REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kžmp-8/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐK, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog ĐK, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici od 19. veljače 2026. broj Kovm-11/2026-7, o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 12. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog ĐK kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog ĐK, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. i drugih KZ/11., na temelju članka 127. stavka 3. (pravilno bi bilo "stavka 4.") Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika, iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., koji mu je bio određen rješenjem sutkinje istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici od 29. siječnja 2026. broj Kir-101/2026-3, s time da mu istražni zatvor teče od uhićenja 28. siječnja 2026.
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio okrivljeni ĆK putem branitelja Hrvoja Glogolje, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijano rješenje preinačiti i odbiti prijedlog za "određivanje" istražnog zatvora, odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
3. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nije u pravu žalitelj kada sadržajno upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., smatrajući da je nejasno na čemu prvostupanjski sud temelji osnovanu sumnju jer su izostali konkretni razlozi o sadržaju dokumentacije kojima se obrazlaže postojanje osnovane sumnje, a suštinski prigovarajući nedostatnosti izloženih razloga.
5.1. Protivno žalbenim tvrdnjama, istaknuta povreda nije počinjena jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio te, iako šturo, dovoljno jasno i određeno obrazložio postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora propisane člankom 123. stavkom 1. ZKP/08. Takva osnovana sumnja proizlazi iz materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji optužnica, koje u obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi, a koje razloge prihvaća i ovaj sud. Neovisno o tomu što nije detaljno reproduciran sadržaj svakog pojedinog dokaza, navodi prvostupanjskog suda posve određeno upućuju na postojanje osnovane sumnje kao osnovnog preduvjeta za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika. S tim u vezi, ističe se žalitelju kako njegovo subjektivno nezadovoljstvo kvalitetom i navodno nedostatnom količinom izloženih razloga, ne opravdava niti jedan oblik bitne povrede odredaba kaznenog postupka predviđen člankom 468. ZKP/08.
5.2. Pored toga, napominje se žalitelju kako je, u ovom stadiju postupka, za odlučivanje o postojanju pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora dovoljan odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti u ovom postupku, koji je u konkretnom slučaju ostvaren. O iznesenim prigovorima žalitelja, vodit će se računa tijekom daljnjeg kaznenog postupka, kao što će i odluka o kaznenopravnoj odgovornosti i stupnju krivnje okrivljenika, pa tako i o vjerodostojnosti i značaju izvedenih dokaza, biti u nadležnosti raspravnog suda.
6. Žalitelj nije u pravu niti kada tvrdi da je počinjena povreda kaznenog zakona. Žalitelj ovu povredu samo nominalno ističe, ali ne označava o kojoj bi se povredi kaznenog zakona iz članka 469. ZKP/08. imalo raditi, niti se to može iz sadržaja žalbe iščitati.
7. Nasuprot prigovorima žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za odluku su izloženi jasni, određeni i dostatni razlozi, kako oni koji se odnose na postojanje osnovane sumnje, kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Također, protivno navodima žalbe, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da se utvrđena iteracijska opasnost može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora te kako nije prihvatljivo zamijeniti je blažim mjerama predviđenim odredbama ZKP/08., odnosno mjerama opreza.
8. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio opravdanost za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., a za svoje je zaključke izložio valjane razloge.
8.1. Postojanje konkretne i razborito predvidive iteracijske opasnosti na strani okrivljenika, koja se ne može s uspjehom otkloniti primjenom blažih mjera, prvostupanjski sud pravilno nalazi u načinu i okolnostima počinjenja kaznen ih djela za koja je okrivljenik aktualno osnovano sumnjiv, iz kojih, pored dugotrajnosti inkriminiranog razdoblja i brojnosti kaznenih djela za koja je okrivljenik osnovano sumnjiv, proizlazi naglašena upornost i bezobzirnost u okrivljenikovom protupravnom ponašanju, poduzetom na štetu majke i bake, pa stoga i veći stupanj njegove kriminalne volje. Pored toga, prvostupanjski sud je pravilno imao u vidu raniju prekršajnu kažnjavanost okrivljenika, koji je presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 12. lipnja 2025. broj Pp-2397/2025, koja je pravomoćna 25. lipnja 2025., proglašen krivim zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, počinjenog na štetu bake i djeda po majci, dakle također bliskih osoba. Sud prvog stupnja je navedeno pravilno povezao sa psihijatrijskim nalazom i mišljenjem, iz kojeg proizlazi da je okrivljeniku dijagnosticiran poremećaj ličnosti s dominantno dissocijalnim obilježjima te štetna uporaba više psihoaktivnih tvari, a prisutna su i emocionalno nestabilna obilježja. Pri tomu je navedeno kako se, s obzirom na karakteristike i oštećenja ličnosti okrivljenika te njegovu smanjenu kontrolu i mogućnost impulzivnog i agresivnog reagiranja, što bi u budućnosti moglo poticajno djelovati na počinjenje težeg kaznenog djela, preporučuje izricanje sigurnosnih mjera obveznog psihijatrijskog liječenja i obveznog psihosocijalnog tretmana.
8.2. Žalitelj neopravdano zanemaruje ukupnost svih ovih pravilno utvrđenih okolnosti kada tvrdi kako bi se svrha istražnog zatvora mogla učinkovito ostvariti mjerama opreza. Upornim inzistiranjem na primjeni mjera opreza i ustrajnim osporavanjem njihovog kršenja, žalitelj ispušta iz vida da je rješenjem sutkinje istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici od 29. siječnja 2026. broj Kir-101/2026-3, zbog utvrđenog okrivljenikovog kršenja naloženih mjera opreza, usprkos jasnom upozorenju da će se u slučaju nepridržavanja mjera opreza one zamijeniti istražnim zatvorom, okrivljeniku bio određen istražni zatvor, a rješenje je pravomoćno 10. veljače 2026. Isto tako, to što se okrivljenik, sve do kršenja mjera opreza u siječnju 2026., osam mjeseci pridržavao mjera, a nije ih prekršio namjerno niti je pokazivao agresiju, ne predstavlja odlučne okolnosti kojima bi bila dovedena u sumnju pravilnost zaključaka izloženih u pobijanom rješenju.
9. Sve navedene okolnosti, u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti te uzimajući u obzir njihovu kakvoću, brojnost i značenje, upućuju na znatnu upornost i kriminalnu volju okrivljenika te njegovu odlučnost u protupravnom postupanju, a stoga i na opravdanost za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.
10. Zato je, protivno žalbenim prigovorima, sud prvog stupnja pravilno utvrdio da je opravdano produljenje mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. radi otklanjanja konkretne i razborito predvidive iteracijske opasnosti utvrđene na njegovoj strani. Ista se svrha, imajući na umu kvalitetu i značaj svih navedenih okolnosti, za sada, ne bi mogla ostvariti niti jednom od blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08., a što je pravilno otklonio i prvostupanjski sud.
11. Nije utvrđeno da bi okrivljeniku bila povrijeđena neka od prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., 13/17. i 6/24. – dalje: Konvencija). Napominje se žalitelju kako odluka koja je suprotna njegovim stavovima ne znači sama po sebi povredu Ustavom i Konvencijom zajamčenih prava okrivljenika, kako se to u žalbi neosnovano nastoji prikazati, paušalnim upiranjem na povredu okrivljenikovog prava na slobodu. Naime, sve utvrđene okolnosti upućuju na zaključak da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti, nasuprot tvrdnjama žalitelja, za sada, pretežu nad pravom na slobodu okrivljenika. Ujedno, iz pobijanog rješenja je, protivno žalbenim prigovorima, razvidno da je prvostupanjski sud pazio na načelo razmjernosti, odnosno vodio je računa, sukladno članku 95. stavku 1. ZKP/08., da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom.
12. Slijedom izloženog, a budući da žalbenim prigovorima nije dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, a niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje ovaj sud, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, pri čemu nije utvrđeno da bi bio povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Velika Gorica, 12. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
