REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-106/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Renate Marić, kao predsjednice vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te mr.sc. Zlatka Pirca, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SHJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku SH iz Golubić i partneri jtd. u Zagrebu, protiv I. tuženice HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženice HHJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Matiji Jukiću, odvjetniku u Zagrebu, radi ništetnosti, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-435/2021-12 od 8. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Preinačava se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-435/2021-12 od 8. ožujka 2024. i sudi :
I. Utvrđuje se da je ništetna i bez pravnog učinka punomoć izdana II. tuženici DHJ, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], od strane I. tuženice HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao predstavnice suvlasnika stambene zgrade u [adresa] kojom je I. tuženica ovlastila II. tuženicu da u njezino ime i za račun stambene zgrade u [adresa], poduzima sve radnje koje je I. tuženica ovlaštena poduzimati temeljem međuvlasničkog ugovora od 25. listopada 2018. sklopljenog između suvlasnika stambene zgrade u [adresa], na kojoj je potpis ovjeren po javnom bilježniku Jasminki Vrba pod brojem Ov-4336/2021, odnosno da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o nalogu nastao izdavanjem navedene punomoći.
Nalaže se I. i II. tuženoj da tužitelju naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura u roku od 15 dana.
Odbijaju se I. i II. tužena sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.
II. Nalaže se I. i II. tuženoj da tužitelju naknade trošak žalbe u iznosu od 365,59 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da je ništetna i bez pravnog učinka punomoć izdana II. tuženici DHJ, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], od strane I. tuženice HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao predstavnice suvlasnika stambene zgrade u [adresa] kojom je I. tuženica ovlastila II. tuženicu da u njezino ime i za račun stambene zgrade u [adresa], poduzima sve radnje koje je I. tuženica ovlaštena poduzimati temeljem međuvlasničkog ugovora od 25. listopada 2018. sklopljenog između suvlasnika stambene zgrade u [adresa], na kojoj je potpis ovjeren po javnom bilježniku Jasminki Vrba pod brojem Ov-4336/2021, odnosno da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o nalogu nastao izdavanjem navedene punomoći."
II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi I. i II. tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 550,00 eura (slovima:petstopedeseteura).
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev I. i II. tuženice za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 68,75 eura (slovima: šezdesetosameuraisedamdesetpetcenti).
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
2.1. U sadržaju žalbe tužitelj ističe bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, smatra da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, da izreka presude proturječi razlozima presude i da se presuda ne može ispitati, da u razlozima presude sud navodi kako punomoć nije ništetna, ali da je bez pravnog učinka, da je sud odluku temeljio na pravnoj osnovi koja je drugačija od one o kojoj se raspravljalo , jer je obrazlagao prekoračenje ovlasti u zastupanju prema odredbama članka 311. i 312. ZOO-a, umjesto utvrđenja ništetnosti, da je pogrešno primijenio materijalno pravo u odluci o glavnoj stvari i o parničnim troškovima .
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. U razlozima presude kojom odbija tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud u bitnome navodi kako nije sporno da su suvlasnici stambene zgrade [adresa] Međuvlasničkim ugovorom od 25. listopada 2018. i Aneksom Međuvlasničkog ugovora od 1. ožujka 2021. kao predstavnicu suvlasnika odredili I. tuženu HH, da nije sporno da je I. tuženica izdala punomoć od 1. ožujka 2021. kojom je sve svoje ovlasti predstavnika suvlasnika prenijela na II. tuženu HHJ ( svoju majku) koja u vrijeme izdavanja punomoći nije bila suvlasnica stambene zgrade [adresa], da tužitelj ima pravni interes za podnošenje navedene tužbe, jer u smislu odredbe članka 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima na ništetnost se može pozivati svaka zainteresirana osoba, a što tužitelj kao suvlasnik predmetne zgrade i potpisnik Međuvlasničkog ugovora od 25. listopada 2018. jest, da I. tuženica kao zastupnik ostalih suvlasnika nije dobila ovlaštenje izdavati punomoć da treća osoba poduzima radnje propisane Međuvlasničkim ugovorom, već je dobila ovlaštenje da te radnje poduzima osobno, da punomoć kojom je I. tuženica kao predstavnik suvlasnika ovlastila treću osobu da za račun "stambene zgrade [adresa], dakle za račun svih suvlasnika poduzima sve radnje na koje je ona bila ovlaštena temeljem Međuvlasničkog ugovora od 25. listopada 2018., predstavlja prekoračenje granica ovlaštenja zastupanja u smislu čl. 311. st. 1. ZOO-a, pa da takva punomoć obvezuje zastupanog samo ako odobri prekoračenje, da u slučaju kada se utvrdi da se radi o prekoračenju ovlaštenja u zastupanju (čl. 311. st. 1. ZOO-a), a sklopljeni ugovor nije ni naknadno odobren u smislu čl. 312. st. 3. ZOO-a, ugovor nije ni sklopljen, da nepostojeći ugovor uopće ne postoji, za razliku od ništetnog ugovora koji stvarno postoji.
6. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.
6.1. Suprotno navodima žalbe tuženika pobijana presuda nema takvih nedostataka se ne bi mogla ispitati, tako da prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se u žalbi ukazuje tuženik, međutim zbog pogrešnog pravnog stava je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
7. Ocjena je ovog suda da je navodima žalbe odluka prvostupanjskog suda i izloženi pravni stav dovedena u sumnju.
7.1. Iz isprava u spisu, a što među strankama nije sporno, proizlazi;
- da su Međuvlasnički ugovor od 25. listopada 2018. i Aneks Međuvlasničkom ugovoru od 1. ožujka 2021. potpisali većina suvlasnika stambene zgrade [adresa] čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine (51%), te da su za predstavnika suvlasnika izabrali I. tuženu DH, a za zamjenika predstavnika suvlasnika RH,
- da su člankom 5. Međuvlasničkog ugovora od 25. listopada 2018. suvlasnici ovlastili predstavnika suvlasnika da:
• sklopi Ugovor o upravljanju zgradom s upraviteljem
• ovlasti Upravitelja da otvori poseban račun zajedničke pričuve za zgradu • oroči višak raspoloživih sredstava zajedničke pričuve
• naručuje robe i usluge za radove na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade bez pismene suglasnosti suvlasnika do 10.000,00 kn
• zastupa suvlasnike prema upravitelju i nadzire njegov rad
• sklopi Ugovor u svezi održavanja zajedničkih dijelova i uređaja u smislu članka 3 ovog ugovora
• sklapa i druge Ugovore u ime suvlasnika osim Ugovora o otuđenju zajedničkih dijelova ili uređaja zgrade
• saziva sastanke suvlasnika u skladu s ovim Ugovorom
- da je I. tužena kao izabrana predstavnica suvlasnika stambene zgrade [adresa] izdala punomoć 1. ožujka 2021. sljedećeg sadržaja: "Ja, HH, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao predstavnik suvlasnika stambene zgrade [adresa], u [adresa], ovime izdajem punomoć mojoj majci HHJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u moje ime i za račun stambene zgrade [adresa], u [adresa] poduzima sve radnje koje sam ovlaštena poduzimati temeljem Međuvlasničkog ugovora od 25.10.2018. sklopljenog između suvlasnika stambene zgrade [adresa], u [adresa].", te je ovjerila potpis kod javnog bilježnika Jasminke Vrba pod brojem Ov-4336/2021
8. Prema odredbi članka 375. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. - dalje: ZVDSP), uzajamni odnosi suvlasnika u vezi sa upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor), a prema stavku 2. istog članka je propisano da međuvlasnički ugovor između ostalog sadrži ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti.
9. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je predstavnik suvlasnika suvlasnik zgrade, osoba koju su izabrali i dali povjerenje većina suvlasnika prema veličini suvlasničkih dijelova. Dakle, predstavnik suvlasnika je je osobni izbor suvlasnika zgrade, osoba koju su imenom i prezimenom odredili suvlasnici zgrade i dali jij ovlaštenje da zastupa suvlasnike u granicama ovlasti danih joj Međuvlasničkim ugovorom ili Odlukom suvlasnika. Stoga, po mišljenju ovog suda predstavnik suvlasnika svoje ovlasti predstavnika ne bi mogao valjano prenijeti na neku treću osobu, ako to međuvlasničkim ugovorom nije predviđeno.
10. Suprotno prvostupanjskom sudu, ovaj sud smatra da predmetna punomoć kojom izabrani predstavnik suvlasnika HH, opunomoćuje II. tuženu HHJ da može u njeno ime i za račun stambene zgrade [adresa], u [adresa] poduzimati sve radnje na koje je ona ovlaštena temeljem Međuvlasničkog ugovora od 25.10.2018., dakle da je punomoć kojom se prenose sva ovlaštenja predstavnika suvlasnika na treću osobu, ništetna i da ne proizvodi pravne učinke. Ovo stoga što je uloga i funkcija predstavnika suvlasnika strogo vezana uz određenu osobu koju su suvlasnici zgrade izabrali imenom i prezimenom i dali joj legitimitet, tako da predstavnik suvlasnika ne može samovoljno tu svoju cjelokupnu funkciju koju su mu dali suvlasnici zgrade, prenijeti na treću osobu. Takvo postupanje bilo bi suprotno izboru koji su učinili suvlasnici zgrade, što znači da na određeni način predstavlja izigravanje volje suvlasnika zgrade, te bi kao takvo bez odobrenja suvlasnika bilo protivno prisilnom propisu članka 375. st. 2. ZV-a.
11. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, ocjenjujući osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja preinačio prvostupanjsku presudu na način da je prihvatio osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja, a temeljem članka 154. stavak 1. ZPP-a u vezi sa člankom 166. stavak 2. ZPP-a, obvezao tužene da tužitelju naknade troškove parničnog postupka.
12. Opravdani parnični troškove tužitelja u smislu članka 155.ZPP-a su za sastav tužbe po Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 dalje OT) u iznosu 100 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 22. studenog 2021. po Tbr. 8.1. OT u iznosu od 100 bodova , za ročište 23. siječnja 2024. po br.9.1. OT u iznosu od 100 bodova, sveukupno 300 bodova sto prema vrijednosti boda uvećano za PDV iznosi 750,00 eura, Tužitelju je priznat i trošak sastava žalbe po Tbr.10.1. OT u iznosu od 312,50 eura i trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 53,09 eura, što ukupno iznosi 365,59 eura.
13. Radi iznesenog je odlučeno kao u izreci presude temeljem članka 373.a. ZPP-a.
U Požegi, 12. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Renata Marić
