REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Garešnici

Garešnica, V. Nazora 22

Poslovni broj: Pn-120/2023-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru Stalna služba u Garešnici po sutkinji toga suda Dajani Gabud Jandoš kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Imonu Choudhury, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., [adresa], OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, Pisarnica Varaždin, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave 05. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude, sukladno čl. 335. Zakona o parničnom postupku, dana 12. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je djelomično povučena tužba tužitelja radi isplate naknade štete za iznos od 5.223,97 € zajedno s potraživanim zakonskim zateznim kamatama. i

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev kao osnovan u dijelu koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku, EUROHERC osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju, ŠE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.171,98 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. travnja 2022. godine do 31. prosinca 2022 godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31.12.2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate, sve u roku 15 dana."

2. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju, ŠE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete (za tuđu pomoć) iznos od 169,05 € zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude tj. od 12. ožujka 2026. pa sve do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u rok od 15 dana.“

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u dijelu u kojem prelazi ukupno dosuđeni iznos u toč. I. izreke od 3.341,03 € pa do ukupno potraživanog iznosa od 16.773,03 € zajedno s potraživanim zateznim kamatama na taj nedosuđeni iznos, kao i za potraživane zakonske zatezne kamate na dosuđen iznos naknade na ime tuđe pomoći iz toč. I. 2. izreke koje bi se obračunavale prije dana donošenja ove odluke.

III. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, naknaditi tužitelju UE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznos od 1.422,21 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude tj. od 12.03.2026. pa sve do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u rok od 15 dana.

Obrazloženje

1. U pravnoj stvari pobliže opisano u uvodnom dijelu ove odluke podnesena je tužba 18.08.2023. radi naknade štete iz štetnog događaja od 16.10.2020.

2. U tužbi se navodi, da se dana 16. listopada 2020. godine, u [adresa], dogodila prometna nesreća, na način da osiguranik tuženika, IE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prilikom izlaska s parkirališnog prostora tvornice Petrokemija i vršenja radnje uključivanja u promet, nije propustio sva vozila koja su se kretala prometnom površinom na koju se uključivao, slijedom čega je došlo do udara zadnjeg desnog dijela osobnog automobila kojim je upravljao i prednjeg desnog dijela osobnog automobila koji se kretao predmetnom prometnom površinom na koju se uključivao, a potom i do prevrtanja preko lijeve bočne strane i krova osobnog automobila kojim je upravljao, uslijed čega je putnik iz tog vozila, tužitelj, zadobio teške tjelesne ozljede detaljnije opisane u nastavku, te priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Prilikom nastanka predmetnog štetnog događaja osiguranik tuženika upravljao je vozilom VOLKSWAGEN, GOLF, 1.9 TD, broj šasije: [broj šasije], registarskih oznaka [registarska oznaka], osiguranim kod EUROHERC OSIGURANJE d.d., broj police [broj police]. Osiguranik tuženika isključivo je odgovoran za opisani štetni događaj, a navedeno proizlazi iz Presude Općinskog suda u Sisku od 9. kolovoza 2021. godine, broj: K-363/2021, pravomoćne 22. rujna 2021. godine, kojom je isti proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisanog u članku 227. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12 , 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, dalje u tekstu: KZ). Tužitelj je u ovom štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede, detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji, i to ozljede u vidu krvarenja u mozgu, krvarenja ispod tvrde moždane ovojnice, uboj mozga i rane na glavi. Zbog ovih ozljeda tužitelj je trpio intenzivne fizičke boli, kao i strah, a u toku liječenja bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je ujedno nastupilo i umanjenje životne aktivnosti. Nadalje, do predmetnog štetnog događaja tužitelj nije imao psihičkih tegoba, a nakon predmetnog štetnog događaja, isti se osjeća ogorčeno i frustrirano, jer zbog posljedica predmetnog štetnog događaja više nije u mogućnosti voditi aktivan život kakav je vodio ranije. Tužitelj je ujedno depresivan, teško spava i osjeća se vrlo nelagodno, a sve obzirom da tužitelja, zbog učestalih problema koji se javljaju kao posljedica predmetnog štetnog događaja, okolina sažalijeva. Uslijed svega navedenoga tužitelj se otežano bavi svojim dosadašnjim hobijima i poslovima. Teško sudjeluje u svakodnevnom razgovoru, jer mu mislio odlutaju i uslijed razgovora započne novu temu. Također, tužitelj se boji sudjelovati u prometu uslijed nervoze i straha kojeg osjeća zbog posljedica predmetnog štetnog događaja i opisanog pogoršanja zdravstvenog stanja. Tužitelj predlaže da naslovni sud, imajući u vidu vrstu povreda i sve okolnosti slučaja, sukladno članku 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22, dalje u tekstu: ZOO), usklađeno s novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dosudi pravičnu novčanu naknadu imovinske i neimovinske štete, i to za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti uslijed povrede tjelesnog integriteta za najmanje 40 %, za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljeni strah, te za tuđu pomoć i njegu, u ukupnom iznosu od 22.000,00 EUR. Tužitelj se dana 14. travnja 2022. godine obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, te je dana 23. rujna 2022. godine zaprimio odgovor tuženika. Protiv navedenog odgovora, tužitelj je podnio prigovor dana 23. prosinca 2022. godine, a kojeg tuženik nije uvažio. Iako je zahtjev ocijenio osnovanim u iznosu od 5.472,83 EUR, tuženik nije isplatio ni nesporni iznos štete. Tužitelj je stoga predložio da sud presudom naloži tuženiku isplatu iznosa od 22.000,00 € sa zakonskim zateznima kamatama od 14. travnja 2022.

3. Tuženik u svome odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, pasivnu legitimaciju tuženika. Tuženik ne osporava odgovornost osiguranika tuženika za prometnu nezgodu od 16.10.2020. godine. Ističe prigovor doprinosa nastanku štete na strani tužitelja uslijed činjenice nevezivanja sigurnosnim pojasom odnosno ne postupanja po čl. 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Osporava se osnova i visina tužbenog zahtjeva u cijelosti, smatrajući da je tuženik isplatom iznosa od 5.223,97 EUR dana 24.11.2022. u cijelosti namirio cjelokupnu štetu koju tužitelj trpi kao posljedicu prometne nezgode. Sve pojašnjava time, da je Analizom cjelokupne medicinske dokumentacije koju je tužitelj dostavio tuženiku u mirnom postupku liječnik cenzor utvrdio slijedeće: Oštećenik je 3 tjedna nakon nezgode konzervativno liječen na kirurgiji zbog intrakranijalne ozljede objektivno potvrđene na CT glave. Rana na glavi je uredno zarasla. Oštećenik je u bolnici bio nemiran i dezorijentiran, inkontinentan, ali bez neuroloških deficita. Liječen kod psihijatra tijekom 3 mjeseca, pod kontrolom neurologa. Odbijena je stacionarna rehabilitacija te je konačno provedena ambulantna fizikalna terapija s povoljnim kondicijskim učinkom. Smetnje sluha i vrtoglavice nisu u vezi s predmetnom nezgodom (nagluhost je posljedica rada u buci, nestabilnost je moguća posljedica povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze). Psihologijsko testiranje provedeno je u dva navrata i potvrđuje dobar oporavak, oštećeniku nisu potrebni lijekovi. Nalazi CT i MR mozga potvrđuju dobar oporavak. Iz med. dok. se doznaje, da se prije predmetne nezgode tužitelj liječio od povišenog krvnog tlaka. Obostrana zamječena nagluhost posljedica je dugogodišnjeg rada u buci. Ateroskleroza. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na zatražene naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega). Ističe da kamate na naknadu neimovinske štete mogu teći tek od dana donošenja prvostupanjske presude budući da bi tada i bila utvrđena naknada neimovinske štete. Dakle, tuženik je predlagao odbiti tužbeni zahtjev.

4. Imajući u vidu, da je tužitelj u podnesku od 02.01.2024. priznao, da je u tužbi pogrešno naveo, da mu tuženik nije isplatio nesporan iznos od 5.223,97 €, te je za taj dio povukao tužbeni zahtjev, čemu se nije protivio tuženik sud je utvrdio povlačenje tužbe za taj iznos sukladno čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku, a kako je pobliže naznačeno u izreci rješenja.

5. Tužitelj je nakon povlačenja dijela tužbenog zahtjeva ostao kod potraživanog iznosa naknade štete od ukupno 16.773,03 €, sa potraživanom zakonskom zateznom kamatom od 14.04.2022.

6. U postupku izvođenja dokaza sud je izvršio uvid i pročitao: presudu K-363/2021- 2 Općinskog suda u Sisku od 09.08.2021., medicinsku dokumentaciju dostavljenu uz tužbu, zahtjev za naknadu štete od 14.04.2022., Odgovor tuženika od 08.11.2022., prigovor tužitelja od 23.12.2022., odgovor na prigovor od 04.01.2023. (list 5-74), potvrdu o izvršenom plaćanju nespornog iznosa štete od 24.11.2022. (list 85 -86), u spis PP Kutina Ur. broj:511-10-17/06-K-9-1/2020 nastavno vezano za predmetni štetni događaj (list 99), zdravstveni karton tužitelja (list 105). Pročitao iskaze svjedoka: VE, FE i tužitelja (list 108-111). Pročitao nalaz i mišljenje prometnog vještaka Čedomira Čović i sudsko medicinskog vještaka Josipa Škavić (list 134-148, te list 162-168), te sudskih vještaka neurologa Ljiljane Kišur-Stanušić i psihijatra Porina Makarić (list 188-197). Sud je neposredno saslušao sudske vještake neurologa Ljiljanu Kišur-Stanušić i psihijatra Porina Makarić na glavnoj raspravi održanoj 05.02.2026. Izvršen je uvid u kazneni predmet Općinskog suda u Sisku K.363/2021. Sud je nakon neposrednog saslušanja sudskih vještaka neurologa Ljiljane Kišur-Stanušić i psihijatra Porina Makarić, odbio prijedloge stranaka za provođenjem novoga medicinskog vještačenja, ocijenivši da su sudski vještaci sukladno pravilima struke obrazložili svoj pisani nalaz i mišljenje i odgovorili na postavljena pitanja po punomoćnicima stranaka, te bi se novim medicinskim vještačenjem samo odugovlačio predmetni postupak i nepotrebno povećavali troškovi postupka.

7. Ocjenom izvedenih dokaza na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku, sud je presudio kao u izreci, a iz sljedećih razloga.

8. Predmet spora zahtjev je tužitelja za naknadom neimovinske štete u vidu povrede prava osobnosti, kao i naknadom imovinske štete – po osnovi tuđe pomoć i njege, nastalih kao posljedica štetnog događaja, i to prometne nezgode od 16. listopada 2020. godine, u kojoj je tužitelj oštećen, a sudjelovao je kao putnik koji se prevozio u osobnom automobilu kojim je upravljao IE iz Uljanika, [adresa], osiguranik tuženika i koji je skrivio predmetni štetni događaj, za koji je i proglašen krivim pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sisku K-363/2021 od 09.08.2021., pravomoćne s danom 22.09.2021., što proizlazi iz spisa Općinskog suda u Sisku K-363/2021.

9. Po tuženiku nije bila sporna pasivna legitimacija. Sporno je bilo, je li tuženik doprinio nastanku štete koju je trpio iz nespornog štetnog događaja time što ne bi bio vezan sigurnosnim pojasom te visina potraživane naknade štete, obzirom je tuženik smatrao da je isplatom mu iznosa od 5.223,97 €, u cijelosti ispunio svoju obvezu.

10. Na utvrđenje okolnosti doprinosa tužitelja u nastanku mu štete nevezivanjem sigurnosnim pojasom (je li isti bio vezan sigurnosnim pojasom i ako nije od kakvoga je utjecaja isto na vrstu i visinu trpljene štete) te na okolnost vrsta i visine štete iz predmetnog štetnog događaja sud je proveo kombinirano prometno i sudsko- medicinsko vještačenje po prometnom sudskom vještaku Čedomiru Čović i sudsko- medicinskom vještaku Josipu Škavić, te medicinsko vještačenje po sudskim vještacima neurologu Ljiljani Kišur-Stanušić i psihijatru Porinu Makarić.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog sudskog vještaka Čedomira Čović i sudsko- medicinskog vještaka Josipa Škavić (list 134-148, te list 162-168), na koji stranke nisu imale primjedbi proizlazi, da na strani tužitelja nema doprinosa nastanku štete nevezivanjem sigurnosnim pojasom, jer bio tužitelj vezan ili ne , zbog loma naslona sjedala u predmetnom slučaju, tijelo tužitelja nikako ne bi moglo biti fiksirano pojasom u sjedalu, te je sve ozljede zadobivene u štetnom događaju tužitelj mogao zadobiti neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom.

12. Iz nalaza i mišljenja sudskih vještaka neurologa Ljiljane Kišur-Stanušić i psihijatra Porina Makarić (list 188-197) te njihova iskaza sa glavne rasprave održane 05.02.2026. proizlazi, da je tužitelj u štetnom događaju zadobio: ranu razderotinu kože glave zatiljno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice desno zatiljno te desno uz središnju liniju, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica u središnjoj liniji, desno čeono i sljepoočno-zatiljno lijevo, potres mozga, nagnječenja mozgovine desno sljepoočno bazalno, desno sljepoočno, visoko tjemeno i čeono desno straga, lijevo čeono bazalno, uz središnju liniju, obostrano u području malog mozga te u području moždanog mosta, posttraumatski psihoorganski poremećaj, inkontinencija mokraće. Uslijed navedenog i liječenja istoga, tužitelj je tako trpio fizičke bolove i to bol jakog intenziteta 8 dana, srednjeg oko 20 dana, a manjeg još do 4 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenu životnu aktivnost. Tužitelj pri štetnom događaju nije trpio primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 8 dana, te potom umjereni strah do sveukupno 4 tjedna. Po navedenom, trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 8 tjedana. Zaostao je kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 3 tjedna po 3 sata na dan zbog mirovanja, pomoći radi inkontinencije, osobne higijene, prijevoza do liječnika. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 4 tjedna po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora. Pomoć mu je trebala za nabavku i pripremu hrane, ostvarivanje zdravstvene zaštite – odlasci liječniku na kontrolne preglede i pretrage. Kod tužitelja je ostalo smanjenje životne aktivnosti zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom događaju koje su sudski vještaci objedinjeno ocijenili sa 8 % (s neurološkog stajališta 5 %, s psihijatrijskog stajališta 5 %), a koje se očituje smetnjama ravnoteže, pojačanom umaranju kod fizičkih aktivnosti, redukcijom fizičkih aktivnosti koje je prije štetnog događaja izvodio, kod tužitelja je zaostao psihosindrom blažeg stupnja koji se manifestira kao oslabljena emotivna kontrola te reducirane intelektualno-mnestičke funkcije po organskom tipu i nesanica (iskaz vještaka list 217, te pisani dio nalaza i mišljenja list 196-197). Sudski vještaci su se vezano za objedinjenu ocjenu umanjenja životnih aktivnosti kod tužitelja na zapisniku od 05.02.2026. izjasnili da je svaki od njih dao svoju ocjenu smanjenja životnih aktivnosti i da nema preklapanja, te su se potom međusobno suglasili oko ukupnog postotka smanjena životnih aktivnosti od 8 %. U svezi prigovora tuženika na dio nalaza vještaka u pogledu bola i straha koji je trpio tužitelj, sudski vještaci su odgovorili da su bolovi i strah iskazani kumulativno, oscilirajuće, jer životno nije moguće trpjeti strah i bol istog intenziteta 24 sata dnevno, već on oscilira u svom intenzitetu, te pojasnili da su bol i strah individualna kategorija i ovise o vrsti ozljede, načinu liječenja, eventualnim komplikacijama, duljini liječenja kao i o osobinama pojedinaca koji trpi bol i strah, te su sudski vještaci na taj način i dali svoje ocjene. Nakon što su navedeni sudski vještaci saslušani na glavnoj raspravi, punomoćnici stranaka su ostali kod svojih prigovora, i to tužitelj na ocjenu postotka smanjenja životnih aktivnosti, smatrajući prenisko ocjenjenim, a tuženik kod prigovora na ocjenu boli i strah, smatrajući da su isti previsoko ocjenjeni, te su predlagali novo medicinsko vještačenje. Međutim, sud je odbio prijedlog stranka za provođenjem novog medicinskog vještačenja, ocijenivši njihov prijedlog neosnovanim, jer su sudski vještaci već u pisanom nalazu i mišljenju argumentirano iznijeli svoje ocjene, te ih dodatno obrazložili i obranili neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te je sud u cijelosti prihvatio njihov vještački nalaz i mišljenje.

13. Odredbom članka 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se pod pravima osobnosti razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. kao i da se pod štetom smatra umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima. Nadalje, odredbom čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

14. Obzirom na prihvaćen nalaz i mišljenje medicinskih vještaka, nedvojbeno je utvrđeno, da je tužitelj pretrpio štetu u vidu fizičkih bolova, straha, te umanjenja životnih aktivnosti, te da mu je bila potrebna tuđa pomoć, a kao posljedica predmetnog štetnog događaja. Zbog svega navedenog, tuženik tužen u smislu čl. 11. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (pasivna legitimacija nije bila sporna), je u obvezi nadoknaditi tužitelju neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, sukladno čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima kao i naknaditi imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći.

15. Imajući u vidu orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su -IV- 47/2020-5 od 15. lipnja 2020. koji se primjenjuju i u predmetnom postupku, jer je na drugoj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeto pravno shvaćanje da se promijenjeni orijentacijski kriteriji iz 2002. godine povećani za 50 % primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05, sud cijeni, a uvažavajući već izložen u toč. 12. ovoga obrazloženja nalaz i mišljenje sudskih vještaka neurologa i psihijatra vezano za duljinu i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova nastalih kao posljedica sudjelovanja tužitelja u štetnom događaju, da bi mu po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova pripadala pravična novčana naknada u iznosu od ukupno 1.950,00 €, od čega na ime jakih fizičkih bolova koji su trajali 8 dana, sud cijeni da bi tužitelju pripadalo 75,00 € po danu, na ime fizičkih bolova srednjeg intenziteta koji su trajali 20 dana, pripadalo bi mu po danu 45,00 €, a za bolove slabijeg intenziteta koji su trajali 30 dana pripadalo bi mu 15,00 € po danu. Po osnovi pretrpljenog straha opravdano mu pripada pravična naknada u novčanom iznosu od 4.000,00 €. Kod ocjene pravične naknade po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova i straha, sud je cijenio okolnosti tijeka liječenja tužitelja koje proizlaze iz vještačkog nalaza, vrstu pretrpljenih ozljeda, te da je tužitelj bio podvrgavan hitnom MSCT pregledu mozga, u više navrata CT-u mozga, EEG-u glave i MR-u mozga i da je zaostao kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje tužitelja podsjećaju na štetni događaj, pri svemu uvažavajući i duljinu trpljenja straha duže od 3 mjeseca. Na ime duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno 8 %, koje smanjenje je već ranije opisano u toč. 12. ovoga obrazloženja sud je ocijenio primjerenom pravičnu naknadu u iznosu od 2.000,00 €, uvažavajući mišljenje sudskih vještaka u čemu se isto sastoji te da je tužitelj osoba u životnoj dobi od 66 godina. Obzirom je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i to ukupno 123 sati, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, a istu su mu pružali supruga FE i članovi obitelji, što proizlazi iz iskaza tužitelja i svjedoka FE, sud je po satu pomoći, procijenio u smislu čl. 223 st. 1. Zakona o parničnom postupku, opravdanim dosuditi 5,00 € po satu, dakle ukupno 615,00 €.

16. Uzimajući u obzir da je tuženik tužitelju na ime naknade štete isplatio iznos od 5.223,97 €, od čega prema obrazloženoj ponudi tuženika (list 70) je 36.000,00 kn/4.778,02 € isplaćeno neimovinske štete, a 3.360,00kn/445,95 € na ime tuđe pomoći i njege, to se pravična novčana naknada koja bi ukupno pripadala tužitelju po ocjeni suda, ima umanjiti za isplaćeni iznos, pa po osnovi pravične novčane naknade tužitelju ostaje obveza tuženika isplatiti mu još iznos od 3.171,98 € ( 7.950,00 € - 4.778,02 € ), te razliku neisplaćene naknade na ime tuđe pomoći u iznosu od 169,05 € ( 615,00 €- isplaćenih 445,95 € ).

17. Na dosuđene novčane iznose naknade štete tužitelju pripada pravo na zakonske zatezne kamate u smislu članka 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima. Odredbom čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima propisano je, da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete od 14.04.2022. (list 68), time da tuženik nije osporio, da bi mu se tužitelj obratio sa odštetnim zahtjevom prvi puta 14.04.2022. kako se navodi u tužbi. Na dosuđenu naknadu imovinske štete koja predstavlja nenovčanu naknadu materijalne štete (naknada za tuđu pomoć) čiju visinu i vrijednost je sud utvrdio u vrijeme donošenja ove odluke, a uvažavajući pri tome i postojeću sudsku praksu , zakonske zatezne kamate pripadaju od dana donošenja odluke u ovome predmetu, a ne kako je to postavljeno tužbenim zahtjevom, pa je slijedom navedenog sud odlučio kao u točki II. izreke te je odbio zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate za tuđu pomoć koje bi se obračunavale prije dana donošenja ove odluke.

18. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u svezi s odredbom čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je s osnovom uspio 100 %, dok je sa visinom uspio 15,19 %, jer mu je od prvotno utuženih 22.000,00 € dosuđen iznos od ukupno 3.341,03 €, što čini njegov prosječan uspjeh od 57,60 %, a tuženika 42,40 %, pa nakon što se izračuna razlika prosječnog uspjeha stranaka u parnici ostaje razlika na strani tužitelja od 15,20 %, te je tuženik dužan tužitelju naknaditi 15,20 % opravdanih parničnih troškova tužitelja koji se odnose na trošak zastupanja istoga po odvjetniku, sudskih pristojbi na tužbu i presudu, te u cijelosti troškove koje je snosio tužitelj za vještačenje, jer isti su nastali neovisno o razmjeru uspjeha tužitelja u parnici. Opravdan trošak zastupanja tužitelja po odvjetniku imajući u vidu Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa) , odnosi se na naknade za: sastav tužbe 500,00 €, za najviše 4 obrazložena podneska po 500,00 € po podnesku u smislu Tbr. 8 st. 1. OT, dok mu je za podnesak od 16.10.2025. priznata naknada kao za ostale podneske u iznosu od 50,00 € po Tbr. 8. toč. 4. OT. Za zastupanje na 3 raspravna ročišta naknada iznosi 500,00 € po ročištu. Na priznate nagrade obračunati PDV- od 25 % iznosi 1.012,50 €. Navedeno se uvećava za plaćenu sudsku pristojbu na tužbu od 133,23 € te za sudsku pristojbu na presudu koja iznosi 214,18 €. Dakle od ukupnog troška tužitelja ranije obrazloženog 5.409,91 € tuženik je dužan naknaditi 15,20 %, što iznosi 822,31 €, te u cijelosti one troškove vještačenja koji su podmireni iz predujma uplaćenog po tužitelju, a iznose 600,00 €. Dakle, tuženik je dužan tužitelju naknaditi trošak od 1.422,21 €, a kako je i riješeno u toč. III. izreke odluke.

19. Obzirom na izloženo, presuđeno je kao u izreci.

U Garešnici 12. ožujka 2026. godine

Sutkinja:

Dajana Gabud Jandoš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda, u 3 istovjetna primjerka.

DOSTAVITI:

- Tužitelju po odvjetniku Imonu Choudhury

- Tuženiku po odvjetnici Katarini Ileković