REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Poslovni broj: Gž-243/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Marić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Branke Ribičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnika u Šibeniku, protiv tuženika: 1. DK, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 939.[adresa], SAD, 2. AK, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 939.West 6-TH ST, SAD, 3. KKT, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 4. ŠKT, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Suzana Malenica, odvjetnica u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 18.prosinca 2025. poslovni broj: P-759/2025, u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku od 18. prosinca 2025., poslovni broj: P-759/2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„Utvrđuje se da su tužitelji ŠK, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj] i KK, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj] vlasnici za cijelo (svaki za 1/2 dijela) slijedećih nekretnina: čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], te se ovlašćuju tužitelji zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoja imena, a sve uz istodobni izbris istog prava s dosadašnje uknjižbe, s imena:

NK ud.K, DK, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 939.[adresa], FK, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 939.[adresa]-TH ST, SAD, KKT, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ŠKT, oib: [osobni identifikacijski broj], 161 A Street 149/2501, [adresa], Kanada, [adresa].

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobijaju tuženici zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Smatraju da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a , jer da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a o onim činjenicama koje se navode u obrazloženju presude postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi i dokumenata koji postoje u spisu, stoga što se prvo stupanjski sud poziva na dokument – Potvrda Provincije franjevaca samostana sv. Marije iz Glavotoka, Krk, iz koje je razvidno da je IK sin Š i D rođene IK bio član samostana sv. Marije Glavotok od 1938., pa do svoje smrti 15. lipnja 1998. godine.a da se pri tome, osim šturog navođenja cit. Potvrde ne utvrđuje niti tko je bio IK, niti se navodi je li iza IK proveden ostavinski postupak i tko su opće njegovi nasljednici, i da dokument ne govori ništa o supstratu tužbenog zahtjeva te nije jasno na koji se način i zašto dovodi u vezu sa izrekom presude.

2.2. Također da se u obrazloženju navodi Rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. ĐK, kćeri Š, te se konstatira da su njezini nasljednici, svaki u ½ dijela, njezina djeca, ovdje tužitelji ŠK i KK, a nejasno je kakve pravne veze ima Rješenje o nasljeđivanju tužitelja iza njihove pok. majke sa tuženima kojih tužitelji zasigurno nisu nasljednici.

2.3. Ističu da prvostupanjski sud čini kardinalnu grešku kada u obrazloženju presude (list 7) navodi da se u ovom konkretnom slučaju radi o stjecanju prava vlasništva na temelju nasljeđivanja, a pozivom na odredbu čl.128. ZVDSP-a, jer da u konkretnom predmetu nema govora o stjecanju prava vlasništva nasljeđivanjem jer nitko ne može naslijediti više od onoga što ima i ono što je prednica tužitelja imala tj. čega je bila vlasnik, to su tužitelji i naslijedili.

2.4. Smatraju da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. o. [katastarska općina]) zarašteni nekadašnji maslinik, većim djelom pod šikarom i raslinjem, gdje međe nisu prepoznatljive na terenu. Za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. o. [katastarska općina]), da su nekretnine zarasle, nepristupačne, te da se može zaključiti da je nekada, u prijašnjim vremenima, egzistirao maslinik, kao 9 da se da terenu može pristupiti uz velike poteškoće stoga što očevid na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. o. [katastarska općina])uopće nije obavljen, već je prvostupanjski sud samo prepisao podatke iz katastarskog operata, pa je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno (za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) dok je stanje čestica na kojima je očevid obavljen ukazivalo da se iste ne obrađuju desetljećima, da je do istih otežan pristup, te da tužitelji ne mogu, niti ne znaju pokazati međe.

2.5. Ističu da tužitelji očigledno jedva da znaju gdje se zemljišta otprilike nalaze, a evidentno je da ih nikada nisu obrađivali, a iskazi svjedoka da nisu mjerodavni i nepristrani i da takvoj tvrdnji govori činjenica da je jedna od troje svjedoka, HK, supruga tužitelja ad.1., druga svjedokinja ŽK je kći tužitelja ad.1., a treći svjedok VK jest bliski srodnik oba tužitelja, a da čak ni takvi svjedoci (obiteljski svjedoci) nisu imali konkretna saznanja koja bi bila od znača ja u ovom postupku.

2.6. Nastavno navode da s obzirom da je prvostupanjski sud decidirano naveo da se radi o stjecanju prava vlasništva temeljem nasljeđivanja (a što je nedvojbeno pogrešno), da se postavlja pitanje čemu je provodio očevid i saslušavao svjedoke na okolnosti tko je obrađivao navedene čestice, je li ih uopće obrađivao, te koliko dugo, jer da se takvi dokazi provode kada se utvrđuje činjenica stjecanja vlasništva dosjelošću, a što je drugi pravni osnov od nasljeđivanja koje je pogrešno navedeno u pobijanoj presudi, a da u nema govora o stjecanju suvlasništva dosjelošću jer za isto nedostaju bitni uvjeti.

2.7. Tvrdnji su da ostavina iza pokojnog ČK nije provedena i da je jasno da prvostupanjski sud uopće nije utvrđivao tko su nasljednici istog, već je prihvatio navod tužitelja da su upravo oni njegovi isključivi nasljednici, a što ničim ne dokazuju.

2.8.Pogrešnom smatraju zbog navedenih žalbenih razloga da se ne radi o stjecanju prava vlasništva nasljeđivanjem, već eventualno dosjelošću, a za što nikako nisu zadovoljeni zakonski uvjeti, pa je pogrešno primijenjeno materijalno pravo pozivanjem na čl. 128. ZVDSP-a, u potpunosti zanemarujući kako čl.128. st.3. ZVDSP-a, tako i sve odredbe ZVDSP-a vezane za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću.

2.9. Predlažu da Županijski sud uvaži ovu žalbu, ukine pobijanu presudu, te istu preinači na način da donese odluku kojom odbija tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan ili predmet vrati na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji ističu da su iznenađeni uloženom žalbom tuženika na predmetnu presudu, sve s obzirom da je na ročištu održanom dana 27.listopada 2025.godine, koje ročište je održano nakon provedenog očevida, a na kojem ročištu je bio nazočan i tuženik ad.2. osobno, punomoćnica tuženika izjavila da nakon uvida u stanje na terenu i dostavljenu povijest promjena na predmetne nekretnine tuženici više ne osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, a da iz odgovora na tužbu više je nego jasno da je osporavanje tužbe tuženika bilo iz razloga neznanja gdje se predmetne čestice uopće nalaze, te su se nakon provedenog očevida izjasnili da se više ne protive predmetnoj tužbi, pa ulaganje žalbe na presudu te pozivanje na "kardinalne greške" u obrazloženju donese presude od strane tuženika nakon svega, ukazuje se u potpunosti neutemeljenim i nepoštenim spram tužitelja i suda.

3.1. Suprotno navodima tuženika, smatraju da prvostupanjska presuda nema nedostatke te da sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i da svi izvedeni dokazi, kako materijalni tako i personalni ukazuju na osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva, te prvostupanjski sud u svom obrazloženju vrlo jasno navodi i analizira sve izvedene dokaze te na temelju istih donosi predmetnu presudu koja je u potpunosti osnovana i utemeljena.

3.2. Ističu da tuženici u toku cijelog postupka nisu imali prigovora niti na jedan dokaz predložen od strane tužitelja, niti su imali prigovor na skicu mjesta očevida i provedeni očevid kao niti na iskaze saslušanih svjedoka na okolnost stjecanja vlasništva i posjeda od strane tužitelja, a da u žalbi prigovaraju na sve izvedene dokaze.

3.3. Navode da prigovaranje u žalbi da se ne zna tko je IK niti da li je iza njega proveden ostavinski postupak je u potpunosti neutemeljen, jer se iz Povijesti promjena na kat. česticama jasno vidi da je provedbom rješenja o nasljeđivanju iza smrti istog kao isključiva posjednica evidentirana majka tužitelja ĐK ž. AK, a iza njene smrti nasljednici su upravo tužitelji, što je jasno vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti iste i da su o navedenim činjenicama vrlo jasno i vjerodostojno iskazivali i saslušani svjedoci.

3.4. Smatraju da su svi izvedeni dokazi, jasno i nedvojbeno ukazali na osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti te da je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza jasno utvrdio činjenično stanje te donio valjanu odluku, te predlažu da se odbije žalba tuženika kao neosnovanu te potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano tuženici u žalbi ističu da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a , budući je presuda jasna i razumljiva, a prvostupanjski sud je za svoje stajalište dao valjane razloge. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također pozivaju tuženici. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelji u žalbi ne ističu određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijanu presudu.

6.1. Žalitelji u žalbi analizirajući na svoj način daje svoja utvrđenja o tome kakvo je činjenično stanje trebao utvrditi prvostupanjski sud i na kakvo je trebao primijeniti materijalno pravo no s obzirom na utvrđenja i stajališta prvostupanjskog suda takovi žalbeni navodi po ocjeni ovog suda nisu prihvatljivi te ih ovaj sud ne prihvaća.

7.Tužbenim zahtjevom tužitelji traže da se utvrde suvlasnicima svaki za 1/2 dijela nekretnina: čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], te da se ovlaste da zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoja imena uz istodobni izbris istog prava s dosadašnje uknjižbe, s imena: NK ud.K, DK, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 939.[adresa], FK, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 939.[adresa]- TH ST, SAD, KKT, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ŠKT, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], NK [adresa], NK [adresa].

8. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da su iza smrti ĐK kćer Š, rođene dana **.**.1928. i umrle **.**.2015. na temelju zakona kao nasljednici u odnosu na predmetne nekretnine proglašeni ŠK za ½ dijela i KK za ½ dijela.,

- da je čest. zem. [katastarska čestica], Dubrava , pašnjak i voćnjak, površine 1461 m2, čest. zem. [katastarska čestica], V. Jama, pašnjak, površine 893 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], V. Jama, pašnjak, površine 674 m2, kao posjednik upisana ĐK za cijelo,

- da je na čest. zem. br. [katastarska čestica], Sv. Poval, pašnjak, površine 1953m2, kao posjednik upisana ĐK za cijelo.,

- da se Potvrdom Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, potvrđuje da je IK sin Š i D rođ. IK, rođen dana **.**.1913. bio član samostana Sv. Marije Glavotok od 1938.g. pa do svoje smrti 15. lipnja 1998.g,

- da se nekretnine nalaze na dvije pozicije i to:

- da je predmetna nekretnina (identificira se kao čest. zem. [katastarska čestica] . Martinska za cijelo) na prvoj lokaciji položena u blizini skretanja za mjesto Jadrija i da se do iste može pristupiti puteljkom gdje se izravno može doći do nekretnine na se uočeva formirani maslinik koji je u većem dijelu pod šikarom i raslinjem,

- da prema zatečenom stanju međe nisu u cijelosti prepoznatljive na terenu, ali obilaskom nekretnine vidljivo je da je ista uglavnom ograđena suhozidom

- da se predmetne nekretnine na drugoj lokaciji (identificiraju se čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) nalaze u blizini mjesta Srima do kojih se može pristupiti formiranim makadamskim putem, da su prema neposrednom opažanju nekretnine zarasle, nepristupačna i da se na istima primjećuju masline što ukazuje da je u prijašnjim vremenima na nekretnini egzistirao maslinik,

- da se nekretnine na trećoj lokaciji nalaze na nepristupačnom terenu do kojih se ne može pristupiti motornim vozilom već isključivo pješke kroz raslinje, pa je identifikacija izvršena prema raspoloživom katastarskom planu i DOF-u.

- da je iz skica mjesta očevida od dana 05. listopada 2025.g. razvidan položaj, oblik i veličina nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Srima

- da je na čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak i voćnjak, površine 1461 m2, čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 893 m2 i 6610/2, pašnjak, površine 674 m2 k. o. [katastarska općina] od revizije posjeda 1954.g. u posjedovnom listu br. 251 k. o. [katastarska općina] kao posjednik upisan ĆK pok. Š,

- da je predmetom oznake 611/1977 provedba rješenja I-775/1976 Općinski sud u Šibeniku, broj promjene 36/1977, na na čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak i voćnjak, površine 1461 m2, čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 893 m2 i 6610/2, pašnjak, površine 674 m2 k. o. [katastarska općina] upisuje kao posjednik ĐK za cijelo.

-da je na čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1953 m2 k. o. [katastarska općina] od revizije posjeda 1954.g. u posjedovnom listu br. 246 k. o. [katastarska općina] kao posjednik upisan ĆK pok. Š, da je predmetom oznake 613/1977 provedba rješenja I-775/1976 Općinski sud u Šibeniku, broj promjene 31/1977, na čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1953 m2 k. o. [katastarska općina] upisuje kao posjednik ĐK za cijelo,

- da iskaze svjedoka HK, DKT i VK kao istinite, uvjerljive i objektivne prema kojima je utvrđeno da su predmetne nekretnine bila u vlasništvu ĐK nakon čije smrti su te nekretnine pripale tužiteljima svakom za ½ dijela, te da nitko nikada pravnog prednika tužitelja i tužitelje nije ometao u posjedu nekretnina.

9.U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud ističe da se vlasništvo može steći temeljem nasljeđivanja, na temelju zakona, odlukom suda ili nadležnog tijela i pravnog posla sukladno odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 14/12, 152/14 dalje: ZVDSP-a, prema trenutku stjecanja te da je u konkretnom slučaju osnovanost osnove tužbe utemeljena na odredbi članka 128 ZVDSP-a) prema kojoj se pravo vlasništva stječe na temelju nasljeđivanja u trenutku otvaranja nasljedstava, te prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja.

10. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

11. Prema odredbi članka 114. ZVDSP-a, da bi neka osoba bila vlasnik određene stvari, bilo da za nju bude osnovano pravo vlasništva kao izvorno bilo da na nju prijeđe već postojeće pravo vlasništva, moraju biti ispunjene opće pretpostavke (sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu, pravni temelj za to da je stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasništva) i posebne pretpostavke (ovisno o vrsti pravnog temelja stjecanja - pravni posao, nasljeđivanje, dosjelost, odluka suda ili druge javne vlasti i dr.).

12. Stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje, kojim pravo vlasništva s ostavitelja prelazi na stjecatelja /ostaviteljevog nasljednika/, a do kojeg prelaza dolazi u trenutku smrti ostavitelja, bez ikakvog čina stjecanja i bez obzira na to je li onaj tko je to pravo stekao uopće znao da ga je stekao (članak 4. stavak 4/1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., u daljnjem tekstu: ZN-a), a što znači da sve stvari na kojima je ostavitelj imao pravo vlasništva prelaze na one koji su naslijedili ostavitelja stekavši zbog njegove smrti nasljedno pravo (zajedno s drugim nasljednicima ili sami) i da se time stječe pravo vlasništva svake pojedine stvari koja se zatekla u sastavu ostavine (članak 5. stavak 2.).

13. Da bi se na temelju pravnog posla moglo prenijeti vlasništvo (izveden - derivativan način stjecanja), taj pravni posao mora objektivno postojati i biti valjan (članak 115. ZVDSP-a), neovisno o tome radi se o realnoj ili konsenzualnoj pogodbi, ili pogodbi koja obvezuje jednostrano ili dvostrano.

14. Imajući na umu naprijed citirane odredbe Zakona o nasljeđivanju kao i odredbe članka 114. ZV prema kojima se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona (stavak 1.) te da je na temelju stavka 1. tog članka pravo vlasništva stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (stavak 2.),a uz činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelji vlasništvo predmetnih nekretnina u 1/2 dijela svaki stekli nasljeđivanjem svoje pokojne majke u trenutku njezine smrti, a utvrđenja prvostupanjskog suda oko pravnog sljedništva nekretnine tuženi nisu niti u prvostupanjskom postupku osporavali a niti ih žalbenih navodima dovode u sumnju.

15. Osnovano u odgovoru na žalbu tužitelji ističu da tuženi tijekom postupka nisu imali nikakvih primjedbi na predložene i provedene dokaze, da su poslije očevida na glavnoj raspravi izjavili da više ne osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev, a s druge strane neosnovano u žalbi tuženi ističu da nije održan očevid na licu mjesta budući je iz predmetnog spisa razvidno da je isti održan i da je jedna od nekretnina identificirana i time potvrđene tvrdnje tužitelja , a da je takav očevid poslužio vještaku u identifikaciji ostalih nekretnina nakon čega su tuženi dali svoju izjavu kojom su odustali od osporavanja tužbenog zahtjeva.

16. Ovaj sud je dakle stajališta da je prvostupanjski na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo dajući za svoju odluku valjane razloge uslijed čega se žalba tuženika ukazuje neosnovanom tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi pobijanu presudu te na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a presuditi kao u izreci.

U Požegi, 12. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Renata Marić