Poslovni broj: Us I-1269/2023-17

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ani Jurišić, uz sudjelovanje Nene Čulić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja države Bosne i Hercegovine, zastupane po zakonskom zastupniku Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine, Džemala Bjedića 32, Sarajevo, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1. Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Dropčeva 1, pod 2. VR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. ČR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. KR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5. ZR, [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6. VRZ, Novi Sad, Petefi Šandora 69, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 7. ĐR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ove pod 5., 6. i 7. zastupane po opunomoćeniku Vedranu Gjeneru, odvjetniku u Dubrovniku, dana 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika KLASA:

UP/II-942-01/22-01/49, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 10. veljače 2023.

II. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranim osobama pod 5. 6. i 7. naknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, ranije Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II - 942-01/22-01/49, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 10. veljače 2023. odbijena je žalba Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine, zakonskog zastupnika države Bosna i Hercegovina, dalje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Dubrovačko - neretvanske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-01/20-01/105, URBROJ: 2117/1-11/8-21-11 od 1. prosinca 2021. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom 1. VR iz [adresa] za 30/4080 dijela, ČR iz [adresa], za 30/4080dijela, KR iz [adresa] za 60/4080 dijela, ZR iz [adresa] za 60/4080 dijela, ČRZ iz [adresa], Petefi [adresa], Republika Srbija za 30/4080 dijela te ĐR iz [adresa] za 30/4080 dijela, daje se u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište čes. zem. 78/9 k. o. [katastarska općina], površine 10589 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom 2. obveznikom naknade utvrđena je Općina Župa dubrovačka. Točkom 3. odlučeno je o zemljišnoknjižnoj provedbi rješenja. Točkom 4. VR iz [adresa] za 30/4080 dijela u iznosu od 51,74 kn, ČR iz [adresa] za 30/4080 dijela u iznosu od 51,74 kn, KR iz [adresa], za 60/4080 dijela u iznosu od 103,49 kn, ZR iz [adresa] za 60/4080 dijela u iznosu od 103,49 kn, ČRZ iz [adresa] za 30/4080 dijela u iznosu od 51,74 kn, pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske za dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je ušao u sastav čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Točkom 5. obvezano je Ministarstvo financija isplatiti pripadajući iznos naknade odjednom u gotovini u roku od 30 dana od dana zaprimana cjelovite dokumentacije potrebne za isplatu naknade i pravomoćnog rješenja o naknadi. Točkom 6. odlučeno je o troškovima postupka.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena 8. svibnja 2023. pod gornjim poslovnim brojem, tužiteljica pobija osporeno rješenje tuženika zbog pogrešne primjene zakona, povrede pravila postupka, te nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja. Ponavlja žalbene navode, te u bitnom ističe kako država Bosna i Hercegovina, kao titular upisanog prava korištenja, nije bila uključena u ranije provedeni postupak cijepanja parcele, koja kako predstavlja građevinsko zemljište. Pri tome je mišljenja kako relevantni propisi, uključujući i ranije važeći Zakon o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj 54/80, 42/86, 41/88, 16/90, 53/90, 44/92 i 91/96, dalje ZGZ), nisu davali osnovu da se izvrši cijepanje zemljišta na način kako je to u ovom postupku učinjeno. Ističe kako je jedini poziv dobio za pristup raspravi 26. kolovoza 2021., uz napomenu kako se radi o naknadi za oduzetu imovinu u K. O. [katastarska općina], na koju kako je pristupio, dok je pobijanim rješenjem odlučeno o sasvim drugoj stvari tj. povratu u vlasništvo nekretnine. Nadalje, ističe kako je činjenica da je odredbama ZGZ-a i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje ZV) izvršena pretvorba prava raspolaganja, korištenja i upravljanja u pravo vlasništva, pa se Bosna i Hercegovina pojavljuje u svojstvu vlasnika, međutim, ista kako je onemogućena u vršenju tog prava, s obzirom da je upravna tijela ne smatraju titularom prava korištenja/vlasništva, kao i raspolaganja, temeljem važećih propisa o zabrani raspolaganja nekretninama, odnosno navedenom imovinom na teritoriju Republike Hrvatske. Smatra neosnovanim navode upravnih tijela kojima se u suštini negira postojanje prava korištenja Društveno političke zajednice SR BiH, te ističe kako je nesporno da je u korist SR BiH uspostavljeno pravo korištenja na predmetnom zemljištu, koje je 1974. i upisano u zemljišnoj knjizi. Navedenu činjenicu kako prvostupanjsko tijelo uvažava, međutim, istovremeno ističe kako je Skupština općine Dubrovnik tu dodjelu stavila izvan snage, a o čemu u spisima predmeta ne postoje dokazi, niti je tužitelj o tome upoznat. Prvostupanjsko tijelo kako zanemaruje činjenicu kako je 1974. uspostavljeno prijašnje stanje, kao i da je na temelju rješenja Okružnog suda u Dubrovniku, Društveno politička zajednica SR BiH uknjižena s pravom korištenja na predmetnom zemljištu, a što nesporno proizlazi iz zemljišnoknjižnog stanja za predmetno zemljište. Nadalje je mišljenja kako činjenično stanje u pogledu okolnosti radi li se o izgrađenom ili neizgrađenom građevinskom zemljištu nije jasno i u potpunosti utvrđeno, dok u obrazloženju osporenog rješenja nisu dani jasni razlozi na kojima prvostupanjsko tijelo temelji svoje stavove, te nije jasno na koji način je izvelo zaključke u odnosu na te okolnosti. Također, navodi tuženika u svezi prestanka prava korištenja kako su kontradiktorni, te kao takvi da nisu razumljivi, dok je zaključak kako je došlo do gubitka prava korištenja u korist Bosne i Hercegovine paušalno naveden. Zaključno, tužitelj iznosi kao nespornu činjenicu postojanja prava Bosne i Hercegovine i uspostavljenu zabranu raspolaganja, slijedom čega je mišljenja kako zahtjev za povrat nije osnovan. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženu osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužitelja.

4. Sud je u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) rješenjem pod gornjim poslovnim brojem od 4. lipnja 2024. pozvao Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, te VR, ČR, KR, ZR, VRZ i ĐR da kao zainteresirane osobe sudjeluju u sporu, te se očituju na navode iz tužbe tužitelja.

5. Zainteresirana osobe pod 5.-7. zastupane po opunomoćeniku Vedranu Gjeneru, u odgovoru na tužbu pridružile su se navodima tuženika u cijelosti, te su predložili odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Potražuju trošak spora.

6. Zainteresirana osoba pod 3. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku nije dostavilo odgovor na tužbu, jednako kao ni zainteresirane osobe ad 2-4

7. Obzirom da stranke nisu izričito zatražile održavanje rasprave, a odlučne činjenice su nesporne, ovaj sud je temeljem članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) spor riješio bez rasprave .

8. U dokaznom postupku u ovome sporu, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa tuženika dostavljenog uz tuženikov odgovor na tužbu .

9. Posebno se navodi kako je sud pozvao tužiteljicu da imenuje opunomoćenika za prijem pismena u Republici Hrvatskoj, te je tužiteljica kao opunomoćenika za prijem pismena naznačila Srđana Brajevića, odvjetnika u Splitu a koji je naveo kako ne vi mogao biti opunomoćenik tužiteljice budući da u jednom predmetu kao punomoćnik zastupa KR, zainteresiranu osobu pod 4. Obzirom na navedeno, sud je pozvao tužiteljicu da označi neku drugu osobu kao punomoćnika za prijem pismena, a nakon što tužiteljica to nije učinila, sud je izravno tužiteljici dostavio podneske zaprimljene u spis (odgovor na tužbu tuženika i odgovor na tužbu zainteresiranih osoba).

10. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

11. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je zahtjev pravnog prednika zainteresiranih osoba pod 1. i pod 2. za povrat/naknadu oduzetih nekretnina, između ostalih, i nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] u Srebrenom, prijašnjeg vlasništva CR (Stjepana Bruera) pok. V za 240/4080 dijela. Naime, tužiteljica u bitnom prigovara kako nije moguć naturalni povrat čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 10589 m2, K. O. [katastarska općina], budući da je Bosna i Hercegovina imala pravo korištenja na istoj, koje je u zemljišnoj knjizi upisano u listu "C", pa uživa vlasnička prava na predmetnoj nekretnini. Stoga ističe kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 16. Zakona o naknadi, jer je predmetno zemljište oduzeto iz posjeda prijašnjeg vlasnika, niti odredbe članka 17. Zakona o naknadi, budući da je općina raspolagala predmetnim zemljištem i dodijelila ga upravo Bosni i Hercegovini. Također, negira utvrđenje upravnih tijela kako je pravo korištenja u korist Bosne i Hercegovine prestalo.

12. Iz spisa predmeta proizlazi slijedeće činjenično stanje:

- predmetni postupak pokrenut je zahtjevom CR, pravnog prednika zainteresiranih osoba pod 2-7, za povrat nekretnina oznake 782/9, K. O. [katastarska općina], koji je pred prvostupanjskim tijelom zaprimljen 19. lipnja 1997.;

- nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bila je suvlasništvo prednika predlagatelja za ukupno 240/4080 dijela, koje zemljište je nacionalizirano općom mjerom nacionalizacije i to rješenjem Sekretarijata za financije NO Općine Dubrovnik, br. 03-N-5190/155-59, nakon kojeg je rješenja na predmetnom zemljištu uknjiženo društveno vlasništvo s organom upravljanja Općine Dubrovnik;

- rješenjem NOO Dubrovnik, broj: 03-4160/1-1961 od 6. studenog 1961. Državnom Sekretarijatu za unutrašnje poslove NR BiH dana je na trajno korištenje za gradnju odmarališta čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 11540 m2;

- rješenjem NOO Dubrovnik, broj: 03-635/1-1963 od 9. travnja 1963., u nastavku već ranije dodijeljenog zemljišta čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], Državnom Sekretarijatu za unutrašnje poslove SR BiH - Sarajevo dan je na korištenje dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 3367 m2, koji je pripojen čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], a prema Prijavnom listu poduzeća "Geodet " u Dubrovniku od 11. siječnja 1963., radi izgradnje kampa;

- prijavnim listom Ureda za katastar broj 809/63 čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 11540 m2 je promijenila oblik na način da joj je pripojen dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 3367 m2, te joj je upisana površina od 14907 m2;

- prijavnim listom Ureda za katastar UP/I-606/69 izvršena je dioba čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

13. Iz sadržaja rješenja NOO Dubrovnik, broj: 03-4160/1-1961 od 6. studenog 1961., proizlazi kako su tim rješenjima određene i dužnosti Državnog sekretarijata za unutrašnje poslove NR BiH, pa je tako pod točkom V. utvrđeno kako je isto dužno: a) u roku od mjesec dana po primitku tog rješenja pribaviti građevinsku dozvolu, a najkasnije u roku od 4 mjeseca; b) sa radovima na izgradnji započeti, a zgradu dovršiti u rokovima određenim u građevinskoj dozvoli, a najkasnije u roku od 2 godine od dana primitka građevinske dozvole; c) za promjenu namjene zgrada ili odustajanja od građevinske dozvole zatražiti prethodnu suglasnost NO Općine Dubrovnik; d) po završetku gradnje temelja zgrade, prije daljnje gradnje, obavijestiti Odjel za komunalne poslove tog NO-a Općine, radi daljnje gradnje i suglasnosti za daljnju gradnju; e) po završetku zatražiti tehnički prijem zgrade i dozvolu za upotrebu; f) u slučaju namjeravanog otuđenja, prije dovršetka zgrade, zatražiti prethodno odobrenje tog NO-a Općine. Pod točkom VI. je odlučeno da ukoliko se korisnik zemljišta ne bude pridržavao obveza iz tog rješenja, kako je NO Općine ovlašten dato korištenje zemljišta oduzeti, a započete radove odnosno zgradu skupa sa zemljištem dati drugome uz naknadu korisno uloženih troškova u gradnju. S tim u vezi navesti je kako spisu prileži dopis Sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Dubrovnik od 18. lipnja 1970. upućen Republičkom Javnom pravobranilaštvu SR BiH, u kojem se navodi kako je Državni Sekretarijat izgradio na površini od 3367 m2 kamp kućice, dok je sav ostali dio date površine čet.zem. 782/9 (površina od 11540 m2) ostao neizgrađen, kao i da su rokovi izgradnje odavno protekli. U dopisu od 10. ožujka 1971. Sekretarijat za upravno pravne poslove Općine Dubrovnik je izvijestio Republički Sekretarijat za unutrašnje poslove SR BiH kako je Skupština Općine Dubrovnik na sjednicama svojih vijeća održanim 28. prosinca 1967. stavila izvan snage dodjelu neizgrađenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

14. Tijekom upravnog postupka obavljen je očevid na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke, o čemu u spisu prileži zapisnik od 27. listopada 2011., kojim prilikom je utvrđeno kako je čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kako je dijelom zapušteno zemljište, a na dijelu su izgrađeni bungalovi.

15. Nadalje, tijekom upravnog postupka provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja graditeljstva JR, koji je izradio Izviješće o graditeljskom vještačenju "U Dubrovniku, 27. prosinca 2011." Zadatak vještaka je bio utvrditi je li predmetno zemljište 782/9, sve K. O. [katastarska općina], privedeno namjeni za koju je predmetna nekretnina oduzete do donošenja Zakona o naknadi, je li zemljište izgrađeno ili ne, što je i kada na zemljištu izgrađeno, jesu li obavljene pripreme za izgradnju, odnosno privođenje zemljišta svrsi radi kojeg je oduzeto, pri tome vodeći računa o prostorno-planskoj dokumentaciji koja je bila na snazi u vrijeme donošenje Zakona o naknadi, te ukoliko zemljišta ili dio zemljišta nisu privedena svrsi, je li bi se vraćanjem istih narušila prostorna cjelovitost, namjena uporabe prostora i imovine, ili bi se okrnjila gospodarska i tehnološka funkcionalnost predmetnog kompleksa.

16. Iz Izviješća o graditeljstvom vještačenju, a u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 11540 m2 proizlazi kako prema zatečenom stanju, sjeverni dio (u površini od cca 4200 m2) predstavlja izgrađeno zemljište, te je do dana 11. listopada 1996. privedeno namjeni radi koje je oduzeto iz posjeda ranijih vlasnika, buduć i da je izgrađeno 17 objekata - bungalova. Također, vraćanjem tog dijela zemljišta prijašnjim vlasnicima kako bi se narušila prostorna cjelovitost, namjena uporabe prostora i imovine, te bi se okrnjila gospodarska i tehno loška funkcionalnost kompleksa. Južni dio predmetne nekretnine kako predstavlja neizgrađeno zemljište i do dana 11. listopada 1996. zemljište koje nije privedeno namjeni radi koje je oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika. Vraćanjem tog dijela zemljišta kako se ne bi narušila prostorna cjelovitost, namjena uporabe prostora i imovine, te se ne bi okrnjila gospodarska i tehnološka funkcionalnost kompleksa.

17. Tijekom upravnog postupka je utvrđeno kako je upravo na temelju presude Općinskoga suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-1183/19, koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž-489/2020-3, u pravnoj stvari tužitelja Leotar d.o.o. Bosna i Hercegovina protiv tuženika Općina Župa Dubrovačka, radi utvrđenja, parcelacijskim elaboratom izdvojen dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je priveden namjeni i to u površini od 3367 m2 (ranije čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), te je dobio novu oznaku 782/27, K. O. [katastarska općina], koji elaborat je proveden i u zemljišnoj knjizi. Stoga je upravno tijelo zaključilo kako nema potrebe za izradom parcelacijskog elaborata, već da se čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini 10589 m2 može vratiti pozivom na odredbu članka 17. Zakona o naknadi.

18. Tijekom upravnog postupka održana je usmena rasprava, uz sudjelovanje zz tužitelja, kojom prilikom je isti upoznat s naprijed iznijetim činjeničnim stanjem, te sa zemljišnoknjižnim stanjem.

19. Imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nedvojbeno proizlazi kako odmaralište, radi izgradnje kojeg je Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR BiH dano na korištenje zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 11540 m2, nije sagrađeno, odnosno da Državni sekretarijat za unutrašnje poslove NR BiH nije u rokovima određenim rješenjem o deposedaciji izvršio dužnosti na koje je obvezan tim rješenjem, zatim činjenicu da je na dan stupanja na snagu Zakona o naknadi predmetno zemljište bilo neizgrađeno građevinsko zemljište, kakvo je i danas, to je tužitelju pravo korištenja predmetnog neizgrađenog građevinskog zemljišta prestalo i prije stupanja na snagu ZV-a, slijedom čega nema mjesta primjeni odredbi ZV-a kojima je propisana pretvorba društvenog vlasništva.

20. Nadalje, sud ukazuje i na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji u odluci pod poslovnim brojem Rev-844/09 od 10. srpnja 2013. zaključuje da bi pravo korištenja na temelju rješenja o desposedaciji, a u kojem je bio određen rok za gradnju prema Ugovoru iz odredbe članka 51. ZGZ-a bio bitan, te da pravo korištenja u smislu odredbe članka 53. ZGZ-a prestaje po sili zakona protekom roka u kojem je trebalo izvršiti izgradnju, te da su rješenja po odredbi članka 53. ZGZ-a samo deklaratorne prirode, s time da je naravno rok za izgradnju trebao isteći do stupanja na snagu ZV-a odnosno prestanka ZGZ-a.

21. Odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o naknadi propisano je kako će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev.

22. Slijedom citirane zakonske odredbe, te imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje, sud nalazi pravilan zaključak upravnih tijela kako je u konkretnom slučaju moguć naturalni povrat čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 10589 m2 (kako je sada upisana u zemljišnoj knjizi) dok je prigovor tužiteljice, obzirom na sve prethodno utvrđeno, neosnovan. Dodatno se navodi, a u odnosu na navode tužiteljice o zabrani raspolaganja i opterećenja imovinom na teritoriju RH koje su u vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju organa i institucija federacije, republika i pokrajina, valja reći kako je na osnovu rezultata upravnog postupka, po ocjeni ovog suda nedvojbeno utvrđeno kako je pravo korištenja u odnosu na nekretninu koja se u naturalnom obliku vraća sljednicima bivšeg vlasnika, prestalo kako je to prethodno rečeno, po sili zakona, prije stupanja na snagu ZV -a, pa stoga po ocjeni ovog suda ne postoji prepreka za povrat nekretnine.

23. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

24. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema stavku 4. te zakonske odredbe troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama na iznos troškova spora sud odlučuje na zahtjev stranke.

25. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

26. Kako tužiteljica nije uspjela u ovom upravnom sporu, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27. i 54. Tarife, zainteresiranim osobama pod 5.-7. a koje su bile zastupane po kvalificiranom opunomoćeniku odvjetniku, priznat kao opravdan zatraženi trošak na ime sastava odgovora na tužbu od 500 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1000,00 eura. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu 12. ožujka 2026.

S u t k i nj a

Ana Jurišić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Bosna i Hercegovina, zastupana po zakonskom zastupniku Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine, Džemala Bjedića 32, Sarajevo

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

3. Državno odvjetništva Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Dropčeva 1, Dubrovnik

4. Zainteresiranim osobama pod 2-4 osobno

5. Odvjetniku Vedranu Gjeneru, kao opunomoćeniku zaint. osoba 5-7

6. u spis