Poslovni broj: Pn-2744/2022-22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Maragunić, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužiteljice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. veljače 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Josipa Savića, odvjetnika, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 12. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.360,05 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 1.863,89 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 24. listopada 2022. navodi da je 18. rujna 2020. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu da je prouzrokovala KG kao vozačica vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje da je bilo osigurano kod tuženika, a da je u istoj prometnoj nezgodi tužiteljica zadobila tjelesne ozljede kao vozačica vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Navodi da je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega da joj je pružena liječnička pomoć. Smatra da joj pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu. Navodi da joj je tuženik nakon podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku isplatio nesporni iznos naknade štete od 11.000,00 kuna / 1.459,95 EUR te uzimajući u obzir navedenu isplatu, tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade za neimovinsku štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 796,34 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. srpnja 2022. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost. Osporava visinu tužbenog zahtjeva i tijek zakonskih zateznih kamata te smatra da je isplaćenim iznosom od 11.000,00 kuna / 1.459,95 EUR u cijelosti izmirio svoje obveze prema tužiteljici te predlaže sudu da tužiteljicu odbije u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, u podnesku od 16. siječnja 2026. (listovi 51-53 spisa), s obzirom na rezultate provedenog vještačenja tužiteljica smatra da joj s osnove neimovinske štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu pripada pravo na novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 2.820,00 EUR, umanjeno za nesporni iznos naknade koji joj je tuženik isplatio nakon podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku u iznosu od 1.360,05 EUR, slijedom čega u istom podnesku specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od ukupno 1.360,05 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. srpnja 2022. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška.

4. Po primitku podneska tužitelja od 16. siječnja 2026., koji je tuženik zaprimio 23. siječnja 2026., tuženik se nije protivio preinaci tužbe.

5. Sud je rješenjem dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužiteljice od 16. siječnja 2026. nakon provedenog medicinskog vještačenja s obzirom da prije nalaza i mišljenja vještaka tužiteljica nije mogla imati potpuna saznanja. Dakle, radi se o okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a koje su odlučne i pravno relevantne, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti, imajući u vidu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP).

Stoga je odlučeno kao u rješenju.

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u potvrdu RH, MUP, PU zagrebačka, II PPP Zagreb, Klasa: 211-04/20-P/22989, Urudžbeni broj: 511-19-45/06- P-2159-4/2020 od 20. rujna 2020. (listovi 6-7 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 8-13 spisa), odštetni zahtjev poslan mailom 15. srpnja 2022. (listovi 14-19 spisa), dopis tuženika od 18. srpnja 2022. (list 20 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgije prof.dr.sc. Žarku Rašiću, prim. dr. med. (listovi 45-46 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

8. Među strankama nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja - prometne nezgode od 18. rujna 2020., koju je skrivilo vozilo osiguranice tuženika, kao i da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede u svezi kojih joj je nastala neimovinska šteta i nenovčana imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom.

9. Nadalje, među strankama nije sporno da je u mirnom postupku, povodom tužiteljičinog odštetnog zahtjeva od 15. srpnja 2022. (listovi 14-19 spisa), tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade s osnove pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć u ukupnom iznosu od 1.459,95 EUR.

10. S obzirom da je među strankama tijekom postupka bilo sporno pripada li tužiteljici pored isplaćene nesporne naknade pravo na isplatu daljnjeg iznosa naknade s osnove pretrpljene neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, to je radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenih zahtjeva tijekom postupka provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku kirurgije prof.dr.sc. Žarku Rašiću, prim. dr. med., iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja (listovi 45-46 spisa) u bitnom proizlazi da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju od 18. rujna 2020. zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice, natučenje leđa i natučenja lijevog ramena i područja lijevog kuka. Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, vještak nalazi da su kod tužiteljice u štetnom događaju zaostale trajne posljedice, smanjenje životne aktivnosti od 2%. Tužiteljica je pretrpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg još 42 dana. Nadalje, vještak je mišljenja da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana, a manjeg intenziteta u trajanju kumulativno 20 dana. Tužiteljici je tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno te još 7 dana 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i sl. Liječenje je završeno nakon provedene fizikalne terapije 24. studenog 2020.

11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka specijalista kirurgije prof.dr.sc. Žarku Rašiću, prim. dr. med., budući je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, a da niti tužiteljica niti tuženik nisu stavili prigovor.

12. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužiteljici u svezi u štetnom događaju zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpjela bolove i strah, uslijed čega je došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2%, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je tužiteljici nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO)), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici za nastalu neimovinsku štetu. Nadalje, ovaj sud je imao u vidu i uzeo u obzir izmijenjene kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2. sjednica Građanskog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. Su-IV-47/2020), kao što je uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020., odnosno prije donošenja predmetne presude (tako i odluka Ustavnog suda RH U-III-7796/2014 od 11. veljače 2016., presuda ŽS Zagreb posl. br. Gž-4493/2024-2 od 6. svibnja 2025.) obzirom je prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa inflacije od srpnja 2020. do srpnja 2025. (list 50 spisa) iznosila 31,9%.

13. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpjela tužiteljica te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je tužiteljica bila izložena tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, kao i prirodu trajnih posljedica koje su kod tužiteljice zaostale zbog ozljeđivanja u štetnom događaju, kao i životnu dob tužiteljice (rođena 1978.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO- a, sud je tužiteljici utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.712,00 EUR.

14. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega i to kroz razdoblje od 10 dana po 2 sata dnevno te još 7 dana 1 sat dnevno (ukupno 27 sati). Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani, visinu naknade, uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima tužiteljica živi po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 4,00 EUR, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, dakle tužiteljici za potrebnih 27 sati tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je novčana naknada u iznosu od 108,00 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

15. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 2.712,00 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 108,00 EUR, odnosno sveukupno 2.820,00 EUR.

16. Budući nije sporno da je tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužiteljici s navedenih osnova isplatio nesporni iznos naknade od ukupno 1.459,95 EUR, to je tužiteljici dosuđen daljnji iznos naknade od ukupno 1.360,05 EUR, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.).

17. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. u vezi sa st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09. i 96/13., dalje: ZOOP), odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtijeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). Uz navedeno, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. ZOOP-a, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku od 30 dana kod neimovinske štete, a u roku od 14 dana kod imovinske štete i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

18. Budući nije sporno da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete (listovi 18-19 spisa), kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen 15. srpnja 2022. (navedeno tuženik nije osporio, a isto proizlazi i iz e-mail korespondencije s lista 14 spisa), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama.

19. S obzirom da je tuženik povodom tog zahtjeva isplatio tužiteljici nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.459,95 EUR (čime neimovinska i imovinska šteta tužiteljici nije u cijelosti naknađena), to tužiteljici pripada pravo na isplatu zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako u dijelu koji se odnosi na naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu tako i u odnosu na naknadu za nenovčanu imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete u iznosu od 1.360,05 EUR zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 15. srpnja 2022. do isplate.

20. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.), a za razdoblje od 29. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/2022. i 155/23.).

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP).

22. Tužiteljici su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28-100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav 2 podneska (30. ožujka 2023. i 16. siječnja 2026.), prema Tbr. 8/1-po 100 bodova, za zastupanje na 2 ročišta (22. studenog 2023. i 5. veljače 2026.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova, za zastupanje na ročištu 28. kolovoza 2025., prema Tbr. 9/5- 25 bodova te za sastav podneska od 13. prosinca 2023., prema Tbr. 8/1-25 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 650 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.625,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu 13,27 EUR, zatraženi trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 26,54 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 199,08 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužiteljici iznosi 1.863,89 EUR (toč. II/ izreke).

23. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužiteljici na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

24. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za sastav podnesaka od 24. listopada 2022., jer nije bio potreban za vođenje predmetne parnice. Tužiteljici nije priznat niti zatraženi trošak za zastupanje na ročištu 12. srpnja 2023., jer isto nije bilo održano zbog štrajka državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima.

25. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio predmetni spor, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. III/ izreke).

U Zagrebu 12. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ivana Marangunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku