Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Trogiru
Put Mulina 1, Trogir
Poslovni broj: Pp-600/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika GV, zbog prekršaja iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24, dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), kažnjivog po članku 6. stavku 6., uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25- 4/44549, Urbroj: 511-12-33-24-2 od 2. svibnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka u smislu odredbe članka 221. stavka 1. i članka 222. stavka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje: Prekršajni zakon) , dana 12. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona
okrivljenik: GV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi
dana 6. siječnja 2024. godine u 16:40 sati na cesti DC8 PASJAK (GRANICA RH/SLOVENIJA)- MATULJI- RIJEKA- ZADAR- SPLIT- GP KLEK (GRANICA RH/BIH)- GP ZATON DOLI (GRANICA RH/BIH)- DUBROVNIK- GP KARASOVIĆI (GRANICA RH/CRNA GORA)), dionica BRDCE (GP PASJAK (GR. R. SLOV.)- LIPA (Ž5017), općina Marina, stacionaža 53 km + 934 m, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Županijske ceste Split, koja je nadležna za održavanje državne ceste broj 8 (Poljička cesta) nije vodio brigu i poduzeo primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa uslijed čega je dana 6. siječnja 2024. godine u 16:40 sati došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom na način da su HV sa osobnim automobilom „Ford“ registarske oznake [registarska oznaka] i BV sa osobnim automobilom „Opel“ registarske oznake [registarska oznaka] upravljali istima južnom prometnom trakom državne ceste broj 8 od smjera zapada prema istoku, dolaskom do mjesta događaja na 53 km + 934 m (u neposrednoj blizini ribogojilišta) u nepreglednom zavoju udesno naletjeli su na kamenje na kolniku koje se tu našlo kao posljedica odrona sa kamenog usjeka koji se nalazi uz južni rub kolnika,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 6. stavku 6., uz primjenu članka 293.stavka 1. istog Zakona.
II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir izdala je obavezni prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude, a protiv kojeg je okrivljenik pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku te je istog stavio izvan pravne snage, te na temelju odredbe članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. Sud je proveo žurni postupak u izočnosti okrivljenika GV, kojeg je pozvao na ročište za dan 18. veljače 2026., a koji nije pristupio, već je dostavio svoju pisanu obranu. U svojoj pisanoj obrani okrivljenik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije na strani ove odgovorne osobe, a koji prigovor se temelji na zakonskim odredbama te se obrazlaže na način da predmetni prekršaj nije počinjen iz razloga što navedena pravna kao i odgovorna osoba nisu zakonom određeni subjekti koji su dužni organizirati i obavljati nadzor nad stanjem i održavanjem javnih cesta, odnosno nisu osobe iz članka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. To su dužne druge pravne osobe, a kako je to određeno člancima 81., 82. i 83. Zakona o cestama. Dakle, državne ceste održavaju Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Ispostava Split i nadležna Županijska uprava za ceste Split, a sukladno članku 82. Zakona o cestama, te su one bile nadležne za održavanje ceste i dužne voditi brigu i poduzeti mjere glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa (sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na koje subjekte se odnosi članak 6. spomenutog Zakona), jer se prometne nezgoda upravo i dogodila na kolniku državne ceste označene kao D-8. Ovo da su uostalom i opće poznate činjenice na koje ukazuje niz rješenja prekršajnih sudova i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Iz gore navedenog neprijeporno je da u konkretnom slučaju nije ostvareno biće prekršajnog djela od ove odgovorne osobe te stoga nema osnova za vođenje prekršajnog postupka protiv iste. Članak 61. Zakona o cestama propisuje koji su subjekti nadležni za postavljanje i održavanje prometne signalizacije, a kao što je to razvidno, to nije ova pravna i odgovorna osoba. Iako Županijske ceste Split d.o.o. imaju zaključen Ugovor o obavljanju poslova redovnog održavanja državnih cesta sa Hrvatskim cestama d.o.o., Zagreb, Ispostava Split, ističe se da se ne može takovim ugovorom prenositi prekršajna odgovornost jer je prekršajna odgovornost utvrđena gore naznačenim propisima za pravne osobe koje su nositelj prava upravljanja tj. djelatnosti utvrđene Zakonom i one za to odgovaraju bez obzira tko je konkretni izvoditelj radova. Prema praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske održavać odgovara po kriteriju krivnje, a ne po kriteriju objektivne odgovornosti. Ova odgovorna osoba (kao i pravna osoba) je u cijelosti izvršila svoju ugovornu obvezu na način da je ophodnja obavljena sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta. Na tu okolnost kao dokaz prilaže: očitovanje nadcestara NK Kaštela- Trogir o prometnoj nezgodi; ophodarski dnevnik za dan 6. siječnja 2024. godine; putni radni list ophodarskog vozila za predmetni dan; izlist GPS-a ophodarskog vozila; izvješće o prometnoj nesreći; presliku knjige dežurnog. U cilju utvrđivanja činjeničnog stanja podnositelj zahtjeva je dužan navesti osnovne činjenice i to: vrijeme dospijeća kamenja na kolnik te vrijeme od dospijeća kamenja na kolnik do nalijetanja vozila. S obzirom da se radi o odronu onda je Sudu potrebno ukazati na bitnu činjenicu, a to je da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42., 43., 44., a posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta, a za što ova odgovorna i pravna osoba nemaju zaključen Ugovor, pa u skladu s tim ne mogu biti niti odgovorne za nastalu prometnu nezgodu. Članak 45. navedenog Pravilnika jasno i nedvosmisleno propisuje: izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća saniranje odrona, popuzina. Glede odgovornosti vozača neophodno je utvrditi brzinu kretanja vozila, odnosno provesti uviđaj na licu mjesta i izraditi vještvo po vještaku prometne struke u kojem će se vještak izjasniti o načinu i uzroku nastanka prometne nezgode, te to prikazati u prostori i vremenu. Uzgred se navodi da PU Splitsko- dalmatinska, PP Trogir nije aktivno legitimirana za pokretanje prekršajnog postupka u navedenom predmetu iz razloga što je člankom 111. Zakona o cestama (NN 84/11) jasno određeno da poslove inspekcije i upravnog nadzora javnih cesta obavlja Inspekcija za ceste, koja je ujedno aktivno legitimirana za provođenje Zakona o cestama. Člankom 112. istog Zakona propisana su prava i dužnosti inspekcije, a iz članka 113. vidljivo je tko je prekršajno odgovoran ukoliko inspekcija za ceste utvrdi nedostatke. Temeljem svega izloženog predlaže se da Sud obustavi vođenje prekršajnog postupka protiv gore navedenog okrivljenika.
4. Sud je izvršio uvid u Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25-4/44549 od 2. svibnja 2025., Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] i 02998275 od 6. siječnja 2024., prigovor okrivljenika na obavezni prekršajni nalog od 12. lipnja 2025., pisanu obranu od 2. veljače 2026. zajedno s priloženom dokumentacijom, prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.
5. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka te cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno te u njihovoj međusobnoj povezanosti, kao i uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud nije našao dokazanim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja predmetnog prekršaja.
6. Odredbom članka 33. stavaka 1., 3. i 4. Zakona o cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23, 156/25) propisano je da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta već (stavak 3. citirane zakonske odredbe) se radovi održavanja javnih cesta ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom, a izvođenje kojih radova može ustupiti na razdoblje od četiri godine.
7. Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je dužnost pravne ili fizičke osobe obrtnika nadležnog za održavanje cesta, voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.
8. Odredbom članka 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (Narodne novine Republike Hrvatske, broj: 75/14) propisano je da se ophodnja javnih cesta obavlja radi: nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.
9. Odredbom članka 82. Zakona o cestama (Narodne novine Republike Hrvatske, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) propisano je da državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa]. Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti: izrada stručnih podloga za četverogodišnje programe građenja i održavanja državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih cesta, poslovi građenja i rekonstrukcije iz članka 23. ovoga Zakona državnih cesta, rješavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta, poslovi održavanja iz članka 26. ovoga Zakona državnih cesta, ostali poslovi upravljanja iz članka 31. ovoga Zakona državnim cestama, financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja državnih cesta, praćenje prometnog opterećenja i prometnih tokova na državnim cestama, ostale djelatnosti sadržane u osnivačkom aktu.
9.1. Odredbom članka 26. Zakona o cestama propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta, u smislu ovog Zakona, planiranje, održavanje i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovnog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te ophodnja.
10. Odredbom članka 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je da se ophodnja javnih cesta smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u 8 sati odnosno jednom u 12 sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati.
11. Odredbom članka 13. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju osobito, između ostalih, poslovi nadzora i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata i interventni radovi.
12. Odredbom članka 42. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da izvanredno održavanje spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja cesta, a temeljni im je cilj dugotrajnije uređenje i poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Radovi izvanrednog održavanja izvode se povremeno, a njihov opseg vezan je za stupanj dotrajalosti ili oštećenja ceste.
13. Odredbom članka 45. Pravilnika o održavanju cesta propisano je kako izvanredno održavanje cesta obuhvaća:
- obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora,
- ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje,
- mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste,
- poboljšanje sustava odvodnje ceste,
- zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) na većim dijelovima ceste,
- saniranje odrona, popuzina,
- radovi na zaštiti kosina od erozije,
- sanaciju obložnih zidova,
- zaštitu ceste od podlokavanja,
- radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od sniježnih zapuha,
- pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa, kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena,
- uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena,
- poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza,
- obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste.
Izvanredno održavanje cestovnih objekata posebno obuhvaća:
- zamjenu kolnika
- zamjenu hidroizolacije
- popravak ili zamjenu rasponske konstrukcije, stupova i upornjaka
- popravak ili zamjenu sustava za odvodnju,
- popravak ili zamjenu ležajeva
- popravak ili zamjenu prijelaznih naprava
- uređenje prijelaza na nasip
- zaštitu stupova i upornjaka od podlokavanja
- cjelovitu antikorozivnu zaštitu
- sanaciju i zaštitu betonskih površina
- zamjenu i obnovu propusta i mostova do 10 m raspona
- sanaciju tunelske obloge
- sanaciju i obnovu zidova.
14. Nije sporno da se predmetne prigode na navedenoj cesti dogodila predmetna prometna nesreća u kojoj su sudjelovali navedeni vozači označenih osobnih vozila. Nije sporno da se na navedenom mjestu došlo do odrona sa kamenog usjeka. Nije sporno da je okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, na temelju ugovora o obavljanju poslova redovnog održavanja cesta sklopljenim sa Hrvatskim cestama d.o.o., Zagreb, Ispostava Split, kao izvoditelj navedenih radova, preuzela obvezu redovnog izvođenja radova održavanja cesta koji između ostalog obuhvaćaju i poslove nadzora i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina i čišćenje ceste. Međutim, sporno je je li u konkretnom slučaju okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nadležan za održavanje navedenog kolnika ceste prema odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i u skladu s tim jesu li predmetne prigode izvršili ophodarske radove i na spornom dijelu kolnika navedene ceste poduzeli odgovarajuće mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa.
15. Osnovan je prigovor okrivljenika koji ističe da je izvršio svoju ugovornu obvezu na način da je obavio ophodnju sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta, a na koju okolnost su priloženi odgovarajući dokazi koji se nalaze u spisu (ophodarski dnevnik za dan 6. siječnja 2024. i putni radni list ophodarskog vozila za predmetni dan). Nadalje je nesporno da je zaposlenik pravne osobe- ophodar ŠV u konkretnom slučaju sukladno ugovornoj obvezi, izvršio čišćenje kolnika DC 8 nakon nastanka prometne nesreće.
16. S obzirom da se radi o odronu okrivljenik osnovano ukazuje na činjenicu da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42., 43., 44., a posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta koji jasno i nedvosmisleno propisuje da izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća saniranje odrona, popuzina i slično, a za što okrivljenik tvrdi da nema zaključen ugovor, a niti je ovlašteni tužitelj dostavio bilo kakav dokaz na navedenu okolnost.
17. Dakle, za utvrđivanje krivnje na strani okrivljenika treba utvrditi uzročno- posljedičnu vezu između propusta okrivljenika i nastale prometne nesreće.
18. Iz dopisa Nadcestarije Kaštela- Trogir od 10. lipnja 2025. godine proizlazi da o spornom događaju koji se dogodio dana 6. siječnja 2024. godine na DC 8, općina Marina, stacionaža 53 km + 934 m, nemaju nikakvih saznanja; istina je da je dežurni obaviješten o spornom odronu od strane trogirske policije te je on poslao ophodara da ukloni odron. Međutim, navedena dionica je pod 24-satnom ophodnjom te je iz putnog radnog lista vidljivo da ju je ophodar prošao oko 15:30 sati i da tada odrona nije bilo. Kao prilog dostavljaju ophodarske dnevnike, izvješća o prometnim nezgodama na taj dan, putni radni list, GPS zapis ophodarske kretnje te zapisnik iz knjige dežurnog.
18.1. Iz označenog ophodarskog dnevnika proizlazi da je ŠV u svojstvu ophodara dana 6. siječnja 2024. godine izvršio obilazak navedene dionice ST 09 Trogir duljine 86,222 km u vremenu od 06:00 do 18:00 sati, pri čemu je u Dnevniku istaknuto: 1. Stanje i prohodnost: Redovno- Meteorološki uvjeti: kiša; stanje kolnika: mokar, dok pod točkom D. OSTALE AKTIVNOSTI U FUNKCIJI ZAŠTITE OPHODARSKE DIONICE I PROMETA i točkom E. PODACI O PROMETNOJ NESREĆI nije navedeno ništa.
18.2. Isto tako je nesporno da sanacija kamenog usjeka sa kojeg je kamen pao na cestu ne spada u poslove redovnog održavanja cesta, već se radi o poslovima izvanrednog održavanja za što nije dokazano da bi okrivljenik, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, imao sklopljen poseban ugovor, pa samim tim niti ne odgovara za događaj do kojeg je došlo zbog odrona sa kamenog usjeka koji se nalazi uz južni rub kolnika na kojem je došlo do prometne nesreće.
19. Kako u spisu predmeta ne postoji niti jedan dokaz koji bi upućivao na okolnost da bi okrivljenik na temelju zaključenog posebnog ugovora bio izvođač radova izvanrednog održavanja javne ceste, osnovana je obrana okrivljenika koji otklanja svoju odgovornost vezano uz nastanak prometne nesreće, s obzirom da sama sanacija kamenog usjeka spada u poslove izvanrednog održavanja za koje okrivljenik, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, sa upraviteljem ceste nije sklopio poseban ugovor. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, nedvojbeno je okrivljenik, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, poduzeo sve što je propisano Zakonom o cestama, Pravilnikom o ophodnji javnih cesta i Ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, te je objektivno nemoguće očekivati da se ophodar u svakom trenutku nalazi na svakom dijelu državne ceste u konkretnom slučaju, te nije dokazana relevantna okolnost da bi okrivljenik, koji je uredno obavio ophodnju na dionici ceste na kojoj je došlo do prometne nesreće, propustio voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede redovnog održavanja prometnice, odnosno omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, uslijed čega je nastala prometna nesreća s materijalnom štetom, radi čega je Sud u odnosu na okrivljenika donio oslobađajuću presudu, sukladno odredbi članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona.
20. Kako je u sadržaju pisane obrane istaknut, između ostalog, i prigovor nedostatka pasivne legitimacije ovaj Sud je isti ocijenio irelevantnim upravo zbog činjenice da okrivljenik pri tom ističe kako Županijske ceste Split d.o.o. u predmetnom imaju zaključen Ugovor o obavljanju poslova redovnog državnih cesta sa Hrvatskim cestama d.o.o., Zagreb, Ispostava Split, pa je upravo navedenim ugovorom pravna osoba Županijske ceste Split d.o.o. obvezna održavati javne ceste u koje spada i predmetna državna cesta, slijedom čega mora snositi i odgovornost ukoliko se ne pridržava ugovornih obveza koji iz istog proizlaze.
21. U odnosu na prigovora okrivljenika da Policijska uprava Splitsko- dalmatinska, Policijska postaja Trogir ne bi bila aktivno legitimirana za podnošenje optužnog prijedloga, Sud isti nije prihvatio ocjenjujući ga neosnovanim. Naime, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir u konkretnom slučaju jest ovlašteni tužitelj, i to u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona i Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a s obzirom na vrstu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.
22. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Trogir, 12. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Milenka Vičić, v.r.
Željka Matkov, v.r.
Sudska savjetnica
Josipa Grga, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Na temelju odredbe članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
- okrivljeniku,
- ovlaštenom tužitelju,
- za spis.