Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-239/2025-3

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac kao suca izvjestitelja, člana vijeća te Marijana Miletića, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Ana Bukovac i Zlatko Bukovac u Velikoj Gorici, protiv tuženika: M [adresa], II. OL, [adresa], III. DL, [adresa], IV. IL, [adresa], V. [adresa], VI. Republika Hrvatska, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, VII. Grad Velika Gorica, Velika Gorica, Trg k. Tomislava 34 i VIII. Općina Pokupsko, Pokupsko bb, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene pod 6. protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P-275/2021-29 od 14. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 12. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P-275/2021- 29 od 14. listopada 2024., u odnosu na tuženu pod VI., te se predmet u odnosu na istu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužitelj ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina u k. o. [katastarska općina], i to 10/12 dijela (tj. svih suvlasničkih dijelova na kojima su upisani tuženici odnosno njihovi pravni prednici) .k. č. br. [katastarska čestica], Oranica doma u Mazinki od 3 j. i 1324 čhv., k. č. br. [katastarska čestica], Livada doma u Mazinki od 1232 čhv. i k. č. br. [katastarska čestica], Voćnjak doma u Mazinki od 655 čhv. sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], Kuća broj 5, zgrada i dvorište u Mazinki od 185 čhv. ili 665 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak doma u Mazinki od 213 čhv., z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], Oranica doma u Mazinki od 3 j. i 1041 čhv., z. k. ul. br. [broj ZK uloška].

II. Tuženici:

1. FL, [adresa] (koja je istovjetna HL, mldb., [adresa]), 2. IL [adresa], 3. DL [adresa], 4. IL, [adresa] i 5. O D, [adresa], svi kao nasljednici pok. JL, [adresa], pok. TL, [adresa] i pok. AL, Dubrava, 6. Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, 7. Grad Velika Gorica, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34 i 8. Općina Pokupsko, OIB: 07291490499, Pokupsko bb (u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], društveno vlasništvo u 2/12 dijela) dužni su trpjeti da se tužitelj ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to u 10/12 dijela (tj. na svim suvlasničkim dijelovima na kojima su upisani tuženici odnosno njihovi pravni prednici) na k. č. br. [katastarska čestica], Oranica doma u Mazinki od 3 j. i 1324 čhv., k. č. br. [katastarska čestica], Livada doma u Mazinki od 1232 čhv. i k. č. br. [katastarska čestica], Voćnjak doma u Mazinki od 655 čhv. sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], Kuća broj 5, zgrada i dvorište u Mazinki od 185 čhv. ili 665 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak doma u Mazinki od 213 čhv., z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], Oranica doma u Mazinki od 3 j. i 1041 čhv., z. k. ul. br. [broj ZK uloška].

III. Određuje se VI. tuženoj da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužena pod VI. zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 128/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu i pobijanu presudu u odnosu na istu ukine u cijelosti te preinači sukladno žalbenim navodima i odbije zahtjev tužitelja te naloži tužitelju da tuženiku pod VI. naknadi trošak postupka, podredni da žalbu prihvati i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje sve uz naknadu daljnjeg troška postupka sa pripadajućim kamatama

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da je vlasnik nekretnina u k. o. [katastarska općina], i to 10/12 dijela (tj. svih suvlasničkih dijelova na kojima su upisani tuženici odnosno njihovi pravni prednici) k. č. br. [katastarska čestica], Oranica doma u Mazinki od 3 j. i 1324 čhv., k. č. br. [katastarska čestica], Livada doma u Mazinki od 1232 čhv., i k. č. br. [katastarska čestica], Voćnjak doma u Mazinki od 655 čhv. sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], Kuća broj 5, zgrada i dvorište u Mazinki od 185 čhv. ili 665 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak doma u Mazinki od 213 čhv., z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], Oranica doma u Mazinki od 3 j. i 1041 čhv., z. k. ul. br. [broj ZK uloška], te ovlaštenje na uknjižbu na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženih.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da tuženici pod I., II., III. i VIII. do zaključenja glavne rasprave nisu dostavili u spis odgovor na tužbu, niti su osporili tužbeni zahtjev,

- da su tuženi pod IV., V. i VII. dajući odgovor na tužbu iskazali da ne osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, već da u cijelosti priznaju tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja,

- da je tužena Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu navela da tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja osporava u cijelosti te istu smatra u potpunosti neosnovanom, pa predlaže istu odbiti u cijelosti kao neosnovanu uz naknadu parničnog troška tuženoj,

- da je uvidom u prijepis posjedovnog lista, posjedovni list 241, k. o. [katastarska općina] od 12. srpnja 2021., utvrđeno da se tužitelj ML i njegova sada pok. majka JL vode kao izvanknjižni vlasnici i posjednici svaki u 1/2 dijela svih čestica koje su predmet ovog spora naznačenih u tužbi,

- da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju O-1168/2019 od 30. siječnja 2020. utvrđeno da je tužitelj ML kao sin iza pok. JL naslijedio u cijelosti izvanknjižne nekretnine koje su predmet ovog spora,

- da je uvidom u priložene izvatke iz zk (list 5-7 spisa), utvrđeno da osim tužitelja koji je upisan kao suvlasnik u 2/12 dijela navedenih nekretnina, kao suvlasnici su upisani i tuženici odnosno njihovi pravni prednici,

- da je uvidom u nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Vladimira Zelenike, ing. geodezije od 11. listopada 2023. utvrđeno da se zk čestica br. 339, 340, 341, 343 i 344 nalaze jugozapadno od prometnice, da je u naravi na njima obiteljska kuća, gospodarske zgrade, dvorište, voćnjak, oranica, livada i pašnjak te čine jednu cjelinu u nesmetanom posjedu tužitelja, a sve kako je prikazano na kopiji katastarskog plana br. 1 preklopljenoj s DOF-om, da se zk čestica br. 338 nalazi sjeveroistočno od prometnice i da u većem dijelu predstavlja oranicu i livadu koje su označen brojem 1 koje obrađuje i posjeduje tužitelj dok preostali dio čestice čini zaraštenu šumu, odnosno raslinje označeno brojem 2 za koje vještak navodi da ne može sa sigurnošću utvrditi da ju posjeduje i održava tužitelj, a sve kako je prikazano na opisu katastarskog plana br. 2 preklopljenoj s DOF-om,

- da sud iskaze tužitelja kao i saslušanih svjedoka u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne, valjane i istinite, budući da tužitelj kao i navedeni svjedoci imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovoj pravnoj stvari, te njihovi iskazi nisu međusobno u suprotnosti.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja te imajući u vidu provedene dokaze, a posebno iskaze tužitelja kao i saslušanih svjedoka KL i VL, prvostupanjski sud zaključuje da iz istih nedvojbeno proizlazi da je tužitelj po svojim precima nesmetano i kontinuirano cijelo vrijeme, tj. dugi niz godina u posjedu navedenih čestica koje su predmet ovog spora te da ga nikada nitko nije ometao u istom pa niti tužena Republika Hrvatska (koja je osporila tužbeni zahtjev tužitelja), kao niti njegove pretke. Također da iz materijalnih dokaza i to priloženog posjedovnog lista te rješenja o nasljeđivanju nedvojbeno proizlazi da je tužitelj izvanknjižni vlasnik i posjednik navedenih čestica koje su predmet spora, a koje je temeljem rješenja o nasljeđivanju naslijedio iza svoje pok. majke JL. Tužitelj da je čestice (nekretnine) koje su predmet spora stekao od svojih sada pok. roditelja VL i JL što da proizlazi i iz navedenog rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-1168/2019 od 30. siječnja 2020., a iste da je istovremeno stekao i dosjelošću budući da je tužitelj uključujući i njegove prednike desetljećima u nesmetanom posjedu i uživanju tih nekretnina, a što da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno imajući u vidu sam iskaz tužitelja kao i saslušanih svjedoka, pa da je imajući u vidu odredbu članak članak 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14-dalje ZV) valjalo prihvatiti zahtjev tužitelja.

8. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda i zauzeti pravni stav u odnosu na tuženu Republiku Hrvatsku ne može se za sada sa sigurnošću prihvatiti kao pravilan, jer je žalbenim navodim doveden u sumnju.

9. Razlozi izneseni u pobijanoj presudi o činjenicama koje su relevantne za osnovanost zahtjeva tužitelja u odnosu na tuženu pod VI., točnije je li tužitelj pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekao temeljem valjane pravne osnove (nasljeđivanjem i dosjelošću) nisu jasni i nisu dostatno obrazloženi, radi čega pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, na koji način je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, a i nepotpuno je utvrđeno činjenično stanje.

10. Na temelju odredbe članka 388. stavak 2. ZV, propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom stavka 3. ovog članka propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

11. U ocjeni činjenične osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored okolnosti da stjecatelj ima samostalan posjed stvari, uz sposobnost subjekta na stjecanje prava vlasništva, od odlučnog su značaja i okolnosti da je posjed neke osobe nad nekretninom trajao zakonom određeno vrijeme te da taj posjed ima određenu kvalitetu koja se traži za dosjelost.

12. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZV (čl. 159. ) koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/1991., 9/1992. i 77/1992, dalje: ZOVO) koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (paragraf 1460), koja pravila su se primjenjivala do 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu ZOVO, na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Službeni list", broj 86/1946.), odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", br. 73/1991.), a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta posjeda, trajanje, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, sposobnost stvari biti objektom prava vlasništva), moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Su-IV-56/19-2 od 16. Od 14. veljače 2019.)

13. U pogledu roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću valja reći kako je odredbom članka 159. stavak 4. ZV propisano da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošten posjed 40 godina.

14. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja nije dao dostatne i jasne razloge u pogledu kvalitete posjeda predmetnih nekretnina, a o čemu ovisi i rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (20 ili 40 godina), a s navedenim u vezi propušteno je utvrditi od kada i do kada teče rok potreban za stjecanje prava vlasništva u konkretnom slučaju, kako to osnovano ukazuje tužena pod VI. u žalbi.

15. Isto tako, sud je prilikom donošenja presude sasvim zanemario da je vještak u nalazu i mišljenju naveo da dio nekretnine oznake 338 čini zaraštenu šumu, odnosno raslinje označeno brojem 2 za koju vještak navodi da ne može sa sigurnošću utvrditi je li ju posjeduje i održava tužitelj.

16. Kada je riječ o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona (dosjelošću) valja utvrditi tijek vremena potreban za dosjelost (kada je rok za dosjelost počeo teći i kada je završio, odnosno jesu li se pravni prednici tužitelja nalazili u posjedu predmetne nekretnine, pa ako utvrdi da su se nalazili, tada je potrebno utvrditi o kakvom se posjedu radilo i kroz koje vrijeme je vršen od njihove strane, te je li postoji ili ne kontinuitet u vršenju posjeda na predmetnoj nekretnini između pravnih prednika tužitelja i tužitelja, te je li netko treći, osim tužitelja, polaže pravo vlasništva na spornom dijelu predmetnih nekretnina), vodeći računa da su se tijekom vremena mijenjali pravni propisi kojima je bio normiran institut stjecanja vlasništva.

17. Slijedom navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud donošenjem pobijane presude počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, budući pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Razlozi dati o odlučnim činjenicama nisu jasni i određeni, zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka činjenično stanje za sada je ostalo nepotpuno utvrđeno, a što osnovano ističe i tužena pod VI. u svojoj žalbi, pa nije niti moguće ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

18. Budući da su ostvareni žalbeni razlozi, valjalo je žalbu tužene pod VI. prihvatiti kao osnovanu i ukinuti prvostupanjsku presudu, te predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje u odnosu na istu, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP.

19. Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

20. U nastavku postupka prvostupanjski sud otklonit će bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje ovo ukidno rješenje i žalba tužene pod VI., potom će cijeniti sve provedene dokaze sukladno odredbi članka 8. ZPP. Isto tako očitovat će se na prigovore žaliteljice koje je isticala tijekom postupka, kao i sada u žalbi, te će voditi računa o tome da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću valja utvrditi tijek vremena potreban za dosjelost (kada je rok za dosjelost počeo teći i kada je završio), vodeći računa da su se tijekom vremena mijenjali pravni propisi kojima je bio normiran institut stjecanja vlasništava. Novu i zakonitu odluku prvostupanjski sud će obrazložiti u smislu odredbe čl. 338. st. 4. ZPP kako bi ovaj sud u slučaju eventualne ponovne žalbe mogao ispitati pravilnost i zakonitost tako donesene odluke.

U Splitu, 12. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac