REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
Posl. br. Pr-116/2024-67
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Danieli Subotić Biondić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Srđanu Simiću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika OPĆE BOLNICE PULA, Pula, Negrijeva 6, OIB 16089706543, zastupan po punomoćnici Tei Tončić odvjetnici iz Pule, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene dana 4. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Srđana Simića, odvjetnika iz Pule i punomoćnice tuženika Tee Tončić, odvjetnice iz Pule, te održanog ročišta za objavu presude dana 13. ožujka 2026. godine, istoga dana
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, Negrijeva 6, OIB 16089706543 da tužiteljici EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime manje obračunate plaće u periodu od 1. prosinca 2015. godine do zaključno 30. studeni 2017. godine isplati iznos od 832,02 € bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja kamata teče na iznose od:
- 58,33 € od 16. siječanj 2016.
- 67,52 € od 16. veljača 2016.
- 1,77 € od 16. travanj 2016.
- 10,28 € od 16. srpanj 2016.
- 12,85 € od 16. kolovoz 2016.
- 3,43 € od 16. listopad 2016.
- 22,21 € od 16. studeni 2016.
- 7,07 € od 16. prosinac 2016.
- 64,96 € od 16. siječanj 2017.
- 77,07 € od 16. veljača 2017.
- 3,02 € od 16. travanj 2017.
- 88,74 € od 16. svibanj 2017.
- 66,82 € od 16. lipanj 2017.
- 40,84 € od 16. srpanj 2017.
- 43,22 € od 16. kolovoz 2017.
- 68,16 € od 16. rujan 2017.
- 15,40 € od 16. listopad 2017.
- 90,88 € od 16. studeni 2017.
- 89,45 € od 16. prosinac 2017. do konačne isplate sve u roku od 15 dana, dok se u dijelu zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanih u bruto plaći za svaki pojedini iznos, tužiteljica odbija.
r i j e š i o j e
I Odbacuje se tužba u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:
“Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, Negrijeva 6, OIB 16089706543 da tužiteljici EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime manje obračunate plaće u periodu od 1. prosinca 2012. godine do zaključno 31. listopad 2015. godine isplati iznos od 1.217,54 € bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja kamata teče na iznose od:
- 36,41 € od 16. veljača 2013.
- 66,06 € od 16. ožujak 2013.
- 125,81 € od 16. travanj 2013.
- 32,02 € od 16. srpanj 2013.
- 13,57 € od 16. kolovoz 2013.
- 196,58 € od 16. rujan 2013.
- 7,18 € od 16. studeni 2013.
- 35,41 € od 16. prosinac 2013.
- 90,14 € od 16. siječanj 2014.
- 87,01 € od 16. veljača 2014.
- 60,09 € od 16. svibanj 2014.
- 60,09 € od 16. lipanj 2014.
- 10,49 € od 16. srpanj 2014.
- 122,90 € od 16. rujan 2014.
- 11,84 € od 16. listopad 2014.
- 2,49 € od 16. studeni 2014.
- 7,47 € od 16. siječanj 2015.
- 5,73 € od 16. ožujak 2015.
- 5,21 € od 16. travanj 2015.
- 59,30 € od 16. svibanj 2015.
- 73,16 € od 16. lipanj 2015.
- 59,10 € od 16. srpanj 2015.
- 11,04 € od 16. kolovoz 2015.
- 27,34 € od 16. rujan 2015.
- 2,93 € od 16. listopad 2015.
- 8,17 € od 16. studeni 2015. do konačne isplate sve u roku od 15 dana.”
II Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.328,16 eur, u roku od 15 dana.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova u cijelosti.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na odjelu ginekologije, a kod tuženika je zaposlena od prije 2013. godine do danas. Tužiteljica redovno svaki mjesec odrađuje svoje obveze preuzete ugovorom o radu, te zbog obima i potreba posla redovno svaki mjesec
./
ima i prekovremenih sati koje joj tuženik ne obračunava u cijelosti prilikom obračuna plaće niti joj isplaćuje naknadu za odrađene prekovremene sate. Također, tuženik ne obračunava na tako odrađene prekovremen sate niti uvećanja ako su isti odrađeni subotom nedjeljom ili državnim blagdanom koja se uvećanja međusobno ne isključuju. Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom propisan je ukupan fond sati koje mjesečno ima svaki zaposleni, te je zakonska pretpostavka da su svi radni sati u mjesecu odrađeni preko punog radnog remena prekovremeni sati. Tuženik je doduše tužiteljici povremeno davao slobodne dane radi kompenzacije prekovremenih sati. Međutim kolektivnim ugovorom nije predviđena mogućnost preraspodjele radnog vremena niti je tužiteljica dala suglasnost za istu. Također tuženik je tužiteljici nepravilno obračunavao i naknadu za korištenje godišnjeg odmora, te je tu tužiteljicu u periodu od 5 godina oštetio za iznos od najmanje 1.000,00 kuna. Tužiteljica je u 2013. ostvarila pravo na isplatu jubilarne nagrade, ali joj je tuženik tu nagradu samo djelomično isplatio po to osnovi tužiteljica potražuje iznos od 3.000,00 kuna. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom, podneskom od 4. ožujka 2026. (list 480-482 spisa), tužiteljica predlaže da sud donese presudu i naloži tuženiku isplatu kako je pobliže opisano u izreci.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava sve navode iz tužbe, osim onih koje bi se ovim odgovorom ili tijekom postupka priznali ili učinili nespornim, isto tako protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a očituje se na navode u tužbi kako slijedi. Tuženik prije svega ističe prigovor na sastav i sadržaj tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, tužba i tužbeni zahtjev su neodređeni, činjenice na koje se poziva tužiteljica su paušalne i nema niti jednog dokaza niti drugih podataka na kojima bi se te činjenice mogle utvrditi. Uz navedeno tuženik prigovara i vremenskom razdoblju iznesenom u tužbi i tužbenom zahtjevu jer je isti neodređen odnosno kontradiktoran. Tuženik opreza radi ističe i prigovor zastare potraživanja. Uz gore navedeno tuženik ističe da je kao javna ustanova u obvezi je primjenjivati važeće propise koji reguliraju obračun i isplatu plaće i naknade plaće i drugih materijalnih davanja svojim radnicima, a osobito važeći Zakon o radu, Zakon o plaćama u javnim službama, važeći Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te u pojedinim slučajevima i Odluke Vlade RH o isplati plaće, materijalnih prava i drugih naknada. Slijedom navedenog, navod iz točke I. tužbe da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre, tuženik ne spori. Navod iz točke II. tužbe tuženik osporava u cijelosti budući da su tužiteljici ukoliko je radila prekovremeno, prekovremeni sati obračunati i isplaćeni temeljem važeći kolektivnog ugovora i Zakona o radu. Naime, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada tuži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ujedno, ukoliko je tužitelj radio subotom, nedjeljom ili blagdanom tuženik mu je isplatio uvećanu plaću i za sve tako odrađene sate. Dodaci na plaću, temeljem čl. 51. st. 1. i 8. važećeg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja međusobno se ne isključuju, pa nije jasno na čemu tužiteljica temelji svoj zaključak da joj je tuženik netočno obračunao i isplatio plaću. Navod iz točke III. tužbe tuženik osporava u cijelosti jer je tuženik sate odrađene preko punog fonda sati obračunao i isplatio temeljem gore navedenih važećih propisa. Tužiteljica se poziva na to da joj tuženik ponekad daje slobodne dane kao kompenzaciju prekovremenih sati, ali kako navod nije potkrijepljen niti jednim dokazom, to se tuženik na njega ne može niti očitovati. Napominje se da je temelj gore navedenih propisa dopuštena mogućnost da
./
radnik, ukoliko to želi može od poslodavca zatražiti slobodne dane umjesto plaćenih prekovremenih sati po pravilu 1:1,5. Navode iz točke IV. tužbe tuženik osporava u cijelosti te se poziva na izneseno u očitovanju za točku II. tužbe te nadodaje da je navod paušalan i neodređen i nejasno je na temelju kojih je to činjenica tužiteljica došla do navedenog izračuna. Navode iz točke V. tužbe, tuženik osporava u cijelosti te nadodaje da je tuženik tužiteljici isplatio naknadu za korištenje godišnjeg odmora sukladno gore navedenim propisima, a navode tužiteljice smatra paušalnim i neodređenim i nejasno je na temelju kojih je to činjenica tužiteljica došla do zaključka da joj je tuženik nepravilno obračunavao i isplatio naknadu za korištenje godišnjeg odmora. Navod iz točke VI. tužbe tuženik osporava u cijelosti jer je tužiteljici isplatio jubilarnu nagradu temeljem tada važećih propisa te tužiteljica neosnovano potražuje iznos od 3.000,00 kuna. Naime, pravo na isplatu jubilarne nagrade bilo je propisano čl. 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10, 104/12, 141/12, dalje u tekstu: TKU), te čl. 86. odnosno čl. 81. Kolektivnog ugovara za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja – GKU. Ovdje je bitan dio odredbe navedenih članaka koji propisuje da: "O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnova za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto." Nadalje, čl. 99 GKU propisano je privremeno ograničenje materijalnih prava na slijedeći način: "Ugovorne strane utvrđuju privremeno ograničenje materijalnih prava ugovorenih ovim Kolektivnim ugovorom, a sukladno Dodatku I. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. (NN br. 141/12). Sukladno stavku 1. ovog članka u 2013. godini neće se primjenjivati čl. 73. ovog Ugovora (regres) i čl. 83 (božićnica). Također sukladno st. 1. ovog članka u 2013. godini visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iz čl. 76. ovog Ugovora iznosi 150,00 kuna, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iz čl. 81. ovog Kolektivnog ugovora iznosi 500,00 kuna." Naime, visina osnovice za isplatu jubilarne nagrade se utvrđuje prema TKU s Dodatkom. Šest sindikata javnih službi s Vladom Republike Hrvatske dogovorilo je osnovicu za jubilarnu nagradu u 2013. u iznosu od 500,00 kuna neto, zbog čega je za sve javne službe važeća navedena osnovica, a ne osnovica od 1.800,00 kuna koja bi bila mjerodavna da dogovor nije postignut. Stajalište o dužnosti primjene tzv. GKU_a kao povoljnijeg prava nije osnovano budući da GKU-om visina osnovice za isplatu jubilarne nagrade nije povoljnije regulirana nego u TKU odnosno Dodatku I. Sukladno gore navedenom, tuženik nije imao pravnu osnovu na temelju koje bi tužiteljici, ali ni ostalim radnicima koji su ostvarivali pravo na isplatu jubilarne nagrade, isplatio jubilarnu nagradu u visini osnovice od 1.800,00 kuna neto. Uzimajući sve gore izneseno, tuženik osporava i ovu točku tužbe u cijelosti. Ujedno se tuženik protivi dokaznim prijedlozima tužiteljice jer isti nisu obrazloženi niti potkrijepljeni relevantnim dokazima i drugim podacima na kojima bi se moglo odlučivati. Temeljem svega navedenog, tuženik smatra tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovanim, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu da tuženiku nadoknadi parnični trošak u cijelosti.
3. Podneskom od 29. kolovoza 2019. godine tužiteljica je precizirala svoj tužbeni zahtjev kojim više ne potražuje naknadu za jubilarnu nagradu.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u evidencije radnog vremena za tužiteljicu (list 17-41), obračune plaća tužiteljice (list 42-53), evidencije rada i
./
obračune (list 54-203), provedeno je vještačenje po vještaku financijske struke Zorici Unukić te njena usmena i pisana dopuna nalaza i mišljenja, provedena je daljnja dopuna nalaza i mišljenja vještaka Zorice Unukić (list 392-407), proveden je dokaz saslušanjem vještaka Zorice Unukić te je izvršen uvid u svu ostalu dokumentaciju priležeću spisu.
5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.
6. Presudom naslovnog suda posl. broj Pr-249/2017 od 04.10.2019. prihvaćen je tužbeni zahtjev te je naloženo tuženoj da tužitelju isplati iznos od ukupno 21.566,46 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini iznos teče od dospijeća pa do isplate koja je potvrđena odlukom Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-72/2020 od 4. veljače 2020. osim u dijelu zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržan u bruto iznosu. Odlukom Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-50/2021 od 30. travnja 2024.odbijena je revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž R-72/2020-2 od 4. veljače 2020. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pr-249/2017-32 od 4. listopada 2019. u toč. I. izreke za iznos glavne tražbine od 2.050,52 EUR (15.449,65 kn) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao u prvostupanjskoj presudi, osim na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 2.050,52 EUR (15.449,65 kn) te je ukinuta presuda Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-72/2020 od 4. veljače 2020. u st. 2. izreke i presuda Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pr-249/2017-32 od 4. listopada 2019. u dijelu u točki II. i III. izreke i u dijelu točke I. izreke kojim je tuženiku naložena isplata mjesečnih iznosa za razdoblje od 15. siječnja 2016. pa do 15. prosinca 2017. u ukupnom iznosu od 811,84 EUR (6.116,81 kn) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom kao u prvostupanjskoj presudi, osim na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 811,84 EUR (6.860,56 kn), te je predmet u tim dijelovima vraćen prostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na odjelu ginekologije, da tužiteljica radi u turnusima od 12 sati i to po principu 12-24;12-48 odnosno 12 sati radi u jutarnjoj smjeni potom ima 24 sata odmora do početka slijedećeg turnusa, a ako radi 12 sati u noćnoj smjeni tada ima pravo na 48 sati odmora do početka slijedećeg turnusa. Nije sporno da tužiteljica radi ovisno o potrebama posla i turnusima subotom, nedjeljom i državnim blagdanima o čemu tuženik vodi evidenciju koja je dostavljena u spis.
8. Sporno je među strankama da li tuženik ispravno obračunava plaću tužiteljici u situacijama kada tužiteljica radi na državni blagdan koji pada u vrijeme radnog tjedna od ponedjeljka do petka. Sporno je također da li je tužiteljici isplaćena u cijelosti naknada za godišnji odmor za utuženo razdoblje.
9. Tuženik tvrdi kako je tužiteljici isplatio sve naknade pa tako i dodatke na rad blagdanom, smatra kako radnik koji radi na blagdan dobiva uvećanu plaću za 150%, a da se blagdani uračunavaju u redovni mjesečni fond radnih sati sukladno kolektivnog ugovoru i zaključku 153 zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
./
10. Odredbom čl.1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u čl.1. određuje koji su blagdani u Republici Hrvatskoj, a u st. 2 propisuje da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi. Sukladno čl.5. istog zakona zaposlenici na dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Neosnovano se u tumačenju Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva u zaključku 153 poziva na Zakon o blagdanima i neradnim danima jer tim zakonom nije propisano da se rad blagdanom uračunava u redovnu mjesečnu satnicu. Zakon o radu ne propisuje ništa dodatno u pogledu neradnih dana. Zakon o radu propisuje da radnici mogu raditi u punom i nepunom radnom vremenu. Isto tako čl. 65. Zakona o radu propisuje da u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
11. Bitno je istaći da je navedena materija različito propisana temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama u odnosu na Kolektivni ugovor za zdravstvo i zdravstveno osiguranje. Kolektivnim ugovorom za zdravstvo iz 2013. godine u čl.58 st.9 propisano je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati. Stavkom 1. čl. 58 KU propisani su dodaci za rad noću subotom, nedjeljom, prekovremeni rad i rad u drugoj smjeni i turnusima. Čl.58. st.10. propisano je da se dodaci iz st. 1 međusobno ne isključuju. Čl.58. propisano je pravo na uvećanu plaću za 150% za rad na blagdane i neradne dane, a st. 4. istog članka propisano je da sati odrađeni na blagdan, neradni dan, u smislu zakona o blagdanima i neradnim danima i dane Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Međutim temeljnim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike iz 2012. i 2017. koji se primjenjuje i na tuženika ne propisuje da rad blagdanom ulazi u redovnu mjesečnu satnicu. Naime takvo utvrđenje da bi rad blagdanom ulazio u redovnu mjesečnu satnicu protivno je odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima kao i Zakonom o radu koji propisuju da su blagdani neradni dani dakle da radnik na blagdan nije dužan raditi. Sukladno tome Temeljni kolektivni ugovor iz 2012. i 2017. godine ne sadrži takvu odredbu, a Granski kolektivni ugovori za zdravstvo od 2011. do 2018. godine to propisuju. Pravilo je da se kolektivnim ugovorima detaljnije definiraju prava radnika ovisno o struci i potrebama posla, ali u svakom slučaju prava propisana zakonom o radu ne mogu se smanjiti ili ograničiti kolektivnim ugovorom jer je to ugovaranje protivno kogentnoj normi zakona što takve odredbe čini ništetnim. Definicija redovnog mjesečnog fonda radnih sati u svim je kolektivnim ugovorima za zdravstvo jednak, a to je umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati rada dnevno, isto tako u svim je Granskim kolektivnim ugovorima prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Dakle ukoliko u redovni mjesečni fond ulaze radni dani i radni sati onda nema nikakve logike da u taj fond ulazi neradni dan i neradni sati. Upravo zato za rad blagdanom je drugačije propisana plaća ukoliko radnik ipak na taj dan radi, pa je ta plaća uvećana za 150%. Dakle pravilo je da se na dane blagdana ne radi jer su to neradni dani pa se oni kao takvi ne mogu uračunavati u redovnu mjesečnu satnicu niti u redovni mjesečni fond radnih sati. Naime, takvim obračunavanjem blagdana u redovnu mjesečnu satnicu vrši se diskriminacija prema radnicima koji na taj dan ipak rade, u odnosu na one koji ne
./
rade, a primaju naknadu. Dakle radnici koji rade na blagdan moraju odraditi više sati mjesečno da bi im se nakon toga priznao prekovremeni rad, u odnosu na radnike koji u dane blagdana nisu radili, što je diskriminatorno. Primjerice u mjesecu koji ima fond od 176 sati i jedan državni blagdan djelatnica koja ne radi na blagdan odradit će 168 sati, a plaćeno joj je 176 sati, a tužiteljica ukoliko je odradila blagdan za razliku od djelatnika koji nije odradio imat će pravo na prekovremeni rad samo nakon odrađenih 176 sati, za razliku od djelatnika koji nisu radili na blagdan kojima se priznaje prekovremeni rad iznad 168 odrađenih sati. Prema stavu ovog suda poslodavac ne može radnika zadužiti za veći broj radnih sati od ostalih bez obzira da li se mora raditi na dane blagdana jer mjesečni fond radnih sati predstavlja sate koje radnik treba ostvariti u redovnom radu (stav zauzet u odluci GžR-27/15 Županijskog suda u Puli-Pola). Sukladno tome sav višak sati koji nastaje izvan redovnog mjesečnog fonda radnih sati predstavlja prekovremeni rad u smislu čl.58.st.9. KU, što je u skladu s odredbama Zakona o radu koji propisuju prekovremeni rad.
12. Nadalje nije sporno da se plaća obračunava u elektroničkom sustavu naziva COP (centralni obračun plaća) te da isti sam vrši izračun prekovremenih sati bez mogućnosti utjecaja na izračun, te da su sve javne službe dužne koristiti taj sustav za izračun plaće međutim navedeno ne opravdava tuženika u smislu utvrđenih činjenica u ovom postupku kako je nepravilnim načinom obračuna prekovremenih sati tužitelj zakinut za dio plaće koji mu pripada. Tuženik u smislu svoje obveze primjene sustava COP i njegovog načina rada svoja prava može ostvarivati jedino od Republike Hrvatske koja je tu obvezu korištenja sustava propisala.
13. U predmetu je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zorici Unukić koji sud u cijelosti prihvaća kao objektivnog i u skladu s pravilima struke. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno Tabela 1. - Izračun pripadajućih prekovremenih sati Tužiteljice od 01. prosinca 2012-30. studenog 2017. na način da je prikazan puni mjesečni fond sati (umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati) te efektivnih sati (sati koje je Tužiteljica morala odraditi u redovnom radu (mjesečni fond sati umanjeno za blagdane/državne praznike). Efektivne sate čini razlika između punog mjesečnog fonda sati, umanjenog za sate blagdana/državnih praznika, GO-a, BO-a, slobodnih sati, plaćenih dopusta odnosno svih sati koji se odnose na neradne dane koje Tužiteljica nije bila na poslu, a za iste ima pravo na naknadu plaće kao da je radila. Dakle u Tabeli br. 1 izvršen je izračun viška radnih sati (prekovremenih), stupac br. 7, koje je Tužiteljica ostvarila (bez sati blagdana) u odnosu na broj efektivnih sati za pojedinačni mjesec. Tabela br. 4 – Izračun iznosa manje isplaćene bruto plaće tužiteljice za razdoblje od 1.12.2012. - 1.11.2017. izvedene je na način da se primijenio dobiveni iznos viška radnih sati koje je tužiteljica ostvarila (tabele br. 1, 2, 3), te je izračunata manje isplaćena plaća po osnovi prekovremenog rada, rada blagdanom/državnim praznikom te obračunatog i isplaćenog godišnjeg odmora, sve sukladno čl. 51. i 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Svi izračuni su detaljno prikazani u navedenim tabelama koje čine sastavni dio nalaza i mišljenja. Pregledom i usporedbom evidencija rada i platnih listi u dijelu ostvarenih (iz evidencije rada) i isplaćenih sati rada (iz platnih listi), tužiteljice proizlazi da je tužiteljici uvećanje osnovne plaće izvršeno primjenom čl. 51. – uvećanje osnovne plaće Kolektivnog ugovora (raniji i važeći od 1.12.2013.) te da su u potpunosti isplaćeni svi pripadajući dodaci na plaću za radne sate koji se odnose na rad
./
subotom (25%), nedjeljom (35%), dane blagdana/državnih praznika (150%), rad u drugoj smjeni (10%) te rad noću (40%) uvažavajući zakonsku regulativu da se navedeni dodaci na plaću međusobno ne isključuju. Za potrebe izrade nalaza i mišljenja od tuženika su zatražene nedostajuće platne liste za 07/12, 08/12, 09/12, 10/12, 11/12, 12/16 iste su uredno dostavljene i priložene kao sastavni dio nalaza i mišljenja. Sukladno navedenom, proizlazi da je sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od 1.12.2012. do 30.11.2017. tužiteljici manje isplaćena bruto plaća kako slijedi:
- prekovremenog rada 14.901,08 kuna na bazi 286 sati,
- rada blagdanom/državnim praznikom 4.318,29 kuna na bazi 145,50 sati,
- obračuna godišnjeg odmora 395,65 kuna,
odnosno ukupno 19.615,02 kune.
14. Vještakinja je dostavila očitovanje na izvršeni izračun pripadajućih prekovremenih sati (tabela br. 1) po mjesecima koji su pogrešno obračunati: izračun pripadajućih prekovremenih sati tužiteljice od 1.12.2012. do 30.11.2017. izvršen je na način da je prikazan puni mjesečni fond sati (umnožak radnih dana u tekućem mjesecu od 8 sati) te efektivnih sati (sati koje je tužiteljica morala odraditi u redovnom radu– mjesečni fond sati umanjeno za blagdane/državne praznike). Efektivne sate čini razlika između punog mjesečnog fonda sati, umanjenog za sate blagdana/državnih praznika, godišnjeg odmora, bolovanja, slobodnih sati, plaćenih dopusta odnosno svih sati koji se odnose na neradne dane koje tužiteljica nije bila na poslu, a za iste ima pravo na naknadu plaće kao da je radila. Prekovremeni rad tužiteljica u utuženom razdoblju predstavlja ostvareni rad iznad efektivnog mjesečnog fonda sati u koji ne ulaze dani blagdana, a sve sukladno odredbi čl. 58. st. 9. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/2005) odnosno čl. 51 st. 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) prema koje je prekovremeni rad svaki sat rada dužni od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, odnosno na bazi 40-satnog radnog tjedna, s time da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Redovni mjesečni fond sati predstavlja umnožak radnih dana u mjesecu s 8 sati iz čega slijedi da se u taj fond sati ne ubrajaju dani blagdana jer to nisu radni dani u smislu odredbe čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Dakle u tabeli br. 1. izvršen je izračun viška radnih sati (prekovremenih), stupac br. 7, koje je tužiteljica ostvarila (bez sati rada na blagdan) u odnosu na broj efektivnih sati za pojedinačni mjesec. "Zaključak broj 142: sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u sustavu zdravstva nema preraspodjele radnog vremena. radnik može biti raspoređen na rad u redovitom radu, smjenskom radu, turnusu i dežurstvu." Fond sati za 05/2014 – ukupni fond sati u koji treba uključiti i blagdan 8 sati pa ukupni fond sati iznosi 168 sati, prema evidenciji rada odrađeno je 176 sati, razlika između odrađenih sati i fonda sati za 05/14 je 8 sati koji tužiteljici nisu obračunati jer je blagdan "pao" u dane odmora pa blagdan nije uračunat u obračun plaće, što sukladno zaključku br. 153, koji je naveden u nastavku nije ispravno. Isto se odnosi ina ostale primjedbe tuženika pod točkom 1. "Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi
./
mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148. 2. Očitovanje na izvršeni izračun ostvarenih sati rada na dan blagdana/državnog praznika za koje tužiteljici nije isplaćena plaća (redovna naknada za blagdan/državni praznik – ne dodatak), sve za razdoblje 12/12-11/17 (Tabela br. 2) u izračunu se vještakinja koristila podatkom iz platnih listi, a koji se odnosi na iznos plaćene naknade za državni praznik/blagdan za koji je umanjila sate rada na blagdan te ako je u evidenciji rada u pripadajućem mjesecu evidentiran broj neostvarenih sati do punog fonda za iste je također umanjila broj sati odrađenih na državni praznik/blagdan čime je dobila broj odrađenih sati na blagdan za koje nije plaćena naknada za državni praznik/blagdan. Zaključak tuženika da sati utvrđeni u navedenoj tabeli ne odgovaraju satima iz evidencije odrađenih sati, kao niti sa satima utvrđenim u platnim listama nije istinit. OČItovanje na izvršeni izračun razlike isplaćene naknade za godišnji odmor u razdoblju od prosinca 2012. do studenog 2017. – Tabela br. 3a: Izračun razlike isplaćene naknade za godišnji odmor u razdoblju od 1.12.2012. do 30.11.2017., napravljen je sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pa je izračun izvršen i u varijanti koju daje tuženik u podnesku od 2.10.2018. i to na način da su u obračun uzete bruto plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, a iznos bruto plaća s platnih listi uvećan je za pripadajući iznos izračunatih neisplaćenih prekovremenih sati + neisplaćene naknade za blagdane/državne praznike (Tabela br. 4 i Tabela br. 3., stupac 5.). Za navedeno se isti razliku u od bruto plaća iskazanih u platnim listama tužiteljice. Bruto satnica je izračunata kao zbroj prethodna tri mjeseca (+ pripadajuće uvećanje za neisplaćeni pripadajući prekovremeni rad + neisplaćene naknade za blagdane/državne praznike)/fond sati mjeseca za koji se računa godišnji odmor. S dobivenom bruto satnicom množen je broj dana godišnjeg te je utvrđena razlika u odnosu na isplaćeni godišnji odmor u platnim listama. Primjer metode obračuna naknade koji je korišten u izradi nalaza i mišljenja za mjesec 11/2017:
Bruto plaća 08/17 …9.435,35+483,23 (neobračunati prekovremeni rad + praznik…. 9.918,58
Bruto plaća 09/17 … 9.886,29…………………………………………………9.886,29 Bruto plaća 10/17 …10.728,47……………………………………………….10.728,47 UKUPNO
…………………………………………………………………………………..30.533,34 30.533,34/3/176 (fond sati za 11/17)= bruto satnica – 57,83x72=4.163,64 – naknada za godišnji odmor za 11./2017.
Sukladno čl. 47. za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/2013): "Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Obzirom da navedeni obračun nije bio primijenjen u nalazu i mišljenju
./
od 18.7.2018. isto je ispravljeno dopunom nalaza i mišljenja, a rezultiralo je povećanim iznosom manje isplaćene bruto plaće tužiteljice. Dakle, bruto plaća je izračunata na slijedeći način: koeficijent x vrijednost koeficijenta = bruto plaća, na bruto plaću obračunavaju se: pripadajući dodatak za radni staž + uvjeti rada + dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi (od 10/15) te se ista primjenjuje u izračunu prekovremenih sati obzirom da se isti odnose na sate provedene u radu, dok se za izračun naknade za blagdane/državni praznik primjenjuje osnovna plaća (koeficijent x vrijednost koeficijenta = bruto plaća, dobivena bruto plaća + dodatak za radni staž). Osim navedeno druga varijanta obračuna godišnjeg odmora također je rezultirala povećanim iznosom istog. Sukladno navedenom, u potpunosti vještak stoji iza metodologije korištene u izradi nalaza i mišljenja od 18.7.2018. te uz ispravak obračuna bruto plaće, a sukladno čl. 47. za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/2013) i druge varijante izračuna godišnjeg odmora sve sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od 1.12.2012. do 30.11.2017. tužiteljici je manje isplaćena bruto plaća kako slijedi:
- prekovremenog rada 15.947,67 kuna na bazi 262 sata
- rada blagdanom/državnim praznikom 4.918,46 kuna na bazi 145,5 sati
- obračuna godišnjeg odmora 5.535,36 kuna,
odnosno ukupno 26.401,49 kuna.
15. Iz usmene dopune nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je kako je vještakinja priložila u spis i za stranke ovog postupka tri tablice i to tablicu broj 1 koja se odnosi na izračun prekovremenih sati, a ista je korigirana za prethodno izostavljene plaćene sate, tablicu 2A sa izračunom neisplaćenih blagdana na način da se uzima rad blagdanom od ponedjeljka do petka, sa izračunom naknade za godišnji odmor od kojih je tablica 3 – koja se odnosi na izračun godišnjeg odmora na bazi zadnje tri plaće sa izračunatim uvećanjima za neisplaćeni prekovremeni rad i rad blagdanima s bruto plaćom uvećanom za dodatke za otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, tablica 3A – odnosi se na izračun godišnjeg odmora na bazi zadnje tri plaće sa izračunatim uvećanjima za neisplaćeni prekovremeni rad i rad blagdanima s bruto plaćom, s time što je ovaj obračun izvršen na način kako to čini tuženik, dok se tablica 3B odnosi na izračun godišnjeg odmora na bazi zadnje tri plaće kako obračunava tuženik. Tablica 4 je kumulirana tablica izračuna manje isplaćene bruto plaće po svim osnovama u kojoj je korištena bruto plaća s dodacima za uvjete rada i odgovornost za život i zdravlje ljudi. Dok je u 4A korištena bruto plaća kao što obračunava tuženik. Ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja, kao i obračuna dostavljenog u spis i kod metodologije izračuna koji je primijenila. Očitovanje na izvršeni obračun pripadajućih prekovremenih sati (tabela br. 1) po mjesecima koji su pogrešno obračunati dajem slijedeći iskaz: izračun pripadajućih prekovremenih sati tužiteljice u utuženom razdoblju izvršen je na način da je prikazan puni mjesečni fond sati, što znači umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati, te efektivnih sati odnosno sati koje je tužiteljica morala odraditi u redovnom radu, što znači mjesečni fond sati umanjeno za blagdane, državne praznike, godišnje odmore, bolovanja, slobodne dane i sl. a koji se odnose na neradne dane koje tužiteljica nije bila na poslu, a za iste ima pravo na naknadu plaće kao da je radila. Prekovremeni rad tužiteljice u utuženom razdoblju predstavlja ostvareni rad iznad efektivnog mjesečnog fonda sati u koji ne ulaze blagdani, godišnji, slobodni dani, a sve sukladno odredbi čl. 58 st. 9 Kolektivnog ugovora, odnosno čl. 51 st. 8 Kolektivnog ugovora prema kojem je prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog
./
mjesečnog fonda radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati su radni sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu odnosno na bazi 40-satnog radnog tjedna. Kako redovni mjesečni fond sati predstavlja umnožak radnih dana u mjesecu s 8 sati iz navedenog proizlazi da se taj fond sati ne ubrajaju dani blagdana jer to nisu radni dani u smislu odredbe čl. 1 st. 2 Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. Dakle u tabeli br. 1 izvršen je obračun viška radnih sati, prekovremenih, stupac broj 7 koji je tužiteljica ostvarila, bez sati rada na blagdan u odnosu na broj efektivnih sati za pojedinačni mjesec. Na prigovor da se koristila preraspodjela radnog vremena vještakinja se vodila zaključkom broj 142 koji glasi: "Sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u sustavu zdravstva nema preraspodjele radnog vremena, radnik može biti raspoređene na rad u redovitom radu, smjenskom radu, turnusu i dežurstvu." Npr. lipanj 2017. fond sati iznosi 176 sati, odnosno 160 radnih sati i 16 sati blagdana (2 blagdana). Djelatnica koja je radila od ponedjeljka do petka za lipanj 2017. primila je plaću za odrađenih 160 sati rada i 16 sati blagdana, što znači da 2 dana nije radila, a dobila je naknadu plaće. Dok je tužiteljica koja radi u smjenama, turnusima, subotom i nedjeljom i za vrijeme blagdana odradila 160 efektivna sata plus 16 radnih sati do punog fonda 176 i tek nakon toga joj se sve više od 176 sati smatra prekovremenim radom. Ona prema obračunu sati ne ostvaruje pravo na naknadu za 16 sati blagdana jer je iste odradila ili su joj pali u slobodan dan. Isto se odnosi na sve ostale primjedbe koje su dane za prekovremene sate. Sukladno zaključku broj 153 obračun koji primjenjuje tuženik nije ispravan jer su ovim zaključkom stavljeni van snage zaključci broj 21, 48 i 148. Očitovanje pod 2 vezano za izračun ostvarenih sati rada na dan blagdana, državnih praznika za koje tužiteljici nije isplaćena plaća, odnosno redovna naknada za blagdan i državni praznik. U utuženom razdoblju izračuna u tabeli br. 2 u izračunu se koristila podatkom iz platnih listi a koji se odnosi iznos plaćene naknade za državni blagdan, praznik za koji sam umanjila sate rada na blagdan te ako je u evidenciji rada u pripadajućem mjesecu evidentiran broj neostvarenih sati do punog fonda za iste sam također umanjila broj sati odrađenih na državni praznik, blagdan, čime sam dobila broj odrađenih sati na blagdan za koje nije plaćena naknada za državni praznik, blagdan. Pojašnjava kako postoje dvije vrste naknade za koje postoji mogućnost prema COP-u a koji je šifrarnik dostavljen u spis. Naime ukoliko djelatnik ne radi u dan blagdana ima pravo na naknadu koju tuženik prikazuje oznakom DP, dakle državni praznik, a ukoliko djelatnik radi na blagdan tada ima pravo na nadoknadu sati radi blagdana koja ima oznaku NSB, a to tuženik ne isplaćuje. Time nastaje razlika u mjesečnom fondu sati za onog djelatnika koji je radio na blagdan ili mu je dnevni odmor padao na dan blagdana. Nadalje, očitovanje vezano za izvršeni izračun razlike isplaćene naknade za godišnji odmor u utuženom razdoblju: Prema primjedbama tuženika napravila je još varijantu izračuna godišnjeg odmora tako što sam uzela u izračun prosječne bruto plaće zadnja tri mjeseca koja su prethodila mjesecu godišnjeg odmora. Na upit pun. tuženika na koji način je izvršen izračun naknade za prekovremene sate, da li na način da se naknada od 150% obračunavala na osnovnu plaću uvećanu za minuli rad ili se naknada od 150% obračunavala na osnovnu plaću sa svim dodacima. Navodi plaću tužiteljice čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću tužiteljice čine umnožak koeficijenta složenosti posla radnog mjesta i osnovica za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža, a na koju sam uvećala za dodatak za otežane uvjete rada te od 10.2015. dodatak od 4% za odgovornost za život i zdravlje ljudi. Prekovremeni rad je izračunat sa satnicom koja uključuje navedena uvećanja, odnosno dodatke. Na upit
./
punomoćnika tuženika da li je prilikom obračuna blagdana tužiteljici uzela u obzir da li je tužiteljica radila na blagdan ili nije, primjerice za kolovoz 2016. vještakinja je navela da je prema evidencijama koje je dostavio tuženik uzela u obzir one sate koje je tužiteljica odradila na blagdan i ono što čini sastavni dio fonda sati za taj mjesec, i to je sve prikazano u tablici nalaza. Na upit na primjer što je vještak prikazao za praznik 01. siječnja 2016. vještakinja je odgovorila da mjesec siječanj 2016. ima dva praznika od kojih tužiteljica jedan nije radila (01. 01.) dok je drugi 06. 01. radila. U evidencijskoj listi isto je prikazano na način da je 01. 01. praznika koji je tužiteljica odradila prikazan u dijelu koji se odnosi na sate rada blagdanom što u konkretnom slučaju iznosi 12 sati dok je neradni praznik, 8 sati u evidencijskoj listi prikazan u dijelu koji se odnosi na neradne blagdane. Dakle za siječanj 2016. fond sati je bio 168 od kojih je 153 efektivnih sati (sati koje tužiteljica mora odraditi) a 16 sati blagdana. Tužiteljica je odradila 136,5 sati koristila je 24 sata godišnjeg odmora i 8 sati blagdana. Iz navedenog proizlazi 128 efektivnih sati (sati koje je tužiteljica morala odraditi) i kada se od ukupno odrađenih sati 136,5 oduzmu efektivni sati 128 dobivamo 8,5 prekovremenih sati od kojih je 0,5 plaćeno a 8 sati tužiteljici nije plaćeno. 01. 01. je u evidencijskoj listi označen kao DP što znači državni praznik, a 06. 01. D 73 što znači smjena od 7.30 do 19.30. Na upit pun. tuženika a vezano za izračun godišnjih odmora što je vještakinja uzimala sa platnih lista da je plaćeno za godišnji odmor. Naime, da li je prilikom obračuna godišnjeg odmora uzela u obzir da je u dodatku za radni staž i uvjete rada obuhvaćena i naknada za sate godišnjeg odmora sukladno obračunu plaće za taj mjesec, vještakinja navodi da sam u svom osnovnom nalazu uzela u obzir upravo navedene dodatke za radni staž i uvjete rada to je prikazano u osnovnom nalazu kod izračuna naknade za godišnji odmor, a sukladno primjedbama tuženika da to nije ispravan način obračuna, danas sam dostavila u spis izračun bez tih dodataka na temelju bruto iznosa, zadnje tri plaće dobila sam prosječnu satnicu na temelju koje sam računala pripadajuću naknadu za godišnji odmor. Na upit pun. tuženika kada sam vršila izračun naknade za godišnji odmor ukoliko je godišnji odmor korišten u kolovozu, tada su u obračun uzeti srpanj, lipanj i svibanj. Na upit pun. tužitelja mogu reći da ponekada tužiteljici turnusi počinju u 7:30 ujutro (šifra D73) i noćni u 19:30 oznaka N193 zbog čega onda u podacima u broju sati postoje i podaci o pola sata koje je tužiteljica odradila.
16. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 18.12.2018. vještakinja je ispravila svoj prvotni izračun i dostavila tabele broj 1, 2A, 3, 3A, 3B i 4 na listovima 274-289 spisa. Prema tabeli broj 4 utvrđeno je da je tužiteljici manje isplaćena plaća za utuženo razdoblje od prosinca 2012. do studenog 2017. za iznos od 21.566,48 kuna.
17. U ponovljenom je postupku provedena daljnja dopuna nalaza i mišljenja (list 392-407 spisa), predmetnom dopunom vrši se ispravak inicijalnog Nalaza i mišljenja i to kako slijedi: ispravak izračuna u dijelu prikaza sati rada na dan blagdana/državnog praznika za koje tužiteljici nije isplaćena plaća (redovna naknada za blagdan/državni praznik) u utuženom razdoblju. Nakon provedenog ispravka u Tabelama 2 i 3, proizlazi da sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u utuženom razdoblju od prosinca/2012- studenog/2017., tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi:
-manje isplaćeni prekovremeni rad ……1.269,09 EUR -manje isplaćeni dodaci na prekovremeni rad ………372,88 EUR
./
-posljedično manje isplaćena naknada za godišnji ….407,59 EUR ukupno 2.049,56 EUR. Nastavno na navedeno, ne ulazeći u pravno pitanje, navedeni izračun ima se smatrati inicijalnim izračunom.
U nastavku se, daje kratki tabelarni pregled usporedbe zaposlenika tuženika-nemedicinskog osoblja u kojoj je izvršena usporedba načina obračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ravnateljice i šefice pravne službe tuženika, sve obzirom na točku 27. ukidbenog rješenja Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž R-1357/2021-2 od 31.01.2022. u kojem se navodi da ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad. Prema nalogu Suda, napravljen je usporedni pregled izračuna radnih sati ravnateljice i šefice pravne službe tuženika, a sve prema dostavljenim evidencijama rada i platnih listi. Nakon provedene usporedbe dolazi se do zaključka da je fond radnih sati, odnosno radnih sati koje svaki djelatnik tuženika mora odraditi u određenom mjesecu, bez obzira na kojem radnom mjestu radi, obračunat tako da je ukupni mjesečni fond radnih sati dobiven kao umnožak radnih dana u tekućem mjesecu i 8 sati umanjeno za blagdane te ostale neradne dane na koje djelatnici imaju pravo na naknadu iako ne rade (GO, BO, slobodni dani…), odnosno isto kao što nalaže zaključak br.148., a isti je kod djelatnika koji ne rade u smjenskom radu, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom primjenjivan i nakon 21.12.2015. godine od datuma stupanja na snagu zaključka br. 153. Ako bi se prethodno navedeno, primijenilo i na tužitelja isto bi rezultiralo razlikom koja je dobivena u ispravku inicijalnog Nalaza i mišljenja (Tabela 3). Dakle, usporedba stupaca 2, 5, 6 i 7 rezultira zaključkom da su djelatnici koji ne rade na blagdan odradili manje radnih sati odnosno plaćeni su im radni sati + blagdan/praznik (u mjesecima u kojima je u radnom tjednu “blagdan/praznik). Nastavno na sve navedeno, proizlazi da razlika nastaje u mjesecima kada je tužitelj radio na neradni dan državni praznik/blagdan i to u radnom tjednu od ponedjeljka do petka kada je zadužena za veći broj radnih sati koje mora odraditi u redovnom radu, u odnosu na ostale djelatnike koji ne rade u smjenskom radu, turnusima, blagdanima te tek nakon toga ostvaruje pravo na prekovremeni rad.
17.1. Predmetna dopuna inicijalnog Nalaza i mišljenja bazira se na presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske br.: Rev 281/2021-2 od 27. travnja 2021. godine, stavak 20. i 21. i to kako slijedi:
Tabela 1a – prikazuje izračun pripadajućih prekovremenih sati tužiteljice od prosinca/2012. do studenog/2017. na način da je prema dobivenom zadatku i tumačenju zaključaka br. 148 i 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od strane Vrhovnog suda RH:
1. za utuženi period od prosinca/2012. do 20. prosinca 2015. primijenjen zaključak br. 148 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji navodim u nastavku:
Zaključak 148: “Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40- satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, obzirom da u listopadu 2015. godine jedan
./
blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“
2. Nadalje, izvršen je izračun pripadajućih prekovremenih sati tužiteljice u utuženom razdoblju od 21. prosinca/2015. do studenog/2017. primjenom zaključka br. 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji navodim u nastavku: Zaključak 153 “Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa,a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“ Nastavno na izvršene izračune iz Tabele br. 1a proizlazi da je Tuženik obračunao manju plaću za 111 sati prekovremenog rada odnosno ukupno 767,95eur (Tabela br. 3a, stupac 8). Primjenom zaključka br. 148, Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, navedena razlika nastaje u mjesecima kada je Tužiteljica radila na neradni dan državni praznik/blagdan i to u radnom tjednu od ponedjeljka do petka kada je zadužena za veći broj radnih sati koje mora odraditi u redovnom radu te tek nakon toga ostvaruje pravo na prekovremeni rad.
Tabela br. 2a - Izračun razlike isplaćene naknade za GO u razdoblju od prosinca/2012. do studenog/2017., sukladno KU NN88/2013 članak 37., NN 143/2013 članak 36. i NN29/2018 članak 34.: U odnosu na Tabelu br. 2 iz ispravka inicijalnog Nalaza Tabela br. 2a prikazuje manji iznos koji proizlazi iz primjene zaključka br. 148 i 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca/2015. do studenog/2017. godine.
Tabela br. 3a - Izračun ukupno manje isplaćene bruto plaće od prosinca/2012. do studenog/2017. godine za prekovremene sate, sate rada na dane blagdana te posljedično izračun manje plaćenog godišnjeg odmora. U navedenoj tabeli prekovremeni sati izvedeni su iz Tabele br. 1a te posljedično manje isplaćeni godišnji odmor izveden je iz Tabele br. 2a.
Nastavno na prethodno navedeno u Tabeli br. 3a prikazan je manji iznos, u odnosu na Tabelu br. 3 iz ispravka inicijalnog Nalaza, a isti proizlazi iz primjene zaključka br. 148 i 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u utuženom razdoblju od 21. prosinca/2015. do studenog/2017. godine, na način kako ga tumači VSRH.
Ovom dopunom obračunate su eventualne razlike plaće, a odluka se, bez prejudiciranja, prepušta Sudu.
./
Nastavno na prethodno navedeno proizlazi da:
Varijanta II:
Primjenom Zaključka br. 148 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od prosinca/2012. do 20. prosinca 2015. godine te primjenom zaključka 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od 21. prosinca 2015. do studenog/2017., u skladu sa stavovima iz odluka VSRH posl. br. Rev-281/2021, Rev-290/2021 i Rev-683/2022, (Tabele 2a i 3a), ne ulazeći u pravno pitanje, Tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi:
-prekovremeni rad (neobračunati sati) 767,95 EUR
-neisplaćeni dodaci na prekovremeni rad 307,72 EUR
-razlika naknade za godišnji odmor 349,86 EUR, ukupno: 1.425,53 EUR.
18. Nadalje je u ponovljenom postupku dodatno saslušana vještak Zorica Unukić (list 476-478) koja u svom iskazu navodi da ustraje kod dopunjenog – ispravljenog nalaza i mišljenja od 13.03.2025. koji se ima smatrati osnovnim nalazom i mišljenjem (list 392-407 spisa). U dopuni navedenog nalaza i mišljenja od 13.03.2025. je sukladno rješenju suda izvršila izračun primjenjujući Zaključak 148. i 153. na način kako ga tumači VSRH. U osnovnom nalazu i mišljenju primijenjeni su zaključci 148. i 153. po načelu jednakosti svih djelatnika tuženika, te iz toga razloga rad tužiteljice u radnom tjednu koji je padao na blagdane ili državnog praznika obračunat je kao prekovremeni rad. Na pitanje da pojasni na primjeru fonda sati u siječnju 2016. godinu koliko je iznosio ukupni fond sati za taj mjesec, ukupni fond sati za taj mjesec je 168. U tom mjesecu su dva blagdana 1.1.2016. koji je petak i 6.1.2016. koji je srijeda. Pod pretpostavkom da je tužiteljica jedan od ta dva blagdana koristila kao neradni dan a na drugi je radila, dakle da na jedan od ta dva blagdana tužiteljica nije radila to bi joj bilo plaćeno kao naknada za blagdan. Na pitanje da s obzirom na Zaključak 153 koji određuje da je redovni fond radnih rati fond koji svaki radnik u mjesecu treba odraditi baziran na 40 satnom radnom tjednu, bez subota i nedjelja, koliki je fond radnih sati tužiteljice bio u tom mjesecu, odgovara da je ona morala odraditi ukupni fond radnih sati umanjen za ta dva blagdana. Ako gleda radni fond sati prema zaključku 153 kako ga tumači VSRH onda je morala odraditi 160 sati. Glavna sestra koja nije odradila niti jedan blagdan morala je odraditi manje sati, odnosno ukupni fond umanjen za 16 sati odnosno za dva blagdana. Druga medicinska sestra koja bi odradila oba blagdana morala bi odraditi 168 sati. Pod pretpostavkom da je ta druga medicinska sestra došla u noćnu smjenu 1.1.2016. godine u 20:00 sati navečer, nije radila 6.1.2016. godine, koliki joj je onda fond sati, odgovara da je onda ta medicinska sestra trebala odraditi 156 sati. Preostalih 4 sata do fonda od 160 sati nije obračunato. Prekovremeni sati a sve po zaključku 153. kako ga tumači VSRH računaju se tek nakon što se konkretno u 01/2016 mjesecu pređe ukupni fond od 168 sati mjesečno, odnosno općenito generalno nakon što se pređe ukupni mjesečni fond sati. Na pitanje ako uzme u obzir da ako na odjelu na kojem radi tužiteljica ima medicinskih sestara koje neće odraditi niti jedan blagdan, ima medicinskih sestara koje će odraditi jedan blagdan, ima medicinskih sestara koje će odraditi 4,8,12 ili 16 sati na blagdan, je li onda redovan mjesečni fond radnih sati jednak za sve te medicinske sestre kako ga je tuženica računala, odgovara da redovni radni fond sati nije jednak u ovome opisanom slučaju za sve djelatnice. Ako se obračunava po Zaključku 153 kako ga tumači VSRH redovan mjesečni fond radnih sati nije jednak za sve djelatnice, odnosno djelatnica koja nije radila na blagdan, taj mjesec radila je manje sati u odnosu na kolegice koje su radile blagdan. Na primjeru da
./
jedna medicinska sestra odradi 4 sata na blagdan, a druga medicinska sestra koja inače ne radi na blagdan, da je poslodavac pozove da odradi 4 sata prekovremeno, koja od njih će imati veću plaću, odgovara da će veću plaću imati pozvana djelatnica koja odradi 4 sata u prekovremenom radu. Na pitanje, a s obzirom da je osim vještačenja u predmetima OB Pula, radila i vještačenja u predmetima za isplatu razlike plaće u kojima je tuženik Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije (NZHMIŽ) jer se i na tuženicu i na NZHMIŽ primjenjuje isti kolektivni ugovor, vještak odgovara da NZHMIŽ je obračun sati vršio po načelu primjene zaključka 153. po jednakosti svih djelatnika. Na pitanje koja varijanta nalaza i mišljenja uzima u obzir Zaključak 153 po načelu jednakosti svih djelatnika, odgovara da je to dopuna – ispravak nalaza i mišljenja od 13.03.2025. Redovan mjesečni fond radnih sati u računovodstvu zovu efektivni fond radnih sati, dakle to je fond sati koji se mora odraditi. Na pitanje tuženika odgovara da je upoznata sa čl. 57. Kolektivnog ugovora koji definira kada zaposlenicima pripada pravo naknade plaće što se odnosi na blagdan, odnosno na dan kada ne radi zbog toga što je blagdan, smatra li da bi medicinskoj sestri koja taj dan radi od 20:00 navečer, dakle 4 sata, pripadala i naknada po čl. 57 kolektivnog ugovora u kojoj je definirano pravo na naknadu plaće za radnike koji ne rade, dok ova medicinska sestra na taj blagdan radi 4 sata, odgovara da je to pravno pitanje.
19. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao i sve dopune sačinjene prema prijedlogu stranaka u odnosu na matematički izračun, pa tako i izračunatu visinu naknade za prekovremeni rad tužitelja kao i neisplaćene dodatke za prekovremeni rad koju je ista utvrdila, a koju tuženik nije isplatio sukladno čemu je isplaćena i manja naknada za godišnji odmor prema prosječnoj plaći isplaćenoj u prethodna tri mjeseca. Sud je i nadalje stajališta da je osnovni nalaz i mišljenje koji je dopunjen – ispravljen dopunom od 13.03.2025. te koji se ima smatrati osnovnim nalazom i mišljenjem (list 392-407 spisa) jasan i potpun te u skladu sa ostalim provedenim dokazima odnosno stajalište je suda da u konkretnom slučaju valja primijeniti takav osnovni nalaz jer jer je tuženik prilikom obračuna plaće postupao suprotno zaključcima zajedničke komisije br.148. i 153. koji izrijekom utvrđuju da mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Valja ukazati na razliku između termina "redovni mjesečni fond sati" i "mjesečni fond radnih sati". Redovni mjesečni fond sati je broj sati u mjesecu za koje se radnicima isplaćuje plaća i/ili naknada plaće i naveden je u platnim listama, te je isti za sve radnike u Republici Hrvatskoj bez obzira na posao koji obavljaju. Mjesečni fond radnih sati definiran je odredbom iz čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetnom odredbom iz čl. 49. st. 10. KU/19, te između ostaloga i Zaključcima 148. i 153. Dakle, redovni mjesečni fond sati definira sate koji se plaćaju kroz plaću i/ili naknadu, a mjesečni fond radnih sati definira broj sati u mjesecu koji se efektivno trebaju odraditi. Formulacija korištena u Kolektivnom ugovoru i Zaključcima (sati koje radnik treba odraditi) ne ostavlja mogućnost drugačije interpretacije nego da se radi o satima koji se stvarno moraju odraditi. Formalna razlika između Zaključka br. 153., od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) je u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečnih fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati ali oba zaključka se u bitnome svode na isto, da je mjesečni
./
fond radnih sati umnožak radnih dana sa 8 sati. Konkeretno tuženik je radnicima koji nisu radili na blagdan uračunavao neradne dane i neodrađene sate u redovni mjesečni fond radnih sati isto kao ovjde tužitelju, iako je isti za blagdane radio. Time je ovdje tužena bolnica radnicima koji na blagdan nisu radili te sate uračavala kao odrađene, dok je radne sate radnici koja je radila na blagdan uračunavala kao pravo na plaću i time su ostvarivali isti fond radnih sati kao i radnici koji su na blagdan stvarno radili. Ako je mjesečni fond radnih sati (koji svaki radnik treba odraditi) za sve radnike isti tada radnik koji je radio na blagdan ne može imati veći broj radnih sati u odnosu na radnika koji nije radio na blagdan. Tužiteljici je međutim valjalo dosuditi iznos od 832,02 eur za razdoblje od prosinca 2015. do studenog 2017. obzirom je odlukom Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-50/2021 od 30. travnja 2024. odbijena revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-72/2020 od 4. veljače 2020. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Naslovnog suda od 4. listopada 2019. u točci I izreke i to za razdoblje od siječnja 2013. do listopada 2015. odnosno navedenom odlukom Vrhovnog suda RH ukinuta je naprijed navedena presuda Županijskog suda u Splitu i Naslovnog suda u dijelu točke II i III izreke i u dijelu točke I izreke kojim je naložena isplata mjesečnih iznosa za razdoblje od 15. siječnja 2016. do 15. prosinca 2017. (dakle od prosinca 2016. do studenog 2017.). Stoga je u tom dijelu potraživanja za razdoblje od siječnja 2013. do listopada 2015. tužbu valjalo odbaciti jer se radi o presuđenoj stvari zbog čega je odlučeno kao u točci I izreke rješenja.
19.1. Naime u ponovljenom je postupku provedena daljnja dopuna nalaza i mišljenja po vještaku financijske struke Zorici Unukić iz koje jasno proizlazi da su u konkretnom slučaju djelatnici koji ne rade na blagdan odradili manje radnih sati odnosno plaćeni su im radni sati + blagdan/praznik (u mjesecima u kojima je u radnom tjednu “blagdan/praznik) pa nastavno na sve navedeno, proizlazi da razlika nastaje u mjesecima kada je tužiteljica radila na neradni dan državni praznik/blagdan i to u radnom tjednu od ponedjeljka do petka kada je zadužena za veći broj radnih sati koje mora odraditi u redovnom radu, u odnosu na ostale djelatnike koji ne rade u smjenskom radu, turnusima, blagdanima te tek nakon toga ostvaruje pravo na prekovremeni rad. Dakle zaključno kada bi se efektivni mjesečni fond sati za tužitelja računao na jednak način kao i za druge djelatnike (da li nasumično izabrane ili nedmedicinsko osoblje) tada bi razlika plaće bila identična izračunima iz ispravljenog osnovnog nalaza i mišljenja od 13.03.2025.
20. Valja ukazati da je u odlukama VSRH (Rev 1071/21, Rev 1293/21, Rev 1045/21) zauzet stav, koji stav dijeli i ovaj sud, da ako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/18. Ovaj sud smatra da se u utuženom periodu imaju primijeniti i Zaključak 148. i to do zaključno 20. prosinca 2015., kao i Zaključak 153. od 21. prosinca 2015. pa nadalje, s time da je sud mišljenja da sukladno Zaključku 153. redovan mjesečni fond radnih sati mora biti jednak za sve radnike, bez obzira radili oni samo jutarnju smjenu, turnuse, dežurstva i sl. Redovni mjesečni fond radnih sati definiran je odredbom iz čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetnom odredbom iz čl. 49. st. 10. KU/19, te između ostaloga i Zaključcima 148. i 153. i to na način da redovni mjesečni fond radnih sati predstavlja sate koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna.
./
21. Dakle zaključak ovoga suda je da je tuženik od 21. prosinca 2015. na pravilan način obračunavao redovan mjesečni fond radnih sati nemedicinskog osoblja (koji u pravilu ne rade neradnim danom), ali da isto nije učinio i za tužitelja jer između medicinskog i nemedicinskog osoblja ne smije postojati razlika u načinu obračuna redovnog mjesečnog fonda sati sve sukladno Zaključku 153. Zaključkom 153. propisano je da redovni mjesečnih fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati. Četrdesetosatno tjedno puno radno vrijeme propisano je odredbom iz čl. 61. Zakona o radu; propisano je da radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od neprekidno 12 sati tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata (čl. 74 ZOR-a), kao i da radnik ima pravo na neprekidni tjedni odmor od najmanje 24 sata (čl.75. ZOR-a), dok je raspored radnog vremena u isključivoj domeni poslodavca. Kako subota i nedjelja predstavljaju radne dane, to je legitimno pravo sindikata i poslodavca da radi pravilnog obračuna redovnog mjesečnog fonda sati upravo ta dva dana u tjednu utvrde kao dane koji neće ulaziti u obračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a sve kako bi se zadovoljio zakonski kriterij 40 satnog radnog tjedna. Pravilnom primjenom zaključka 153. u redovan mjesečni fond radnih sati mogu se uračunavati samo radni dani umanjeni za subote i nedjelje, ali se pritom neradni dani ne smiju uračunavati u redovan mjesečni fond radnih sati. Neradni dani taksativno su navedeni u čl. 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (NN br.110/19). Dakle zaključno je stajalište ovog suda da u konkretnom slučaju valja primijeniti oba Zaključka 148. (do 20. prosinca 2015.), kao i Zaključak 153. (od 21. prosinca 2015. pa nadalje) ali tumačenjem navedenih Zaključaka kako je naprijed obrazloženo jer bi svako drugačije tumačenje bilo na štetu medicinskog u odnosu na nemedicinsko osoblje. Sud smatra potrebnim ukazati na odluke u kojima je ovakav pravni stav zauzet kao što su odluka Županijskog suda u Karlovcu posl. broj: Gž R-111/2022 od 08. veljače 2022., presuda ŽS Karlovac posl. broj Gž R-51/2022 od 26. kolovoza 2022., presuda ŽS Osijek posl. broj Gž R 839/2022 od 01. prosinca 2022., presude Županijskog suda u Splitu Gž R-1164/21 od 19.07.2023., Gž R-111/22 od 19.12.2023. Konačno valja ukazati i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-4957/2015 od 11. srpnja 2023. (Narodne novine 86/23) u kojoj Odluci je izražen stav da je upravo na sudu tumačenje svakog pojedinog propisa, svake zakonske norme prilikom njihove primjene na konkretan predmet pa tako i vjerodostojnih tumačenja koja također imaju snagu zakona. Stoga je prema motrištu ovog suda upravo na sudu tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora u svakom pojedinom slučaju cijeneći sve okolnosti toga slučaja polazeći pritom prvenstveno od zakonskih odredbi (Zakona o radu, Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj) a sve opet polazeći od temeljnog načela da odredbe Kolektivnog ugovora za pojedinu djelatnost pa tako niti tumačenja odnosno Zaključci Povjerenstva za tumačenje KU-a ne smiju biti nepovoljniji za zaposlenike od temeljnih zakonskih odredbi. Naime i suvremeni pravni sustavi država članica Europske Unije (Italije, Belgije) poznaju institut vjerodostojnog tumačenja ali ga opet ograničavaju zabranom retroaktivnosti i zabranom zadiranja u funkciju pravosuđa i sudske postupke u tijeku na što ukazuje i stav zauzet u navedenoj Odluci Ustavnog suda RH.
22. Što se tiče tumačenja Zajedničke komisije KU Dodatak III (Zaključke 58. i 95) valja ukazati da je i u tom dijelu jedino ispravno prihvatljiva osnovna varijanta nalaza i mišljenja jer je Zaključkom osme sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (8/19) održane 9. prosinca 2019. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog
./
ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu. Naime takav Zaključak donesen je na sjednici Vrhovnog suda RH i prije stupanja na snagu KU Dodatak III a navedeni Zaključak obvezuje ovaj sud, pa je svako drugačije tumačenje dodatka III KU-a i primjene istog po tuženiku u cijelosti neutemeljeno. Stoga je valjalo odbiti prijedlog tuženika za provođenjem daljnjih dopuna vještačenja a sud nije cijenio potrebnim provesti niti novo vještačenje.
23.Tuženik je opreza radi istakao i prigovor zastare kojeg je sud nije našao osnovanim obzirom se najstarije potraživanje odnosi na mjesec siječanj 2013. godine koje dospijeva 15. veljače 2013. pa kako je tužba podnesena 08.12.2017. to je tužba podnesena unutar petogodišnjeg zastarnog roka (čl.139. Zakona o radu). Inače prigovor zastare potraživanja na podnošenje tužbe nije osnovan jer se radi o tužbi na isplatu za koje traženje isplate nije propisan prekluzivni rok.
24.Odluka o zakonskim zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima i ima teći na svaki pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate ali ne na cjelokupni iznos bruto plaće. Naime, prema čl. 45. St. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (N.N. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. Istog Zakona ili sam porezni poreznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbom čl. 45. st. 4. i 5. ZPD- a i čl. 61. St. 1. I 9. Pravilnika o porezu na dohodakpropisano je da se predujam poreza na dohodatk od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. navedenog Zakona i čl. 11., 12. i 15. Pravilnikaumanjeno za obračunane i isplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenog premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istoga Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćeuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku. Stoga porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodakpa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavajute u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata je neosnovan zbog čega je odlučeno kao u izreci.
25. Odluka o parničnom postupku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi st.5. Zakona o parničnom postupku pa je tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku priznat trošak i to za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 31.01.2018. 25 bodova (Tbr.9/3), za zastupanje na ročištu 19.02.2018. 50 bodova (Tbr.9/2), na ročištu 20.04.2018. 50 bodova (Tbr.9/2), na ročištu 06.06.2018. 100 bodova (Tbr.9/1), na ročištu 30.08.2019. 100 bodova (Tbr.9/1), za sastav podneska od 29.08.2019. 25 bodova (Tbr.8/3), na ročištu 21.05.2025. 50 bodova (Tbr.9/2), na ročištu 15.01.2026.50 bodova (Tbr.9/2), na na ročištu 04.03.2026. 100 bodova (Tbr.9/1), za sastav podneska od 04.03.2026. 50 bodova (Tbr.8/3) te za pristup ročištu za objavu (2x) po 50 bodova što sve uvećano
./
za PDV iznosi 1.000,00 eur. Tužiteljici je nadalje priznat trošak provedenog vještačenja u iznosu od 328,16 pa je tužiteljici ukupno na ime parničnog trošak priznat iznos od 1.328,16 eur.
U Puli, 13. ožujka 2026. godine
S u d a c
Daniela Subotić Biondić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
- Tužiteljici po pun.
- Tuženiku po pun.
./
