Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

P-3427/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika OTP banka Hrvatska d.d., Domovinskog rata 61, Split, OIB:52508873833, zastupan po punomoćniku OD Anić&Anić u Splitu, radi isplate, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 3.veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 12.ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom na ime razlike u iznosima kamata isplatiti tužitelju ukupan iznos od 1.725,53 EUR-a i to sa kamatama na pojedine mjesečne iznose od po:

- 17,46 € koja teče od dana 11. siječanj 2010.

- 17,30 € koja teče od dana 10. veljača 2010.

- 22,96 € koja teče od dana 10. ožujak 2010.

- 29,44 € koja teče od dana 12. travanj 2010.

- 28,17 € koja teče od dana 10. svibanj 2010.

- 29,10 € koja teče od dana 10. lipanj 2010.

- 27,91 € koja teče od dana 12. srpanj 2010.

- 28,63 € koja teče od dana 10. kolovoz 2010.

- 28,95 € koja teče od dana 10. rujan 2010.

- 28,00 € koja teče od dana 11. listopad 2010.

- 28,95 € koja teče od dana 10. studeni 2010.

- 28,03 € koja teče od dana 10. prosinac 2010.

- 28,80 € koja teče od dana 10. siječanj 2011.

- 28,79 € koja teče od dana 10. veljača 2011.

- 25,79 € koja teče od dana 10. ožujak 2011.

- 28,26 € koja teče od dana 11. travanj 2011.

- 27,28 € koja teče od dana 10. svibanj 2011.

- 28,16 € koja teče od dana 10. lipanj 2011.

- 27,04 € koja teče od dana 11. srpanj 2011.

- 27,99 € koja teče od dana 10. kolovoz 2011.

- 27,96 € koja teče od dana 12. rujan 2011.

- 26,93 € koja teče od dana 10. listopad 2011.

- 27,60 € koja teče od dana 10. studeni 2011.

- 26,60 € koja teče od dana 12. prosinac 2011.

- 27,39 € koja teče od dana 10. siječanj 2012.

- 27,44 € koja teče od dana 10. veljača 2012.

- 25,38 € koja teče od dana 12. ožujak 2012.

- 26,63 € koja teče od dana 10. travanj 2012.

- 25,69 € koja teče od dana 10. svibanj 2012.

- 26,51 € koja teče od dana 11. lipanj 2012.

- 25,23 € koja teče od dana 10. srpanj 2012.

- 25,88 € koja teče od dana 10. kolovoz 2012.

- 25,46 € koja teče od dana 10. rujan 2012.

- 24,60 € koja teče od dana 10. listopad 2012.

- 25,36 € koja teče od dana 12. studeni 2012.

- 24,31 € koja teče od dana 10. prosinac 2012.

- 24,97 € koja teče od dana 10. siječanj 2013.

- 24,79 € koja teče od dana 11. veljača 2013.

- 22,20 € koja teče od dana 11. ožujak 2013.

- 24,35 € koja teče od dana 10. travanj 2013.

- 23,21 € koja teče od dana 10. svibanj 2013.

- 23,55 € koja teče od dana 10. lipanj 2013.

- 22,54 € koja teče od dana 10. srpanj 2013.

- 23,06 € koja teče od dana 12. kolovoz 2013.

- 23,18 € koja teče od dana 10. rujan 2013.

- 22,22 € koja teče od dana 10. listopad 2013.

- 22,69 € koja teče od dana 11. studeni 2013.

- 21,73 € koja teče od dana 10. prosinac 2013.

- 22,09 € koja teče od dana 10. siječanj 2014.

- 21,99 € koja teče od dana 10. veljača 2014.

- 19,96 € koja teče od dana 10. ožujak 2014.

- 21,66 € koja teče od dana 10. travanj 2014.

- 20,52 € koja teče od dana 12. svibanj 2014.

- 20,83 € koja teče od dana 10. lipanj 2014.

- 19,90 € koja teče od dana 10. srpanj 2014.

- 20,05 € koja teče od dana 11. kolovoz 2014.

- 18,99 € koja teče od dana 10. rujan 2014.

- 18,11 € koja teče od dana 10. listopad 2014.

- 18,40 € koja teče od dana 10. studeni 2014.

- 17,45 € koja teče od dana 10. prosinac 2014.

- 17,68 € koja teče od dana 12. siječanj 2015.

- 17,06 € koja teče od dana 10. veljača 2015.

- 14,19 € koja teče od dana 10. ožujak 2015.

- 15,25 € koja teče od dana 10. travanj 2015.

- 14,33 € koja teče od dana 11. svibanj 2015.

- 14,42 € koja teče od dana 10. lipanj 2015.

- 13,59 € koja teče od dana 10. srpanj 2015.

- 13,37 € koja teče od dana 10. kolovoz 2015.

- 12,40 € koja teče od dana 10. rujan 2015.

- 11,74 € koja teče od dana 12. listopad 2015.

- 11,65 € koja teče od dana 10. studeni 2015.

- 10,98 € koja teče od dana 10. prosinac 2015.

- 10,95 € koja teče od dana 11. siječanj 2016.

- 10,38 € koja teče od dana 10. veljača 2016.

- 8,90 € koja teče od dana 10. ožujak 2016.

- 9,01 € koja teče od dana 11. travanj 2016.

- 8,32 € koja teče od dana 10. svibanj 2016.

- 8,25 € koja teče od dana 10. lipanj 2016.

- 7,53 € koja teče od dana 11. srpanj 2016.

- 7,17 € koja teče od dana 10. kolovoz 2016.

- 6,37 € koja teče od dana 12. rujan 2016.

- 5,78 € koja teče od dana 10. listopad 2016.

- 1,79 € koja teče od dana 20. listopad 2016.

do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena;

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.337,50 Eura sa kamatom koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 10.lipnja 2019. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti dijela ugovora i isplate.

2. U tužbi se navodi da je tužitelj dana 6.listopada 2007. s tuženikom kao kreditorom zaključio ugovor o kreditu ( dalje Ugovor) broj 013566 ( 07/59676) temeljem kojeg joj je tuženik stavio na raspolaganje kredit u iznosu od 25.000,00 Eur-a, protuvrijednosti u kunama.

3. Nadalje, da je tuženik ugovorio kamatnu stopu iskazavši da je ista promjenjiva i to na način da ovisi jedino i isključivo i jednostranoj odluci same banke bez navođenja ikakvih provjerljivih parametara na koji način će se ista mijenjati. Nadalje, da je na taj način tuženik ugradio nepoštenu odredbu o jednostranoj promjeni kamatnih stopa, a da i prije i u vrijeme zaključenja ugovora tuženik nije s tužiteljem pojedinačno pregovarao, čime je prouzročio neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana te povrijedio odredbe Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o obveznim odnosima i dr.

4. Nadalje, navodi da je citirano stajalište izraženo u odluci Visokog Trgovačkog suda u predmetu Pž-7129/13 odnosno P-1401/12 odnosno da ugovorena redovna kamatna stopa podložna promjenama tijekom trajanja ugovorne obveze u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, čini takvu odredbu ništetnom.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su stranke ugovorile primjenu odredbe o promjeni kamatne stope, da je tužitelj bio informiran o posljedicama ugovaranja promjenjive kamatne stope, nadalje, da tijekom trajanja ugovorne obveze stopa ugovornih kamata nije bila veća od zakonom najviše dopuštene kamatne stope, nadalje, da je obavještavao tužitelja o promjenama kamatnih stopa, nadalje, da se presuda radi zaštite kolektivnih interesa potrošača vezano uz ugovore o kreditu odnosila samo na ugovore o kreditu čija je glavnica valutnom klauzulom vezana uz valutu švicarskog franka, a ne i neke druge valute. Nadalje, tuženik osporava ništetnost ugovorne odredbe o kamatama navodeći da niti je ništetno ugovaranje promjenjive kamatne stope niti je ništetna odredba o promjeni kamatne stope jednostranom odlukom banke, nadalje, da u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu ugovaranje promjenjive kamatne stope nije bilo zabranjeno, nadalje, da donošenjem presude VTS Pž-7129/13 nije za tužitelja ustanovljeno nikakvo subjektivno pravo već je pružena apstraktna zaštita. Nadalje, tuženik ističe prigovor zastare.

6. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem ugovora o kreditu broj 59676/07 od 6.listopada 2007., početnog otplatnog plana, promijenjenog otplatnog plana, konto kartice kredita, prometa po računu kredita, te financijsko knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Darka Cecić, te saslušanjem tužitelja u svojstvu parnične stranke, pa je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlike preplaćenih mjesečnih anuiteta po Ugovoru o kreditu broj: broj 59676/07 od 6.listopada 2007. u razdoblju od 11.siječnja 2010. do 20.listopada 2016., te zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne obveze.

8. Među strankama nije sporno da su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor dana sklopili Ugovor o kreditu u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 25.000,00 Eur uz rok otplate od 120 mjeseci, u 119 mjesečnih anuiteta čiju visinu utvrđuje banka planom otplate, s početnom redovnom kamatnom stopom od 9,69 % godišnje. Nije sporno da je ugovoreno da je redovna kamata promjenjiva, a što se utvrđuje odlukom tuženika.

9. Nadalje, nesporno se vodio postupak radi zaštite kolektivnih prava i interesa predmet kojeg postupka je bila zaštita potrošača od korištenja dvije ugovorne odredbe o kojima o kojima se nije pojedinačno pregovaralo: odredbe o valutnoj klauzuli prema kojoj je glavnica vezana za švicarski franak i odredbe kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke.

10. Spornim je tuženik učinio sljedeće: je li se o predmetnoj ugovornoj odredbi koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu pojedinačno pregovaralo; je li odredba i/ili nejasna, i /ili teško razumljiva i/ili teško uočljiva te na posljetku je li ista suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača (ovdje tužitelja). Sporna je i visina tužbenog zahtjeva, a istaknut je i prigovor zastare.

11. U ovom postupku proveden je dokaz knjigovodstveno financijskim vještačenjem po vještaku Darka Cecić, a koje sud u svrhu dokaza prihvaća kao stručno i argumentirano, kojim je utvrđena razlika između visine anuiteta određenog u trenutku sklapanja predmetnog ugovora o kreditu korištenjem tada ugovorene kamatne stope od 9,69 % godišnje i iznosa koji je tužitelju naplaćen u utuženom razdoblju s obzirom na jednostranu promjenu kamatne stope od strane tuženika, sve obzirom se kamatna stopa u utuženom razdoblju kretala od početno ugovorene 9,69 % pa do 11,56 %, dakle kretala se na više od početno ugovorene kamatne stope.

12. Iz predmetnog nalaza i mišljenja proizlazi da razlika u visini kamata prema stopi određenoj u trenutku sklapanja ugovora i iznosa kamata obračunatih u skladu s tuženikovim promjenama kamatnih stopa, za razdoblje od 11.siječnja 2010. do 20.listopada 2016. iznosi 13.001,17 kuna odnosno 1.725,53 eura.

13. Obzirom na razdoblje obuhvaćeno u ovoj parnici, a glede ugovorene promjenjive kamatne stope (Ugovor je zaključen 6.listopada 2007.) za ocjenu valjanosti ovdje spornih ugovornih odredbi mjerodavan Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 96/03 dalje: ZZPT/03) za razdoblje do 6. kolovoza 2007., a zatim odredbe ZZPT/07. Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. ZZPT/03 ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

14. Prema odredbi članka 84. ZZPT/03 nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive, s tim da je ta odredba identična i odredbi iz čl. 99. ZZPT/07, što bi posljedično značilo da su nepoštene one odredbe ugovora koje su nejasne, koje nisu lako razumljive i koje nisu uočljive.

15. Nadalje, odredbom članka 87. stavka 1. ZZPT/03 proizlazi da je nepoštena ugovorna odredba ništava.

16. Nadalje, propise o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima sadržavaju odredbe članka 96 – 106 ZZPT, pa tako odredba čl. 96 stavka 1. ZZPT/07 propisuje da ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, dok je odredbom stavak 2. istog članka propisano kako se smatra da se o pojedinoj odredbi ugovora nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca. Nadalje, sukladno stavku 4) istog članka ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati.

17. U konkretnom slučaju, tužitelj nije dokazao da se o pobijanoj ugovornoj odredbi pojedinačno pregovaralo. Naime, isti tvrdi da je tužitelj bio upoznat sa OUP te Odlukom banke o kamatama, međutim iz navedenih OUP nije razvidno koji su razlozi za promjenu kamatne stope niti je razvidno sukladno kojim kriterijima će se ista mijenjati. Nadalje, tužitelj u svom iskazu navodi da ga nitko nije obavijestio o promjeni kamatne stope niti o parametrima promjene kamatne stope niti je o istoj mogao pregovarati, a kredit mu je hitno trebao te da mu je rečeno da kredit može dobiti samo pod navedenim uvjetima. Stoga, je zavisnost promjene kamatne stope o jednostranoj odluci banke dovelo do znatne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja jer isti kao prosječni potrošač nije mogao kako će se kreirati kamatna stopa odnosno visina mjesečnih anuiteta.

18. Navedeno postupanje tuženika suprotno je načelu savjesnosti i poštenja u smislu naprijed citiranih odredbi ZZPT-a, a protivno je odredbi iz čl.4 Zakona o obveznim odnosima ( „ Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 dalje ZOO) koja propisuje da su u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Načelo savjesnosti i poštenja općenito znači da su sudionici obveznih odnosa dužni međusobno postupati obzirno i uvažavati interese obje ugovorne strane, vodeći pri tome računa o smislu i svrsi obveznog odnosa. Nadalje, kao mjerilo ponašanja procjenjuje se kako bi se ponašao prosječan čovjek ili prosječan potrošač s jedne strane, odnosno uredan i savjestan gospodarstvenik ili dobar domaćin s druge strane.

19. Nadalje, prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO proizlazi da je Ugovor koji je suprotan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

20. Prema odredbi čl. 323. st. 1. ZOO proizlazi da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

21. Prema odredbi čl. 324. st. 1. ZOO proizlazi da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe, i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

22. Nadalje, prema provedenom financijskom vještačenju razlika između visine anuiteta izračunatih u trenutku sklapanja ugovora po početnoj kamatnoj stopi u utuženom razdoblju i anuiteta plaćenih u istom razdoblju, koji su izračunati po jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi, predstavlja iznos više plaćenih ugovornih kamata usred jednostranog povećanja kamatne stope, slijedom čega je valjalo sukladno odredbi čl. 323. st. 1. ZOO, a u svezi sa čl. 1111. ZOO-a obvezati tuženika na isplatu navedenog iznosa tužitelju sa pripadajućim zateznim kamatama sukladno odredbi čl. 1115. ZOO-a.

23. Odredba čl. 1111. st. 1. ZOO-a propisuje da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, a st. 3. istog članka da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Kako je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske utvrđeno da je predmetna ugovorna odredba ništetna, a po mišljenju ovog suda neovisno o tome u kojoj je valuti ugovor zaključen ista se ima primijeniti, ima se uzeti da se osnova nikada nije ostvarila budući za ono što je ništetno uzima se da nije ni nastalo. Ništetnost nastaje ex tunc, od samog zaključenja posla. Nadalje, čl. 1115. ZOO-a propisuje da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

24. U odnosu na prigovor zastare tuženika sud je stava da odredba čl. 214. st. 1 do 3. ZOO-a propisuje da zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze te da se sud neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao. Kako je tuženik istakao prigovor zastare sud je dužan očitovati se na istaknuti materijalnopravni prigovor. Odredba čl. 215. st. 1. ZOO-a propisuje da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano dok odredba čl. 241. ZOO-a propisuje da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Odredba čl. 245. st. 1. ZOO- a propisuje da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru, a st. 3. istoga članka da kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.

25. Pozivajući se na gore navedene odredbe ZOO-a o zastari sud smatra da je podnošenjem kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu u gore navedenom sporu za zaštitu kolektivnih prava prekinut tijek zastare, dok je pravomoćnim okončanjem spora pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donošenjem presude Pž- 7129/13 dana 13. lipnja 2014. godine zastara počela teći ispočetka, a vrijeme prije prekida neće se uračunati u tijek zastare.

26. Naime, navedenom drugostupanjskom presudom pravomoćno je utvrđena ništetnost ugovorne odredbe kojom je ugovorena redovita kamatna stopa tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke.

27. Utvrđenje ništetnosti ne podliježe zastari niti se samim protekom vremena ugovor može osnažiti, pa odluka suda ima samo deklaratoran značaj. Utvrđenje ništetnim ugovora poduzima se, bez obzira na to predlaže li to stranka ili to čini sud po službenoj dužnosti, radi zaštite općeg interesa i stoga bi ograničavanje njegovih učinaka zastarnim rokovima za restituciju njegovih učinaka obezvrijedilo taj institut. Ništetnost je, osim toga, sredstvo pomoću kojeg se sprječava pravno djelovanje učinaka ugovora koji je u suprotnosti prinudnim propisima. Pravna posljedica ništetnosti u ovom slučaju je jednostrana restitucija u dvostranoobveznom ugovoru vraćanjem u prijašnje stanje i ona se ne može vezati uz institut zastare. Kako je ugovorna odredba ništetna, ne može se zahtijevati ispunjenje ugovorenih prestacija jer se smatra da ugovor u tom dijelu nije niti nastao, pa je onda takva posljedica posve razumljiva. U obzir dolazi samo jednostrana restitucija jer ugovor od samog početka ne proizvodi nikakav učinak i po njemu ne može doći do nikakvih davanja. Svaka ugovorna strana mora vratiti svojem suugovorniku ono što je od njega primila. Dakle, vrijedi pravilo o povratu u prijašnje stanje, koje se obzirom na prirodu restitucije kod ništetnosti razlikuje od restitucije kod drugih obveznopravnih instituta koji su ograničeni prekluzivnim i zastarnim rokovima. Ograničenje zastarom obezvrijedilo bi institut ništetnosti koji je bezvremenski (na što upućuje i retroaktivno djelovanje kao jedno od bitnih obilježja).

28. Ugovorne strane su znale (ili trebale znati) da su ugovorile nešto nedopušteno i da (vrijednost) prestacija ne može biti zadržana u njihovoj imovini, niti zbog digniteta druge ugovorne strane, niti zbog općeg interesa, koji je sastavnica ništavosti. Prihvaćanjem zastare za restituciju, s početkom tijeka od dana primitka stvari (novca), izostala bi faktična posljedica tog instituta koji upravo zbog sprječavanja nedopuštenih pojava sklapanja ništavih ugovora djeluje retroaktivno i bez vremenskog je ograničenja.

29. Dakle, kako je predmetna tužba podnesena 10.lipnja 2019. a kod instituta stjecanja bez osnove ne predviđa se posebni zastarni rok, uslijed čega se ima primijeniti čl. 225. ZOO-a koji propisuje da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare, dok je presuda pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donesena 13. lipnja 2014. godine, to je razvidno da je predmetna tužba podnesena u zastarnom roku uslijed čega se istaknuti prigovor ima smatrati u cijelosti neosnovanim.

30. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 156 ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine broj 138/23 dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, te sastava podneska 22.listopada 2019., 100 bodova, zastupanje na ročištu 10.lipnja 2022. 100 bodova, sastav podneska od 17.lipnja 2022. 100 bodova, zastupanje na ročištu 1.rujna 2022. 25 bodova ( Tbr.9.toč.5), zastupanje na ročištu od 19.listopada 2022. 100 bodova, sastav podneska od 14.travnja 2023. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 4.rujna 2024. 100 bodova, 28.listopada 2024. 100 bodova, sastav podneska od 5. studenog 2024. 100 bodova te zastupanje na ročištu od 24.siječnja 2025. 100 bodova te ročištu od 3.veljače 2026. 100 bodova te ročištu za objavu presude 50 bodova odnosno sveukupno 1175 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda jednako 2,00 eura ( Tbr. 54) iznosi 2.350,00 eura, te uvećano za trošak PDV-a od 25% u iznosu od 587,50 eura sveukupno iznosi 2.937,50 eura, uvećano za trošak vještačenja od 400,00 eura iznosi 3.337,50 eura, dok nije priznat trošak sudskih pristojbi jer ne prileži dokaz u spisu da su iste plaćene ( na tužbu i prvostupanjsku presudu).

31. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14). Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 12.ožujka 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

(Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.)

Dostaviti:

-punomoćniku tužitelja

-punomoćniku tuženika

- spis