Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7194/2023

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BR, zbog prekršaja iz čl. 38. st. 4. u svezi sa st. 1. t. 1. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu („Narodne novine“ broj 75/13, 36/15, 46/17), rješavajući o žalbi tužitelja Policijske uprave istarske, Policijske postaje Labin, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, broj: 27.Pp-337/2023, od 11. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.,

r i j e š i o j e:

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Policijske uprave istarske, Policijske postaje Labin, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 38. st. 1. t. 1. i st. 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, činjenično opisanog u izreci, uz obrazloženje da iz činjeničnog opisa djela navedenog u prekršajnom nalogu ne proizlaze njegova zakonom propisana obilježja, jer nedostaje naziv propisa sukladno kojem okrivljenik nije postupio, jer nije navedena Uredba (EU) br. 165/2014 ili AETR-a kojima su propisane obveze okrivljenika u odnosu na uporabu tahografa.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

4. Žalba je osnovana.

5. Odlučujući o žalbi ovaj sud je našao da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe iz razloga navedenih u pobijanoj presudi, na što osnovano u žalbi ukazuje žalitelj.

6. Naime, predmetnim optužnim prijedlogom (prekršajnim nalogom) okrivljeniku se stavlja na teret je kritične zgode kao vozač koristio karticu vozača koja nije izdana na njegovo ime, kako je opisano u izreci, što je pravno označeno kao prekršaj iz čl. 38. st. 1. t. 1. i st. 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.

7. Odredbom čl. 38. st. 1. t. 1. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe: „ako naredi, dopusti ili omogući da vozač posjeduje više od jedne kartice vozača, koristi više od jedne kartice, koristi tuđu karticu ili koristi karticu koja je neispravna ili je istekla (članak 27. stavak 2. Uredbe (EU) br. 165/2014 ili članka 11. stavak 4. AETR-a“, s tim da je stavkom 4. istog članka propisano da će se novčanom kaznom kazniti i vozač za prekršaje iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka.

8. Nadalje, odredbom čl. 27. st. 2. Uredbe (EU) br. 165/2014 propisano je: „Vozač može posjedovati samo jednu valjanu karticu vozača te je ovlašten koristiti isključivo svoju personaliziranu karticu vozača. Vozač ne smije koristiti karticu vozača koja je neispravna ili je istekla“.

9. Imajući u vidu zakonski opis djela te sadržaj citirane odredbe Uredbe (EU) br. 165/2014 na koju se poziva kažnjiva odredba, jasno je da Uredba ne propisuje biće predmetnog prekršaja na potpuniji niti precizniji način od zakonske odredbe pa da bi se prekršajna odgovornost počinitelja eventualno vezivala uz povredu spomenute Uredbe i u ovom slučaju se ne radi o blanketnom djelu. Slijedom navedenog, spomenuta Uredba, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, nije trebala biti navedena u činjeničnom opisu predmetnog prekršaja.

10. Iz navedenih razloga trebalo je prihvaćanjem žalbe tužitelja pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, time da će prvostupanjski sud utvrditi sve odlučne činjenice, te vodeći računa o razlozima ovog rješenja i navodima žalbe donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

U Zagrebu 12. ožujka 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.