati od I. tuženika Poljoprivrede Stanci, već da će sredstva ishoditi od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju putem mjere 5.2. obnova poljoprivredne proizvodnje. Stoga je Aneksom 1 tužitelju na njegovo traženje dana suglasnost za izvođenje radova obnove i popravka tehnološke opreme na farmi u zakupu, produljen je rok trajanja ugovora za potrebe natječaja te je ugovoreno pravo prvokupa predmeta zakupa. Tuženici ističu da je u okviru mjere 5.2. tužitelju i isplaćeno od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi 1.459.722,00 kn/193.738,40 EUR. Aneksom 2 da je ugovoreno da će tužitelj plaćati umanjenu zakupninu zato što ne može u potpunosti koristiti predmet zakupa zbog oštećenja u petrinjskom potresu u razdoblju od 2021. pa do početka punog korištenja predmeta zakupa.

14. Osporava pravilnost svih dostavljenih nalaza i mišljenja koje su izradili vještaci po privatnim nalozima tužitelja. Osim toga, očito je da je uzrok nastalih oštećenja na farmi potres, dakle, viša sila, za koju tuženici ne mogu odgovarati, a niti jedan od dostavljenih nalaza da ne utvrđuje visinu nastale štete, niti da tužitelj dokazuje da je nastala oštećenja od potresa otklonio. Dakle, da tužitelj nije dokazao osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu.

15. Naposljetku, sve i da je Ugovor o zakupu ništetan, a što tuženici osporavaju, navode da bi to dovelo do povrata onog što je svaka ugovorna strana temeljem tog ugovora primila, slijedom čega da u odnosu na tužbeni zahtjev za povrat zakupnine u iznosu od 134.000,00 EUR I. tuženik Poljoprivreda Stanci ističe prigovor radi prebijanja tražbine u istom iznosu po osnovi isplate naknade za korištenje predmeta zakupa, dok u odnosu na tužbeni zahtjev pod II. i III., I. tuženik ističe prigovor radi prebijanja tražbine po osnovi naknade koristi ostvarene nepoštenim posjedom predmeta zakupa od 11. listopada 2024. pa do zaključenja glavne rasprave u ovom postupku, čiju visinu da će odrediti nakon što mu tužitelj dostavi kompletnu financijsko-knjigovodstvenu dokumentaciju za razdoblje od 15. listopada 2019. pa na dalje, sukladno odredbi čl. 186.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., dalje u tekstu: ZPP).

16. Na upit suda s pripremnog ročišta održanog 8. listopada 2025. raspolaže li tužitelj zahtjevom za dodjelu sredstava za otklanjanje oštećenja nastalih uslijed petrinjskog potresa te odbijenicom nadležnog tijela s navođenjem kao razloga izostanka uporabne dozvole za građevine na nekretnini koja je predmet zakupa, zastupnik po zakonu tužitelja ŽP je odgovorio da odbiienica nadležnog tijela nije postojala, da je tužitelj podnio zahtjev za dodjelu sredstava za stoku kojemu je priložio uporabnu dozvolu iz 1984. te da su mu ta sredstva dodijeljena, međutim, kada je u drugom krugu htio aplicirati za dodjelu sredstava za obnovu farme, da mu je prema natječajnoj dokumentaciji bila potrebna određena projektna dokumentacija za građevine na toj nekretnini, u svrhu dokazivanja troškova te kada je istu zatražio od tuženika, da je utvrdio da ista ne postoji, budući da je dobio projekte iz 2004. do 2008., a sama uporabna dozvola je datirala iz 1984. i tada da je saznao da je tuženik u 2018. podnio zahtjev za legalizaciju dograđenih objekata, o čemu da tužitelja prilikom sklapanja ugovora o zakupu nije obavijestio. Tada da je tužitelj shvatio da ne raspolaže adekvatnom dokumentacijom za dodjelom sredstava te je odustao od apliciranja za ta sredstva, jer se je bojao da bi u protivnom, sve i kada bi ih dobio, morao vratiti, jer nije raspolagao propisanom natječajnom dokumentacijom. Zbog tog razloga tužitelj da je raskinuo i prethodni ugovor o dodjeli sredstava za stoku te je dobivena sredstva u obvezi vratiti.

17. Na upit suda da li je tužitelj već snosio troškove otklanjanja štete na farmi u iznosu od 300.000,00 EUR, zastupnik po zakonu tužitelja ŽP je odgovorio potvrdno te je naveo da raspolaže računima za te troškove s time da je tužitelj te radove sam obavljao. Na upit suda može li pojasniti što je to nadoknada za izlučeno rasplodno

– obrtno stado sa farme, isti je naveo da je u trenutku potresa na farmi bilo 1000 rasplodnih svinja, koje su tijekom potresa pretrpjele stres, čime je prekinut njihov reproduktivni ciklus, a neke da su i uginule, a zbog vibracija tla da su se počele međusobno napadati, što da je sve dovelo do toga da su one bile neupotrebljive za daljnju reprodukciju i one su trebale i jesu bile poslane na klanje, što znači izlučene su sa farme i za tako izlučenu stoku tužitelj bi imao pravo na nadoknadu od nadležnog ministarstva da je u tom trenutku mogao dokazati da će na toj farmi poslovati narednih 5 godina, a što da tužitelj nije mogao dokazati s obzirom na stanje s uporabnom dozvolom za građevine na toj farmi. Pored rasplodne stoke, na farmi da je bilo i 3000 komada obrtne prasadi, od kojih da je njih 1000 uginulo od posljedica potresa pa bi tužitelj i za te stradale životinje imao pravo na nadoknadu.

18. Tužitelj je naveo da rješenje o izvedenom stanju koje su tuženici dostavili uz odgovor na tužbu udovoljava pretpostavkama iz čl. 1. st. 5. Ugovora o zakupu, ali da je isto izdano prekasno, tek 27. svibnja 2024. Naglasio je da on odgovara kao poslodavac za zdravlje i sigurnost svakog radnika, a da se bilo kojem od njih nešto dogodilo, da bi inspekcija od njega zahtijevala postojanje adekvatne uporabne dozvole, koja očigledno nije postojala.

19. Nakon što je tužitelj dostavio u sudski spis natječajnu dokumentaciju koja određuje uvjete za prijavu za dodjelu novčanih sredstava od Agencije za plaćanja u poljoprivredi u okviru mjere 5.2.1. za sanaciju štete nastale uslijed petrinjskog potresa, na pripremom ročištu od 24. studenog 2025., sukladno načelu otvorenog pravosuđenja, sud je ukazao strankama da se u Prilogu 1 točki 15. XI. natječaja navodi da poljoprivredna gospodarska zgrada koja je zahvaćena prirodnom nepogodom mora biti zakonito izgrađena ili u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina, a ako te uvjete nije moguće dokazati, poljoprivrednu gospodarsku zgradu da je moguće obnoviti ako je ista upisana u registar farmi. Stoga kako je za dio gospodarskih zgrada uporabna dozvola izdana 1984., a za ozakonjenje dijelova koji su dograđeni u 2004. je bio podnesen zahtjev za ozakonjenje u 2018., dakle postupak ozakonjenja je bio u tijeku, što je tužitelju i potvrđeno potvrdom Upravnog odjela Grada Petrinje od 13. veljače 2023., a samo rješenje o izvedenom stanju je izdano 27. svibnja 2024., to da nije jasno zašto je tužitelj nakon toga, 7. srpnja 2025. odustao od ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

20. Tužitelj je odgovorio da je tužitelj upisan u registar farmi, ali da je na prvom natječaju za koji je poziv objavljen u 2021. (dok je za drugi natječaj objavljen u 2022.) tužitelj uz zahtjev za dodjelu sredstava dostavio uporabnu dozvolu iz 1984. misleći da ista pokriva cijelu farmu, a koja uporabna dozvola je bila priložena uz ugovor o zakupu te je temeljem te dokumentacije sklopljen ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, a da se ne može nakon završetka natječaja i administrativne provjere mijenjati dokumentacija za prihvatljivost projekta iz čega da proizlazi da je ugovor sklopljen temeljem nevažeće uporabne dozvole.

21. Tijekom dokaznog postupka pročitani su Ugovor o zakupu s prilozima (list 8. – 17. spisa), Aneks Ugovora o zakupu od 1. prosinca 2020. (list 18. - te su 21. spisa), Aneks 2. Ugovora o zakupu od 3. siječnja 2022. (list 22. – 23. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za II. tuženika Gavrilović (list 24. – 35. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za I. tuženika Poljoprivreda Stanci (list 36. – 41. spisa), povijesni izvadak iz zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 42. – 51. spisa), povijesni izvadak iz zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 52. – 54. spisa), potvrda Grada Petrinje od 13. veljače 2023. o pokrenutom postupku legalizacije (list 55. spisa), dopis tužitelja od 9. lipnja 2022. (list 56. spisa), rješenje o upotrebi objekta Općine Petrinje od 27. ožujka 1984. (list 57. – 58. spisa), nalaz i mišljenje vještaka TD – Projekt d.o.o. iz postupka osiguranja dokaza Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, R1-48/2022 (list 59. – 84. spisa), nalaz i mišljenje vještaka Božidara Senegovića iz postupka osiguranja dokaza Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, R1-48/2022 (list 85. – 94. spisa), nalaz i mišljenje vještaka Alana Đozića iz postupka osiguranja dokaza Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, R1-48/2022 (list 95. – 107. spisa), tužiteljeva bilanca za 2023. (list 108. – 118. spisa), tužba podnesena od strane tužitelja protiv I. tuženika Poljoprivreda Stanci Općinskom sudu u Sisku radi zaštite posjeda od smetanja s pozivom za ročište (list 121. – 127. spisa), aktivni izvadci iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Sisku, zemljišnoknjižnog odjela Petrinja, dostavljeni uz podnesak tuženika od 22. svibnja 2025. (list 140. – 161. spisa), građevinska dozvola izdana od strane Općine Petrinja 10. lipnja 1982. (list 170. – 172. spisa), računi dobiti i gubika za tužitelja za razdoblje od 2019. – 2022. (list 173. – 176. spisa), dopis I. tuženika od 9. listopada 2024. – izjava o raskidu Ugovora o zakupu (list 177. – 178. spisa), uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak, Ispostave za katastar nekretnina Petrinja od 12. siječnja 2023., s prilozima (list 179. – 183. spisa), ispis e- mail korespondencije (list 184. – 185. spisa), rang lista za mjeru 5.2.1. (list 186. spisa), rješenje o izvedenom stanju Grada Petrinje, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, klasa UP/I-361-03/18-10/110, ur. broj 2176-6-07/6-24-19 od 27. svibnja 2024. (list 187. – 190. spisa), rješenje o izvedenom stanju Grada Petrinje, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, klasa UP/I-361-03/18-10/109, ur. broj 2176-6-07/6-24-15 od 27. svibnja 2024. (list 191. – 194. spisa), glavni arhitektonski projekt rekonstrukcije reprocentra [adresa] u [adresa] iz 2004. izrađen po Croming d.o.o. (list 195. – 200. i 551. – 558. spisa), ispis e-mail korespondencije (list 245. – 271. spisa), tužiteljev dopis – odgovor na izjavu o raskidu (list 272. – 273. spisa), natječajna dokumentacija za natječaj 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala i to Prilog 9 – uputa Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) korisnicima podmjere 5.2, tipa operacije 5.2.1. (list 286. – 287. spisa), Prilog 5 – dokumentacija za podnošenje zahtjeva za promjenu (list 288. – 293. spisa), Prilog 8 – informiranje i vidljivost (list 294. – 297. spisa), Prilog 6 – dokumentacija uz zahtjev za isplatu predujma (list 298. spisa), Prilog 7 – dokumentacija uz zahtjev za isplatu (list 299. – 301. spisa), Prilog 10 – izračun vrijednosti štete i stupnja oštećenja relevantnog poljoprivrednog potencijala (list 302. – 303. spisa), Prilog 12 – maksimalna prihvatljiva snaga traktora – sektor voća i povrća (list 304. spisa), Prilog 13 – financijske korekcije u postupcima javne nabave (list 305. – 321. spisa), Prilog 11 – maksimalna prihvatljiva snaga traktora - sektor stočarstva i peradarstva (list 322. spisa), Prilog 2 – top operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala – kriteriji odabira zahtjeva za potporu (list 323. spisa), Prilog 1 – XII Natječaj TOP 5.2.1. – uvjeti prihvatljivosti korisnika (list 324. – 333. spisa), Prilog 3 – lista prihvatljivih troškova za tip operacije 5.2.1. (list 334. – 338. spisa), Prilog 4 – Tip operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala – dokumentacija za podnošenje zahtjeva za potporu (list 339. – 346. spisa), Program ruralnog razvoja – natječaj za provedbu mjere 5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, podmjere 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima, XII. Natječaj za provedbu tipa operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, oznake PRR-05.02.01.00.0-12 s određenim prilozima (list 347. – 391., 392. – 401., 402. – 404., 405. – 427., 428. – 429. spisa), Ugovor o financiranju sklopljen 16. prosinca 2022. između Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te tužitelja (list 430 – 432. – posebni uvjeti ugovora, list 433. – 448. – opći uvjeti ugovora, list 449. – 454. spisa – tablica troškova i izračuna potpore), odluka Agencije za plaćanja u poljoprivredi od 25. kolovoza 2025. o povratu sredstava (list 455. – 458. spisa), privatno naručeni nalaz i mišljenje vještaka Denisa Škugora iz svibnja 2021. (list 459. – 480. spisa), privatno naručeni nalaz i mišljenje vještaka Roberta Spajića iz srpnja 2021. (list 481. – 516. spisa), troškovnik tužitelja za demontažu i sanaciju tehnološke opreme na svinjogojskoj farmi – reprocentar i predtov (list 517. – 525. sisa), ispis iz registra svinja na gospodarstvu (list 526. spisa), bilanca tužitelja za 2021. (list 527. – 538. spisa), bilanca tužitelja za 2022. (list 539. – 549. spisa), financijska kartica tužitelja za konto 4200 – troškovi neto plaća proizvodnje za 2024. – 2025. (list 550. spisa), ispis e-mail korespondencije (list 559. – 560. spisa), privatno naručen elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije TR-07-02/23 izrađen u veljači 2023. od strane Stralis Promet d.o.o. (list 561. – 656. spisa), bilanca tužitelja za 2024. (list 658. – 668. spisa), isprave dostavljene uz podnesak I. i II. tuženika od 14. studenog 2025. (list 678. – 708. spisa) te je saslušana svjedokinja ĐP (list 722. – 724. spisa) i zastupnici po zakonu stranaka i to na strani tužitelja ŽP (list 724. – 726. spisa), a na strani I. tuženika Poljoprivreda Stanci CP (list 727. – 728. spisa).

22. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, zaključeno je da su svi tužbeni zahtjevi neosnovani.

23. Predmet spora jest utvrđenje ništetnosti Ugovora o zakupu, povrat zakupnine koju je I. tuženik temeljem tog ugovora naplatio te naknada štete koju tužitelj tvrdi da je pretrpio time što su ga I. i II. tuženici doveli u zabludu po pitanju postojanja uporabne dozvole za sve građevine izgrađene na nekretninama koje su predmet Ugovora o zakupu.

24. Među strankama je nesporno sklapanje Ugovora o zakupu i njegovih Aneksa 1 i 2 te činjenica da je I. tuženik Poljoprivreda Stanci izjavio tužitelju jednostrani raskid tog ugovora zbog neplaćanja zakupnine i režijskih troškova.

25. Sporno je da li su I. i II. tuženici prilikom sklapanja Ugovora o zakupu doveli tužitelja u zabludu po pitanju postojanja uporabne dozvole za sve građevine izgrađene na nekretninama koje su predmet tog ugovora, jesu li ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu naknadu koje tužitelj zahtijeva u ovom postupku te je li II. tuženik Gavrilović, koji uopće nije stranka Ugovora o zakupu, pasivno legitimiran u ovom postupku.

26. Bitna zabluda i prijevara, kao mane volje prilikom sklapanja ugovora na koje se tužitelj poziva u ovom postupku, predstavljaju razloge pobojnosti, a ne ništetnosti ugovora.

27. Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor (čl. 280. st. 1. Zakona o obveznim odnosima /Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje u tekstu: ZOO/).

28. Strana koja je u zabludi može zahtijevati poništaj ugovora zbog bitne zablude (čl. 280. st. 2. ZOO-a), ali se ne može na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo (čl. 280. st. 4. ZOO-a).

29. Dakle, kod bitne zablude je jedna strana u zabludi neovisno o postupanju druge strane.

30. S druge strane, kod prijevare se radi o situaciji da je jedna strana izazvala zabludu kod druge strane ili ju je održavala u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, u kojem slučaju ta druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna (čl. 284. st. 1. ZOO-a), a može zahtijevati i naknadu pretrpljene štete (čl. 284. st. 2. ZOO-a).

31. Tužba za poništaj ugovora se razlikuje od tužbe za utvrđenje ništetnosti ugovora.

32. Ako postoje razlozi ništetnosti ugovora, tada ugovor nije nikada počeo proizvoditi namjeravane pravne učinke pa se tužbom zahtijeva utvrđenje da je ugovor ništetan, a presuda kojom se takav tužbeni zahtjev prihvaća ima isključivo deklaratorne pravne učinke, budući da ista samo potvrđuje već postojeće pravno stanje.

33. S druge strane, ako postoje razlozi pobojnosti ugovora, kao što su mane volje jedne ugovorne strane u vidu bitne zablude ili prijevare, tada je ugovor sklopljen i počeo je proizvoditi pravne učinke unatoč tim manama volje, slijedom čega se tužbom mora zahtijevati poništaj tog ugovora, a presuda kojom se takav tužbeni zahtjev prihvaća ima konstitutivni pravni učinak, budući da se istom mijenja postojeće pravno stanje.

34. Pravne posljedice ništetnih i poništenih ugovora se velikom mjerom podudaraju, barem po pitanju toga da je svaka ugovorna strana dužna vratiti ono što je primila u ispunjenju takvih ugovora te da je ona ugovorna strana na kojoj leži razlog ništetnosti odnosno pobojnosti odgovorna drugoj ugovornoj strani za naknadu štete, ako ta druga strana nije znala niti je morala znati za postojanje uzroka ništetnosti/pobojnosti (čl. 323. i 332. ZOO-a).

35. U slučaju ništetnih ugovora je moguće tužbom tražiti povrat onog što je primljeno u ispunjenju ništetnog ugovora te naknadu pretrpljene štete, bez da se istodobno traži utvrđenje ništetnosti tog ugovora, budući da sud može odlučivati o ništetnosti nekog ugovora kao o prethodnom pravnom pitanju, ali to nije slučaj s pobojnim ugovorima.

36. S obzirom da pobojni ugovori proizvode pravne učinke sve dok se ne ponište pravomoćnom presudom, to nije moguće zahtijevati povrat onoga što je primljeno temeljem pobojnog ugovora te naknadu štete, bez da se istodobno zahtijeva poništaj tog ugovora, budući da je u slučaju pobojnosti potrebno izrekom presude ukinuti određeni pravni odnos, dakle, sud o pobojnosti ugovora ne može odlučivati kao o prethodnom pravnom pitanju.

37. Tužitelj u ovoj parnici zahtijeva utvrđenje ništetnosti Ugovora o zakupu, ne ističući uopće razloge zbog kojih bi taj ugovor bio ništetan, već ističe razloge pobojnosti

– prijevaru te (sadržajno) bitnu zabludu.

38. S obzirom da tužitelj uopće ne ukazuje na razloge zbog kojih bi Ugovor o zakupu bio ništetan, niti sud u činjeničnim navodima koje je iznio tužitelj sadržajno ne nalazi takve razloge, to je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti Ugovora o zakupu neosnovan.

39. Nadalje, budući da tužitelj zahtijeva u ovom postupku povrat zakupnine koju je I. tuženik stekao pogrešno smatrajući da je Ugovor o zakupu ništetan te zahtijeva naknadu štete kao posljedicu navodne prijevare tuženika (dovođenje tužitelja u zabludu oko postojanja uporabne dozvole za sve građevine izgrađene na nekretninama koje su predmet zakupa kako bi ga naveo na sklapanje Ugovora o zakupu), iako istodobno ne traži poništaj Ugovora o zakupu, budući da je prijevara razlog za poništaj ugovora, a ne razlog za ništetnost, to su već iz tog razloga i svi ostali tužbeni zahtjevi neosnovani.

40. Napominje se da su, za razliku od tužbe za utvrđenje ništetnosti ugovora za čije podnošenje nije propisan nikakav rok, za podnošenje tužbe za poništaj ugovora propisani prekluzivni rokovi.

41. Tako je odredbom čl. 335. st. 1. i 2. ZO-a određeno da pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, s time da to pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.

42. S obzirom da je Ugovor o zakupu sklopljen 15. listopada 2019., a njegovi Aneksi 1 i 2 dana 1. prosinca 2020. i 3. siječnja 2022., to je u svakom slučaju protekao objektivni prekluzivni rok za podnošenje tužbe za poništaj Ugovora o zakupu.

43. Unatoč tomu što ovaj sud smatra da su svi tužbeni zahtjevi neosnovani iz gore navedenih pravnih razloga, odlučio je izvesti dokaze kako bi se utvrdilo da li je I. tuženik ili II. tuženik (ili oboje) doveo tužitelja u zabludu postojanja uporabne dozvole za sve građevine izgrađene na nekretninama koje su predmet zakupa kako bi ga naveo na sklapanje Ugovora o zakupu.

44. Prije svega, u odredbi čl. 1. st. 4. Ugovora o zakupu se navodi da zakupodavac (I. tuženik Poljoprivreda Stanci) jamči da su nekretnine za proizvodnju svinja izgrađene i opremljene sa svom potrebnom dokumentacijom prema važećim propisima u RH, a za što zakupniku (tužitelju) daje na uvid rješenje o upotrebi objekta, broj UP/I-06/8- 2001/1-1983 od 27. ožujka 1984. s potvrdom pravomoćnosti.

45. Predmetno rješenje upotrebi objekta ''Reprocentar farme stanci u Petrinji'' iz 1984. je dostavljeno u sudski spis.

46. Predmet Ugovora o zakupu je Reprocentar Stanci te cjelokupni pripadajući prostor koji obuhvaća štale i uredske prostore izgrađene na zk. č. 5185 upisanoj u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao četiri zgrade, neplodno, gospodarsko dvorište, ukupne površine 26.115 m2 te na zk. č. 5183/1 upisanoj u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao pašnjak, gospodarska zgrada, ukupne površine 36.487 m2 (čl. 1. st. 1. Ugovora o zakupu).

47. Iz Uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak, Ispostave za katastar nekretnina Petrinja od 12. siječnja 2023. proizlazi da zk. č. 5183/1 k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da zk. č. 5182/1 k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da dio zk.č. 6154 k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

48. Nadalje, pregledom javno objavljenih podataka Državne geodetske uprave utvrđeno je da zk. č. 5185 k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

49. Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Petrinje, klasa UP/I-361-03/18-10/110 od 27. svibnja 2024. (dalje u tekstu: rješenje o izvedenom stanju), doneseno je temeljem zahtjeva I. tuženika Poljoprivrede Stanci od 28. lipnja 2018. za ozakonjenje zgrada izgrađenih, između ostalog, na nekretninama koje su predmet Ugovora o zakupu (k. č. [katastarska čestica] što odgovara zk. č. 5183/1 te k. č. [katastarska čestica] što odgovara zk. č. 5185 sve k. o. [katastarska općina]).

50. Radi utvrđenja da li je tužitelju prije sklapanja Ugovora o zakupu bilo poznato što pokriva uporabna dozvola koja je izdana za predmetne nekretnine u 1984. odnosno da ista ne pokriva sve građevine te da je za ostatak građevina podnesen zahtjev za ozakonjenje u 2018, o kojem još tada nije bilo odlučeno, sud je saslušao osobe koje su navodno pregovarale o sadržaju tog ugovora.

51. Tako je zastupnik po zakonu tužitelja ŽP u svom iskazu naveo da su prije sklapanja predmetnog ugovora o zakupu od 15. listopada 2019. razgovore vodili on, CP i ĐP u prostorijama II. tuženika Gavrilović. Tom prilikom da nije bilo govora o legalnosti izgrađenih objekata na toj farmi, s obzirom da je njemu predočena uporabna dozvola iz 1984. te mu nitko nije naglasio da ista ne pokriva sve građevine niti je bilo spomena o tome da je za određene građevine u tijeku postupak legalizacije. Napomenuo je da bi tužitelju bilo prihvatljivo i samo pokretanje postupka za legalizaciju, ali je bilo bitno da tužitelj to zna kako bi mogao uskladiti dokumentaciju prilikom prijave za natječaje, a i bilo mu je bitno zato što tužitelj odgovara za zdravlje i sigurnost svojih radnika te i sigurnost imovine i stoke koja se na farmi nalazi, a boravak radnika i stoke na nelegalno izgrađenoj farmi da povlači njegovu odgovornost. Da je tužitelj znao da je postupak legalizacije u tijeku od prije sklapanja ugovora o zakupu, da bi ga isti bi ga u kratkom roku i dovršio, a ovako da je postupak bio dovršen tek nakon 5 godina. Naveo je da je tužitelj shvatio da je predmetna farma nelegalno izgrađena nakon sklapanja ugovora i nakon petrinjskog potresa, kada je od ĐP zatražio projektnu dokumentaciju temeljem koje su građevine na farmi izgrađene, jer je od tužitelja to tražila Agencija za plaćanja u poljoprivredi vezano za dodjelu bespovratnih sredstava na prvom natječaju, u kojem trenutku da im je ĐP dostavila projekte iz 2004., dok je uporabna dozvola koja je predočena tužitelju bila iz 1984., iz čega da je tužitelj zaključio da je cijela farma nelegalno izgrađena. Nakon što je shvatio da uporabna dozvola iz 1984. ne odgovara stvarnoj izgrađenosti nekretnine, da se je tužitelj obratio Gradu Petrinji s upitom da li je u tijeku postupak legalizacije te mu je Grad Petrinja to potvrdio u 2023., a nakon toga da je to isto pitao ĐP, što mu je ista potvrdila, nakon čega da su se ''oni'' ponovno aktivirali u svrhu dovršetka tog postupka legalizacije.

52. Zastupnik po zakonu I. tuženika CP u svom iskazu navodi da su oko sklapanja predmetnog ugovora o zakupu razgovarali on i ŽP te kao njegova podrška ĐP, OP i ČP. ČP da je bio zaposlenik Dione te je on imao informacije o predmetnim nekretninama, njihovoj površini, izgrađenosti i slično i da je upravo on dao informaciju ŽP da je za dio građevina na predmetnoj nekretnini, u naravi se radi o hodniku, u tijeku postupak legalizacije. Dakle, da je tužitelju prije sklapanja ugovora o zakupu bilo poznato da je u tijeku postupak legalizacije. Naveo je da je povod pokretanju ovog postupka u tome što si je tužitelj nagomilao dugove i upravo zbog tih neplaćenih zakupnina i troškova je ovdje I. tuženik Poljoprivreda Stanci raskinuo predmetni Ugovor o zakupu, a otvorena potraživanja je dijelom naplatio putem bjanko zadužnice. Tek nakon toga, da si iskompenzira nastalu situaciju, da je tužitelj pokrenuo ovaj spor pozivom na navodno nevaljanu uporabnu dozvolu.

53. Svjedokinja ĐP u svom iskazu navodi da je bila zaposlena kod II. tuženika Gavrilović od 1999. do 2024. te da joj je poznato da je u 2019. između tužitelja Agroporc i I. tuženika Poljoprivrede Stanci sklopljen Ugovor o zakupu nekretnina u Petrinji - Reprocentra Stanci, međutim, da ona nije bila uključena u pregovore prije sklapanja tog ugovora, niti je bila prisutna kada se je razgovaralo o sklapanju tog ugovora, već da je sve dogovarao direktor I. tuženika CP. Stoga je na izričit upit suda je li joj išta poznato vezano za raspravu o uporabnoj dozvoli za građevine na toj nekretnini odgovorila da joj ništa nije poznato, jer niti je sudjelovala u pregovorima niti je bila prisutna kada se o tom ugovoru razgovaralo. Navela je da je za vrijeme dok je bila zaposlena kod II. tuženika Gavrilović bila na čelu općeg sektora u okviru kojeg se nalazila i pravna služba pa joj je poznato da je pravna služba II. tuženika izradila predmetni Ugovor o zakupu, a to je učinila temeljem ugovora o pružanju računovodstvenih i kadrovskih usluga koji je bio sklopljen između I. tuženika i II. tuženika. OP da je bila direktor financija i računovodstva koje je vodilo knjigovodstvo za I. tuženika Poljoprivredu Stanci pa joj je iz tog razloga bilo poznato da je taj ugovor sklopljen s obzirom da su se računi temeljem tog ugovora izdavali u odjelu računovodstva II. tuženika. Navela je da je investitor izgradnje građevina na nekretnina u zakupu bio pravni prednik II. tuženika Gavrilović te da su iste izgrađene još prije Domovinskog rata. U jednom trenutku da se je upoznala s činjenicom da je u odnosu na nekretnine koje su bile predmetom zakupa te druge nekretnine podnesen zahtjev za legalizaciju i sjeća se da je o tome razgovarala s ŽP, ali se nije mogla sjetiti je li to bilo prije sklapanja Ugovora o zakupu ili nakon toga, konkretnog nakon petrinjskog potresa u prosincu 2020. Na upit suda s obzirom na njen prethodni navod da nije bila ovlaštena pregovarati u pogledu sklapanja predmetnog ugovora o zakupu, da nije niti sudjelovala u tim pregovorima niti je bila prisutna kada se o tom ugovoru razgovaralo, koliko je izgledno da je zastupniku po zakonu tužitelja dala informaciju o postupku legalizacije prije sklapanja Ugovora o zakupu, svjedokinja je odgovorila da joj se čini da prije sklapanja Ugovora o zakupu o tome nije bilo govora, jer joj gospodin ŽP takva pitanja nije niti postavio. Na pitanje zastupnika po zakonu tužitelja zašto je u predmetnom Ugovoru o zakupu isključivo navedena uporabna dozvola iz 1984., a nije spomenuto da je u odnosu na određene građevine u tijeku postupak legalizacije, svjedokinja je odgovorila da je moguće da je ona sastavljala predmetni ugovor ili njezina kolegica iz pravne službe, ali da vjerojatno u tom trenutku njima niti nije bilo poznato da je podnesen zahtjev za legalizaciju, a niti su bilo kakva pitanja o tome bila postavljana od strane zastupnika po zakonu tužitelja.

54. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedokinje OP, jer joj je dostava poziva, unatoč brojnim pokušajima, ostala bezuspješna.

55. Iz izvedenih personalnih dokaza sud je zaključio da niti I. tuženik Poljoprivreda Stanci, koji je ugovorna strana Ugovora o zakupu, niti II. tuženik Gavrilović, koji je treća osoba čiji su zaposlenici sastavljali predmetni ugovor po nalogu zastupnika po zakonu I. tuženika, nisu prije sklapanja Ugovora o zakupu obavijestili tužitelja da uporabna dozvola koja je izdana u 1984. ne pokriva sve građevine koje su izgrađene na nekretninama koje su predmet zakupa te da je I. tuženik Poljoprivreda Stanci u 2018. podnio zahtjev za ozakonjenje novog građevinskog stanja.

56. U suprotnom, da su ga o tome obavijestili, tada tužitelj zasigurno ne bi od Grada Petrinje nakon sklapanja Ugovora o zakupu te nakon petrinjskog potresa u prosincu 2020. zahtijevao potvrdu o tome vodi li se u odnosu na novoizgrađene/dograđene objekte postupak ozakonjenja niti bi takav upit u to vrijeme postavio ĐP, a niti bi se na natječaj za odobrenje novčanih sredstava za otklanjanje štetnih posljedica potresa prijavio samo s podnošenjem uporabne dozvole iz 1984.

57. Naposljetku, da je tužitelju bilo poznato u vrijeme sklapanja Ugovora o zakupu da uporabna dozvola iz 1984. ne pokriva sve ono što je izgrađeno na nekretninama koje su predmet zakupa, već da je za ostatak u 2018. podnesen zahtjev za ozakonjenje, tada je malo vjerojatno da taj zahtjev iz 2018. ne bi bio spomenut u samom Ugovoru o zakupu, kao što je izričito spomenuta uporabna dozvola iz 1984.

58. Dakle, zaključak je suda da tužitelj u trenutku sklapanja Ugovora o zakupu nije znao da uporabna dozvola iz 1984. ne pokriva sve građevine na zakupljenim nekretninama te da je I. tuženik Poljoprivreda Stanci u 2018. podnio zahtjev za ozakonjenje novoizvedenog građevinskog stanja.

59. Međutim, time po ocjeni ovog suda nisu ostvarena niti obilježja bitne zablude iz odredbe čl. 280. ZOO-a, niti obilježja prijevare iz čl. 284. ZOO-a.

60. Kao što je već navedeno, zabluda je bitna ako se, između ostalog, odnosi na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor.

61. Kao što je i sam zastupnik po zakonu tužitelja ŽP izjavio, tužitelju bi bilo prihvatljivo i samo pokretanje postupka za legalizaciju za novoizgrađene građevine, ali bi mu bilo bitno da za to zna kako bi mogao uskladiti dokumentaciju prilikom prijave za kasnije natječaje.

62. Dakle, tužitelj bi sklopio Ugovor o zakupu i da je u trenutku njegova sklapanja znao da uporabna dozvola iz 1984. ne pokriva sve građevine na zakupljenim nekretninama te da je I. tuženik Poljoprivreda Stanci u 2018. podnio zahtjev za ozakonjenje novoizvedenog građevinskog stanja.

63. Stoga se neznanje za te činjenice ne smatra bitnom zabludom, u smislu odredbe čl. 280. ZOO-a.

64. S druge strane, prijevara podrazumijeva dovođenje u zabludu ili održavanje u istoj u namjeri da se druga strana navede na sklapanje ugovora.

65. Sud ne smatra da je I. tuženik Poljoprivreda Stanci propustio tužitelju navesti da uporabna dozvola iz 1984. ne pokriva sve građevine na zakupljenim nekretninama te da je u 2018. podnio zahtjev za ozakonjenje novoizvedenog građevinskog stanja u namjeri da navede tužitelja na sklapanje Ugovora o zakupu, sve uzimajući u obzir navod zastupnika po zakonu tužitelja navodi da bi sklopio Ugovor o zakupu i da je za te činjenice znao, ali se svakako radilo o propustu na strani I. tuženika.

66. Drugo je pitanje da li je takav propust I. tuženika Poljoprivrede Stanci tužitelju uzrokovao štetu koju potražuje u ovom postupku.

67. Sud smatra da iz izvedenih dokaza proizlazi da propust I. tuženika Poljoprivrede Stanci da obavijesti tužitelja o navedenim činjenicama prije sklapanja Ugovora o zakupu nije u uzročno-posljedičnoj vezi s umanjenjem imovine koju tužitelj opisuje kao štetu u ovom postupku.

68. Prije svega, ulaganja koja je tužitelj izvršio u obnovu svinjogojske farme nakon sklapanja Ugovora o zakupu, a prije petrinjskog potresa, u navodnom iznosu od 300.00,00 EUR, izvršena su sukladno preuzetim ugovornim obvezama i ovlaštenjima, u zamjenu za koja je tužitelj bio oslobođen od plaćanja zakupnine kroz razdoblje od dva mjeseca te su izvršena u svrhu obavljanja svinjogojske djelatnosti od koje je tužitelj ostvarivao dobit (čl. 1. st. 6. i čl. 3. st. 2. Ugovora o zakupu).

69. Ako je dio tog iznosa od navodnih 300.000,00 EUR uložen u obnovu svinjogojske farme nakon petrinjskog potresa, tada je to učinjeno dobrovoljno, bez uzroka u postupanju bilo kojeg od tuženika, a tužitelju je upravo zbog smanjene mogućnosti korištenja objekta zakupa uslijed petrinjskog potresa Aneksom 2 smanjena mjesečna zakupnina s početno ugovorenih 25.000,00 kn na 5.000,00 kn za cijelo razdoblje 2021. i 2022. pa sve do početka korištenja objekta zakupa u puno opsegu. Iz čega se zaključuje da je tužitelj postigao s I. tuženikom Poljoprivredom Stanci sporazum o obnovi farme nakon potresa iz vlastitih sredstava, u zamjenu za smanjenje zakupnine za 80% za cijelo vrijeme dok traje obnova.

70. Zakupnina koju je tužitelj platio I. tuženiku Poljoprivreda Stanci u iznosu od 134.000,00 EUR plaćena je sukladno sklopljenom ugovoru za razdoblje u kojem je tužitelj koristio predmetne nekretnine te tužitelj nema pravo na povrat tog iznosa (ugovor nije ništetan, ne traži se njegovo poništenje, a niti može, jer su protekli prekluzivni rokovi).

71. Naposljetku, naknada na koju da bi tužitelj imao pravo u okviru natječaja Agencije za plaćanja u poljoprivredi za izlučeno rasplodno/obrtno stado sa farme u iznosu od 683.625,00 EUR te u daljnjem iznosu od 200.000,00 EUR, nije u konkretnom slučaju izostala zbog postupanja I. tuženika Poljoprivrede stanci, već zbog postupanja tužitelja.

72. Naime, tužitelj je sudu dostavio natječajnu dokumentaciju iz koje su vidljivi uvjeti kojima tužitelj mora udovoljiti da bi se njegovom zahtjevu za isplatu novčanih sredstava za otklanjanje štetnih posljedica od potresa moglo udovoljiti.

73. Tako je u Prilogu 1 objavljenog XII. natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“, u kojemu se navode uvjeti prihvatljivosti korisnika, pod točkom 15. navedeno da poljoprivredna gospodarska zgrada koja je zahvaćena prirodnom nepogodom mora biti zakonito izgrađena ili u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina, a ako te uvjete nije moguće dokazati, poljoprivrednu gospodarsku zgradu da je moguće obnoviti ako je ista upisana u Registar farmi ili navedena u Zapisniku o verifikaciji štete u slučaju da se koristi u biljnoj proizvodnji.

74. Nadalje, u Prilogu 4 istog XII. natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala '', u kojem se specificira obvezna dokumentacija za podnošenje zahtjeva za potporu za sve korisnike, se pod točkom 7. navodi ''pravomoćna Uporabna dozvola, Potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera, Uvjerenje za uporabu, pravomoćna Građevinska dozvola ili drugi akt kojim je odobreno građenje postojeće građevine (uključuje i plastenike/staklenike) zahvaćene prirodnom nepogodom, Rješenje o izvedenom stanju, Potvrda izvedenog stanja ili Zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju, odnosno drugi odgovarajući dokument kojim se dokazuje da je gospodarska građevina koja je zahvaćena prirodnom nepogodom zakonito izgrađena, a u skladu s Zakonom o gradnji, Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno u skladu s propisima kojima se regulira područje gradnje koji su važili u vrijeme izgradnje gospodarske zgrade zahvaćene prirodnom nepogodom dokument kojim je odobreno građenje bez izdavanja akta kojim se odobrava građenje u skladu s Zakonom o gradnji i Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima prema propisima koji su važili u vrijeme izgradnje građevine zahvaćene prirodnom nepogodom''.

75. U pojašnjenju te točke se, između ostalog, navodi da u slučaju da se radi o gospodarskom objektu koji ne posjeduje jedan od navedenih dokumenta, tada isti mora biti registriran u Registru farmi ili naveden u Zapisniku u verifikaciji štete u slučaju da se koristi u biljnoj proizvodnji i u tom slučaju korisnik mora dokazati vlasništvo ili zakup nad zemljištem na kojem se objekt nalazi.

76. Što se tiče gospodarskih zgrada izgrađenih na nekretninama koje su bile predmet Ugovora o zakupu, za dio gospodarskih zgrada uporabna dozvola je izdana 1984., a za ozakonjenje dijelova koji su dograđeni u 2004. je još u 2018. bio podnesen zahtjev za ozakonjenje (zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju), dakle postupak ozakonjenja je bio u tijeku u vrijeme objave poziva za natječaj u 2021.

77. Tužitelju činjenica da je u tijeku postupak ozakonjenja za nezakonito izgrađene građevine u 2021. nije bila poznata pa je uz zahtjev za dodjeljivanje potpore podnio pravomoćnu uporabnu dozvolu iz 1984., bez potvrde da je u tijeku postupak za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade.

78. Iako je tužitelju takva potvrda izdana od strane Upravnog odjela Grada Petrinje od 13. veljače 2023., a samo rješenje o izvedenom stanju je izdano 27. svibnja 2024. te je i sam tužitelj na drugom pripremnom ročištu potvrdio da je cijeli gospodarski objekt upisan u Registar farmi, a iz čega proizlazi da je tužitelj udovoljavao propisanim uvjetima prihvatljivosti za dodjelu zatražene novčane državne potpore, tužitelj je 7. srpnja 2025. odustao od ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

79. Za takvo postupanje tužitelj ne može kriviti niti I. tuženika Poljoprivredu Stanci, niti II. tuženika Gavrilović.

80. Tužitelj se poziva na poglavlje 14 koje je sastavni dio osnovnog dokumenta XII. natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. ''Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala'', naziva Zaštita financijskih interesa Europske unije i Republike Hrvatske, u kojem se navodi da ako se tijekom postupka dodjele potpore i/ili provedbe projekta utvrdi da je korisnik dostavio lažne podatke u zahtjevu, Agencija za plaćanja u poljoprivredi isključuje zahtjev iz postupka dodjele i po potrebi se obraća nadležnim institucijama (primjerice Porezna uprava, DORH).

81. Međutim, pravomoćna uporabna dozvola iz 1984. koja je izdana za građevine izgrađene na zakupljenim nekretninama nije lažna, s obzirom da je stvarno izdana od strane tijela koje je navedeno kao njezin izdavatelj te se stvarno odnosi na građevine koje su u njoj navedene i ista vrijedi i danas, samo što su nakon njenog izdavanja, tijekom 2004., na predmetnim zgradama izvršene određene građevinske preinake u vidu dogradnji, za koje je trebala biti izdana posebna dozvola.

82. Očito je da je tužitelj u vrijeme podnošenja zahtjeva za državnu potporu ispunjavao sve propisane uvjete prihvatljivosti po pitanju poljoprivredne gospodarske zgrade te je te uvjete na poziv Agencije za plaćanja u poljoprivredi mogao dokazati istinitim ispravama koje su u natječajnoj dokumentaciji bile navedene kao prihvatljive za dokazivanje tih uvjeta, stoga ovaj sud ne može tužiteljev odustanak od ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (tužitelj je izjavio odustanak 7. srpnja 2025., nakon što mu je već temeljem sklopljenog ugovora isplaćen dio novčanih sredstava) dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s propustom I. tuženika Poljoprivrede Stanci da mu prilikom sklapanja Ugovora o zakupu ukaže da se za dio građevina izgrađenih na zakupljenim nekretninama vodi postupak ozakonjenja.

83. Kako su osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu postojanje štete (obične ili izmakle koristi), štetne radnje ili propusta, uzročno-posljedične veze između te radnje/propusta i nastale štete, protupravnosti u objektivnom smislu (štetna radnja mora biti protupravna) te krivnje štetnika (koja se, u vidu obične nepažnje, presumira), a tužitelj nije dokazao postojanje uzročno – posljedične veze između propusta I. tuženika Poljoprivrede Stanci da mu prilikom sklapanja Ugovora o zakupu ukaže da se za dio građevina izgrađenih na zakupljenim nekretninama vodi postupak ozakonjenja, s jedne strane, te neostvarivanja državnih potpora za pretrpljenu štetu od potresa, s druge strane, to ne postoji odgovornost I. tuženika za štetu koja je u tom pogledu nastala tužitelju, a osobito ne postoji odgovornost II. tuženika Gavrilović koji nije niti ugovorna strana Ugovora o zakupu pa nije bio niti dužan tužitelja o bilo čemu obavještavati.

84. Štoviše, iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj ishitreno odustao od već sklopljenog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u svrhu naknade štete koju je pretrpio vezano za izlučenje obrtnog i rasplodnog svinjskog stada te ishitreno odustao od prijavljivanja za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u svrhu naknade štete na gospodarskim objektima, budući da je prejudicirao negativnu odluku Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja nikad nije donesena niti iz stanja spisa proizlazi da bi ikada bila donesena.

85. Stoga su tužbeni zahtjevi za naknadu štete u svakom slučaju neosnovani.

86. Kako iz dokaznog postupka proizlazi da tužitelj nema prema I. i II. tuženicima novčanu tražbinu, niti u vidu povrata plaćene zakupnine (prema I. tuženiku Poljoprivreda Stanci), niti u vidu naknade štete, to nije bilo osnove da sud izrekom utvrđuje postojanje ili nepostojanje tražbine I. tuženika prema tužitelju istaknute radi prebijanja u ovoj parnici, budući da se prigovor radi prebijanja u parnici ističe pod uvjetom da sud nađe osnovanim postojanje novčane tražbine koja je predmet tužbenog zahtjeva (u kojem slučaju sud utvrđuje postojanje tražbine iz tužbenog zahtjeva te protutražbine iz prigovora radi prebijanja te utvrđene tražbine prebija, a tužitelju dosuđuje eventualni višak ili isti odbija), a što u ovom predmetu nije slučaj.

87. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine tužitelja prema tuženicima u iznosu od 1.300.000,00 EUR tako što će se zabraniti I. i II. tuženicima da otuđe i opterete nekretnine koje su predmet Ugovora o zakupu, zaključeno da je isti, također, neosnovan.

88. Prema odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022, 6/2024., dalje u tekstu: OZ/) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1) ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

89. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. st. 1. t. 1. OZ -a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Smatra se da ta opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (čl. 344. st. 2. i 3. u vezi čl. 346. st. 2. OZ-a).

90. Kao što je već navedeno, tužitelj nije učinio vjerojatnim da prema I. i II. tuženicima ima ikakvu novčanu tražbinu pa je već iz tog razloga valjalo odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere.

91. Osim toga, navodi tužitelja da postoji opasnost da će I. tuženik Poljoprivreda Stanci raspolagati s nekretninama koje su predmet zakupa ako uspije ući u njihov posjed, što da on i II. tuženik Gavrilović pokušavaju, čime da će onemogućiti naplatu njegove tražbine, nemaju pravnog smisla.

92. Naime, I. tuženik Poljoprivreda Stanci kao vlasnik nekretnina koje su predmet Ugovora o zakupu je uvijek ovlašten istima raspolagati i za to mu nije potrebno da bude faktični posjednik predmetnih nekretnina.

93. Stoga se pokušaji I. tuženika Poljoprivrede Stanci da uđe u posjed vlastitih nekretnina nakon raskida Ugovora o zakupu mogu isključivo okarakterizirati kao pokušaju vlasnika da uđe u posjed vlastite nekretnine koju drugi drži bez pravne osnove, a ne kao pokušaji pravnog raspolaganja tim nekretninama.

94. Dakle, sve i da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema I. i II. tuženicima, isti ni u kojem slučaj nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti na strani tuženika koja da ugrožava ostvarenje te novčane tražbine.

95. Stoga je i prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo odbiti kao neosnovan.

96. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio predmetnu parnicu, nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, a dužan je iste naknaditi I. i II. tuženicima (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

97. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.317.625,00 EUR (koliko iznosi zbroj novčanih tužbenih zahtjeva) i sadržaju postavljenog zahtjeva, I. i II. tuženicima za zastupanje po istom odvjetniku/punomoćniku, uz uvećanje za 10% budući da jedna odvjetnik zastupa dvije stranke (Tbr. 40/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 138/2023., 107/2025., dalje u tekstu: OT/), pripada naknada troškova za odgovor na tužbu u zahtijevanom iznosu od 20.330,75 EUR (Tbr. 8/1 46 i 40/1 OT-a), za ročište od 8. listopada 2025. u zahtijevanom iznosu od 20.330,75 EUR (Tbr. 9/1,46 i 40/1 OT-a), za podnesak od 22. listopada 2025. u iznosu od 68,75 EUR (Tbr. 8/4, 46 i 40/1 OT-a), za podnesak od 14. studenog 2025. u zahtijevanom iznosu od 20.330,75 EUR (Tbr. 8/1 46 i 40/1 OT-a), za ročište od 24. studenog 2025. u zahtijevanom iznosu od 20.330,75 EUR (Tbr. 9/1,46 i 40/1 OT-a) i za ročište od 30. siječnja 2026. u zahtijevanom iznosu od 20.330,75 EUR (Tbr. 9/1,46 i 40/1 OT-a), dakle, ukupno im pripada iznos od 101.722,50 EUR, a kako se radi o djeljivoj novčanoj obvezi, to se predmetna tražbina među tuženicima dijeli na jednake dijelove, u smislu odredbe čl. 41. st. 3. ZOO-a pa svakom od tuženika pripada polovica navedenog iznosa, odnosno iznos od 50.861,25 EUR.

98. Tuženicima na dosuđene troškove parničnog postupka pripadaju zatezne kamate od dana donošenja predmetne presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a), po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a u dijelu koji se odnosi na izvanugovorna potraživanja.

99. Preko iznosa od 101.722,50 EUR do zahtijevanog iznosa od 121.984,50 EUR, za iznos od 20.262,00 EUR s zateznim kamatama, zahtjev I. i II. tuženika za naknadu troškova parničnog postupka je valjalo odbiti kao neosnovan.

100. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 13. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ivana Manestar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- I. i II. tuženicima po punomoćniku