REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-5528/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Kristini Orlović, uz sudjelovanje Sandre Mikulić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i II okrivljenika ĐD, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 6. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), povodom obaveznog prekršajnog naloga, PU zagrebačke, II Postaje prometne policije, nakon žurnog postupka,

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

I okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, OIB:85584865987, sa sjedištem u [adresa],

i

II okrivljenik, odgovorna osoba: CD, sin Đ, rođ. **.**.1985. OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa],

k r i v i s u

što 3. svibnja 2024. u 11:15 sati u Zagrebu nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, odnosno nije pravovremeno uočili i na odgovarajući način obilježili oštećenje na srednjoj prometnoj traci zapadne kolničke trake Savske ceste kod kbr. 180, nepravilnog oblika, dužine 90 cm, širine 37 cm i dubine15 cm, iz kojih razloga se dogodila prometna nesreća na način da je DD upravljala osobnim vozilom ZG8448-JJ, a kretala se zapadnom kolničkom trakom savske ceste, srednjom prometnom trakom, na kojoj se ujedno nalazi tramvajska pruga, u smjeru juga, dolaskom do kbr. 180 Savske ceste s prednjim lijevim kotačem vozila naletjela je na spomenuto oštećenje kolnika, te je nastala materijalna šteta,

čime su počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

kažnjiv za I. okr. po čl. 6. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona,

kažnjiv za II. okr. po čl. 6. st. 6. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona,

pa se I. okrivljenoj pravnoj osobi, na temelju citiranog propisa, izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) eura

pa se II. okrivljeniku na temelju citiranog propisa, izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura

II) Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Okrivljenici se upozoravaju da ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

III) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura – svaki, u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Pravna osoba i odgovorna osoba novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka plaćaju putem priloženih uplatnica.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, II Postaja prometne policije, pod klasom: 211-07/25-4/4977, ubrojem 511-19-45-25-1 izdala je 16. siječnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenici su u pisanoj obrani naveli da ne smatraju krivima, te u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv obveznog prekršajnog naloga, tako da se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Primarno, okrivljenici ponovno iskazuju prigovor promašene pasivne legitimacije te posljedično ne mogu biti krivi za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Ovdje se radi o oštećenju kolnika uz tramvajske tračnice u trenutku prometne nesreće, a za čije je održavanje odgovorna pravna osoba koja je dužna održavati objekte i uređaje komunalne infrastrukture te opremu, pa time i kolnik uz tramvajske tračnice. Dopisom Gradskog ureda vezano za održavanje tramvajskih pruga utvrđeno je da je sveukupna širina kolosijeka u Gradu Zagrebu 2 metra( jedan metar asfalta s lijeve i desne strane od centralne osi tračnica), a ako se radi o betonskim elementima, onda je u njezinoj nadležnosti cijela širina kojom su postavljeni betonski elementi. Tome u prilog govori i sudska praksa pa su tako presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp-6173/2024 od 16.12.2024. okrivljenici pravomoćno oslobođeni u postupku koji se vodio povodom prometne nesreće nastale udarom na tramvajskim tračnicama. Bitno je napomenuti da je u pobijanom nalogu naznačeno vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, ali ne i vrijeme kada su ostvarena obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Dakle nepoznat je i neutvrđen jedan od elemenata počinjenja prekršaja iz čl. 16. Prekršajnog zakona, pa bi stoga okrivljenike trebalo osloboditi odgovornosti. O navedenoj okolnosti postoji i sudska praksa pa je tako Općinski prekršajni sud u presudi posl. br. Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine oslobodio optužbe okrivljenike u sličnom činjeničnom stanju - oštećenje u formi rupe, zaključivši:„U daljnjem tijeku postupka sud je izvršio uvid u skicu mjesta događaja, pa je u cilju svrsishodnosti i efikasnosti prekršajnog postupka, donio odluku i odustao od provođenja dokaza saslušanja svjedoka policijskog službenika i svjedoka vozača oštećenog vozila M.K. budući je utvrđeno da isti nemaju saznanja o odlučnoj činjenici odnosno o točnom vremenu nastanka predmetne udarne rupe, te kako niti u zapisniku o očevidu, niti u drugoj dokumentaciji nije naveden odlučni podatak o vremenu nastanka sporne udarne rupe, pa je ta okolnost ostala neutvrđena u postupku.

Slijedom navedenog, sud na temelju provedenih dokaza nije utvrdio točno vrijeme nastanka predmetne udarne rupe na kolniku, što je odlučna okolnost za procjenu postojanja eventualne odgovnosti I. i II. okrivljenika za propuštanje svojih obveza da vode brigu i pravovremeno poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa. Obzirom da drugih dokaza na temelju kojih bi sud mogao utvrditi odlučnu okolnost o vremenu nastanka udarne rupe, nema, sud je u nedostatku dokaza I. i II. okrivljenike oslobodio optužbe temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona." Odredbom 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Savska cesta je u javnim registrima upisana kao nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Zagreba. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta.

Odredbom ČI. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

Dakle, pravna osoba nadležna za održavanja predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveže vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom rad S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Odredbom članka 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. Na predmetnoj prometnici nisu uočena nikakva oštećenja na kolniku tijekom kontroliranja niti su zaprimljene ikakve dojave policije ili građana o postojanju oštećenja. Biće prekršaja koje se sastoji u neobilježavanju oštećenja na cesti ne može biti ostvareno u situaciji u kojoj izdavatelj prekršajnog naloga ne posjeduje dokaz da je po uočenoj nepravilnosti obavijestio nadležnu cestarsku službu po kojoj obavijesti se onda i postupa (uz redovnu ophodnju ceste). U slučaju kad nema dokaza o obavijesti o oštećenju kolnika, ne može postojati niti odgovornost za nepostupanje. S obzirom na to da je prvookrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti drugookrivljenika kao odgovorne osobe.

U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom.

Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.

Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom, te se okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

2.1. II okrivljenik je nadopunio svoju obranu na raspravi i dodao da što se tiče predmetnog mjesta događaja jedan metar lijevo i desno od osi tramvajskih tračnica spada u nadležnost ZET-a d.o.o., te su oni dužni sanirati nastala oštećenja na tom dijelu kolnika. Uobičajeno je da od I okrivljene pravne osobe zatraže ponudu za sanaciju, te oni to i izvršen, a zašto u ovom slučaju ZET d.o.o. nije sanirao taj dio kolnika ne zna.

3. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o očevidu, dopis ZET-a d.o.o. od 7. srpnja 2025. i 30. listopada 2025., izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenike, izvadak iz sudskog registra za I okr., podaci o odgovornoj osobi u pravnoj osobi (list broj 74 spisa), te je gledana kroki skica i isprint fotografija.

4. ZET d.o.o. se u svojim dopisima u bitnom očitovao na način da je naveo da je iz priloženih fotografija snimljenih na mjestu štetnog događaja vidljivo kako se tramvajski kolosijek nalazi unutar cestovne površine, te je jasno da udarna rupa nije nastala kao posljedica prometovanja tramvajskih vozila, već uslijed prometovanja cestovnih vozila. Napomenuli su kako toga dana ekipe za hitne intervencije Održavanja tramvajske infrastrukture ZET-a nisu imale nikakvih intervencija na navedenoj lokaciji što dodatno potvrđuje da oštećenje nije povezano s tramjvskim prometnom niti tramvajskom infrastrukturom.

4.1. Dopisom dana 30. listopada 2025. ZET d.o.o. se dodatno očitovao ukazujući na odredbe Odluke o nerazvrstanim cestama i Zakon o sigurnosti prometa na cestama, a kojima je propisana odgovornost Podružnice Zagrebačke ceste, odnosno ZET d.o.o. Odlukom o nerazvrstanim cestama, čl. 16. st. 3., propisno je da poslove redovnog održavanja gornjeg ustroja tramvajske pruge koji se nalazi u sustavu nerazvrstanih cesta obavlja ZET d.o.o., dok je čl. 16. st. 1 propisano da poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Podružnica Zagrebačkih cesta, te su kao primjer naveli pravomoćnu presudu ovoga Suda broj Pp-6254/2025.

5. Branitelj okrivljenih je nakon pročitanih dopisa ZET-a istaknuo da se ZET d.o.o. pozvao na Zakone, te na presudu, a iste nije ničim dokumentirao.

6. Uvidom u isprint fotografija utvrđeno je da se tik do tramvajskih tračnica nalazi rupa, a u Zapisniku o očevidu navedeno je da ista dužine 90 cm, širine 37 cm i dupine 15 cm.

7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu I okrivljene pravne osobe i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, je našao dokazanim da su I i II okr. počinili prekršaj na način i pod uvjetima kako im je to stavljeno na teret, odnosno nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, tj. nisu pravovremeno uočili i na odgovarajući način obilježili oštećenje na srednjoj prometnoj traci zapadne kolničke trake Savske ceste kod kbr. 180, nepravilnog oblika, dužine 90 cm, širine 37 cm i dubine15 cm, iz kojih razloga se dogodila prometna nesreća.

8. Obranu I. i II. okrivljenika u kojoj poriču počinjenje prekršaja navodeći da je za održavanje pružnog pojasa odnosno pojasa koji se nalazi uz tračnice odgovorna tvrtka ZET d.o.o., sud nije prihvatio. Člankom 2. Odluke o nerazvrstanim cestama određen je pojam nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba, a nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način propisan navedenom odlukom. Člankom 14. iste Odluke određeni su poslovi održavanja nerazvrstanih cesta, člankom 15. određeni poslovi redovitog održavanja nerazvrstanih cesta, a člankom 16. st. 1. iste Odluke propisano je da poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja podružnica Zagrebačke ceste. Člankom 16. stavkom 3. iste Odluke propisano je da poslove redovitog održavanja gornjeg ustroja tramvajske pruge koja se nalazi u sastavu nerazvrstane ceste obavlja trgovačko društvo registrirano za obavljanje navedenih poslova, a kojeg je osnivač Grad Zagreb. Dakle ZET je nadležan za održavanje gornjeg ustroja tramvajske pruge, a gornjim ustrojem se smatraju elementi gornjeg ustroja (tračnice, pragovi, kolosiječni pričvrsni i spojni pribor, naprave protiv pomicanja tračnica i naprave protiv bočnog pomicanja kolosijeka, kolosiječni zastor i betonskim ili asfaltni nosivi elementi) te konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice, križišta).

9. Nedvojbeno je da se u konkretnom slučaju radilo o oštećenju asfaltnog zastora, a ne kolosiječnog zastora, a za sanaciju i održavanje asfaltnog zastora odgovorna je I okrivljena pravna osoba, a ne Zagrebački električni tramvaj.

10. Nadalje, iz Izvatka iz sudskog registra vidljivo je da I okr. ima, između ostalog, upisanu djelatnost održavanje nerazvrstanih cesta, regionalnih i lokalnih cesta i drugih javnoprometnih površina, upravljanja, redovito i pojačano održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, upravljanje, redovito i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta

11. Što se tiče obrane II okrivljenika da nije za predmetni događaj odgovorna osoba isto Sud nije prihvatio držeći da je dana u namjeri izbjegavanja prekršajne odgovornosti, budući je I okrivljena pravna osoba na zahtjev tužitelja da dostave podatke o odgovornoj osobi koja je nadležan za kolnik Savske ceste, a vezano uz konkretnu prometnu nesreću, dostavila podatke upravo II okrivljenika kao odgovorne osobe.

12. Stoga je sud I. i II. okrivljenika proglasio krivima i izrekao im novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

13. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenike, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.

14. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljenicima kao otegotnu okolnost uzeo njihovu raniju prekršajnu kažnjavanost za istovrsni prekršaj što upučuje na upornost u činjenju istog prekršaja.

14. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako su I. i II okrivljenik proglašeni krivima, to su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, kao i trošak nastao utvrđivanjem prekršaja od strane tužitelja.

U Zagrebu 12. ožujka 2026.

Zapisničar

Sudac

Sandra Mikulić

Kristina Orlović

Protiv ove presude žalba nije dopuštena

Ova presuda je pravomoćna

Dostavna naredba:

1. I okrivljeniku, Zagrebačkom holdingu- Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]

2. II okrivljeniku, CD, [adresa]

3. branitelju okrivljenika, Odvjetničkom društvu Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18,

4. tužitelju, PUZ, I Postaji prometne policije,

5. pismohrana, ovdje