REPUBLIKA HRVATSKA

P-1418/2025

Trgovački sud u Zagrebu

Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja DELTA- OIL INTERNATIONAL d.o.o., OIB 01941808177, Zagreb, Kaptol 19, kojeg zastupa punomoćnik Nenad Pešut, odvjetnik iz Zagreba, Miramarska cesta 24, protiv tuženika JADRANSKI NAFTOVOD, d.d., OIB 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, kojeg zastupa punomoćnik Danijel Klobučar, odvjetnik iz Zagreba , radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 26. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Proglašava se nedopuštenom pljenidba novčanih sredstava tužitelja i njihov prijenos na račun tuženika, u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije na temelju zadužnice koju je izdao tužitelj 7. travnja 2022., potvrđene po javnom bilježniku Vladimiru Marčinku pod brojem ovjere OV-1783/2022.

II. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od:

- 775.039,57 eura sa zateznim kamatama koje teku od 8. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- 206.606,73 eura sa zateznim kamatama koje teku od 7. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 78.101,81 eura u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 15.417,50 eura, kao neosnovan.

V. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 55.500,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 4. lipnja 2025. podnio tužbu protiv tuženika. U tužbi je naveo da je tužitelj izdao tuženiku zadužnicu na iznos od 709.800,00 USD na temelju ugovora br. P-01/22 od 7. travnja 2022. Zadužnica je izdana radi osiguranja tražbine tuženika s osnove pružanja usluge skladištenja sirove nafte na terminalu Omišalj. Navodi da iako je ugovor P-01/22 sklopio izravno tužitelj, tužitelj je zapravo nastupao kao posrednik između tuženika i vlasnika sirove nafte, društva Unicious s.a. Tužitelj je nakon toga sklopio i ugovor o skladištenju s društvima Unicious i Euronova Energies s.a. Tužitelj, tuženik i Unicious i Euronova su sklopili tripartitni ugovor TPA-1/22 od 21. travnja 2022. kojim je utvrđeno da će tuženik skladištiti naftu u vlasništvu Uniciousa i otpustiti naftu iz skladišta tek po primitku pisane suglasnosti Uniciousa. Tužitelj i JH su u korist tuženika izdali jamstvo kojim su se obvezali da će tužitelj za vrijeme trajanja ugovora P-01/22 postupati sukladno svim primjenjivim sankcijama Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske i Europske Unije, kao i da jamče da sirova nafta dostavljena u tuženikov terminal Omišalj nije pod sankcijama. Jamstvom je određeno i da se zadužnica može koristiti radi osiguranja tražbine naknade štete s osnove kršenja obveza iz jamstva. Navodi da je nafta dovezena u tuženikovo skladište 24. travnja 2022. Proveden je carinski postupak, carinski nadzor i kontrola nafte i dokumentacije te je nafta uvezena u Republiku Hrvatsku i stavljena u slobodni promet. Tužitelj je uredno podmirivao tuženiku naknadu za skladištenje sirove nafte. Navodi da je tužitelj 31. siječnja 2023. otkazao ugovor P-01/22, a tuženik se nije usprotivio otkazu. Ugovor je istekao protekom otkaznog roka 31. svibnja 2023. Nakon otkaza tužitelj je trebao organizirati preuzimanje nafte iz tuženikovog skladišta. Prema ugovorima o skladištenju i tripartitnom ugovoru naftu je od tuženika trebao preuzeti izravno Unicious kao vlasnik, a tužitelj je trebao posredovati. Tužitelj je 22. svibnja 2023. obavijestio tuženika o dolasku tankera za preuzimanje nafte, a tuženik je obavijestio tužitelja o suglasnosti za prekrcaj nafte. 26. svibnja 2023. tuženik je opozvao tu suglasnost. Navodi da nije postojao valjani razlog za opoziv suglasnosti i odbijanje predaje nafte J. Naznačeni razlog bila je komunikacija Veleposlanstva SAD-a s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koja se ticala navodne sankcioniranosti vlasnika nafte – Uniciousa i sirove nafte sukladno sankcijskom režimu SAD-a zbog navodnog iranskog podrijetla nafte. Kada je odbio predati naftu Uniciousu tuženik nije ishodio potrebnu suglasnost Europske komisije sukladno Uredbi broj 2271/96 od 22. studenog 1996. o zaštiti od učinaka izvanteritorijalne primjene zakonodavstva koje donese treća zemlja i djelovanja koje se temelje na tom zakonodavstvu. Tek nakon nekoliko mjeseci tuženik je podnio zahtjev Europskoj komisiji, ali suglasnost nije izdana. Navodi da kontakt s vlastima SAD-a ne predstavlja valjani pravni temelj na temelju kojeg bi tuženik imao pravo odbiti predaju uskladištene nafte Uniciousu. Tuženik je takvim postupanjem prekršio ugovor P-01/22 i tripartitni ugovor te protupravno zadržao tuđu uskladištenu naftu. Tek godinu dana nakon prestanka ugovora, krajem lipnja 2024. tuženik je odlučio pustiti uskladištenu naftu Uniciousu, i to bez ikakvog sudjelovanja tužitelja. Tuženik je samostalno donio odluku o puštanju nafte i predaji J iako se u predmetnom razdoblju od godine dana pravna situacija po hrvatskom pravu ni na koji način nije izmijenila, što potvrđuje da nije bilo valjanog razloga za odbijanje predaje nafte vlasniku. Navodi da nikada nije postojalo bilo kakvo tuženikovo potraživanje naknade štete zbog kršenja jamstva. Bilo koja eventualna šteta u vidu troškova skladištenja nafte može se pripisati isključivo samostalnoj odluci tuženika da naftu protupravno zadrži. Navodi i da je tuženik kao skladištar imao zakonsko založno pravo na uskladištenoj nafti za sve tražbine koje proizlaze iz ugovora o uskladištenju i troškova i izdataka u vezi s uskladištenom robu sukladno odredbi čl. 750. Zakona o obveznim odnosima. Kako je tuženik napustio zalog to je tužitelj kao jamac oslobođen svoje obveze sukladno odredbi čl. 119. Zakona o obveznim odnosima. U tijeku postupka navodi da je tuženik 8. listopada 2025. Financijskoj agenciji podnio zahtjev za izravnu naplatu na temelju zadužnice te su zaplijenjena sredstva i izvršne prijenos sredstava u iznosu od 775.039,57 eura, od čega glavnica 610.195,59 eura, kamate u iznosu od 165.507,59 eura. Navodi da je tužitelj podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim . Navodi da je tuženik 6. studenog 2025. podnio Financijskoj agenciji dodatan zahtjev za izravnu naplatu kojim je tražio da se na temelju iste zadužnice naplate dodatni iznosi, i to po osnovi PDV-a iz predmetnih računa te je na temelju tog zahtjeva zaplijenjen iznos od 161.702,12 eura uvećan za zatezne kamate i troškove postupka u iznosu od 663,61 eura. Općinski građanski sud u Zagrebu je povodom tužiteljevog prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zaključkom Ovr-354/2025 od 20. studenog 2025. uputio tužitelja da pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga iz čl. 50. st. 1. t. 7. i t. 9. Ovršnog zakona. Navodi da je u međuvremenu prenesen i iznos od 206.606,73 eura, od čega 161.702,12 eura na ime glavnice, 44.904,61 eura na ime kamata.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo da je tužitelj jamstvom prihvatio vlastitu odgovornost, ali i odgovornost za društvo Unicious te da nepridržavanje obveze poštivanja sankcija bilo od strane tužitelja, bilo od strane Unicious povlači za sobom odgovornost tužitelja za štetu. Navodi da je tuženik 26. svibnja 2023. primio obavijest od Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske kojom mu se prenosi tzv. Naftni demarš. Tom ispravom SAD proglašava da je sirova nafta uskladištena u spremnicima na tuženikovom terminalu Omišalj pod američkim sankcijama te da je Unicious od veljače 2023. na listi sankcioniranih subjekata od strane američkih vlasti. MVEP je u obavijesti ujedno navelo kako u slučaju da se ne prekinu sve aktivnosti transporta sankcionirane nafte tuženik će biti podvrgnut sankcijama SAD-a te da stoga predlažu da tuženik prestane s aktivnostima koje uključuju transport te nafte i o svim okolnostima obavijesti vlasnika nafte. Iz tog dopisa se moglo zaključiti da je Unicious sankcionirani subjekt za kojeg su američke vlasti utvrdile da trguje iranskom naftom i time podupire djelovanje iranskih terorističkih organizacija, te da postoji osnovana sumnja da je predmetna nafta koja je uskladištena u tuženikovom terminalu Omišalj iranskog podrijetla. Navodi da je čl. 20. st. 2. ugovora br. P-01/22 ugovoreno da svaka stranka može suspendirati izvršenje bilo koje obveze iz ugovora, ako je takva obveza u suprotnosti s važećim međunarodnim sankcijama, te je o istome dužna pisanim putem obavijestiti drugu stranku, što je tuženik i učinio 26. svibnja 2023. Navodi da je tužitelj 26. svibnja 2023. obavijestio U.S. Department of Treasury, Office of Foreign Assets Control (OFAC) o tome da je suglasan sa suspenzijom, odnosno da je i sam suspendirao izvršenje svih aktivnosti vezanih za predaju nafte, te da je do suspenzije došlo u suradnji s tuženikom. Navodi da su tužitelj i tuženik zajednički suspendirali aktivnosti po predmetnom ugovoru u cilju umanjenja postojeće štete za tuženika, za koju je odgovoran tužitelj, te radi sprječavanja daljnje štete za obje stranke. U slučaju da je tuženik predao naftu Uniciousu tada bi i tuženik i tužitelj došli pod sankcije SAD-a. Navodi da je točno kako je tuženik predao naftu Uniciousu 29. lipnja 2024. na temelju ugovora o puštanju tereta. Navodi da su sklapanju ugovora o puštanju tereta prethodili višemjesečni pregovori između predstavnika i punomoćnika tužitelja, tuženika, Uniciousa i Department of Justice SAD- a. Tuženik je pristao pustiti naftu tek nakon što je dobio jamstvo OFAC-a da neće biti stavljen pod sankcije SAD-a zbog tog čina. Ugovorom od 25. lipnja 2024. tuženik je pristao predati sirovu naftu prema uputama Uniciousa, kupcu te nafte Vitol s.a. Taj kupac je 17. lipnja 2024. ishodio licencu od OFAC-a za trgovinu predmetnom naftom. Tuženik je 26. lipnja 2024. ishodio pisanu potvrdu od istog tijela, koje jamči da se na tuženika neće primijeniti sankcije zbog same predaje sirove nafte temeljem ugovora sa sankcioniranim subjektom. Navodi da se u e-mail poruci OFAC-a od 26. lipnja 2024. poslanoj punomoćniku tuženika jasno navodi da to tijelo neće tražiti izricanje sankcija protiv tuženika isključivo u vezi s puštanjem tereta naftnih derivata, za koji se vjeruje da je iranskog podrijetla i trenutno se nalazi na terminalu Omišalj te da se ta potvrda temelji na razumijevanju da će teret biti korišten isključivo za naknade aktivnosti koje je Vlada SAD-a odobrila u skladu s OFAC-ovom licencom MUL-2024-122944-1. Ugovor o puštanju tereta od 26. lipnja 2024. ne bio sklopljen bez ishođenja naveden licence OFAC-a, odnosno pisane potvrde tog tijela da se protiv tuženika neće tražiti izricanje sankcija u vezi sporne nafte. Navodi i da su tužitelj, tuženik i društvo Euronova Energies s.a. zajednički poslalo društvu Unicious zahtjev za pregovore o mirnom rješenju spora od 1. rujna 2023. u kojem su svi potpisnici potvrdili da postoje vjerodostojni dokazi koji upućuju na krivotvorenje potvrde o podrijetlu sirove nafte, odnosno da postoje dokazi koji upućuju da je nafta iranskog, a ne malezijskog podrijetla. Navodi i da je tuženik i nakon 26. svibnja 2023. nastavio tužitelju izdavati račun za uskladištenje nafte na terminalu Omišalj te je ukupan zbroj iznosa za razdoblje od lipnja do rujna 2023. 1.634.780,63 eura, što znatno premašuje iznos na koji glasi zadužnica. Niti jedan od tih računa nije plaćen. Navedeni računi izdani su na temelju jamstva tužitelja od 22. travnja 2022.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zadužnicu (list 11-14 spisa), ugovor br. P-01/22 (list 15-25 spisa), aneks br. 1. ugovoru br. P-01/22 (list 26-27 spisa), jamstvo (list 29-32 spisa), ugovor br. TPA-1/22 (list 34-39 spisa), potvrdu o držanju nafte (list 41-44 spisa), obavijest o nominaciji plovila (list 46-54 spisa), dopise tuženika (list 55-56 spisa), dopise tužitelja (list 57-66 spisa), ugovor o puštanju tereta (list 67-78 spisa), upute za puštanje nafte (list 79-82 spisa), dopis C&G International (list 83-86 spisa), dopis V (list 87-90 spisa), dopis tuženika (list 91-94 spisa), protokoli o predanim količinama i protokoli o uzimanju uzoraka i analiza (list 96 (list 95-102 spisa), e-mail poruke (list 118-119, 121-122, 126-129 spisa), naftni demarš (list 120 spisa), zahtjev za pregovore o mirnom rješenju spora (list 131-135 spisa), račune (list 136- 139 spisa), dopise (list 140-142, 158-163 spisa), potvrdu o podrijetlu Malezijske gospodarske komore (list 165-167 spisa), potvrdu o podrijetlu Hrvatske gospodarske komore (list 168-171 spisa), prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (list 176-184, 223-239 spisa), zahtjev za izravnu naplatu s prilozima (list 185-196, 211-221, 241-251 spisa), specifikaciju izvršenja osnova za plaćanje (list 222, 240, 252, 329, 337 spisa), dopunu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (list 253-257 spisa), zaključak Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ovr-3548/2025 od 20. studenog 2025. (list 258-261, 326-327 spisa), potvrdu o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena (list 262, 328 spisa), podnesak iz spisa Ovr-110/2024 (list 266-269 spisa), ugovor o puštanju tereta (list 270-281 spisa), dopis OFAC-a (list 283 spisa), licencu (list 286-292 spisa), upute za puštanje nafte (list 293- 296 spisa), dopis C&G International (list 297-300 spisa), dopis V (list 301-312 spisa), suglasnost (list 313-316 spisa), protokole o predanim količinama i protokole o uzimanju uzoraka i analiza (list 317-324 spisa), dopis Jadroagent (list 325 spisa).

4. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 dalje: ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i povratom iznosa kojeg je tuženik naplatio na temelju zadužnice kao sredstva osiguranja tuženikove tražbine naknade štete zbog nepoštivanja sankcija Sjedinjenih Američkih Država.

6. Iz zahtjeva za izravnu naplatu proizlazi da je tuženik 8. listopada 2025. podnio zahtjev Financijskoj agenciji za naplatu tražbine po zadužnici ovjerenoj po javnom bilježniku Vladimiru Marčinku OV-1783/2022 od 7. travnja 2022. Iz specifikacije tražbine u prilogu tog zahtjeva proizlazi da se zahtjev odnosi na naplatu tražbine po osnovi glavnice u iznosu od 709.800,00 USD (808.510,61 eura) i zateznih kamata koje teku na iznos od 354.900,00 USD od 31. srpnja 2023. i na iznos od 354.900,00 USD od 31. kolovoza 2023.

7. Iz prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (list 223 spisa) proizlazi da je tužitelj 16. listopada 2025. podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa na temelju tuženikovog zahtjeva za izravnu naplatu od 8. listopada 2025.

8. Iz zahtjeva za izravnu naplatu proizlazi da je tuženik 6. studenog 2025. podnio još jedan zahtjev Financijskoj agenciji za naplatu tražbine po istoj zadužnici. Iz specifikacije u prilogu tog zahtjeva proizlazi da se taj zahtjev odnosi na porez na dodanu vrijednost obračunat na troškove skladištenja nafte, i to u iznosu od 81.116,29 eura sa zateznim kamatama od 31. srpnja 2023. i u iznosu od 80.585,83 eura sa zateznim kamatama od 31. kolovoza 2023.

9. Iz prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (list 253 spisa) proizlazi da je tužitelj 13. studenog 2023. podnio taj prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa na temelju tuženikovog zahtjeva za izravnu naplatu od 6. studenog 2025.

10. Iz zaključka Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 3548/2025 od 20. studenog 2025. proizlazi da je tim zaključkom tužitelj upućen u roku od 15 dana od dostave prijepisa tog zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava tužitelja nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Vladimira Marčinka pod poslovnim brojem OV-1783/22, zbog razloga iz čl. 50. st. 1. t. 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) i čl. 50. st. 1. t. 9. OZ-a.

11. Tužitelj je 4. lipnja 2025. podnio tužbu kojom je zahtijevao od tuženika povrat predmetne zadužnice OV-1783/22. U tijeku postupka tužitelj je preinačio tužbu navodeći da je nakon podnošenja tužbe tuženik podnio zadužnicu na naplatu te da je došlo i do prijenosa novčanih sredstava s računa tužitelja na račun tuženika. Konačnim tužbenim zahtjevom postavljenom u podnesku predanom na ročištu od 26. siječnja 2026. tužitelj zahtijeva proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava tužitelja i njihov prijenos na račun tuženika, u postupku izravne naplate , pokrenutom kod Financijske agencije na temelju zadužnice OV-1783/2022 te da se tuženiku naloži platiti tužitelju iznos od 775.039,57 eura sa zateznim kamatama i iznos od 206.606,73 eura sa zateznim kamatama.

12. Sud je na ročištu od 26. siječnja 2026. rješenjem dopustio navedenu preinaku tužbe prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a jer je svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama. Ovo stoga, što je nakon podnošenja tužbe za predaju zadužnice tuženik tu istu zadužnicu predao Financijskoj agenciji na naplatu, nakon čega je došlo i do prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun tuženika. Prema tome, nakon podnošenja tužbe tuženik je prestao biti u posjedu zadužnice jer ju predao Financijskoj agenciji na naplatu. S obzirom na to da se radi o istoj zadužnici te da se spor tiče tuženikovog prava na naplatu te zadužnice, to je za končano rješenje odnosa između stranaka svrsishodno dopustiti preinaku tužbe. Na taj način između stranaka će se voditi samo jedan postupak u pogledu tuženikovog prava na naplatu zadužnice, dok bi u slučaju da preinaka nije dopuštena, tužitelj morao podnijeti novu tužbu pa bi se vodila dva odvojena postupka, a što nije svrsishodno.

13. Tužitelj je kao ovršenik podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sukladno odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a. Taj sud je zaključkom sukladno odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a u vezi s odredom čl. 210. st. 2. OZ-a uputio tužitelja na parnicu u roku od 15 dana od dostave zaključka.

14. Iz potvrde o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena (list 262 spisa) proizlazi da je zaključak Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ovr-3548/2025 od 20. studenog 2025. dostavljen tužitelju 6. prosinca 2025. Tužitelj je 16. prosinca 2025. podnio podnesak kojim je prvi put postavio tužbeni zahtjev za proglašenje predmetne pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (koju preinaku tužbe je sud tada dopustio na ročištu od 17. prosinca 2025.). Dakle, tužitelj je parnicu o tom zahtjevu pokrenuo u roku od 15 dana od dostave zaključka sukladno odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a.

15. U tijeku ovog parničnog postupka ovrha na temelju zadužnice je provedena na način da su novčana sredstava prenesena na račun tuženika. Tužitelj je sukladno odredbi čl. 56. st. 1. OZ-a ovlašten tužbenim zahtjevom zahtijevati vraćanje iznosa kojeg je tuženik neovlašteno stekao ovrhom.

16. Sukladno odredbi čl. 55. st. 3. OZ-a u vezi s odredom čl. 52. st. 5. OZ-a tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu.

17. Iz prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od 16. listopada 2025. i 13. studenog 2025. proizlazi da je tužitelj naveo iste razloge koje navodi i u ovom parničnom postupku. Odnosno, tužba se temelji na onim razlozima koje je tužitelj istaknuo u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zbog kojih je upućen na parnicu.

18. U postupku nije sporno da su tužitelj i tuženik sklopili ugovor br. 01/22 o skladištenju nafte u skladišnim instalacijama JANAF-a na Terminalu Omišalj. Ugovor je sklopljen 29. ožujka 2022.

19. Čl. 1. ugovora br. 01/22 određeno je da je predmet ugovora skladištenje nafte tužitelja u skladišnim instalacijama tuženika na Terminalu Omišalj u razdoblju od 15. travnja 2022. do 15. kolovoza 2022. Čl. 1. aneksa br. 1. ugovoru br. 01/22 od 6. lipnja 2022. izmijenjena je ta odredba na način da je ugovoreno razdoblje skladištenja od 15. travnja 2022. do 15. travnja 2025.

20. Čl. 17. ugovora tužitelj se obvezao tuženiku plaćati cijenu skladištenja nafte u iznosu od 2,10 USD/m3 mjesečno za kapacitet od 169.000 m3.

21. Čl. 18. st. 7. ugovora br. 01/22 određeno je da je tužitelj kao jamstvo za uredno plaćanje usluge skladištenja predati tuženiku zadužnicu u iznosu glavnice od 709.800,00 USD plativo u kunskoj protuvrijednosti koristeći srednji tečaj HNB-a na dan uplate uvećanom za pripadajuće zatezne kamate, naknade, troškove i izdatke po tom ugovoru.

22. Čl. 20. st. 1. ugovora br. 01/22 određeno je da su obje stranke suglasne kako će prilikom izvršavanja obveza po tom ugovoru poštivati sve primjenjive sankcije Ujedinjenih naroda i Europske unije (Međunarodne sankcije).

23. Čl. 20. st. 2. ugovora br. 01/22 određeno je da svaka stranka može suspendirati izvršenje bilo koje obveze iz ovog ugovora, ukoliko je takva obveza u suprotnosti s važećim Međunarodnim sankcijama, te je o istom bez odgode dužna pisanim putem obavijestiti drugu ugovornu stranu.

24. Čl. 25. ugovora br. 01/22 određeno je da se ugovor primjenjuje od 15. travnja 2022. do 15. kolovoza 2022. Ugovorne strane su suglasne da se ugovor automatski nastavlja za naredna razdoblja od tri mjeseca, osim ako jedna ugovorna strana pisanim putem 15 dana prije isteka ugovorenog razdoblja ne obavijesti drugu ugovornu stranu o otkazu ugovora. Čl. 3. aneksa br. 1 ugovoru br. 01/22 izmijenja je ova odredba na način da je ugovoreno kako se ugovor primjenjuje od 15. travnja 2022. do 15. travnja 2025. Ugovorne strane su suglasne da tijekom cijelog trajanja ugovora svaka ugovorna strana može jednostrano otkazati ovaj ugovor, bez navođenja bilo kakvog razloga, dostavom pisane obavijesti drugoj ugovornoj strani uz otkazni rok od četiri mjeseca. Aneksom je dodana odredba čl. 25. st. 5. ugovoru br. 01/22 kojom je ugovoreno da za vrijeme otkaznog roka, a najkasnije do njegovog isteka, tužitelj je dužan iz skladišnih instalacija tuženika izmjestiti svu naftu koja je na osnovu ugovora predana tuženiku na skladištenje, dok će u suprotnom snositi troškove koji mogu nastati kao posljedica činjenice da nafta nije bila pravovremeno izmještena sa skladištenja.

25. Nije sporno da su tužitelj, tuženik i Unicious S.A. 21. travnja 2022. sklopili ugovor br. TPA-1/22.

26. Čl. 2. st. 1. ugovora br. TPA-1/22 određeno je da je u skladu s ugovorom br. 01/22 sklopljenom između tužitelja i tuženika tužitelj obvezan predati tuženiku na skladištenje sirovu naftu koja je u vlasništvu Unicious S.A.

27. Čl. 3. ugovora br. TPA-1/22 određeno je da će tuženik otpustiti sirovu naftu tužitelju nakon što primi prethodnu suglasnost i pisane upute društva Unicious S.A.

28. Iz jamstva proizlazi da su tužitelj i JH dali jamstvo tuženiku 18. travnja 2022. u kojem su naveli da jamče kako tijekom izvršavanja ugovora sklopljenog između tužitelja, tuženika i Unicious S.A., tužitelj će poštivati sve primjenjive sankcije Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske i Europske Unije uključujući, ali ne ograničavajući se na trgovinska ograničenja u vezi sa sirovom naftom (Međunarodne sankcije) i jamči da sirova nafta dostavljena tuženiku radi skladištenja sukladno odredbama ugovora sklopljenog između tužitelja, tuženika i Unicious S.A te ugovora br. 01/22 nije ni na koji način pod Međunarodnim sankcijama. Tužitelj i JH bit će odgovorni za pridržavanje ovoj obvezi Unicious-a, te će u slučaju kršenja ove obveze od strane tužitelja ili Unicious-a, tužitelj i JH biti neograničeno i solidarno odgovorni pred svim državnim institucijama, kao i prema tuženiku za svu izravnu i neizravnu štetu, uključujući, ali ne ograničavajući se na štetu s osnove povrede ugleda, naknade troškova, itd., i daju svoju izričitu suglasnost da se zadužnica, koja će biti podnesena tuženiku sukladno čl. 18. st. 7. ugovora br. 01/22 koristi i kao sredstvo osiguranja za naknadu štete na koju se predmet odnosi.

29. Nije sporno da je tužitelj predao tuženiku zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika Vladimira Marčinka pod brojem OV-1783/2022 sukladno čl. 18. st. 7. ugovora br. 01/22., kao sredstvo osiguranja naplate tražbine u iznosu glavnice od 709.800,00 USD, uvećano za naknade, troškove i izdatke po ugovoru br. 01/22 i zatezne kamate.

30. Sukladno čl. 18. st. 7. ugovora br. 01/22 i jamstva kojeg su dali tužitelj i JH predmetna zadužnica je sredstvo osiguranja tuženikove tražbine po osnovi ugovorene naknade za skladištenje nafte i tražbine naknade štete u slučaju kršenja primjenjivih sankcija Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske i Europske u pogledu sirove nafte dostavljene tuženiku radi skladištenja.

31. U odnosu na tužiteljeve navode kako čl. 20. ugovora br. 01/22 govori samo o sankcijama Ujedinjenih naroda i Europske unije, a ne i o sankcijama Sjedinjenih Američkih država, valja istaknuti da je tužitelj jamstvom od 18. travnja 2022. izričito jamčio tuženiku i da će tužitelj i Unicious S.A. poštivati i sve sankcije Sjedinjenih Američkih država te je preuzeo obvezu prema tuženiku naknaditi mu svu štetu koja tuženiku nastane i u slučaju nepoštivanja sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Navedeno jamstvo je valjano i obvezuje tužitelja. Stoga, bez obzira na to što čl. 20. ugovora br. 01/22 zaista navodi samo sankcije Ujedinjenih naroda i Europske unije, predmetna zadužnica broj OV-1783/2022 je sukladno danom jamstvu i sredstvo osiguranja za tuženikovu tražbinu naknade štete nastale zbog nepoštivanja sankcija Sjedinjenih Američkih Država, bilo od strane tužitelja, bilo od strane Unicious S.A. kao vlasnika nafte koja je sukladno ugovoru br. 01/22 skladištena na tuženikovom Terminalu Omišalj.

32. Između stranaka nije sporno da je tuženiku sukladno ugovoru br. 01/22 predana sirova nafta na skladištenje i da je skladištena u tuženikovom Terminalu Omišalj, a to proizlazi iz potvrde o držanju nafte od 26. travnja 2022. koju je tuženik izdao. Nije sporno da se radi o nafti u vlasništvu Unicious S.A.

33. Nije sporno da je tužitelj 31. siječnja 2023. otkazao ugovor br. 01/22 sukladno odredbi čl. 25. st. 3. ugovora br. 01/22, kako je izmijenjena aneksom br. 1. Ugovor br. 01/22 prestao je istekom otkaznog roka od četiri mjeseca, dakle, 31. svibnja 2023. Nakon prestanka ugovora, dakle, od 31. svibnja 2023. pa nadalje, više ne postoji ugovorna obveza tužitelja plaćati naknadu za skladištenje.

34. Obveza tužitelja je sukladno čl. 25. st. 5. ugovora br. 01/22 najkasnije do isteka otkaznog roka preuzeti sirovu naftu koju je tuženik skladištio na Terminalu Omišalj, a obveza tuženika je predati tu naftu tužitelju.

35. Iz e-maila tužitelja od 22. svibnja 2023. poslanog tuženiku i dopisa tužitelja od istog datuma proizlazi da je tužitelj obavijestio tuženika kako će 24. svibnja 2023. u Terminal Omišalj doći brod MT Aquilla II te zatražio od tuženika da omogući ukrcaj predmetne sirove nafte na taj brod.

36. Iz dopisa tuženika od 22. svibnja 2023. proizlazi da je tim dopisom tuženik obavijestio tužitelja kako je spreman prihvatiti na ukrcaj cca. 137.954.915 neto kg nafte u brod MT Aquilla 2.

37. Iz dopisa tuženika od 26. svibnja 2023. proizlazi da je tuženik tim dopisom obavijestio tužitelja kako opoziva suglasnost izdanu 22. svibnja 2023. za ukrcaj cca. 137.954.915 neto kg nafte u brod MT Aquilla 2.

38. Iz e-maila od 26. svibnja 2023. proizlazi da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske poslalo taj e-mail tuženiku u kojem su naveli kako su danas (26. svibnja 2023.) održali sastanak s predstavnicima Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država na kojem im je izričito ukazano kako Sjedinjene Američke Države smatraju da je predmetna nafta u vlasništvu Unicious S.A. koja se nalazi u spremnicima tuženika sukladno ugovoru P-01/22 i ugovora TPA-1/22 pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. U e-mailu je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova navelo da ukazuju tuženiku kako će osobe za koje se utvrdi da na bilo koji način sudjeluju u aktivnostima kojima se svjesno provodi ili omogućuje kupnja , stjecanje, prodaja, transport ili marketing sankcionirane nafte, biti podvrgnute sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, te u slučaju da se ne prekinu sve aktivnosti povezane s transportom (ukrcaj na tanker) sankcionirane nafte, izgledno je da će tuženik, tužitelj, Unicious S.A, Aquilla 2, vlasnik broda Aquilla te Lučka kapetanija biti podvrgnute sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. U prilogu e-maila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavilo je tuženiku naftni demarš.

39. Iz naftnog demarša kojeg je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske proslijedilo tuženiku uz e-mail od 26. svibnja 2023. proizlazi da je to dopis Sjedinjenih Američkih Država poslan Ministarstvu Vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u kojem su naveli kako su doznali da se nafta za koju se sumnja da je iranskog podrijetla trenutno skladišti u objektima za skladištenje operatera za transport nafte JANAF u Omišlju nakon što je dostavljena u travnju 2022. brodom Okeanos. Naveli su i kako se kemijska svojstva sirove nafte u JANAF-ovom skladištu uvelike podudaraju sa svojstvima analizirane sirove nafte Forozan koja je naveo NIOC na svojim Internetskim stranicama te da je Unicious društvo za trgovinu naftom koje su Sjedinjene Američke Države u veljači 2023. godine uvrstile na popis kao društvo koje svjesno sudjeluje u prodaji nafte i petrokemijskih proizvoda iranskog podrijetla. Naveli su i kako traže da Vlada Republike Hrvatske prenese Delta Oil i Janaf da ako ijedna strana planira prodati predmetnu naftu, potiču se Delta Oil i JANAF da s Uredom za nadzor strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) podijele svoje detaljne planove i uključe sve relevantne strane i podatke o plaćanju. OFAC može pregledati prijedlog i razmotriti pisana jamstva u vezi sa zbrinjavanjem predmetne nafte.

40. Iz zahtjeva za pregovore o mirnom rješenju spora proizlazi da su tužitelj, tuženik i Euronova Energies SA zajednički sastavili taj dopis 1. rujna 2023. i poslali ga Unicious S.A. U dopisu su naveli kako postoje ozbiljni navodi i da su u posjedu vjerodostojnih dokaza o podrijetlu predmetne sirove nafte, a prvenstveno navod da je ona iranskog podrijetla i da E zastupa interese iranske države . Naveli su i da trenutno postoji više od milijun eura neplaćenih naknada za skladištenje .

41. Iz e-maila Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) od 26. lipnja 2024. proizlazi da su u tom e-mailu naveli kako potvrđuju da neće tražiti izricanje sankcija ili poduzimati sankcijske mjere protiv JANAF-a isključivo u vezi s puštanjem tereta naftnih derivata, za koji se vjeruje da je iranskog podrijetla i trenutno se nalazi na terminalu Omišalj u Republici Hrvatskoj za društvo Unicious, u skladu s ugovorom o puštanju tereta koji su JANAF i Unicious sklopili 25. lipnja 2024. Naveli su i kako se ova potvrda temelji na razumijevanju da će teret biti korišten isključivo za naknadne aktivnosti koje je vlada SAD-a odobrila u skladu s OFAC-ovom licencom MUL-2024-1229445-1.

42. Iz licence broj MUL-2024-1229445-1 proizlazi da ju je izdao Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) i kojom se odobrava sudjelovanje u svim inače zabranjenim transakcijama koje su uobičajeno povezane i potrebne za kupnju određenog tereta naftnih derivata od strane društva Vitol S.A., u smislu tereta naftnih derivata koji je od 20. svibnja 2024. u posjedu Unicious, subjekta koji je blokiran u skladu s odjeljkom 1(a)(iii) Izvršnog naloga 13846, te za koji se vjeruje da je iranskog podrijetla i koji se trenutno nalazi na terminalu Omišalj u Republici Hrvatskoj, uključujući transport i iskrcavanje tereta, provedbu i obradu plaćanja u vezi s kupnjom tereta te pregovaranje i sklapanje ugovora u vezi s teretom.

43. Iz ugovora o puštanju tereta proizlazi da su taj ugovor sklopili Unicious S.A. i tuženik 25. lipnja 2024. Točkom 3. i 4. tog ugovora određeno je da tuženik pristaje pustiti sirovu naftu Uniciousu u skladu s uputama Uniciousa za puštanje sirove nafte kupcu.

44. Iz e-maila Uniciousa od 27. lipnja 2024. poslanog tuženika proizlazi da je Unicious uputio tuženika da odmah pusti sirovu naftu kupcu C & G International, a iz e-maila tuženika od 27. lipnja 2024. proizlazi da je tuženik poslao taj e -mail Unicious- u i u njemu naveo kako potvrđuje da će tuženik u skladu s uputama društva Unicious odmah pustiti sirovu naftu opisanu u ugovoru o puštanju tereta kupcu C & G International.

45. Iz e-maila C & G International od 27. lipnja 2024. proizlazi da su u njemu naveli kako su 27. lipnja 2024. kupili od Unicious 137.954.915 kg sirove nafte i prodali istu količinu društvu Vitol S.A.

46. Iz dopisa tuženika od 27. lipnja 2024. naslovljenog na V. proizlazi da je tuženik naveo kako je spreman izvršiti prekrcaj nafte 137.954.915 kg neto mješavine sirove nafte na brod M/T Samsara.

47. Iz potvrde Jadroagent d.d. od 30. lipnja 2024. proizlazi da je to društvo izvozno ocarinilo predmetnu naftu.

48. Prema tome, tuženik nije predao naftu tužitelju kada je to tužitelj zatražio 22. svibnja 2023. uslijed prestanka ugovora br. 01/22, već je predao naftu krajem lipnja 2024. U tom razdoblju od 13 mjeseci nafta se nalazila na tuženikovom skladištu u Terminalu Omišalj.

49. Tuženik je naplatio zadužnicu OV-1783/22 radi ostvarenja njegove tražbine na naknadu štete koja se sastoji u troškovima skladištenja predmetne nafte u navedenom razdoblju nakon prestanka ugovora.

50. Tužitelj i tuženik svoje odnose su uredili ugovorom br. 01/22 , ugovorom br. TPA-1/22 i jamstvom koje je tužitelj dao tuženiku. Tužitelj se jamstvom obvezao da će i on i društvo Unicious poštivati primjenjive sankcije, između ostalog i sankcije Sjedinjenih Američkih Država, u pogledu predmetne nafte koja je predana tuženiku na skladištenje u Terminalu Omišalj. Tužitelj je preuzeo obvezu da će u slučaju kršenja ove obveze od strane tužitelja ili Ea, tužitelj biti neograničeno odgovoran tuženiku za svu izravnu i neizravnu štetu koja nastane tuženiku.

51. Da bi postojala tuženikova tražbina na naknadu štete prema tužitelju, tj. da bi postojala tužiteljeva odgovornost prema tuženiku za štetu u vidu troškova skladištenja nafte, mora se raditi o tome da su tužitelj ili Unicious S.A povrijedili svoju obvezu da će u pogledu predmetne nafte postupati u skladu sa sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Odnosno, tužitelj će odgovarati za štetu samo onda ako su on ili Unicious S.A. stvarno i postupili protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država u pogledu predmetne nafte, dakle, ako je ta nafta stvarno bila iranskog podrijetla.

52. Društvo Unicious S.A se nalazi na popisu sankcioniranih subjekata Sjedinjenih Američkih Država od veljače 2023. godine, kako to proizlazi iz naftnog demarša koje su Sjedinjene Američke Državne poslale Ministarstvu za vanjske i europske poslove Republike Hrvatske.

53. Međutim, sama činjenica što je Unicious S.A. na popisu sankcioniranih subjekata Sjedinjenih Američkih Država ne znači još i postupanje protivno primjenjivim sankcijama u pogledu predmetne nafte koja se nalazila na skladištu u Terminalu Omišalj. Tužitelj je jamstvom jamčio da sirova nafta dostavljena tuženiku radi skladištenja sukladno odredbama ugovora sklopljenog između tužitelja, tuženika i Unicious S.A te ugovora br. 01/22 nije ni na koji način pod Međunarodnim sankcijama , a kako je to izričito navedeno u jamstvu. Dakle, za postojanje tužiteljeve odgovornosti za štetu mora se raditi o tome da je upravo predmetna sirova nafta na skladištu u Terminalu Omišalj pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, a nije dovoljno samo to da je subjekt Unicious S.A. pod sankcijama. Sama činjenica što su Sjedinjene Američke Države u veljači 2023. godine stavile Unicious S.A. na svoj popis sankcioniranih subjekata ne znači nužno da je i predmetna nafta isporučena na skladište tuženika u Terminalu Omišalj u travnju 2022. godine bila iranskog podrijetla .

54. Iz komunikacije s nadležnim tijelima Sjedinjenih Američkih Država ne proizlazi niti da su Sjedinjene Američke Države na razini izvjesnosti utvrdile da se radi o nafti iranskog podrijetla. U naftnom demaršu Sjedinjene Američke Države su navele kako se za predmetnu naftu sumnja da je iranskog podrijetla te da se njezina kemijska svojstva uvelike podudaraju sa svojstvima analizirane sirove nafte Forozan koja je naveo NIOC na svojim Internetskim stranicama. U e-mailu od 26. lipnja 2024. Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) je naveo da se za naftu vjeruje da je iranskog podrijetla. U licenci broj broj MUL-2024- 1229445-1 OFAC je također naveo da se za naftu vjeruje da je iranskog podrijetla. Prema tome, Sjedinjene Američke Države su za predmetnu naftu izrazile sumnju da se radi o nafti iranskog podrijetla, a nisu to izvjesno i utvrdile. Samo na temelju sumnje Sjedinjenih Američkih Država ne može se nedvojbeno utvrditi da su u pogledu predmetne nafte tužitelj ili Unicious S.A. postupali protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, odnosno da je nafta zaista iranskog podrijetla. Samo na temelju sumnje ne može se nedvojbeno utvrditi da je tužitelj povrijedio svoju obvezu prema tuženiku da će on i Unicious S.A. poštivati važeće sankcije u pogledu predmetne nafte, već je navedenu sumnju trebalo i potvrditi, dakle, izvjesno i utvrditi da se radilo o nafti iranskog podrijetla.

55. Iz potvrde o podrijetlu (list 165-166 spisa) proizlazi da se radi o potvrdi koju je izdala Malezijska gospodarska komora 20. ožujka 2022. U toj potvrdi navedeno je da se radi o malezijskoj mješavini sirove nafte (točka 7. potvrde), da je luka ukrcaja Johor, Malezija, plovilo je motorni tanker Okeanos te luka iskrcaja Omišalj, Republika Hrvatska (točka 4. potvrde). U potvrdi je također navedeno kako je izvoznik izjavio da je sva roba proizvedena ili prerađena u Maleziji za robu koja se izvozi u Omišalj, Republika Hrvatska (točka 10. potvrde). U točki 11. potvrde Malezijska gospodarska komora po potpisniku rukovoditelju VH potvrdila je na temelju izvršene kontrole da je izjava izvoznika točna. Prema tome, nadležno tijelo Malezije provelo je kontrolu i izdalo potvrdu o podrijetlu u kojoj su naveli da se radi o nafti malezijskog podrijetla (malezijska mješavina sirove nafte).

56. Iz potvrde o podrijetlu Hrvatske gospodarske komore (list 169-170 spisa) proizlazi da je Hrvatska gospodarska komora izdala tu potvrdu 1. srpnja 2024. za pošiljatelja robe Vitol S.A. (kupac predmetne nafte kojem je tuženik u konačnici predao naftu krajem lipnja 2024). U toj potvrdi Hrvatska gospodarska komora navela je da se radi o izvoznoj mješavini sirove nafte (točka 6. potvrde) i da je zemlja podrijetla nafte Malezija (točka 3. potvrde). Na dnu potvrde navedeno je kako potpisano nadležno tijelo (dakle, Hrvatska gospodarska komora) potvrđuje da je prethodno opisana roba podrijetlom iz zemlje navedene u polju 3. (dakle, Malezija).

57. Prema tome, nadležno tijelo Malezije je za predmetnu sirovu naftu koja je tankerom Okeanos dovezena na skladište tuženika u Terminalu Omišalj potvrdom od 20. ožujka 2022. potvrdilo da se radi o mješavini sirove nafte malezijskog podrijetla. Također, nakon što je tuženik u konačnici pustio tu istu naftu kupcu Vitol S.A. krajem lipnja 2024., Hrvatska gospodarska komora je potvrdom o podrijetlu od 1. srpnja 2024. potvrdila da se radi o mješavini sirove nafte, zemlja podrijetla Malezija. Dakle, nakon cjelokupne komunikacije koju je tuženik vodio sa tijelima Sjedinjenih Američkih Država (OFAC-om), Hrvatska gospodarska komora je za predmetnu naftu potvrdom od 1. srpnja 2024. potvrdila da se radi o sirovoj nafti podrijetlom iz Malezije.

58. Uzimajući u obzir da je nadležno tijelo Malezije potvrdilo da se radi o nafti malezijskog podrijetla te da je i Hrvatska gospodarska komora izdala potvrdu o podrijetlu u kojoj je potvrdila da je zemlja podrijetla Malezija, dok su vlasti Sjedinjenih Američkih Država samo navele da postoji sumnja da je nafta iranskog podrijetla (a što nije utvrđeno na razini izvjesnosti), to se ne može na potrebnoj razini izvjesnosti utvrditi da je nafta zaista iranskog podrijetla, odnosno da su tužitelj ili Unicious S.A . u pogledu predmetne nafte zaista postupili protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Tuženik je sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a dužan na razini izvjesnosti dokazati da je tužitelj povrijedio svoju obvezu, dakle, da je nafta bila iranskog podrijetla, a samo izražavanje sumnje vlasti Sjedinjenih Američkih Država o tome, bez stvarnog nedvojbenog utvrđivanja da je nafta zaista iranskog podrijetla te uz postojanje navedenih potvrda o malezijskom podrijetlu nafte, nije dostatno za takav zaključak. Zbog toga ne postoji povreda obveze tužitelja u vidu postupanja protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država pa ne postoji niti tuženikova tražbina naknade štete koja se odnosi na troškove skladištenja nafte nakon prestanka ugovora.

59. U odnosu na tuženikove navode kako su ga Sjedinjene Američke Države i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske obavijestili da će biti stavljen pod američke sankcije ako ne prestane s aktivnostima na transportu predmetne nafte valja istaknuti da je odnos tužitelja i tuženika uređen ugovorima koje su sklopili (ugovor br. 01/22 i TPA-1/22) i jamstvom. Tužiteljeva obveza prema tuženiku je ona koju je preuzeo predmetnim pravnim poslovima. Dakle, da bi postojala tužiteljeva odgovornost za štetu mora se raditi o tome da je tužitelj ili Unicious S.A. stvarno postupio protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država u pogledu predmetne nafte, tj. da je nafta na skladištu u Terminalu Omišalj stvarno iranskog, a ne malezijskog podrijetla. Kako je već obrazloženo, sama sumnja vlasti Sjedinjenih Američkih Država da je nafta iranskog podrijetla, uz postojanje potvrde o podrijetlu nadležnog tijela Malezije koje je potvrdilo da je nafta malezijskog podrijetla, ne znači nedvojbeno utvrđenje da je nafta stvarno bila iranskog podrijetla. To što bi Sjedinjene Američke Države svojom odlukom eventualno stavile tuženika na popis sankcioniranih subjekata ne stvara odgovornost tužitelja za štetu u vidu troškova skladištenja nafte, već odgovornost tužitelja za štetu može postojati samo ako je zaista i povrijedio svoju obvezu poštivanja sankcija Sjedinjenih Američkih Država, dakle, ako je nafta zaista iranskog podrijetla.

60. Niti iz zahtjeva za pregovore o mirnom rješenju spora na koji se tuženik poziva ne proizlazi da su tužitelj ili Unicious S.A. postupili protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država u pogledu predmetne nafte pa da bi postojala tužiteljeva odgovornost za štetu. To je dopis kojima tužitelj i tuženik zajednički predlažu rješenje spornih pitanja s Unicious S.A., ali to nije dokaz da je nafta zaista bila iranskog podrijetla i da su tužitelj ili Unicious S.A. u pogledu predmetne nafte zaista postupili protivno sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

61. Sud je odbio tužiteljev prijedlog za saslušanjem stranaka predloženih na okolnost korespondencije s državnim tijelima u vezi predmetnih sankcija te dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem svjedoka JH predloženog na okolnost korespondencije s državnim tijelima i na okolnost zašto je potpisao jamstvo , sukladno odredbi čl. 292. st. 4. ZPP-a jer nisu bili važni za odluku. Saslušanje stranaka i svjedoka nije potrebno jer se u spisu nalazi pisana korespondencija s državnim tijelima pa prema tome nije potrebno saslušavati stranke i svjedoke o tome. Također, u spisu se nalazi jamstvo u pisanom obliku, a niti jedna stranka ne dovodi u pitanje sadržaj jamstva, te saslušanje svjedoka o tome zbog kojih razloga je potpisao jamstvo ne predstavlja utvrđivanje odlučnih činjenica u ovom postupku.

62. Sud je odbio tuženikov prijedlog za priklapanjem spisa ovog suda Ovr- 110/24 te P-1741/23 i P-2211/24 sukladno odredbi čl. 292. st. 4. ZPP-a jer nisu bili važni za odluku. Iz spisa Ovr-110/24 su na ročištu od 17. prosinca 2025. pribavljene sve isprave na koje se tuženik pozivao u prilog svojih tvrdnji te samo priklapanje cijelog spisa nije potrebno za donošenje odluke. U odnosu na spis P-1741/23 tuženik navodi da je Unicious S.A. podnio tužbu protiv tuženika i tužitelja iz ovog postupka kojom traži naknadu štete u iznosu 7.413.790,50 USD. Tuženik ne navodi niti jednu konkretnu ispravu koju predlaže kao dokaz iz tog spisa. Sama činjenica što je vlasnik nafte podnio tužbu protiv tužitelja i tuženika za naknadu štete nije odlučna činjenica u ovom postupku. U odnosu na spis P-2211/24 tuženik navodi da je društvo Jadeagle Petrochemical Co. Ltd, Flat 6 5/F BLK B Hay Wah Building 72-86 Lockhart Rd, Wanchai, Hong Kong, NR Kina podnijelo tužbu kojom od svih sudionika prodaje sporne nafte u lipnju 2024. godine, uključujući tuženika i tužitelja iz ovog predmeta, solidarno potražuje naknadu štete u koju je uključen i iznos koji je predmet tužbenog zahtjeva Uniciousa u postupku poslovni broj P-1741/2023, tvrdeći da je to društvo, a ne društvo Unicious S.A., vlasnik sporne nafte. Niti ovdje tuženik ne navodi bilo kakvu ispravu iz tog spisa koju predlaže kao dokaz. Također, i u ovom slučaju sama činjenica što je subjekt koji tvrdi da je vlasnik nafte podnio tužbu protiv tužitelja i tuženika za naknadu štete nije odlučna činjenica u ovom postupku.

63. Kako ne postoji i nije nikada niti nastala tuženikova tražbina za naknadu štete prema tužitelju zbog povrede obveze poštivanja sankcija Sjedinjenih Američkih Država u vidu troškova skladištenja nafte nakon prestanka ugovora, a radi ostvarenja koje je tuženik predao zadužnicu OV-1783/22 na naplatu, to je ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a. Tuženik na temelju te zadužnice nije ovlašten tražiti ovrhu protiv tužitelja jer ne postoji tražbina radi osiguranja koje je ta zadužnica dana.

64. Zbog toga su pljenidba i prijenos na temelju te zadužnice nedopušteni, a tuženik je dužan vratiti i sve iznosi koji su u ovršnom postupku preneseni na račun tuženika sukladno odredbi čl. 56. st. 1. OZ-a.

65. Iz specifikacije izvršenja osnova za plaćanje OV-1783/22-11 od 8. prosinca 2025. (list 329 spisa) proizlazi da je 8. prosinca 2025. s računa tužitelja na račun tuženika prenesen iznos od 775.039,57 eura, na temelju zahtjeva za izravnu naplatu od 8. listopada 2025.

66. Iz specifikacije izvršenja osnova za plaćanje OV-1783/22 NSD od 8. siječnja 2026. (list 337 spisa) proizlazi da je 7. siječnja 2026. s računa tužitelja na račun tuženika prenesen iznos od 206.606,73 eura, na temelju zahtjeva za izravnu naplatu od 6. studenog 2025.

67. Navedene iznose tuženik je dužan vratiti tužitelju sukladno odredbi čl. 56. st. 1. OZ-a.

68. Odredbom čl. 56. st. 3. OZ-a propisano je da na novčane iznose iz st. 1. tog članka ovršenik ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novčana sredstva iz njegove imovine . Sukladno navedenoj odredbi, zatezne kamate teku od dana kada su u ovršnom postupku sredstava prenesena na račun tuženika, a to znači da zatezne kamate teku na iznos od 775.039,57 eura od 8. prosinca 2025. i na iznos od 206.606,73 eura od 7. siječnja 2026. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

69. Tuženik je izgubio parnicu pa je dužan nadoknaditi parnične troškove tužitelju sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tužitelju uzeti su u obzir samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 – dalje: Tarifa) sukladno odredbi čl. 155. ZPP-a.

70. O troškovima postupka odlučeno je prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake radnje. U stadiju postupka od podnošenja tužbe pa do predaje tužiteljevog podneska od 16. prosinca 2025. vrijednost predmeta spora je 623.397,15 eura koju je tužitelj naznačio u tužbi. Od podneska od 16. prosinca 2025. pa do predaje podneska na ročištu od 26. siječnja 2026. vrijednost predmeta spora je 775.039,57 eura, a od 26. siječnja 2026. pa do okončanja postupka vrijednost predmeta spora je 981.646,30 eura.

71. O troškovima postupka odlučeno je u granicama zahtjeva konačno postavljenog u troškovniku, kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP- a.

72. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 9.378,00 eura prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, sastava podneska od 26. rujna 2025. u iznosu od 9.378,00 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, sastava podneska od 16. prosinca 2025. u iznosu od 10.824,00 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, sastava podneska predanog na ročištu od 26. siječnja 2026. u iznosu od 50,00 eura prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, za zastupanje na ročištu od 21. listopada 2025. u iznosu od 9.378,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, zastupanje na ročištu od 17. prosinca 2025. u iznosu od 10.824,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, zastupanje na ročištu od 26. siječnja 2026. u iznosu od 12.384,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, što ukupno iznosi 62.216,00 eura Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 15.554,00 eura i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 eura, u kojem iznosu ju je tužitelj zatražio, pa ukupni priznati troškovi iznose 78.101,81 eura.

Zagreb, 12. ožujka 2026.

Sudac

Goran Iskra

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

tužitelju po punomoćniku

tuženiku po punomoćniku