Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-1436/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jadranki Nižić - Peroš, u pravnoj stvari tužitelja LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Kvartuču, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dajani Bjedov, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave održane dana 22. siječnja 2026., u nazočnosti tužitelja i tuženika te punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

“I. Nalaže se tuženici TB (n. TB), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude sklopi sa tužiteljem GB (n. LB), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ugovor sljedećeg sadržaja: TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao pravna sljednica pok. ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s jedna strane kao prenositeljica (u tekstu i kao: Prenositeljica) i LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s druge strane kao stjecatelj (u tekstu i kao: Stjecatelj) sklapaju u Zadru sljedeći

UGOVOR O UREĐENJU MEĐUSOBNIH ODNOSA

Članak 1. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je između prenositeljičinog pok. oca ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupca i stjecatelja VB, kao prodavatelja, sklopljen Ugovor o kupoprodaji nekretnine, ovjeren po javnom bilježniku Darija Grigillo-Ramljak iz Zadra, Dalmatinskog sabora 5, broj: OV-7524/09, od 11.09.2009.g. (dalje: Ugovor o kupoprodaji).

Članak 2. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je predmet Ugovora o kupoprodaji čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 427 m2 kao i da je odredbom članka 4. Ugovora o kupoprodaji kupac ĐB se obvezao kada i ako to bude moguće, u skladu s prostornim planovima i važećim propisima, ishoditi parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o trošku kupca, na način da se “prostor iza kuće“, odnosno dio sjeverno i sjeveroistočno od kuće koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odvoji i pripoji na zahtjev prodavatelja čest. zem. [katastarska čestica] ili 733/6, obje k. o. [katastarska općina], dijeleći na taj način navedenu nekretninu crtom paralelnom sa sjeveroistočnim pročeljem kuće, koja crta je od spomenutog pročelja udaljena 2,0 m te utvrđena sukladno katastarskoj skici od 22. siječnja 2007.g. po geodetskoj poslovnici GEO-AXA iz Zadra i koja skica predstavlja sastavni dio Ugovora o kupoprodaji, sve uz obvezu kupca ĐB da besplatno ustupi taj dio nekretnine prodavatelju ČB ili osobi koju ovaj odredi.

Članak 3. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je sukladno čl. 4. Ugovora o kupoprodaji izvršena parcelacija k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je formirana u zemljišnim knjigama i katastru novonastala k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 161 m2, a koja nekretnina je predmet ovog Ugovora (dalje: predmetna nekretnina).

Članak 4. Ugovore strane suglasno utvrđuju da je od dana sklapanja Ugovora o kupoprodaji pa do provedbe parcelacije i formiranja novonastale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupac ĐB preminuo te s obzirom da je istog na predmetnoj nekretnini naslijedila prenositeljica TB, to ista imajući u vidu odredbu čl. 129. zakona o nasljeđivanju, potpisom ovog Ugovora ispunjava obvezu preuzetu od njezinog oca člankom 4. Ugovora o kupoprodaji, a sve u cilju formalnopravnog prenošenja prava vlasništva navedene nekretnine na stjecatelja LB u čijem se posjedu ista nekretnina nalazi.

Članak 5. Potpisom ovog ugovora TB prenosi bez naknade na stjecatelja LB pravo vlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 161 m2.

Članak 6. Prenositeljica TB ovlašćuje stjecatelja LB da bez njenog daljnjeg pitanja ili odobrenja u zemljišnim knjigama nadležnog suda ili drugim javnim očevidnicima i registrima u odnosu na nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 161 m2 zatraži ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za cijelo (1/1). Članak 7. Ugovorne strane u znak prihvaćanja prava i obveza iz ovog Ugovora, isti vlastoručno potpisuju.

II. Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi troškove predmetnog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinacijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.”

II. Utvrđuje se da je tužitelj LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 161 m2, što je tuženica TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužna priznati i trpjeti te da tužitelj na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, zatraži i ishodi u zemljišnim knjigama prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženice, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 3.606,18 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinacijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 28. srpnja 2021. navodi da je tužena uknjižena kao vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok se ista ne nalazi u posjedu spomenute nekretnine niti ista nekretnina predstavlja njezino stvarno vlasništvo. U nesmetanom posjedu predmetne nekretnine nalazi se upravo tužitelj i to temeljem dogovora između oca tuženice, pok. ĐB i pok. VB, strica tužitelja. Odredbom čl. 4. Ugovora o kupoprodaji prednik tuženice odnosno njezin otac, pok. ĐB kao kupac se obvezao kada to bude moguće ishoditi parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o svom trošku na način da se “prostor iza kuće“, odnosno dio sjeverno i sjeveroistočno od kuće koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odvoji i pripoji na zahtjev prodavatelja odnosno pok. VB čest. zem. [katastarska čestica] ili 733/6, obje k. o. [katastarska općina], dijeleći na taj način navedenu nekretninu crtom paralelnom sa sjeveroistočnim pročeljem kuće, koja crta je od spomenutog pročelja udaljena 2,0 m te utvrđena sukladno katastarskoj skici od 22. siječnja 2007. po geodetskoj poslovnici GEO-AXA iz [adresa] i koja skica predstavlja sastavni dio Ugovora o kupoprodaji, sve na način da prednik tuženice pok. ĐB kao kupac besplatno ustupi taj dio nekretnine prodavatelju pok. VB ili osobi koju ovaj odredi. Radi se o tome da prostor opisan člankom 4. Ugovora o kupoprodaji predstavlja dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 161 m2, koji dio je je zapravo ostao u posjedu tužitelja odnosno njegova prednika pok. VB, i nije bio stvarni predmet kupoprodaje te se taj dio nekretnine trebao, kada se za to stvore uvjeti, parcelirati uz obvezu kupca odnosno prednika tuženice da tako novoformiranu nekretninu besplatno prenese u vlasništvo tužitelju. Vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio je otac tuženika pok. SB, dok je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio njegov brat pok. VB. Navedena braća su se podijelila na način da je dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je predmet ove tužbe pripao SB odnosno kasnije njegovu sinu GB, ovdje tužitelju, zbog čega je u Ugovoru o kupoprodaji upravo ugovoreno da će se taj dio nakon parcelacije besplatno ustupiti VB ili osobi koju on odredi odnosno njegovu nećaku LB, ovdje tužitelju. Tužitelj je u međuvremenu, a kada su se za to stekli uvjeti, ishodio geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđenju građevne čestice na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a temeljem kojeg je u katastru formirana novonastala k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno predmetna nekretnina, a koji elaborat je i proveden u zemljišnim knjigama. Međutim, u međuvremenu je prednik tuženice, pok. ĐB preminuo, dok tuženica kao njegova nasljednica odbija ispuniti obveze preuzete od njezina pok. oca i zakjučiti s tužiteljem ugovor kojim će se bez naknade i samo formalno prenijeti vlasništvo na predmetnoj nekretnini na ime i u korist tužitelja, koji se osobno i preko svojih prednika kontinuirano nalazi u posjed tog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sada novoformirane k. č. br. [katastarska čestica]. Sve navedeno, zanemarujući da je odredbom čl. 129. Zakona o nasljeđivanju propisano kako u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe sva prava i obveze vezane za njegovo svojstvo nasljednika. Bez obzira na ignoriranje tuženice i činjenicu da ista ne želi kao nasljednica ispuniti preuzete svoga pok. oca ĐB, nedvojbeno je kako prethodno opisani dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji sada predstavlja novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije bio stvarni predmet kupoprodaje po Ugovoru o kupoprodaji zbog čega je upravo i bilo dogovoreno da će se taj dio bez naknade prenijeti natrag u vlasništvo prodavatelja odnosno osobe koju on odredi, kada se za to steknu uvjeti odnosno provede parcelacija. Isto tako, potrebno je imati na umu da prethodno opisani dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji sada predstavlja novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastalom cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) tužitelj nesmetano posjeduje čitavo vrijeme i to na zakonitom pravnom temelju posljedično čemu je isti stekao njezino vlasništvo, ako ne na drugom pravnom temelju, onda sasvim sigurno temeljem odredbe čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a budući da je tužitelj u mirnom posjedu predmetne nekretnine i budući da je posjed iste nekretnine pošten, zakoniti i istinit. Konačno, predmetna k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu ograđenu cijelinu odnosno kuću s okućnicom i pomoćnim objektom u vlasništvu i posjedu tužitelja. Naglašava se kako je tužitelj u neprekinutom i mirnom posjedu predmetne nekretnine, kao i da ga u tom razdoblju nitko nikada nije ometao u vršenju vlasničkopravnih ovlaštenja i posjedovanju predmetne nekretnine.

1.1. U podnesku od 5. studenog 2021., a u odnosu na navode iz odgovora na tužbu ističe da je aktivna legitimacija neupitna jer da postavljenim tužbenim zahtjevima tužitelj traži od suda da presudi o pravu za koje smatra da mu pripada te mu nitko takvo pravo ne može uskratiti. Tužitelj da je vanknjižni vlasnik nekretnine i stvarni posjednik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te mu posjed i vlasništvo nikad nitko nije osporavao, pa čak niti prednik tuženice, njezin pok. otac ĐB. Naime, matična čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u trenutku kupoprodaje bila formalno uknjižena u korist prodavatelja VB u cijelosti. Susjedna čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila u vlasništvu njegova brata pok. SB, kojeg su naslijedili tužitelj i njegov brat MB. Riječ je o nekretninama koje neposredno graniče i na kojim su braća EB i ZB sagradili svoje kuće (dvojne objekte koji su međusobno spojeni). Navedeni VB i njegov, sada pokojni brat, SB te sin mu LB, odnosno tužitelj, su se davane 1999. godine dogovorili da će dio nekretnine 733/2 k. o. [katastarska općina] pripasti tužitelju GB te je zbog toga sagrađen zid na istoj nekretnini kojim se fizički odvojio onaj dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je pripao GB u odvojeni posjed i vanknjižno vlasništvo. Istodobno s tim su se tužitelj njegov pok. otac EB i brat MB podijelili na način da je donji dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s postojećim objektom pripao MB, dok je gornji dio iste nekretnine zajedno s dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je dobio od strica ZB, pripao tužitelju. Podjela je među njima realno provedena, ali se zbog predmetnog spora ista još uvijek nije realizirala u zemljišnim knjigama. Odmah nakon toga je tužitelj na svom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio obiteljsku kuću, a na djelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], odnosno na dijelu koji danas nosi oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i predstavlja predmet spora, tužitelj je izgradio je pomoćnu nekretninu – konobu u funkciji navedene kuće, koje nekretnine nesmetano koristi svo ovo vrijeme. Imajući u vidu navedeno, predmet ugovora sklopljenog između ZB i prednika tuženice pok. ĐB je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali izuzev onog dijela koji je ranije prenesen u vlasništvo i posjed tužitelju i od kojeg je parcelacijom nastala sporna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, u vrijeme sklapanja Ugovora o kupoprodaji sa pok. ĐB, dioba između prodavatelja VB i njegovog brata EB odnosno nećaka GB je bila provedena i kupac je toga bio svjestan te je s tom činjenicom bio upoznat, ali još uvijek nije bila provedena parcelacija, a posljedično tom niti zemljišnoknjižno stanje nije bilo uređeno na način da odgovara stvarnom stanju na terenu. Dakle, sve stranke predmetnog Ugovora o kupoprodaji bile su upoznate sa činjenicom da dio matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kojeg je kasnije nastala sporna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije objekt kupoprodaje i da pripada tužitelju LB. Naime, navedenom odredbom se željelo postići to da se kupac osigura uknjižbom prava vlasništva na čitavoj nekretnini, a da se nakon parcelacije na djelu koji nije bio predmet kupoprodaje i od kojeg je parcelacijom nastala k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uknjiži njezin stvarni vlasnik, a to je tužitelj LB. Upravo zbog toga što u vrijeme kupoprodaje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila parcelirana, to se predmetnim Ugovorom o kupoprodaji obvezalo parcelirati k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te tako odijeljen dio zemljišta, koji danas tvori novonastalu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], besplatno prenijeti u vlasništvo prodavatelju ili osobi koju on odredi, dakle tužitelju kao njenom stvarnom posjedniku i vlasniku. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da je pravo tužitelja tražiti ispunjenje ugovorne obveze zastarjelo. Navedena tvrdnja bi se i mogla prihvatiti kad bi se zastara računala od dana sklapanja Kupoprodajnog ugovora, međutim tome nije tako budući da je obveza na prijenos predmetne nekretnine dospjela onog trenutka kada su se stekli uvjeti za parcelaciju, a oni se nisu mogli steći prije legalizacije koja je bila uvjet za ishođenje rješenja o utvrđenju građevne čestice na temelju kojeg se parcelacija provodila sukladno tadašnjem zakonodavtsvu. Iz navedenog je razvidno kako je očigledno da rok zastare nije protekao jer su se uvjeti za pokretanje postupka parcelacije ispunili tek 2017.godine donošenjem Rješenja o izvedenom stanju, na osnovu kojeg se pokretao postupak utvrđenja građevne čestice i kasnije parcelacija Nadalje, tuženica u odgovoru na tužbu navodi kako se u ugovoru o kupoprodaji ne radi o ugovaranju u korist treće osobe u smislu članka 337. Zakona o obveznim odnosima, već da se radi o ugovaranju ispunjenja ugovorne obveze trećoj osobi.

2. Tužena je u odgovoru na tužbu od dana 22. listopada 2021. navela da tužitelj u tužbi tvrdi da je ugovornik ZB njegov stric, što tuženica ne osporava, međutim iz teksta same tužbe i dostavljenih dokaza ne proizlazi odnosno nema dokaza na okolnost da bi upravo tužitelj bio treća osoba u korist koga je ugovoreno ispunjenje obveze iz čl. 4. ugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. rujna 2009. sklopljenog između NB i ĆB. Zakonodavac dopušta mogućnost ugovaranja u dvostrano pravnim poslovima određenih prava i obveza u korist treće osobe (čl. 337. ZOO-a), ali u slučaju tužitelja nema dokaza da bi to pravo za života ugovornika od trećega bilo prihvaćeno. U slučaju navedenom u tužbi ne radi se o ugovaranju u korist treće osobe već se radi o ugovaranju ispunjenja ugovorne obveze trećoj osobi što nije ugovor u korist treće osobe na temelju kojega je treća osoba kao korisnik stekla izravno pravo zahtijevati ispunjenje obveze od dužnik. U spisu nema dokaza o bilo kojem prijenosu prava vjerovnika (prodavatelja) na treću osobu niti se radi o sukcesiji. Nadalje nema ugovorene ni delegacije obveze od strane ugovornika - prodavatelja trećoj osobi. Kod ovakvog stanja upitna je aktivna legitimacija tužitelja kojoj se prigovara. Tužitelj tekstom tužbe iz 2021. godine traži ispunjenje ugovorne obveze iz 2009. godine. Pravo tužitelja tražiti ispunjenje ugovorne obveze, kada bi imao aktivnu legitimaciju, je zastarjelo (čl. 225. ZOO-a). Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, a zastara nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtjevati ispunjenje obveze. Tijekom 2009. do dana podnošenja tužbe da su postojale mogućnosti postupanaj po odredbi čl. 4. ugovora, a da okolnost da 12 godina nisu postupali po tome očito proizlazi iz njihove suglasne volje. Nitko nikada prednika tuženice nije pozvao na ispunjenje ugovorne obveze i to za cijelo vrijeme trajanja barem razumnog roka u kojem egzistira ugovorna obveza na činjenje. Drugim tužbenim zahtjevom tužitelj traži utvrđenje da je stekao pravo vlasništva čest. 733/9 k. o. [katastarska općina] površine 161 m2. Za stjecanje prava vlasništva tužitelj treba imati valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva (čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Pravni temelji stjecanja prava vlasništva je pravni posao, odluka suda, nasljeđivanje i stjecanje temeljem zakona. Tužitelj nema pravni posao kako je naznačeno u prethodnom dijelu odgovora na tužbu (čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) niti postoji upis u zemljišnim knjigama (čl. 119. i čl. 129. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Tužitelj nije pravo vlasništva stekao nasljeđivanjem (čl. 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) jer ni njegov prednik to pravo nije imao. Tužitelj to pravo nije stekao ni temeljem zakona, a ni odlukom suda da bi mogao takvo utvrđenje tražiti drugim postavljenim zahtjevom. Tužitelj u tužbi tvrdi da je tuženica kao nasljednica pok. oca ĆB odbila suradnju u rješenju spornog pitanja, što nije točno iz razloga što je u vrijeme dostavljenog dopisa tužitelja tuženici prije pokretanja postupka tuženica bila u bolnici zbog porođaja i nije se mogla baviti, za nju tada, sporednim pitanjima.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid i pročitao izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.8), Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren po javnom bilježniku Darija Grigillo- Ramljak iz [adresa], broj: OV- 7524/09, od 11.09.2009. (l.s.10), Povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s.15), Skicu izmjere Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića od 25.11.2020. (l.s.17), Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen 24.11.2020. u svrhu provedbe rješenja o utvrđenju građevne čestice na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije vl. UB, dipl.ing.geod., broj elaborata iz zbirke GE:

3360/2021, potvrđen 21.01.2021. od DGU-Područni ured za katastar Zadar (l.s.18), prijavni list od 21. prosinca 2020. (l.s.44-51), Darovnicu Marka Vasilja ovjerenu od strane javnog bilježnika Pavice Mišković iz [adresa] pod brojem ovjere OV-4310-99 dana 7. prosinca 1999. (l.s.51), rješenje o izvedenom stanju od 12. travnja 2017. (l.s.58-60), rješenje o utvrđivanju građevinske čestice od 13. listopada 2020. (l.s.61), Suglasnost od 18. kolovoza 1999. (l.s.66), Suglasnost od 27. travnja 1999. (l.s.67), Suglasnost od 23. travnja 1999. (l.s.68), izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.69), izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.71), skicu premjeravanja od 14. rujna 1999. (l.s.85), skicu premjeravanja od 22. siječnja 2007. (l.s.86), nalaz i mišljenje – skicu lica mjesta vještaka geometra Geo lesi j.d.o.o. od 21. kolovoza 2025. (l.s.142-144), očitovanje vještaka geometra od 21. siječnja 2026. (l.s.155), saslušani su svjedoci LBF, PB, MB, RB i JB te stranke.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan dok je eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se tuženoj naloži sklapanje Ugovor o uređenju međusobnih odnosa, a temeljem čl. 4. Ugovora o kupoprodaji zaključenog između oca od tužene pok. ĐB, kao kupca i strica od tužitelja, pok. VB, kao prodavatelja, predmet kojeg Ugovora je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva utvrđenje da je tužitelj vlasnik novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nastala cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je vlasništvo stekao dosjelošću. .

6. Na temelju izvedenih dokaza utvrđene su slijedeće činjenice u ovoj pravnoj stvari:

- da su ZB, zastupan po punomoćniku IB, ovdje tužitelju i ĐB, **.**.2009. sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine (dalje Ugovor) u kojem je u čl. 1. navedeno da su stranke suglasne da su dana 27. ožujka 2006. sklopili Predugovor o kupoprodaji nekretnine, ovjeren od Javnog bilježnika iz [adresa], Nadice Milovac, pod brojem OV-1451/06 (dalje: Predugovor), te su se istim obvezali na sklapanje ugovora o kupoprodaji,

- da je čl. 2. Ugovora ugovoreno da je predmet kupoprodaje čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ulošku [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 427 m², oznake kuća, površine 82 m², oznake garaža, površine 35 m², i oznake dvor, površine 310 m²,

- da je čl. 3. Ugovora ugovorena kupoprodajna cijena od 95.000,00 € te da je kupac isplatio Prodavatelju kupoprodajnu cijenu, u punom iznos,

- da je čl. 4. Ugovora ugovoreno da se kupac obvezuje, kad i ako to bude moguće, u skladu s prostornim planovima i važećim propisima, ishoditi parcelizaciju čest. zem. [katastarska čestica], o trošku Kupca, na način da se „prostor iza kuće“, odnosno dio zemljišta Nekretnine sjeverno i sjeveroistočno od kuće koja se nalazi na Nekretnini navedenoj u čl. 1. ovog ugovora (dalje: Kuća), odvoji i pripoji na zahtjev Prodavatelja čestici zemlje [katastarska čestica] ili 733/6, k. o. [katastarska općina], dijeleći zemljište Nekretnine crtom paralelnom sa sjeveroistočnim pročeljem Kuće, koja crta je od spomenutog pročelja udaljena 2,0 m (dva metra), a utvrđena sukladno katastarskoj skici sačinjene dana 22. siječnja 2007. god. po geodetskoj poslovnici GEO-AXA iz [adresa], a koja skica predstavlja sastavni dio ovog ugovora. Dio zemljišta odijeljen prethodnim stavkom ovog članka Kupac će besplatno ustupiti u vlasništvo Prodavatelju ili osobi koju on odredi, po ispunjenju uvjeta i nastupu okolnosti utvrđenima prethodnim stavkom ovog članka, dok će trošak tog ustupa snositi Prodavatelj,

- da prema suglasnosti sa lista 66 spisa od dana 18. kolovoza 1999. slijedi da je VB suglasan da LB na njegovoj garaži izgradi stambeni objekt,

- da je tužitelj 24. studenog 2020. ishodio geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđenju građevne čestice na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina],

- da je temeljem geodetskog elaborata 24. studenog 2020. u katastru formirana novonastala k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 161 m2 te da je elaborat proveden u zemljišnim knjigama,

- da je prednik tužene, njezin otac pok. ĐB umro, te se tužena upisla kao vlasnica novonastale čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

7. Očevidom na licu mjesta od dana 18. srpnja 2025. je utvrđeno, a kako proizlazi i iz skice lica mjesta vještaka geodeta Geo Lesi j.d.o.o., pokožaj sporne nekretnine označen je na skici žutom i zelenom bojom te likom i točkama A-B-C-D-E- F-G-J-K-L-M-A što odgovara u potpunosti predmetnoj k. č. [katastarska čestica] za cijelo ukupne površine 161 m2. Unutar gore opisane k. č. [katastarska čestica] naznačen je položaj pomoćne prizemne zgrade tužitelja površine 23 m2 zelenom bojom te likom i točkama F-N-O-P- F, krajnji sjeveroistočni dio kuće katnice tužitelja površine 37 m2 označena zelenom bojom te likom i točkama A-B-C-M-A te preostali dio predmetne k. č. [katastarska čestica] koji čini uređeno dvorište površine 101 m2 označeno žutom bojom te likom i točkama C-D-E- F-P-O-N-G-J-K-L-M-C s tim da je crtkarnim linijama naznačen približan položaj manjeg bazena tužitelja.

7.1. Stalni sudski vještak geometar HB je u svome očitovanju naveo da se prema njegovim saznanjima od 2009. pa do 2018. mogla raditi parcelacija zemljišta jedino ako se imalo valjani akt prostornog uređenja i građenja te da su objekti unutar parcelacije legalizirani. U 2018. je donesen novi Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018) koji je omogućio parcelaciju zemljišta u građevinskom području bez obzira da li su objekti unutar parcelacije legalizirani. Do 01. prosinca 2020. Državna geodetska uprava donijela je pojašnjenje vezano uz članak 25. navedenog zakona iz 2018. jer između 2018. i 2020. je nastao određeni zastoj u takvim parcelacijama zbog pojedinih nejasnoća tako da se primjena članka 25. zakona iz 2018. god. počela primjenjivati tek krajem 2020.

8. Saslušan kao svjedok LBF, po zanimanju odvjetnik, u svome iskazu je naveo da je za stranku ĐB radio ugovor o kupoprodaji nekretnine, sjeća se da je prodavatelj toga ugovora bio osoba prezimena LB. U odnosu na sadržaj samog ugovora kontaktirao je odvjetnika JB koji je zastupao prodavatelja te su skupa radili na usuglašavanja odredbi ugovora. Zna da na kraju, nakon što su stranke potpisale taj ugovor, nije bio sretan sa sadržajem tog ugovora o kupoprodaji iz razloga jer se nešto nije moglo u tom ugovoru odmah izdefinirati, a da je moguće da se radi o čl. 4. st. 2. Ugovora od 12. rujna 2009. Sjeća se grafički da je u lijevom kosom dijelu bio jedan objekt u jugoistočnom dijelu, da je bio drugi objekt te da je u sredini u sjeverozapadnom dijelu u odnosu na jugoistočnog objekta bio jedan dio koji se nije mogao odmah izrealizirati pa pretpostavlja da je iz tog razloga točka 4. ugovora napisana na taj način.

8.1. Kao svjedok je saslušan i PB, koji je naveo da je bio u prijateljskim odnosima bio sa EB koji ga je kontaktirao 2006. obzirom da njegova djeca imaju agenciju za nekretnine te mu je rekao da namjerava prodati kuću sa okućnicom. U svezi toga on da je kontaktirao ČB, a da kupca ĐB nije poznavao ali mi je naknadno EB rekao da je prodao tu kuću s okućnicom međutim da je kuća bila nelegalno izgrađena pa da se iz toga razloga nije moglo odmah ugovor u cijelosti izrealizirati te da je dogovoreno da će se kupac upisati kao vlasnik cijele nekretnine međutim da u stvarnosti neće kupiti cijelu nekretninu već samo dio koji će platiti, a nakon čega će jedan dio te nekretnine vratiti tom prodavatelju. Koliko zna oko toga nije bilo nikakvog spora te je tu bio bazen i crna kuhinja i sve se tu izgradilo bez ikakvih problema. Zna da je za cijepanje bilo potrebno ishodovati rješenje o utvrđivanju građevinske čestice, a što tada nije bilo moguće jer je kuća bila izgrađena protivno prostornom planu. Kuća da nije imala građevinsku dozvolu nego je naknadno išla na legalizaciju, a misli da je u vrijeme kada se kuća prodavala između dijela koji je stvarno prodan i drugog dijela izgrađen zid. Koliko on zna ZB i ĐB nisu za života rješavali ovu odredbu iz ugovora jer nisu bili ispunjeni uvjeti odnosno nije se mogla ta čestica cijepati. Pojašnjava kako je već rekao da je problem da bi se izrealizirala odredba ugovora, da se napravi legalizacija kuće i dobije rješenje o formiranju građevinske čestice.

8.2. Saslušan kao svjedok brat tužitelja MB je iskazao da zna za ugovor kojeg su 2009. zaključili njegov stric VB kao prodavatelj i ĐB kao kupac i zna da je predmet tog ugovora bila kuća sa dvorištem ispred kuće dok je za dio koji se nalazio iza kuče bilo dogovoreno da taj dio ostaje prodavatelju, stricu, da bi taj dio kasnije pripao njegovom bratu. Ne zna što je točno napisano u ugovoru međutim siguran je da se dio iza kuće nije prodavao. Taj dio iza kuće je fizički odvojen zidom od kuće i dijela koji je prodan, taj zid je napravljen prije 20 godina, upravo u vrijeme kada je postignut dogovor između pok. ĐB i ZB. Dio iza kuće sada u posjedu drži njegov brat i to od dana kada je prodana kuća, odnosno otkada je uspostavljen dogovor između ĐB i ZB. Nikada niti ĐB niti netko od njegovih slijednika nije držalo u posjedu taj dio iza kuće. ĐB nikada nije problematizirao to stanje na terenu. Iza zida da se nalazi Zoranova konoba, a pod zidom misli na zid koji je izgrađen nakon što je prodana kuća ĐB, negdje u vrijeme kada je zaključen ugovor o kupoprodaji dok je ĐB bio živ kada je sagrađena ta konoba.

8.3. Saslušan je kao svjedok i bratić tužitelja RB koji je naveo da je upoznat s ugovorom koji je zaključen 2009., sjeća se da mu je u to vrijeme otac ZB rekao da je prodana kuća sa dvorištem međutim da je dio iza kuće ostao IB i da taj dio nije prodan. Po njegovom sjećanju u tom dijelu iza kuće su bile dvije garaže i dvorište i to je bio taj dio koji je ZB rekao da daruje IB. Ne zna da je ikada bilo spora sa ĐB u svezi toga dijela iza kuće dok je IB taj dio iza kuće neometano koristio i puno toga izgradio. ĐB da je prodana kuća i dio ispred kuće, a dio iza kuće da nikada nije bio predmet kupoprodaje. Ne zna detalje ali zna da nešto u to vrijeme nije bilo moguće parcelirati pa da je bilo dogovoreno da će se taj dio parcelirati kada to bude moguće. Nikada nije vidio ĐB ili nekog od njegovih na tom dijelu iza kuće, zid da postoji te je izgrađen možda 2010. ili 2011.

8.4. U dokaznom postupku ovaj sud je saslušao i svjedoka CB koji je naveo da je u svojstvu odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika Buljan zajedno sa odvjetnikom Vukušić Bokan radio na izradi ugovora o kupoprodaji iz 2009., kasnije zaključenog između ZB i ĐB. Sjeća se da je taj ugovor nije obuhvaćao jedan dio nekretnine i to sjeverni i sjevernoistočni dio iz razloga što je u to vrijeme postojalo određenih problema oko parcelacije međutim sjećam se i toga, a taj ugovor je pronašao u svojoj arhivi, da su stranke dogovorile i to napisale da će se taj dio koji je ostao neobuhvaćen ugovorom o kupoprodaji, dok se za to stvore uvjeti bez naknade ustupiti prodavatelju, a sve temeljem odredbi ugovora o kupoprodaji. Tu je stvar bila potpuno jasna i ugovornim stranama i njima kao odvjetnicima, što je predmet prodaje, a što nije. Ne zna točno iz kojeg razloga je bilo problema oko parcelacije, međutim da je vjerovao drugom odvjetniku da je to bilo osnovni problem, a koliko se sjeća u ugovoru je napisano "kad se stvore uvjeti", a nije bio napisan nikakav određeni vremenski rok.

9. Tužitelj LB je naveo u svome iskazu da su 70-ih godina njegov otac EB i stric ZB kupili teren i napravili dvojnu kuću. Iza kuće su također napravili dvojnu garažu, uz dozvolu i po dogovoru između oca, strica i njega, on je napravio kuću na toj dvojnoj garaži. Uselio se 2000. Stric je namjeravao doći u [adresa] u svoju kuću kada ode u mirovinu, međutim on se nije vratio u [adresa] već je odlučio prodati svoj dio kuće, ali na način i u dogovoru s njim jer tu živi, prodao je samo kuću i prednji dio njegovog terena. Sve što je njegovo iza kuća dakle teren na kojem je garaža sa njegovom kućom na njoj i pripadajući njegovo teren je poklonio njemu, usmenim dogovorom, a čak da ima kod javnog bilježnika. Zato ga je i opunomoćio da ga zastupa prilikom prodaje, ali uz molbu da budućem kupcu dozvoli pristup sjevernoj fasadi njegove kuće. U dogovoru sa kupcem, ostavio mu je 2 metra i to je ušlo u ugovor. Nakon toga zvao je geodeta, on je odijelio dok je on sam napravio zid i nastavio živjeti svoj na svome. Ističe da u tom trenutku čestica s obzirom na zakonske odredbe nije mogla cijepati, kuća je prodana, cijena isplaćena, kako se nije moglo izvršiti cijepanje on je dobro susjedski i prema stricu i kupcu, dozvolio kupcu da se upiše ali na način koji je istaknut u ugovoru da se uknjiži na ono što je kupio, a ne na cijelu tu parcelu. Kad se steknu uvjeti, on je bio dužan odcijepiti svoju parcelu, što je i učinio. U međuvremenu je kupac umro i sada njegova kćerka L svojata ovu nekretninu. Pokušao se vansudski nagoditi ali to je trajalo mjesecima samo da bi kupila vrijeme da bi se uknjižila na toj nekretnini i sad je to takvo stanje. Granicu između ĐB i ZB, su učinili kupac i on, nakon dogovora je on digao zid 2009., a nakon sklapanja ugovora. Između ĐB i njega nije bilo nikakvih problema u vezi toga nakon podijele, svatko je živio na svom i bili su u izvrsnim odnosima. On da je počeo polagati pravo na sporni dio zemljišta 2000. godine, a da je proces cijepanja započeo za vrijeme života oca tužene jer je tada bio donesen neki Zakon o legalizaciji i traje do sada.

9.1. Tužena TB je navela da u predugovoru koji je sklopljen 2006. sa VB i njezinim ocem postoje određeni dogovori te stoji da je predmet ugovora čestica 733/2 i 733/6, i tu nije definirano koliko će se iza te kuće dijeliti, dakle taj predugovor je sklopljen između ĐB i ZB. Glavni ugovor je sklopljen između ĐB i LB kao opunomoćenika i u tom ugovoru je drugačije regulirana materija nego u predugovoru pa smatra da je tu već postajao spor. Iz svih tih članka ugovora koji su sklapali da je stajalo 3 metra, u drugome 1,5 metra pa 2 metra, pa piše 20-ak m2 i iz tog razloga nije mogla dozvoliti cijepanje koje je predložio zadnje jer joj situacija nije bila jasna. U poreznom rješenje koji je otac dobio stoji da je porez obračunat na površinu 117 m2 izgrađene površine, a kuća ima 87 m2. Ispada da je porez plaćen i na garažu, koje nikad nije bila vlasnik niti njezin otac. Otac joj se razbolio 2009. te zna da je bilo temelja za rješavanje svih ovih nedoumica međutim nije se moglo dogovoriti sa IB. Nakon smrti oca je ušla u posjed ove nekretnine čest. 733/2 i to tek 2017. na kojoj piše da je ona vlasnica kuće, dvora i garaže. Kada je počela proučavati papire shvatila je da tu ima puno nejasnoća, a sjeća se da je otac govorio da će iza kuće IB i on napraviti nekakvu crnu kužinicu. Kada su se doselili nakon kupnje 2006. nije bilo zida i ne zna kada je postavljen. Nakon što se odselila posjećivala je oca, a zid je primijetila na način što je otac njima to rekao i nije bio zadovoljan sa tim, a već tada bio bolestan i nije se imao energije boriti sa time.

10. Među strankama nije sporno da je matična čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u trenutku sklapanja Ugovora bila uknjižena u korist prodavatelja VB u cijelosti te da je susjedna čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u vlasništvu njegova brata pok. SB, kojeg su naslijedili tužitelj i njegov brat MB kao i da se radi o nekretninama koje neposredno graniče i na kojim su otac od tužitelja EB i stric od tužitelja ZB sagradili svoje kuće kao i da je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] otprilike u vrijeme zaključenja Ugovora sagrađen zid kojim se fizički odvojio dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji nesporno drži u posjedu tužitelj od dijela koji sada drži u posjedu tužena, a što je ovaj sud i utvrdio neposrednim opažanjem na očevidu na licu mjesta.

10.1. Nije sporno i da su se tužitelj i brat MB podijelili na način da je donji dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa postojećim objektom pripao bratu MB, dok je gornji dio iste nekretnine, od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripao tužitelju, a koja čest. zem [katastarska čestica] zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] čine jednu cjelinu koju tužitelj drži u nesmetanom posjedu. Nije sporno i da je tužitelj na svom dijelu matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) izgradio obiteljsku kuću, a na djelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] koji sada nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije dio 733/2 k. o. [katastarska općina]) izgrađen je dio te kuće katnice, pomoćna prizemna zgrada i bazen sa uređenim dvorištem. Navedeno proizlazi i iz skice lica mjesta sudskog vještaka od 21. kolovoza 2025., kao i iz priloženih fotografija sa sudskog očevida.

11. U odnosu na prigovor promašene aktivne legitimacije istaknut od strane tuženika za navesti je da isti nije osnovan. Naime, čl. 4. Ugovora među ostalim je navedeno i da će „dio zemljišta odijeljen prethodnim stavkom ovog članka Kupac besplatno ustupiti u vlasništvo Prodavatelju ili osobi koju on odredi, po ispunjenju uvjeta i nastupu okolnosti utvrđenima prethodnim stavkom ovog članka, dok će trošak tog ustupa snositi Prodavatelj.“

12. Kako je ovaj sud utvrdio tijekom postupka, temeljem dokumentacije u spisu i temeljem iskaza svjedoka, dogovor između tužitelja, pok. ZB i pok. EB je bio da tužitelji pripadne „dio iza kuće“ i to dio koji sada nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Saslušani svjedok PB je upravo iskazivao o tome da mu je otac od tužitelja pričao kako je dogovoreno između ZB i kupca ĐB da će se kupac upisati kao vlasnik cijele nekretnine ali da u stvarnosti neće kupiti cijelu nekretninu već samo dio koji će platiti, a nakon čega će jedan dio te nekretnine vratiti tom prodavatelju jer da je za cijepanje bilo potrebno ishodovati rješenje o utvrđivanju građevinske čestice, a što tada nije bilo moguće jer je kuća bila izgrađena protivno prostornom planu i trebala se legalizirati. Radi se o svjedoku koji nije zainteresiran za ishod ovog postupka i čiji je iskaz bio detalj, istinit i uvjerljiv pa mu je sud poklonio vjeru.

14. Jednako tako je iskazivao i svjedok MB, brat od tužitelja kada je naveo da su 2009. njegov stric VB i ĐB zaključili Ugovor u odnosu na dio koji se nalazio iza kuće i to na način sa ostaje prodavatelju odnosno njegovom bratu, a koji dio je tada i fizički odvojen zidom dok je dio iza kuće u posjedu njegovog brata od dana kada je prodana kuća. Kao i svjedok MB je iskazivao svjedok RB, sin ČB, koji je naveo mu je otac ZB rekao da je prodana kuća sa dvorištem ali da je dio iza kuće ostao IB i da taj dio nije prodan kao i da je njegov otac taj dio gdje su bile dvije garaže i dvorište darovao IB. Naveo je i da je bio neki problem oko parcelacije.

14.1. Iskazi saslušanih svjedoka KB i RB oveme sudu su detaljnji, vjerodostojni i uvjerljivi te su u skladu sa čl. 4. Ugovora, a radi se o svjedocima koji imaju neposredna saznanja o predmetu spora, posebno svjedok RB, sin T, kada je iskazivao o tome da je njegov otac darovao ŽB dio nekretnine koja je predmet spora odnosno dio koji se nalazi iza kuće koju je njegov otac prodao, a koji dio je i fizički odvojen zidom nakon zaključenja Ugovora.

15. U prilog tome, da je stvarna volja kupca i prodavatelja u vrijeme zaključenja Ugovora bila da prodavatelju ostane u vlasništvu i posjedu točno određeni dio iza kuće, pobliže opisan u zaključenom Ugovoru, a kasnije parceliran kao nova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskazivali su i svjedoci LBF i JB, oba odvjetnici po zanimanju, koji su sudjelovali u sastavljanju Ugovora, a kada su obojica iskazivali o tome. Svjedok LBF je naveo da „nešto nije moglo u tom ugovoru odmah izdefinirati, a da je moguće da se radi o čl. 4. st. 2. Ugovora od 12. rujna 2009. i to grafički dio u lijevom kosom dijelu gdje je bio jedan objekt u jugoistočnom dijelu i drugi objekt te da je u sredini u sjeverozapadnom dijelu u odnosu na jugoistočnog objekta bio jedan dio pa pretpostavlja da je iz tog razloga točka 4. ugovora napisana na taj način“ dok je svjedok CB naveo da Ugovor nije obuhvaćao jedan dio nekretnine i to sjeverni i sjevernoistočni dio iz razloga što je u to vrijeme postojalo određenih problema oko parcelacije ali da su stranke dogovorile i to napisale da će se taj dio koji je ostao neobuhvaćen ugovorom o kupoprodaji, dok se za to stvore uvjeti bez naknade ustupiti prodavatelju, a sve temeljem odredbi ugovora o kupoprodaji.

15.1. Prema tome, iz iskaza odvjetnika LBF i JB, ovom sudu vjerodostojnih svjedoka, koji su sastavljali Ugovor, odvjetnika koji su zastupali stranke VB i ĐB prilikom sastavljanja Ugovora jasno proizlazi da se nešto nije moglo izdefinirati u ugovoru ali da je između stranaka stvar bila potpuno jasna, kako ugovornim stranama, tako i njima kao odvjetnicima, što je predmet prodaje, a što nije odnosno da kupoprodaja nije obuhvaćala jedan dio nekretnine koji se trebao kada se za to stvore uvjeti besplatno ustupiti prodavatelju ili osobi koju on odredi, kako je jasno navedeno u toč. 4. Ugovora.

16. Slijedom prednje navedenog, a obzirom na navode svjedoka RB o darovaju predmetne nekretnine od strane njegovog oca tužitelju, te obzirom na činjenicu da se tužitelj nalazi u dugogodišnjem nesmetanom posjedu nekretnine koja je predmet spora, a što i nije sporno među stranaka, koja nekretnina je fizički i odvjena zidom od nekretnine sada tuženice, ovaj je sud našao prigovor tuženika u odnosu na promašenu aktivnu legitimaciju neosnovanim. Da je tome tako proizlazi i iz činjenice da je tužitelj opunomoćen od strane prodavatelja VB za sklapanje predmetnog kupoprodajnog ugovora sa ĐB, a ne npr. njegov sin RB.

16.1. Odredbom čl. 337. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje ZOO) propisano je da kad netko ugovori u svoje ime tražbinu u korist trećega, treći stječe vlastito i neposredno pravo prema dužniku ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti posla. Kupac odnosno ĐB se obvezao da će prodavatelju odnosno osobi koju on odredi, a utvrđeno je da se radi o tužitelju, kako je prethodno navedeno, prenijeti u vlasništvo dio nekretnine koji u stvari bio objektom kupoprodajnog ugovora, a sve kada budu ostvarene pretpostavke za to, koje su se i ostvarile po parcelaciji matične nekretnine i formiranju predmetne čestice zemlje.

17. U odnosu na prigovor zastare istaknut od strane tuženice za istaknuti je da isti nije osnovan. Naime, u čl. 4. Ugovora je ugovoreno i da „dio zemljišta odijeljen prethodnim stavkom ovog članka Kupac će besplatno ustupiti u vlasništvo Prodavatelju ili osobi koju on odredi, po ispunjenju uvjeta i nastupu okolnosti utvrđenima prethodnim stavkom ovog članka..“

17.1. Kako proizlazi iz dokumentacije u spisu pretpostavka parcelacije je bilo ishođenje Rješenja o izvedenom stanju odnosno legalizaciji pomoćnog objekta koji se nalazi u dijelu nekretnine koji nije bio objektom kupoprodaje, a koji se sada nalazi na predmetu spora. Legalizacija je bila daljnja pretpostavka za ishođenje Rješenja o utvrđenju građevne čestice temeljem kojeg je dovršen postupak parcelacije, a kada su se stekli uvjeti za parcelaciju, tužitelj je proveo postupak parcelacije te je izdvojio onaj dio koji nije bio objekt kupoprodaje i koji nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17.2. Kako slijedi i iz očitovanja stalnog sudskog vještaka geometra OB od 2009. pa do 2018. mogla raditi parcelacija zemljišta jedino ako se imalo valjani akt prostornog uređenja i građenja te da su objekti unutar parcelacije legalizirani, a koji akt tužitelj odnosno VB nesporno nije imao u vrijeme kupoprodaje. U 2018. je donesen novi Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018) koji je omogućio parcelaciju zemljišta u građevinskom području bez obzira da li su objekti unutar parcelacije legalizirani međutim da je 01. prosinca 2020. Državna geodetska uprava donijela pojašnjenje vezano uz članak 25. navedenog zakona iz 2018. jer da između 2018. i 2020. nastao određeni zastoj u takvim parcelacijama zbog pojedinih nejasnoća tako da se primjena članka 25. zakona iz 2018. god. počela primjenjivati tek krajem 2020.

17.3. Stoga su se tek po legalizaciji nekretnine i po provedenom postupku utvrđivanja građevne čestice i nakon provedenog postupka parcelacije (temeljem Geodetskog elaborate od 24. studenog 2020. dok je tužba podnesena 28. srpnja 2021.), kojim postupcima se prednik tužiteljice nije usprotivio, jer tako proizlazi iz dokumentacije u spisu, ispunili uvjeti i nastupile su okolnosti potrebne za odvajanje dijela nekretnine koju se kupac, otac tužene Ugovorom obvezao ustupiti prodavatelju ili osobi koju on odredi, a koja osoba je u konkretnom slučaju tužitelj.

18. Predmet spora tužbenog zahtjeva je da se tuženoj naloži sklapanje Ugovora o uređenju međusobnih odnosa, a temeljem čl. 4. Ugovora o kupoprodaji zaključenog između oca od tužene pok. ĐB, kao kupca i strica od tužitelja, pok. VB, kao prodavatelja, predmet kojeg Ugovora je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno novoformirana čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovaj sud tužbeni zahtjev nije našao osnovanim.

18.1. Naime, kao što je utvrđeno u konkretnom slučaju, kada je vlasništvo na nekretnini stečeno dosjelošću, tužbeni zahtjev kojim se traži da se naloži sklapanje Ugovora o uređenju međusobnih odnosa (temeljem članka 4. Ugovora o kupoprodaji) prema mišljenju ovoga suda nije osnovan jer tužitelj koji je stekao vlasništvo dosjelošću nema pravnog interesa za sklapanje Ugovora.o uređenju međusobnih odnosa. Prema tome, obzirom da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao dosjelošću, što je pravno valjana i zakonski priznata osnova stjecanja vlasništva, nema pravnog interesa niti osnove za nalaganje sklapanja Ugovora o uređenju međusobnih odnosa, pa je odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

19. Predmet spora eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva je utvrđenje prava vlasništva dosjelošću te je ovaj sud eventualno kumulirani tužbeni zahtjev našao osnovanim. Naime, među strankama nije sporno da se u posjedu predmetne nekretnine nalazi tužitelj te da se u posjedu predmetne nekretnine nije nikada nalazio prednik tužene, njezin otac ĐB, kao da se nikada u posjedu nije nalazila tužena. Ugovor o kupoprodaji je zaključen 2009., a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena 2021., dok kupac ĐB iako je 2009. “kupio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]” nikada nije ušao u posjed toga dijela nekretnine već je, dapače, bio suglasan kada je dozvolio da tužitelj u dijelu definiranom toč. 4. Ugovora izgradi zid (kako je to označeno točkama J-G na skici sudskog očevida od 21. kolovoza 2025.), koji je točno odijelio dio koji je pok. ĐB kupio od dijela koji je formalno ostao kao dio kupoprodaje iako u stvarnosti nije nikada bio prodan, što jasno govori odredba čl. 4. Ugovora.

19.1. Također je za napomenuti, a što je utvrđeno neposrednim opažanjem na licu mjesta na sudskom očevitu, da se u dijelu gdje je izgrađen zid označen na skici točkama J-G ne može u tome dijelu pristupiti nekretnini koja je u posjedu tužitelja te da se radi o zidu visine preko 1,50 m koji je udaljen od kuće tužene 2 metra, upravo onoliko koliko je ugovoreno čl. 4. Ugovora. Stoga ovaj sud nedvojbeno i iz toga zaključuje da je tužitelj u nesmetanom posjedu predmeta spora obzirom da je na terenu vidljivo da se radi o visokom zidu koji je odvojio dvije nekretnine koje se nalaze u posjedu različitih vlasnika.

19.2. Također, niti je logično niti je životno da bi ĐB, otac tužene dozvolio, da je zaista kupio cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako sada tvrdi tužena pozivajući se na nesklad Predugovora u Ugovora, da mu susjed “oduzme” 161 m2 čestice zemlje koju je on kupio i da mu nikada tome ne prigovori ili da je pokrenuo pred sudom odgovarajući postupak, a što isti, kako proizlazi iz izvedenih dokaza nikada nije učinio. Također, niti je životno niti logično da bi VB potpisao Suglasnost sa lista 66 spisa od dana 18. kolovoza 1999. kojom suglasan da LB na njegovoj garaži izgradi stambeni objekt, a da bi potom 11. rujna 2009. zaključio Ugovor kojim prodaje i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je LB izgradio dio kuće katnice, sa čime je VB 10 godine ranije bio suglasan.

20. Kako proizlazi iz izvedenih dokaza, između tužitelja, njegovog oca pok. SB i strica VB, koji je tužitelju i prenio u vlasništvo i posjed dio matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a od koje je parcelacijom nastala predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tužitelj i izgradio 2000 godine dio kuće na kat (kako je to označeno točkama A-B-C-M na skici sudskog očevida od 21. kolovoza 2025.) i pomoćni objekt (kako je to označeno točkama F-N-O-P na skici sudskog očevida od 21. kolovoza 2025.) je došlo do diobe 1999. te se od tada predmetni dio nekretnine nalazi u nesmetanom posjedu tužitelja. Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je izgrađen preostali dio kuće tužitelja i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu ograđenu cjelinu, kuću s okućnicom i pomoćnim objektom, bazenom koji se nalaze u zakonitom i poštenom posjedu tužitelja, a koji posjed mu od 1999. nitko nikad nije osporavao.

20.1. Odredbom čl 18. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZVDSP) propisano je da je posjed zakonit ukoliko posjednik ima valjan pravni temelj toga posjedovanja, odnosno pravo na posjed dok je sukladno čl. 18. st. 3. ZVDSP posjednik pošten ukoliko kad je stekao posjed nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a prema čl. 5. posjed se smatra poštenim ukoliko se ne dokaže suprotno. Kako je tužitelj i prije zaključenog Ugovora iz 2009. izgradnjom kuće 2000. te izgradnjom pomoćnog objekta držao u posjedu ovdje sporni dio nekretnine te kako je posjed i vlasništvo predmeta spora stekao dogovorom između njega i njegovog oca pok. EB i strica pok. ZB te s obzirom da taj dio nekretnine nikada nije prenesen u vlasništvo prednika tuženice pok. ĐB, to isti ima i pravo na posjed predmeta spora.

20.2. Temeljem članka 159. st. 2. ZVDSP posjednik čiji je posjed pošten, zakonit i istinit stječe pravo vlasništva na nekretninama dosjelošću protekom roka od deset godina, pa je prema mišljenju ovoga suda tužitelj temeljem zakona stekao pravo vlasništva na predmetu spora u kojem je poštenom, zakonitom i istinitom posjedu od 1999.

21. Kako je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je tužitelj u neprekinutom i mirnom posjedu predmetne nekretnine, kao i da ga u tom razdoblju nitko nikada nije ometao u vršenju vlasničkopravnih ovlaštenja i posjedovanju predmetne nekretnine, valjalo je usvojiti eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja te je stoga odlućeno kako je navedeno u izreci presude pod II.

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” br. 138/23; dalje: Tarifa), prema kojima je tužitelju, sukladno popisanom trošku valjalo priznati trošak za sastav tužbe od 28. srpnja 2021.u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.7.1.), za sastav podneska od 05. studenog 2021., 19. kolovoza 2022. i 26. studenog 2025., svako po 200,00 EUR (Tbr.7.1.), za zastupanje na ročištu od dana 05. srpnja 2022., 24. kolovoza 2022., 06. listopada 2022., 10. lipnja 2025., 25. srpnja 2025., 18. studenog 2025., 24.11.2025. i 22. siječnja 2026. (Trb.9.1.), sve uvećano za PDV od 25% te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 53,09 EUR i trošak predujma za očevid u iznosu od 500,00 EUR, što sveukupno iznosi 3.606,18 EUR.

Zadar, 12. ožujka 2026..

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ.spec.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostavna naredba:

1. Tužitelju, po punomoćniku,

2. Tuženici, po punomoćniku.