Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Makarska, Kralja Petra Krešimira IV br. 2
P-1160/2023-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Angeli Koštro, kao sucu pojed incu, u pravnoj stvari tužiteljice ČZ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupane po punomoćniku Vinku Radovaniu, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika Republike Hrvatske, (OIB: 52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. veljače 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Mili Razović, odvjetnika i zz tuženika ZZ, zamjenika u ODO, dana 12. ožujka 2026. godine,
p r e s u d i o j e
„1. Utvrđuje se da je tužiteljica ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], slijedom svojeg prednika, oca, pok. NZ, vlasnica za cijelo fizičkog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], broj D.L. 12, Pod ravnice, maslinjak površine 292 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to dijela koji je na Skici mjerenja izrađenoj od strane CZ inž. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 29. svibnja 2025.g. (koja skica kao list br. 79 spisa čini sastavni dio ove presude) označen oznakama 28,29,30,31,32,28, i koji fizički dio je površine 46 m2, pa je slijedom utvrđenog ovlaštena tužiteljica temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići parcelaciju i uknjižbu svoga prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi i u katastarskom operatu, za cijelo, brišući isto pravo s imena tuženice Republika Hrvatska, a što je tuženica dužna trpjeti.
2. Utvrđuje se da je tužiteljica ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], slijedom svojeg prednika, oca, pok. NZ, vlasnica fizičkog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], broj D.L. 12, Pod ravnice, maslinjak površine 626 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to dijela koji je na Skici mjerenja izrađenoj od strane CZ inž. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 29. svibnja 2025.g. (koja skica kao list br. 79 spisa čini sastavni dio ove presude) označen
oznakama
17,18,19,20,21,22,
23,24,25,26,27,28,32,33,34,35,36,37,38,39,17, koji fizički dio je površine 500 m2, pa je slijedom utvrđenog ovlaštena tužiteljica temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići parcelaciju i uknjižbu svoga prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi i u katastarskom operatu, za cijelo, brišući isto pravo s imena tuženice Republika Hrvatska, a što je tuženica dužna trpjeti.
3. Utvrđuje se da je tužiteljica ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], slijedom svojeg prednika, oca, pok. NZ, vlasnica fizičkog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], broj D.L. 12, Pod ravnice, maslinik površine 604 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to dijela koji je na Skici mjerenja izrađenoj od strane CZ inž. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 29. svibnja 2025.g. (koja skica kao list br. 79 spisa čini sastavni dio ove presude) označen oznakama 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10, 11,12,13,14,15,16,17,39,40,41,42,1, koji fizički dio je površine 521 m2, pa je slijedom utvrđenog ovlaštena tužiteljica temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići parcelaciju i uknjižbu svoga prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi i u katastarskom operatu, za cijelo, brišući isto pravo s imena tuženice Republika Hrvatska, a što je tuženica dužna trpjeti.
Obrazloženje
Tužiteljica ČZ podnijela je tužbu protiv tuženika Republike Hrvatske, radi utvrđenja, dana 07. studenog 2023. godine u kojoj navodi da je u zemljišnim knjigama ovog suda kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u strane, čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u strane sve zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], vrt u strani, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] upisana Republika Hrvatska za cijelo. Tužiteljica navodi da se nalazi u posjedu fizičkog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u strane, čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u strane sve zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] vrt u strani zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koji fizički dio površine 1067 m2 je prikazan u geodetskom snimku izrađenom od strane Trigonometar d.o.o. od 15. srpnja 2022. godine. Navodi da navedeni fizički dio predstavlja maslinik koji je jedinstveni kompleks i kojeg da je tužiteljica ranije obrađivala zajedno sa svojim sada pok. mužem KZ, a sada isti obrađuje zajedno sa svojom djecom. Nadalje, navodi da se u posjedu utuženog dijela predmetnih nekretnina nalazi više od 80 godina i da je nitko nikada nije smetao u posjedovanju istih.
U odgovoru na tužbu tuženik ističe da tužiteljica u tužbi ne navodi i ničim ne dokazuje pravno relevantne činjenice, u smislu tko su bili njeni pravni prednici, kada su isti stupili u posjed tih nekretnina, kakva je bila kvaliteta posjeda i kvaliteta posjeda tužiteljičinog prednika, te je li posjedovna vlast tužiteljičinih prednika trajala kroz zakonom propisano vrijeme, te da ona ne navodi niti kako su pravni efekti posjedovanja prešli na tužiteljicu.
U dokazne svrhe ovaj sud je izvršio uvid izvadak iz zemljišne knjige (list 4-5), zahtjev za mirno rješenje spora (list 6-7), geodetski snimak - Skica s uklopljenim katastarskim planom izrađenim od Trigonometar d.o.o. (list 10), izvod iz posjedovnog lista broj 107 (list 12), izvod iz posjedovnog lista 226 (list 13, izvid iz posjedovnog lista 1214 (list 14), izvid iz katastarskog plana (list 15-17), povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split , Odjel za katastar nekretnina Makarska klasa: 930-04/24-05/119, ur. br. 541-28- 06/10-24-2 (List 31-32), povijesni zemljišnoknjižni izvadak (list 33-54), izveo dokaz očevidom uz sudjelovanje vještaka mjernika CZ ( list 57-64), izveo dokaz saslušanjem svjedoka TZ i HZ (list 63-64), te izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka mjernika CZ (list 77-84).
Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99. i 117/03.), ovaj sud došao je do uvjerenja da je uređeni tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.
Iz iskaza svjedoka TZ utvrđeno je da se predmetno zemljište koje u naravi predstavlja maslinik nalazi u [adresa] na predjelu „Pod ravnica“, a to da mu je poznato jer u blizini ima svoju zemlju. Predmetni maslinik da se ranije nalazio u posjedu tužiteljičinog oca sada pok. NZ i majke Č. Masline koje se tu nalaze da su starije i da su zasigurno stare 200 godina, a da se ustvari radi o pomlađenim maslinama. Sada pok. NZ da je od djece imao samo kćer ČZ, a iza smrti NZ predmetno zemljište da je nastavila posjedovati tužiteljica. Iz iskaza je utvrđeno da je tužiteljica zajedno sa svojim mužem DZ nastavila obrađivati masline, a ona da je tu zemlju ustvari donijela u „dotu“ prilikom udaje. Utvrđeno je da je cijelo to zemljište na terenu ograđeno, da je s jedne strane međašnik HZ. Svjedoku da nije poznato da bi tužiteljicu ili ranije njenog oca itko smetao u posjedovanju, niti da bi neka treća osoba polagala kakvo pravo na istom. Iz iskaza je utvrđeno da je obiteljski nadimak oca tužiteljice odnosno njenog djeda bio “ Z“ odnosno „ N“.
Iz iskaza svjedokinje HZ utvrđeno je da se predmetno zemljište nalazi u Gornjim Tučepima na predjelu „Pod ravnice“. Iz iskaza je utvrđeno da je suprug svjedokinje ujedno rođak tužiteljice za kojeg da se svjedokinja udala 1970. godine i od tada da je više u kontaktu s tužiteljicom koju je i ranije znala. Iz iskaza je utvrđeno da su djed tužiteljice i baka supruga svjedokinje bili brat i sestra. Predmetno zemljište da u naravi predstavlja maslinik, a isti da se ranije nalazio u posjedu sada pok. NZ, oca tužiteljice i majke Č. Na tom zemljištu da se nalazio stariji maslinik, a to da joj je poznato jer je njen suprug zapadni međašnik s tužiteljicom pa da i svjedokinja tu stalno dolazi i ranije da je dolazila sa svojim sada pok. suprugom. Iz iskaza je utvrđeno da je sada pok. NZ imao jednu kćer ČZ, odnosno tužiteljicu. Iza njegove smrti da je predmetno zemljište i masline na njemu nastavila obrađivati tužiteljica. Iz iskaza je utvrđeno da tužiteljicu i njenog pok. oca nije nitko nikada smetao u posjedovanju predmetnog zemljišta.
Iskazima svjedoka ovaj sud je poklonio vjeru obzirom su isti iskazivali životno, logično i u bitnom suglasno, te u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu. Iskazima navedenih svjedoka ovaj sud je poklonio vjeru obzirom se radi o mještanima i susjedima kojima je dobro poznato stanje na terenu.
Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], vrt u strani, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.
Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da su nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u strane i čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u strane, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.
Uvidom u izvod iz posjedovnog lista broj 107 utvrđeno je da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], Pod ravnice, maslinjak, površine 626 m2 upisana kao posjed ČZ iz [adresa] za cijelo.
Uvidom u izvod iz posjedovnog lista broj 226 utvrđeno je da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], Pod ravnice, maslinjak, površine 292m2 uosiana kao posjed OZ za cijelo.
Uvidom u izvod iz posjedovnog lista broj 1214 utvrđeno je da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], Pod ravnice, maslinik, površine 604 m2 upisana kao posjed Republike Hrvatske za cijelo.
Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Makarska broj klasa: 930-04/24-05/119, ur. br. 541-28-06/10-24-2 utvrđeno je da je čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 292 m2 od revizije katastra 50-tih godina prošlog stoljeća upisana u posjedovnom listu broj 226 na ime ĐZ pok. C , a takav upis da je i danas. Nadalje, utvrđeno je da je čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 826 m2 od navedene revizije katastra upisana u posjedovnom listu broj 107 na ime JZ pok. K, od 1966. (iskazom promjena 23/66) temeljem sudskog Zaključka broj Z.103/60 i O.164/58 od 02. 06. 1963. godine, na ime NZ pok. T, [adresa], a od 2002. godine (popis promjena 13/2002) temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O- 189/01 od 03. 12. 2001. godine na ime ČZ, [adresa]. a takav upis je i danas. Ujedno je utvrđeno da je čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 604 m2, od navedene revizije katastra upisana u posjedovnom listu 107 na ime SZ pok. K, od 1966 godine (iskaz promjena 23/66) temeljem sudskog zaključka Z.103/60 i O.164/58 od 02. 06. 1963. godine na ime NZ pok. T, [adresa], a od 2002. godine (popis promjena 13/2002) temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O.189/01 od 03. 12. 2001. na ime ČZ, [adresa]. Nadalje, 2014. godine (popis promjena 9/14) temeljem sudskog rješenja broj Z- 3859/09 spojena sa Z-4056/09, čest. zem. [katastarska čestica], površine 604 m2 iz posjedovnog lista 107 (ČZ, [adresa]) prelazi u novi posjedovni list broj 1214 u koji se kao vlasnik upisuje Republika Hrvatska, a takav upis je i danas.
Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka mjernika CZ utvrđeno je da predmetne nekretnina u naravi predstavljaju uređen i održavana maslinik formiran na nekoliko lastvi (pristava) do kojega se dolazi pješice makadamskim putem. Navedena nekretnina ima ukupnu površinu od 1067 m2, a ista se sastoji od čest. zem. [katastarska čestica], površine 521 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], površine 46 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica], površine 500 m2. U nalazu i mišljenju je navedeno da nekretnine koje se nalaze zapadnije, istočnije i južnije od predmetnih nekretnina su u naravi maslinici formirani na terasastom zemljištu, dok je širi prostor oko predmetnih nekretnina ispresijecan suhozidima koji tvore međe između nekretnina ili su podzidi između pristava. Nalazu i mišljenju vještaka mjernika ovaj sud je poklonio vjeru obzirom je isti izrađen stručno i skladu s pravilima struke, a na koji nalaz stranke nisu imale primjedbi. Naime, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u čl. 388. st. 4. je propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dana 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma. Nadalje, dana 17. studenog 1999. godine Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98,137/99,22/00,73/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,143/12 i 152/14- u daljnjem tekstu ZV),(Odluke U-I-58/1997, U-I-1235/1997, U-I-1237/1997, U- I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. godine-Narodne novine broj 137/99 od 04. prosinca 1999. godine).
Odredbom čl. 159. st. 4 ZV-a propisano je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba tada za stjecanje prava vlasništva je potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.
Prema tome, u konkretnom slučaju je bilo potrebno utvrditi činjenice je li postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetn im nekretninama prije 08. listopada 1991. godine kada je ukinuto društveno vlasništvo. Ovo iz razloga jer je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/206 od 29. siječnja 2019. godine i Rev-x-974/2017 od 07. svibnja 2019. godine kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđanju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388 st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.
Nadalje, Europski sud za ljuska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 je izrazio shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina ex lege na temelju odredbe čl. 388 st.4 ZV-a, stupanjem na snagu tog zakona 01. siječnja 1997. godine postao vlasnik posjedovane nekretnine odnosno da posljedicu ukidanja odredbi čl. 388.st. 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se takve greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.
U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999. godine, kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba čl. 388. st. 3. ZV-a , ukinuta.
Stoga je u konkretnom slučaju obzirom da u tužbi tužiteljica tvrdi da su se njeni prednici nalazili u kontinuiranom, mirnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina koje u naravi predstavljaju jedinstveno zemljište na kojem se nalazi maslinik , pa da je iste stekla dosjelošću, u postupku je bilo potrebno utvrditi je li prednik tužiteljice računajući i posjed njegovog pravnog prednika, a budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 07. studenog 2023. godine, unatrag 40 godina, računajući i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, bio u posjedu predmetnih nekretnina.
Imajući u vidu sve prethodno navedeno, a posebno iskaze saslušanih svjedoka kojima je ovaj sud poklonio vjeru, kao i ostale dokaze izvedene tijekom ovog postupka, a sve promatrajući kroz prizmu prethodno navedenih zakonskih propisa i važećeg pravnog shvaćanja Europskog suda za ljudska prava, utvrđeno je da su se predmetne nekretnine ranije nalazile u posjedu sada pok. NZ, oca tužiteljice, a nakon njegove smrti u posjedu same tužiteljice kao njegove kćerke i jedine nasljednice koja je na istima nastavila izvršavati faktičnu vlast i posjedovne čine bez da ju je itko u tome smetao.
Stoga, imajući u vidu promatrano razdoblje, a uzimajući u obzir iskaze svjedoka i mogućnost njihovog neposrednog opažanja obzirom se radi od domicilnim stanovnicima, a uzimajući u obzir i njihova saznanja do kojih su došli od svojih pravnih prednika, te utvrđenja suda prilikom očevida na terenu, sve navedeno ukazuje na zaključak da se predmetno zemljište ranije ekonomski iskorištavalo na način kako su iskazivali saslušani svjedoci, te da se predmetno zemljište koje u naravi predstavlja uređeni maslinik nalazilo u nesmetanom i kontinuiranom posjedu prednika tužiteljice, a nakon njegove smrti u posjedu same tužiteljice još od početka 50-ih godina prošlog stoljeća, pa tako i u razdoblju prije 08. listopada 1991. godine, na kojem su isti izvršavali faktičnu vlast i posjedovne čine, bez da ih je u tome itko smetao ili da bi neka treća osoba polagala kakvo pravo na istoj, čime su se i ostvarili uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću.
Obzirom iz svega navedenog proizlazi da je tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika nedvojbeno uživala pošten i kontinuiran posjed utuženih nekretnina kroz zakonom određeno vrijeme od 40 godina, koji je potreban za stjecanje dosjelošću, s time da je evidentno da ga je ona uživala i dulje od roka potrebnog za stjecanje, ovaj sud je došao do uvjerenja da je upravo tužiteljica izvorno putem dosjelosti stekla vlasništvo predmetnih nekretnina na način kako je navedeno u izreci sukladno čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Odluku o troškovima sud nije donosio obzirom tužiteljica nije niti tražila naknadu istih.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Makarskoj, 12. ožujka 2026. godine
Sudac
Angela Koštro
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348 ZPP-a).
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).
DNA:
1. Pun. tužiteljice
2. Zz tuženika
3. U spis
