REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1222/2020-92

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Maji Ivanović, kao predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Ane Pinculić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog ZB zbog kaznenog djela iz članka 240. stavaka 1. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.; dalje: KZ/11.)u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO-DO- 600/2020 od 17. siječnja 2020., preuzete po Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu broj KO-DO-3811/20, s izmjenom od 1. rujna 2025. i 12. veljače 2026., nakon održane javne rasprave, u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu ZBN, opunomoćenika oštećenice, odvjetnika Josipa Čudine, u zamjeni za odvjetnika JB, optuženog ZB uz branitelja, odvjetnika Ivu Banožića, dana 12. ožujka 2026. objavio je, a dana 10. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26.; dalje: ZKP/08.)

Optuženi ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj], sin EB i NB, rođene Z, rođen **.**.1958. u mjestu Podbrđe, općina [adresa], Bosna i Hercegovina, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, VŠS, umirovljeni organizator građenja s mjesečnom mirovinom od oko 500,00 eura, oženjen, otac jednog djeteta, vlasnik kuće u općini Križ, bez čina, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, RVI, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

- u vremenu od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. u Zagrebu, kao ovlaštenik stanara zgrade u [adresa] i ujedno upravitelj zgrade na navedenoj adresi temeljem Međuvlasničkog ugovora stanara zgrade od 4. siječnja 1999. i od 1. listopada 2010. kao predstavnik svih suvlasnika zgrade, kojim je bio ovlašten obavljati poslove vezane za njihova vlasnička prava u zgradi, primati uplate sredstava pričuve i gospodariti stambenom zgradom pažnjom dobrog gospodara, primajući uplate stanara zgrade u [adresa] na račune broj 2360000-1300003396, 2360000-3114972150 i 2360000-1300071830, otvorenim u Zagrebačkoj banci d.d., po kojim računima je imao pravo korištenja i raspolaganja, u nakani da se nepripadno okoristi postupao protivno ovlaštenjima danim mu Međuvlasničkim ugovorom, te u više navrata te uplate nije iskoristio za upravljanje i podmirenje troškova zgrade već je putem isplata na svoj račun i račun svoje supruge te isplatama na bankomatima i šalterima FINA -e s navedenih računa sebi isplatio novčani iznos od najmanje 107.181,15 kuna/ 14.225,38 eura, oštetivši time najmanje za navedeni novčani iznos stanare zgrade u [adresa],

- dakle, da bi zastupajući imovinske interese druge osobe zlouporabio zakonom i ugovorom dane mu ovlasti i time prouzročio imovinsku štetu osobi čije interese zastupa, a kaznenim djelom je prouzročena znatna imovinska šteta,

- čime da bi počinio kazneno djelo protiv imovine - zlouporabom povjerenja - opisano u članku 240. stavku 1. i 3. KZ/11., a kažnjivo po članku 240. stavku 3. KZ/11.

II Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08. oštećena GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao predstavnica suvlasnika stanara zgrade u [adresa], upućuje se sa imovinskopravnim zahtjevom u parnični postupak.

III Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO-DO-600/2020 od 17. siječnja 2020., preuzete po Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu broj KO-DO-3811/20, s izmjenom od 1. rujna 2025. i 12. veljače 2026. optužen je ĆB zbog kaznenog djela protiv imovine - zlouporabom povjerenja - opisano u članku 240. stavku 1. i 3. KZ/11., a kažnjivo po članku 240. stavku 3. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 19.b ZKP/08. postupak je proveden na temelju suglasnosti stranaka da postupak provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac.

2. Opunomoćenik oštećenice, odvjetnik Borna Okroša je postavio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 21.453,55 eura (list 1345 spisa).

3. Pozvan na očitovanje o osnovanosti optužnice optuženi ĆB izjavio je da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret optužnicom, a ujedno je i izjavio da ne prihvaća imovinskopravni zahtjev.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitana je dokumentacija u spisu i to preslika ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 4. siječnja 1999. (list 9), preslika zapisnika sastanka suvlasnika stambene zgrade [adresa] od 5. i 19. svibnja 2010. (list 10-13, 176-179), preslike uplatnica sredstava pričuve za stambenu zgradu [adresa] (list 14-25, 202-211, 239-244), preslika međuvlasničkog ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 1. listopada 2010. (list 26 -29), popis posebnih dijelova suvlasnika stambene zgrade (list 30 spisa), preslika međuvlasničkog ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 18. studenog 1997. (list 56 - 62), ugovor o upravljanju stambenom zgradom od 18. studenog 1997. (list 63-71), ugovor o upravljanju stambenom zgradom u [adresa] od 1. listopada 2010. (list 72-76), preslika zapisnika sastanka suvlasnika stambene zgrade [adresa] od 9. travnja 2010. (list 84-89, 169-175), izjava LB od 7. srpnja 2011. (list 90), potvrda od 18. studenog 2011. (list 91 i list 980 spisa), izjava ZB od izvršenim radovima za 2001. i 2002. (list 105-107), izvješća ZB o raspolaganju s novčanim sredstvima za 1999. -2004. (list 109-110), preslika zapisnika sa sastanka suvlasnika stanova i poslovnih prostora zgrade [adresa] od 6. rujna 2011. (list 121-124), bilješka sa sastanka dijela suvlasnika stanova od 30. lipnja 2011. (list 188), preslika međuvlasničkog ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 6. studenog 2011. (list 189-194), preslika ugovora o upravljanju stambenom zgradom od 6. rujna 2011. (list 195-199), preslika zapisnika o preuzimanju od 13. travnja 2011. s prilozima (list 212), izvaci iz Zagrebačke banke d.d., preslika troškovnika (234-235), podaci Zagrebačke banke d.d. Zagreb o prometu po računima broj 2360000-1300003396, 2360000-1500021440, 2360000-3114972150, 2360000- 1101503744 i 2360000-1300071830 (list 250-274), izvaci iz obrtnog registra za obrte [obrt] vl. ĆB, [adresa], tel. [broj telefona], Obrt za upravljanje nekretninama i završne radove u građevinarstvu, vl. ĆB, [adresa], 91909899-000, zastupnik ĆB, 1309958330221, [adresa] i za [obrt] (list 296-299), preslika prometa po računu DB, VB i MB od 1. siječnja 2008 do 31. prosinca 2011. (list 365-420), prijedlog ZB za kompenzaciju od 30. lipnja 2011. (list 487), preslika troškovnika za obavljene radove od 8. veljače 2011. (list 537-538), prijedlog ZB za kompenzaciju od 31. prosinca 2010. (list 496), zapisnici o preuzimanju troškova (list 545 -552), podaci Allianz osiguranja d.d. za stambenu zgradu [adresa] (list 575-643), nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka Dajane Hart (list 813-846), preslika računa za 2003. (list 701-718), potvrda o visini dohotka za okrivljenika ĆB (list 807), podnesak okrivljenika od 1. kolovoza 2022. (listovi 918-921 spisa), vještački nalaz i mišljenje o izvedenosti radova (listovi 927-941 spisa), podnesak okrivljenika od 12. siječnja 2023. sa dokumentacijom (listovi 957-960 spisa), dokumentacija Hrvatskog poslovnog centra uz priložene dopise i izvatke te ostalu dokumentaciju (listovi 989-1106 spisa), podnesak od 6. ožujka 2024. sa dokumentacijom (listovi 1109- 1120 spisa), dopunski nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za financije i računovodstvo s listova 1130-1150 spisa, dokumentacija s listova 1159-1171 spisa, očitovanje vještakinje s listova 1174-1176 spisa, rekapitulacija svih uplata u korist stambene zgrade u [adresa] (list 1300 spisa), popis posebnih dijelova suvlasnika stambene zgrade s listova 1193-1194 spisa kao i sva ostala dokumentacija uložena u spis od strane optuženika s listova 1197-1284 spisa, kao i dokumentacija predana na raspravi.

4.1. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivaniju svjedoka LB od 5. studenog 2019. (listovi 683-685 spisa).

4.2. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedokinje IB od 5. studenog 2019. (listovi 679-682 spisa), DB od 11. studenog 2019. (list 790-792 spisa), ČB od 11. studenog 2019. (listovi 793-795 spisa), GB od 20. studenog 2019 . (listovi 798-800 spisa).

4.3. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 7. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka PB od 7. ožujka 2024. (list 1121-1123 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka FB od 7. ožujka 2024. (list 1123-1124 spisa), zapisnik o ispitivanju financijsko-knjigovodstvene vještakinje Dajane Hart od 24. ožujak 2025. (list 1297-1298 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka BB od 3. lipnja 2025. (listovi 1314-1315 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka HB od 26. kolovoza 2025. (list 1326 spisa), i zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠB od 26. kolovoza 2025. (list 1327 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ČB **.**.2025. (list 1336 spisa).

4.4. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje DB od 1. srpnja 2021. (listovi 893-895 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje GB od 30. rujna 2021. (listovi 896-900 spisa) i od 1. ožujka 2022. (listovi 905-909 spisa), zapisnik o ispitivanju vještakinje Dajane Hart od 18. svibnja 2022. (listovi 913-917 spisa).

4.5. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvod iz kaznene evidencije i prekršajne evidencije za optuženika.

5. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP/08. odbijen je prijedlog za provođenje građevinskog vještačenja kao odugovlačećeg i nevažnog, koji s obzirom na protek vremena počinjenja terećenog kaznenog djela nije svrhovit niti ekonomičan, kao i činjenice da u postupku postoji niz materijalnih dokaza kao i personalnih dokaza na temelju kojih se mogu utvrditi sve odlučne činjenice za ovaj predmet. Jednako tako odbija se prijedlog za provođenje očevida jer se s obzirom na protek vremena ne bi moglo utvrditi stanje stambene zgrade u vrijeme inkriminacije, kao i prijedlog za provođenje grafološkog vještačenja kao odugovlačećeg i nevažnog budući da se ne odnosi na predmetnu inkriminaciju u ovom predmetu, tim više što niti sam optuženik nije sporio da je isti bio ovlaštenik stanara u inkriminiranom razdoblju, te s obzirom da se takvim dokaznim prijedlogom ne bi mogle utvrditi činjenice koje već nisu utvrđene sa već do sad izvedenim dokazima, a sam dokazni prijedlog ukazuje se s obzirom na protek vremena kao odugovlačećim.

6. U svojoj obrani na raspravi 10. ožujka 2026. optuženi ĆB je naveo da ostaje kod obrane od 19. listopada 2020. i 15. studenog 2022. Naveo je da je kaznenu prijavu protiv njega isključivo podnijela GB i angažirala odvjetnika, pri čemu je navela da to radi kao predstavnik suvlasnika iako nije imala odluku suvlasnika da je predstavnik suvlasnika. Njegov odvjetnik je podnio jedan podnesak 29.7.2020. godine gdje je Općinskom kaznenom sudu podnio troškovnik izvedenih radova u zgradi za godinu 2007., 2008. i 2009., pa moli sud da uzme to u obzir. ĆB bio je upravitelj i predstavnik zgrade od 18.11.1997. do 30.9.2010., konkretno 13 godina do početka osnivanja upravljanja zgradom. Također mu se neosnovano stavlja na teret isplata dva puta po 5 tisuća kuna i iznos od 240,48 kuna. Taj iznos od 10.403,44 kuna uplatila je firma Radnik Management d.o.o. na račun zgrade. Radi se o uvođenju optičkih kabela kroz podrum zgrade u kojoj je on živio, za dvorišnu zgradu [adresa]. Te radove provlačenja optičkih kabela radila je ta firma, a nisu imali izvođača za obavljanje građevinskih radova. Kada su vidjeli da je u tom području ostao njegov alat, pitali su ga da li bi on izvodio te radove za njih. U dogovoru s njima on je štemao, oni su uvukli te kablove, a osim toga on je napravio sanaciju, betoniranje i postavio keramiku, te je taj novac zaradio. Međutim, u to vrijeme otišao je u mirovinu i otvorio svoj obrt. Upravitelj mu je rekao da se taj novac uplati na račun zgrade, odakle je taj novac kasnije prebacio na njegov račun, odnosno isplatio mu ga. Dakle, to nije prihod zgrade, već je to njegov zarađeni novac. Isplata 2.250,00 kuna na račun njegove supruge DB također je novac koji je on zaradio. Dvorišna zgrada imala je glavne osigurače na ulazu te zgrade, zajedničke, te je došlo do zapaljenja pošto su bile stare instalacije. Na njegov prijedlog i prijedlog predstavnika dvorišne zgrade uputili su dopis Elektri da oni te osigurače i ormarić zamijene, a kao dokaz će predati dokument na kojem se vidi pečat. Taj račun je izdan 15.6.2011. i iznosi 2.250,00 kuna. U njemu piše uvođenje kabla i sanacija i tako dalje. Na računu je pečat njega kao upravitelja zgrade, kao i predstavnika dvorišne zgrade koji je potvrdio da su radovi izvedeni. On je nakon toga nastavio građevinsku sanaciju i oni su to platili na žiro račun zgrade jer tada nije imao svoj račun, a u to vrijeme odlazio je u invalidsku mirovinu. Upravitelj DL Trade prebacio je taj novac na račun njegove supruge. Dakle, radilo se o novcu koji je on osobno zaradio. Isplata na račun njegove supruge DB u iznosu od 240,48 kuna predstavlja refundaciju koju objašnjava na sljedeći način. Pošto je bio predstavnik zgrade, koristio je karticu svoje supruge iz Metroa, koja je bila povjerenik na sindikatu na fakultetu i imala karticu Metroa, jer se u to vrijeme moglo kupovati samo s tom karticom. Tom karticom kupovao je potrošni materijal i higijenska sredstva za održavanje zgrade, to je platio svojim novcem, a upravitelj mu je napravio refundaciju kada je taj iznos prebacio na račun njegove supruge. VB, vlasnica poslovnog prostora u [adresa], njemu je platila 5.750,00 kuna jer je iz podruma izvukao u poslovni prostor vodu i kanalizaciju kako bi ona mogla imati sanitarni čvor. Sve je radio sa svojim materijalom i to je njegov osobno zarađeni novac. Stavlja mu se na teret u vještačenju da je primao uplate stanara pa se navodi račun broj 23600001300071830 i navodi se da je digao iznos od 12.490,48 kuna. To je račun od upravitelja zgrade DL-Trade d.o.o. i on s tim nije imao veze niti je imao ovlaštenje raspolagati tim novcem te moli da mu se ta cifra izbriše. Kao predstavnik i upravitelj zgrade od 1997. do 2010. imao je mjesečnu naknadu u iznosu od 800,00 kuna, što su mu odredili stanari, o čemu postoji zapisnik od 9.4.2010. gdje su njihovi potpisi i suglasnost od 56,9%. Za razdoblje 2007., 2008. i 2009., odnosno oko 45 mjeseci, imao je kao upravitelj pravo na ukupnu naknadu od 36.000,00 kuna. Nikada nitko nije osporavao tu njegovu naknadu. Kao predstavnik suvlasnika izabran je novi upravitelj od 1.10.2010. do 1.7.2011., a u razdoblju od 9 mjeseci temeljem međuvlasničkog ugovora imao je pravo na naknadu od 550,00 kuna mjesečno, što ukupno iznosi 4.950,00 kuna, te moli sud da mu to prizna jer postoji međuvlasnički ugovor. Iznos od 20.000,00 kuna posudio je od PB kako bi kupio građevinski materijal za sanaciju urušenog krova u zgradi, a svjedok PB potvrdio je da mu je taj novac posudio i da mu je vraćen. Došlo je do urušavanja krova tijekom ljeta. U međuvremenu je radio na zgradi u [adresa] kod gospodina PB, gdje je radio krov i fasadu. PB je imao montiranu veliku dizalicu koje je bio vlasnik i ustupio mu je tu dizalicu, kojom je i upravljao, kako bi se mogao podići kompletni građevinski materijal za sanaciju krova. Radilo se o četiri palete Biber crijepa, nosivim gredama, letvama, snjegobranima i četiri manja prozora za izlazak na krov, a dizalica je korištena i za spuštanje otpadnog materijala. Gospodin PB radio je na toj dizalici 10 dana i napravio refundaciju u iznosu od 4.000,00 kuna, što je u obzir uzela sudska vještakinja, ali nije uzela u obzir da se radi o posuđenom novcu od 20.000,00 kuna. Da bi sanirao objekt morao je imati novac. Taj novac mu se kasnije oduzeo jer je financirao suvlasnike, a to se može vidjeti kada se dođe u zgradu jer se vidi razlika u boji crijepa i druge razlike u radovima koje je izvršio. FB, koji je radio zajedno s PB, radio je u tri faze 2007., 2008. i 2009., ukupno 25 dana u tri godine. Njegova dnevnica iznosila je 400,00 kuna, ukupno 10.000,00 kuna za 25 dana, koje mu je ĆB osobno isplaćivao, a taj iznos priznala je sudska vještakinja. Radio je na krovištu, sanaciji dimnjaka, uređenju ulaznih dvokrilnih vrata u haustoru, zamjeni vrata kod portafona na ulazu u glavnu zgradu. Također je farbao gelendere, stubišne prozore, zamijenjena su sva stakla, kompletno zamijenjena i ofarbana stolarija, ofarbana stubišta i montirane ukrasne lampe. Za održavanje zgrade 2007., 2008. i 2009. utrošeno je 245.000,00 kuna. Većinom je sam financirao te radove jer nije bilo dovoljno sredstava. Kasnije je dio sredstava i dio duga koji su suvlasnici imali prema njemu podizao s računa, a iznos koji je podigao bio je znatno manji od utrošenih sredstava. Nije oštetio suvlasnike zgrade, već su oni njemu ostali dužni za obavljene radove. Godine 2020. angažirao je sudskog vještaka građevinske struke, imao je ključeve od zgrade, koji je utvrdio da je u zgradu uloženo 245.000,00 kuna. Vještak se zvao AB, a razdoblje kada su radovi rađeni potvrdili su i svjedoci koji su ispitani, odnosno 2007., 2008. i 2009. godina. Postoji račun broj 23600001300003396 koji je otvorio u Zagrebačkoj banci kao račun posebne namjene za pričuvu zgrade dok je bio upravitelj zgrade. Na taj račun je prema tablici sudskog vještaka uplaćeno 34.421,93 kuna. Postoji i drugi račun, žiro račun fizičke osobe ĆB broj 23600003114972150, na koji je ukupna uplata na ime pričuve bila 2.797,97 kuna, ali su dodane i druge stavke pa je ukupno ispalo 16.055,32 kuna. Optužen je da je otvorio privatni račun i uzimao taj novac, što nije točno, a tako ga je optužila GB. Prema zapisniku sastanka suvlasnika od 9. travnja 2010., točka 3., stranica broj 4, ponovno je izabran kao upravitelj zgrade s ciljem da otvori novi račun zgrade, što je mogao učiniti samo kao fizička osoba. Postoji još jedan račun zgrade koji je preuzeo upravitelj zgrade 24.11.2010. za hitnu intervenciju te traži da mu se prizna i taj iznos od 1.400,00 kuna. Sve je to plaćao i obavljao te radove jer je želio pomoći zgradi. Svim suvlasnicima u zgradi, osim GB, adaptirao je stanove. Ostavljali su mu ključeve i odlazili na more. GB nikada nije živjela u toj zgradi. Imala je poslovni prostor koji je iznajmljivala, nikada nije plaćala stubišnu rasvjetu niti održavanje stubišta, pa čak ni vodu. Pošto su imali zajedničko brojilo, kao u starinskim zgradama, potrošnja se uvijek računala po članu obitelji. Ona je prijavljivala samo jednu osobu. Kada ju je prijavio Vodovodu da mora plaćati za poslovni prostor i 1,5% ukupne potrošnje, to joj nikada nije odgovaralo. Kada je odlazio u mirovinu, angažirao je novog upravitelja zgrade od 1.10.2010. do 5.9.2011., a upravitelj je bio DL-Trade d.o.o., izabran većinskom odlukom suvlasnika, dok je on izabran kao predstavnik zgrade. Sudski vještak kada je radio izvide uzeo je koliko je na račun DL-Trade uplaćeno novaca pričuve i naveo cifru oko 20.000,00 kuna, međutim nije naveo da su oni ostali dužni 11.000,00 kuna. Njega nikada nisu smijenili kao upravitelja zgrade, iako su to mogli učiniti većinskom odlukom od 51%. Kada je gospodin LB poslao opomenu, ona je poslana 31.12.2010. uz upozorenje da će u protivnom biti podnesena tužba. Kao dokaz da GB nije plaćala pričuvu, ima potvrdu DL-Trade od 17.4.2012. prema kojoj je dug iznosio 3.516,30 kuna. Za RB postoji dokaz od 18.4.2011. da također nije plaćala pričuvu u iznosu od 1.652,40 kuna. Što se tiče dokumentacije koju je trebao predati novi upravitelj Stanić, zadržao je najvažniji dio, račune od građevinskog materijala za zgradu, te nije predao sve sudu. Optuženik ističe da nije lopov, već vrijedan čovjek. Bio je dragovoljac Domovinskog rata 1991., ranjavan je, ima PTSP i 100% je invalid te je odlikovan. Ima sina koji je bolestan o kojem skrbi. Morao je prodati stan zbog GB, o čemu je govorila i njegova supruga. Također navodi da je sve stanare prijavio zbog postavljanja PVC stolarije, što su mu zamjerili, iako to nisu smjeli učiniti jer je zgrada zaštićeno kulturno dobro. Iz tog razloga nije se smjela postavljati PVC stolarija niti obavljati drugi radovi bez odobrenja. Kada je zgrada preuzeta od novog upravitelja Stanića, bila je u dobrom stanju.

6.1. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je on prilikom primopredaje predao sve račune novom upravitelju Staniću, a oni nisu to sve dostavili sudu. Radilo se o 6 registratora.

6.2. Na posebno pitanje suda odgovorio je da je imao pravo na mjesečnu naknadu od 800 kuna za upravitelja zgrade, a zatim od 550 kuna za predstavnika svih suvlasnika zgrade, te ih je on podizao kada je bilo na računu novaca.

7. Iz obrane od 19. listopada 2020. proizlazi da poriče u cijelosti da bi počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, nije točno da bi u inkriminiranom razdoblju od skoro pet godina kada je bio predstavnik stanara zgrade u [adresa], koristio sredstva koja su stanari zgrade uplaćivali kao sredstva od pričuve na način da ih je podizao sa bankomata i prisvajao te na taj način za sebe zadržao iznos od 141.048,80 kuna. Naime, sve su to neistinite konstrukcije jedne suvlasnice GB, koja ga je već 2012. prijavljivala policiji da uzima taj novac, a da isti ne ulaže namjenski za sredstva adaptacije zgrade. Decidirano tvrdi da je od 2007. radio sve u najboljoj namjeri da zgradu u kojoj je i sam jedan od suvlasnika uredi, naime, u to je vrijeme bila u raspadajućem stanju i trebalo je obaviti dosta radova, te je koristio sredstva za adaptaciju zgrade i doista potrošio iznos od najmanje 250.000 kuna. Traži da se provede vještačenje u ovom postupku, a i sam je angažirao vještaka građevinske struke koji je isto utvrdio. Naime, točno je da je imao otvoreni obrt za završne građevinske radove te je radio adaptacije, pa tako i na toj zgradi. Naknada za njegov posao bila je 800,00 kuna i to kao upravitelja i predstavnika suvlasnika zgrade. Postojala su dva računa, jedan je bio račun obrta, a drugi je bio poseban račun zgrade. Dakle, iza svega toga stoje gospođa GB i ĐB koje su suvlasnice i koje ga neosnovano optužuju, posebice GB koja je protiv njega vodila pet postupaka i on je sve te postupke dobio. Tako ga je tužila, među ostalim, da suvlasnici sredstva pričuve uplaćuju na račun koji je račun njegovog obrta, što je potpuna neistina. Vezano uz to bio je pozvan u Poreznu upravu u Zagrebu gdje je dostavio cjelokupnu dokumentaciju, pa je tako bilo razvidno da se pričuva uplaćuje na posebno otvoren račun zgrade. Osim toga, želi reći da je bio upravitelj do 2020., a tada je zatvorio obrt zbog zdravstvenih razloga, nakon čega je tvrtka DL trade d.o.o. izabrana da bude upravitelj zgrade, te je gospođa GB osporavala također i način korištenja sredstava pričuve od tog novog upravitelja zgrade DL trade d.o.o. Osim toga, želi reći da suvlasnice GB i ĐB nisu htjele plaćati pričuvu DL trade d.o.o. od 2010., a na isto su nagovorile i druge suvlasnike, time da su svi suvlasnici bili suglasni da on, unatoč tome što više nije bio upravitelj zgrade, bude predstavnik suvlasnika i posrednik sa upraviteljem zgrade te da za to prima naknadu od 550 kuna.

7.1. Na posebno pitanje ZODO kada mu se predočavaju podaci Gradskog ureda za gospodarstvo iz kojih proizlazi da je od 1997. do 2010. u tri navrata odjavljivao i ponovno prijavljivao svoj obrt, te kada je pozvan da se očituje tko je bio upravitelj zgrade u vrijeme kada nije imao prijavljeni obrt, naveo je da je sve to vrijeme bio upravitelj zgrade, jer to može biti i fizička osoba. Na daljnje pitanje ZODO, kada mu se predočava da je među vlasničkim ugovorima sa suvlasnicima stambene zgrade navedeno da je upravitelj zgrade obrt, te kada je pozvan da se očituje je li o činjenici da je obrt bio odjavljivan, pa određeno vrijeme nije imao obrt, o tome obavijestio druge suvlasnike, naveo je da jest, te da im je to rekao na sastanku. Naveo je da su znali da je bio u bolnici, da ima poseban ugovor s njima te da su za sve te činjenice znali. Na pitanje ZODO na koji način je izvijestio suvlasnike ne želi odgovarati, već samo želi reći da ga je gospođa GB prijavila svima, pa tako i sudu časti, te da su sve optužbe bile odbijene. Na daljnje pitanje ZODO da objasni kako to da je na njegov privatni račun kod Zagrebačke banke na broj 2360000-3114972150 bio uplaćen iznos od 16.055,00 kuna, a to je bilo u razdoblju kada više nije bio upravitelj stambene zgrade, te kada je pozvan da objasni o kakvim se sredstvima radi i gdje su ta sredstva u konačnici završila, naveo je da je to bio jedan prijelazni račun te da su sredstva koja su bila uplaćena na taj račun bila prebačena i korištena potom za adaptaciju stambene zgrade, a sve to može dodatno pojasniti. Na daljnje pitanje ZODO naveo je da posjeduje račune kojima može dokazati na što je trošio sredstva koja je dizao na bankomatima, te tvrdi da ih je trošio za adaptaciju odnosno izvođenje radova na toj stambenoj zgradi. Na daljnje pitanje ZODO naveo je da ne zna da bi davao bilo kakve pozajmice TD DL trade d.o.o. 2020., te kada je pozvan da objasni kako je onda primao od tog trgovačkog društva povrat pozajmice u 2011. u iznosu od 10.000 kuna, a njegova supruga 2.250,00 kuna, naveo je da je to morao primati za hitne intervencije na zgradi, pa kada je pozvan da objasni kakve je hitne intervencije trebao obavljati kada više nije bio upravitelj zgrade, naveo je da je napravio tri hitne intervencije na traženje suvlasnika, za što ima potvrde, te da su to sredstva koja su mu za te intervencije bila plaćena. Na daljnje pitanje ZODO naveo je da je OB, koji je vlasnik TD DL trade d.o.o., vodio knjigovodstvo za sve njegove obrte, a osim toga je to društvo bilo upravitelj stambene zgrade. Na daljnje pitanje ZODO naveo je da je za vrijeme kada je bio upravitelj zgrade u pisanom obliku predavao suvlasnicima izvješće o stanju i upravljanju zgradom te da primjerak istog izvješća posjeduje. Okrivljenik je kao dokaz priložio zapisnik sa sastanka vlasnika stanova stambene zgrade [adresa], od 08.02.2002. te ističe da se na kraju tog zapisnika nalazi izvješće o izvršenim radovima i da je takvo izvješće sačinjavao. Priložio je i dokument koji nosi naziv „Obvezni radovi izvršeni u 2009.“ te je naveo da je na ovakav način suvlasnicima prikazano stanje potrošenih sredstava pričuve. Na daljnje pitanje ZODO da li je osim njegovog obrta bilo tko od drugih obrta obavljao bilo kakve radove na adaptaciji zgrade naveo je da jest, ali da su to bili sitni radovi za struju i vodu, dok je ostale radove obavljao on sam odnosno njegov obrt. U spis je priložio i ugovor od 04.01.1999. te je tvrdio da se radi o ugovoru koji su mu potpisali svi suvlasnici da u njihovo ime može obavljati sve poslove za njihova vlasnička prava u zgradi. Na daljnje pitanje ZODO naveo da je svaki puta održavao sastanke na kojima je suvlasnike obavještavao o radovima koji se trebaju izvesti na zgradi te da su znali za svaki posao tko ga je izvodio, jer im je dao izvješće o tome koliko su poslovi koštali i nikada nitko nije imao nikakvu primjedbu. Na daljnje pitanje ZODO, kada je pozvan da objasni je li obavijestio suvlasnike o činjenici da se prebijaju njegove obveze s potraživanjima s osnove neplaćanja pričuve 2012., odnosno 2013. godine, a koju je izjavu napravio kao fizička osoba odnosno suvlasnik, naveo je da tada više nije bio upravitelj te da se radilo o dugu od 21.000,00 kuna za hitne intervencije koje je obavljao njegov obrt, o čemu postoje dokazi, te da zbog toga nije plaćao pričuvu u tom iznosu i na taj način je izvršio prebijanje. Na daljnje pitanje ZODO naveo je da je plaćao pričuvu, a kada mu se predočava činjenica da prema prometu po računu od 2009. nije plaćao pričuvu, ponavlja da je sve svoje obveze platio.

8. U svojoj obrani od 15. studenog 2022. je naveo da želi iznijeti neke okolnosti kako bi sud mogao odlučiti o provođenju građevinskog vještačenja, dok obranu na sve ostale okolnosti namjerava iznijeti na kraju dokaznog postupka. Prije svega želi reći da je sve ove radove koji su pobrojani u pisanom podnesku izvodio u tom razdoblju, a radio ih je bilo sam, bilo uz pomoć sada pokojnog brata koji je stanovao u istoj zgradi u dvorištu i uz još jednog čovjeka, FB koji je bio specijaliziran za izgradnju krovova i prozora. On je inače po struci organizator radova i VKV ma jstor zidar s položenim majstorskim ispitom te je bio kvalificiran za izvođenje tih radova, a imao je i 15 godina obrt koji se zvao Završni radovi u građevinarstvu te je posjedovao profesionalni alat i bio osposobljen za izvođenje svih tih radova. Te radove radio je na način da je investirao svoje novce, a potom si refundirao te troškove iz sredstava pričuve, pri čemu je bio zakinut jer je ostao dug od 28.000,00 kuna. Radove je počeo izvoditi 2007. godine i to prvo na tavanu, konkretno na krovu, obzirom da je bilo potrebno napraviti novu gredu i promijeniti crijep jer je krov tu prokišnjavao. Krovne prozore kupio je od CB koji je imao obrt blizu njihove zgrade, a bio je limar i vodoinstalater te je bio na popisu izvođača radova u GSKG. Od njega je kupio 4 krovna prozora sa armiranim staklom te ih je ugradio. U izvođenju radova pomagao mu je njegov pokojni brat SB. Što se tiče ostalih radova, pa tako i provlačenja instalacije jake struje, sam je provlačio kablove, a potom je došao ovlaš teni majstor koji je to spojio. Protupožarna vratašca kupio je u Pevecu te ih potom sam montirao. Nove duple prozore, proizvođača Lokva, kupio je negdje, moguće u Bauhausu, a možda ima i račune, no to ne zna. Također je negdje kupio i snjegobrane, a žbukan je dimnjaka radili su on i njegov brat sami. Što se tiče radova na stubištu i u podrumu, nove PVC horizontalne kanalice kupio je negdje na skladištu građevinskog materijala. On i brat vršili su betoniranje podloge podruma, a za radove u kojima mu je brat pomagao njega je osobno plaćao. Gusani šaht kupio je na skladištu i ugradio ga. Također je i podnu keramiku sam postavljao, a prethodno ju je kupio u Pevecu ili Bauhausu. Nadalje, što se tiče 2008. godine, radove na kolnom ulazu koji se odnose na radove na vratima pomagao mu je gospodin FB koji je po struci stolar, a njemu je sa svog računa plaćao izvođenje tih radova, nakon čega si je taj iznos refundirao s računa pričuve. Što se tiče radova u predprostoru ulaza vezanih uz žbukanje, to su radili on i brat sami. Što se tiče radova u dvorištu vezanih uz izgradnju i žbukanje zida od 53 m2 te svih radova vezanih uz žbukanje istog, navedene radove radili su on i brat sami. Što se tiče ulaza u zgradu, hrastova vrata kupio je negdje u Ilici, nakon čega je sam radio radove na montaži i demontaži. Radovi su koštali 4.000,00 kuna, a dodatnih 2.000,00 kuna odnosilo se na ostale radove, kao što su lakiranje, montaža, ugradnja kvake, pumpe te izrada stakla iznad vrata koje je morao naručiti kod staklara. Naveo je da je sve ove radove koji su specificirani tih godina na zgradi doista izvodio, imao je svoj obrt, za neke radove izdavao je račune zgradi, što mora provjeriti, a za neke nije. Provođenjem vještačenja može se utvrditi da su svi ovi specificirani radovi u tim godinama doista bili izvedeni, s time da ne može objasniti kolika je bila njihova točna cijena, a cijenu koju je naveo utvrdio je vještak kojeg je kontaktirao. Smatra da je za te radove platio i više.

8.1. Na posebno pitanje branitelja naveo je da je bio kvalificirani zidar, ali je znao izvoditi i ostale radove, pa tako zidarske, vodoinstalaterske, keramičarske, limarske, izolatorske, krovopokrivačke, ličilačke i jednostavne električarske radove. Na posebno pitanje navodi da je vrijednost tih radova bila čak i viša od one koja je ovdje specificirana, a koju je procijenio vještak. Na posebno pitanje naveo je da su ti radovi doista bili izvedeni i mogu se provjeriti pregledom zgrade. Naime, svi radovi na zgradi i danas se mogu vidjeti i izvedeni su u tom razdoblju za koje ga se tereti jer nakon rujna 2011. saniran je samo jedan dimnjak, dok drugi radovi nisu potom vršeni.

8.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe naveo je da je brata plaćao gotovinom na ruke. Njegov obrt nije imao zaposlene osobe. Na posebno pitanje zastupnice optužbe naveo je da je alat koji je koristio držao u svom podrumu te da je to bio njegov osobni alat, a ne alat obrta. Skelu koju je koristio za izvođenje radova unajmio je, ali više ne zna gdje. Na posebno pitanje zastupnice optužbe naveo je da je za odvoženje šute angažirao jednog čovjeka, no više se ne sjeća kako se zove niti je li živ. Zna da su ga zvali J i da se bavio autoprijevozom, te da ga je zvao kada je bilo potrebno, ali više nema njegov broj.

9. Prilikom ispitivanja tijekom istrage, okrivljenik ĆB u svojoj obrani je porekao učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Naveo je da je bio upravitelj stambene zgrade u [adresa] od 1997. do 1. listopada 2010. kada je tu obvezu p reuzelo društvo DL-TRADE d.o.o. Zagreb, a potom je od 6. rujna 2011. umjesto navedenog društva došao novi upravitelj. Dodao je da je za vrijeme dok je navedeno društvo bilo upravitelj, po inzistiranju stanara bio njihov predstavnik. Također je naveo kako je redovito podnosio pisana izvješća kao upravitelj zgrade što se lako može provjeriti, a da su mu stanari ostali dužni oko 15.000,00 kuna za hitne intervencije zgrade. Dok je bio upravitelj, sav novac je podizao u FINA-i koji je potom trošio za potrebe zgrade te da sve što je platio je vidljivo na zgradi. Sjeća se da je GB na svom stanu naručila PVC stolariju, zbog čega joj je rekao da ona to ne smije učiniti jer kod takvih zgrada je potrebno odobrenje zavoda. Iz tog razloga je prijavio nju i druge stanare zbog čega su morali vaditi sve prozore. Nakon toga su ga počeli prijavljivati za razna kaznena djela.

10. Predstavnica oštećenika GB u svom iskazu od 20. studenog 2019. je navela da je putem punomoćnika, a na temelju sastanka svih stanara i njihove jednoglasne odluke, podnijela kaznenu prijavu protiv ZB zbog sumnje da je isti zlorabio svoj položaj i protuzakonito trošio njihov novac od pričuve. Dok je ĆB bio upravitelj stambene zgrade u [adresa], na istoj su napravljeni minimalni radovi, a prije izvođenja takvih radova, kao suvlasnici nikada nisu dobili na uvid bilo kakve ponude niti je isti nakon izvedenih radova prezentirao što je učinjeno niti koliko je to koštalo. Također dodaje da je okrivljenik ĆB imao neregistrirani obrt, u nekim trenucima i obrt u mirovanju preko kojeg je izvodio radove i upravljao zgradom te naplaćivao pričuvu. Situacija je kulminirala kada su ustanovili da su pričuvu uplaćivali na njegov osobni račun otvoren kod Zagrebačke banke. Potom je ĆB angažirao svog poznanika KB da bude upravitelj zgrade. Na kraju su saznali da na računu zgrade u kojoj žive više nema novčanih sredstava kao i da ĆB još potražuje neka novčana sredstva. Isti je još govorio kako su određeni dijelovi zgrade (tavan i slično) njegovi zbog čega su odlučili poduzeti neke korake kako bi se zaštitili. Postavlja imovinskopravni zahtjev u iznosu od 141.048,80 kuna sa zakonskim zateznim kamatama.

11. Iz iskaza svjedokinje GB od 30. rujna 2021. proizlazi da stanuje u zgradi u [adresa], te je predstavnica suvlasnika te stambene zgrade od 2010. godine, a okrivljeni je bio predstavnik suvlasnika stanara i upravitelj stambene zgrade dugi niz godina, misli 10 ili 15 godina, sve do 2011., a u zadnjih dvije godine je prodao stan i ne živi na toj adresi. Za vrijeme kada je on bio upravitelj stambene zgrade imali su brojnih problema jer nisu imali nikakav uvid u to što se i kako radi i na što se troši novac koji su oni ostali suvlasnici uplaćivali na ime pričuve. Nakon nekog vremena, postali su svjesni da on osobno raspolaže sredstvima koja se uplaćuju na ime pričuve, tim više što im je izdavao uplatnice pa su utvrdili da se uplate vrše na njegov tekući račun, a osim toga, iako im se takvim predstavljao nije imao nikakav registrirani obrt niti firmu, a tvrdio je da se radovi preko istih obavljaju za potrebe zgrade. Osim toga, nikada nisu dobivali financijska izvješća o načinu trošenja pričuve, već bi ih o tome tek usmeno izvještavao na sastancima koji su povremeno održavani, no, kako su u zgradi bili loši međuljudski odnosi, na tim sastancima je bilo vrlo agresivnih istupa i prijetnji, jednostavno su se nakon nekog vremena oni prestali održavati. Sve to je eskaliralo i do fizičkih sukoba, te prijetnje ubojstvom koju je okrivljeni uputio svjedokinji, a za što je i pravomoćno osuđen i to dva puta upravo zbog prijetnji njoj. Radi se o presudama iz 2009. i 2010.. S obzirom na dugi niz godina kol iko je on na takav način obavljao ulogu upravitelja stambene zgrade i nezadovoljstvo njih ostalih suvlasnika, te nemogućnost da uopće uđu u tijek trošenja sredstava uplaćenih na ime pričuve, čak su angažirali jednu osobu kako bi se izvršila rekonstrukcija dokumentacije i kako bi dobili uvid i temelj za eventualno procesuiranje okrivljenika. Kada je postao suočen sa činjenicom da više ne može vladati kao što je do tada to činio jer im se predstavljao "kao da ništa ne mogu, da je on njihov Ć i da je ovo njegova kuća", pokušao je prebaciti upravljanje zgradom na svog prijatelja OB. Naime, na jednom od sastanaka je došao sa njim i predstavio ga kao osobu koja ima obrt za knjigovodstvene usluge, te im je rekao da prihvaća da se koristi ta njegova firma, no, da će i dalje okrivljeni voditi sve poslove za potrebe zgrade jer se on time ne bavi. Oni su se čak u pokušaju da se razriješi ta situacija obratili Obrtničkoj komori, ukazujući što on radi, no, oni su ih vratili govoreći da nisu nadležni, jer su utvrdili da nema otvoren obrt, tj. da taj obrt s kojim im se predstavljao niti ne postoji. Nisu imali nikakav uvid u to zašto se koriste sredstva uplaćivana na ime pričuve, jer se nisu izvodili nikakvi radovi na održavanju zgrade i to se tako odvijalo sve do 2011., a ona o tome ima saznanja od kada se doselila na tu adresu, a to je bilo 1997. ili 1998.. Nakon što nisu pristali na takav angažman OB što su otvoreno izrazili na tom sastanku, odlučili su se okupiti i zajednički angažirali nekog drugog za upravljanje zgradom, te je angažirana tvrtka HPC, a na traženje ostalih suvlasnika ona je prihvat ila biti predstavnica stanara, tim više što je u to vrijeme okrivljeni živio u zgradi, a kako je imao pravomoćnu presudu zbog kaznenog djela prijetnje počinjenog na njezinu štetu, svi su zaključili da će imati nekakav mir jer neće više bilo što poduzimati prema njoj.

11.1. Na posebno pitanje ZODO navela je da zna da su od 1997. odnosi između stanara i okrivljenika u toj zgradi bili konfliktni, ona je naime tada kupila stan u toj zgradi, no, nije se uselila upravo zbog tih narušenih odnosa, te je stan uredila i iznajmljivala, a uselila se nakon što je okrivljeni prodao svoj stan i odselio iz te zgrade. Na daljnje pitanje ZODO navela je da dugi niz godina koliko je okrivljeni bio upravitelj stambene zgrade ništa se značajnije ni veće u zgradi nije radilo. Nešto u dvorištu su sanirali sami suvlasnici, dok je okrivljeni izvodio sam radove i to onoliko koliko je mogao sam izvesti, radio minimalne radove u vidu malanja zgrade, a u bilo kakvu veću investiciju koja je bila nužna kao npr. sanacija dimnjaka što su mu ukazivali i sve ono što on sam nije mogao obaviti, ti se radovi nisu izvodili. Dakle, on je sam obavljao te neke minimalne radove, no, pritom nikada nije se tražila pribava dodatnih ponuda niti je s njima o tome tko će i kako će se izvoditi radovi on razgovarao. Na daljnje pitanje ZODO navela je da nikada im nije predočavao za te radove koje je izvodio troškovnike, nikada se nije znalo ni koliko su radovi koštali, a račune za tako obavljene radove je potpisivao i kao izdavatelj računa i kao osoba ovlaštena za odobrenje plaćanja tih računa. Na daljnje pitanje ZODO navela je da su s vremenom počeli okrivljenika tražiti da im dostavi podatak o stanju na računu pričuve tj. da im dostavi nekakvo financijsko izvješće o trošenju sredstava pričuve, on je ponekad znao dostaviti neku tablicu izlistanu u Wordu, nikada to nisu bili nikakvi bankovni izvodi. Pred kraj su ga počeli tražiti kompletnu financijsku dokumentaciju, isto ga je tražio i novi upravitelj zgrade, no, ništa od toga im nije mogao dostaviti. Osim toga, kada je okrivljeni prestao biti upravitelj i predstavnik suvlasnika, jednostavno je prestao sa plaćanjem pričuve, zbog čega su ga tužili zbog neplaćanja pričuve, te je onda on novom upravitelju ispostavio nekakve račune upravo za taj iznos neplaćene pričuve, ukazujući da je zapravo zgrada njemu dužna za navodno neke od radova koje je kao upravitelj obavio za potrebe zgrade, a koji mu nisu bili plaćeni. Ne sjeća se kada su podnijeli tu tužbu zbog neplaćanja pričuve, misli da je to bilo unatrag četiri godine. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj je poznato da je okrivljeni dolazio sa nekakvim izjavama u prijeboju kod novog upravitelja zgrade te inzistirao da se izvrši prijeboj potraživanja zgrade prema njemu kao fizičkoj osobi sa navodnim dugovima zgrade prema njegovom obrtu, no, na takav prijeboj se nije pristajalo jer nije bilo ni na čemu utemeljen, no, zna da je on inzistirao na tome pa je čak i kod novog upravitelja zgrade intervenirala policija i misli da okrivljeni ima zabranu pristupa njemu. Na daljnje pitanje ZODO navela je da je protiv okrivljenog vodila i postupak radi smetanja posjeda jer je on posjedovao podrum koji je ona kupila kao pripadajući dio stana u toj zgradi, a koje podrumske prostorije je on koristio na način da je promijenio bravu, pa čak i nedozvoljavao najmoprimcima njenog stana kada ga je iznajmila koristiti te podrumske prostore i naplaćivao im potom kada su koristili iste dodatnu naknadu, a ona je nakon više godina uspjela tužbom radi smetanja posjeda vratiti taj prostor. Pritom želi samo dodati da je taj spor koji je vodila protiv okrivljenika on suvlasnicima stambene zgrade prezentirao kao spor koji vodi protiv zgrade, pa je tako i odvjetnika za zastupanje u tom postupku plaćao iz sredstava pričuve zgrade, a tek nakon što je dobila presudu u tom postupku i uspjela u zaštiti svog posjeda, suvlasnike je upoznala sa tom činjenicom, pa su postali svjesni o kakvim se zlouporabama od strane okrivljenog radi. Na daljnje pitanje ZODO navela je da ne zna točnom, no, misli da si je okrivljeni isplaćivao naknadu u iznosu od 700,00 kn mjesečno kao predstavnik stanara.

11.2. Na posebno pitanje branitelja navela je da je uredno plaćala pričuvu. Na daljnje pitanje branitelja navela je da koliko joj je poznato su stanari uredno uplaćivali sredstva pričuve, no, kada su utvrdili da se pričuva uplaćuje na tekući račun okrivljenika, to je bilo negdje 2009. ili 2010., neki su stanari, pa tako i ona, prestali sa uplaćivanjem pričuve. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je u tom inkriminiranom razdoblju pričuva iznosila 2,50 kn po metru kvadratnom. Na daljnje pitanje branitelja navela je da ne zna da li su se sredstva pričuve jer je bila stvarno mala mogla koristiti za redovno održavanje zgrade, zna da se u više navrata spominjalo da treba povisi pričuvu, no, tu je postojala opstrukcija od strane okrivljenika koji je najviše prigovarao da nema potrebe za povećanjem pričuve. Na daljnje pitanje branitelja navela je da joj nisu poznati godišnji troškovi održavanja zgrade u inkriminiranom razdoblju jer joj isti nikada nisu prezentirani od strane okrivljenika. Na daljnje pitanje branitelja navela je da ne zna u kojem iznosu je okrivljeni kao predstavnik stanara primao naknadu kada je imao to svojstvo, a zna da je imao pravo na neku naknadu. Na daljnje pitanje branitelja navela je da ne zna da li je okrivljeni kao upravitelj stambene zgrade imao pravo na naknadu. Na daljnje pitanje branitelja navela je da ne zna točno kada je postala predstavnica stanara, misli da je to bilo negdje krajem 2011. Na daljnje pitanje branitelja navela je da iako je postojalo nezadovoljstvo suvlasnika drugi niz godina, ne zna točno zašto okrivljeni nije maknut s mjesta upravitelja jedino što može reći jest da je ona zadnja kupila stan i došla u tu zgradu, te je ispočetka okrivljeni ispoljavao agresiju samo prema njoj, pa su ostali stanari imali relativan mir, a nakon što se k lupko počelo odmotavati, pa su i ostali uvidjeli što se događaja sa zgradom i kako se troše sredstva pričuve, pa konačno i da se uplaćuju na njegov tekući račun, odlučili su svi zajedno iznaći način kako da ga se makne s te pozicije. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je točno da je okrivljeni negdje 2012. kada ni na koji način im više nije mogao naštetiti prijavio stanare zbog promjene drvene u PVC stolariju, a prijavio ih je Zavodu za zaštiti Grada Zagreba, pa su oni sukladno uputama zavoda postup ili prema njihovom traženju i udovoljili njihovim zahtjevima i učinili sve što treba da bude u skladu sa propisima. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je točno da su u postupku ovrhe tražili također da se obračuna kao pričuva u stan okrivljenika i kvadratura terase koja se nalazi uz njegov stan, jer jasno da li je to terasa koja pripada stanu ili je to zajednički prostor zgrade. Ne zna kako je okončan taj postupak, o tome će više znati upravitelj stambene zgrade.

11.3. Na posebno pitanje suca kada joj je predočen dio njenog iskaza od 20.11.2019. u dijelu gdje je navela da su prije podnošenja kaznene prijave oni stanari se usuglasili da angažiraju stručnu pomoć pa su angažirali UB koji radi kao privatni istražitelj u detektivskoj agenciji "Comperio lims" u tom smislu je taj gospodin izvršio uvid u kompletnu dokumentaciju koja je bila na raspolaganju, te obavio razgovore sa njom i TB, i sastavio izvješće koje je bilo osnova za podnošenje kaznene prijave, pa pozvana da se očituje navela je da je točno tako bilo kao što je tada navela, pri čemu su se suvlasnici dogovorili da će se troškovi rada tog gospodina platiti iz sredstva pričuve.

12. Svjedokinja GB je u svom iskazu od 1. ožujka 2022. navela suglasno kao na zapisniku od 30. rujna 2021.

12.1. Na posebno pitanje branitelja navela je da se razgovaralo o tome da bi trebalo povisiti iznos pričuve po kvadratu jer je ona doista bila mala, o tome se razgovaralo na sastancima suvlasnika, no, u pravilu su sastanci bili destruktivni i završavali svađom, ništa se nije moglo dogovoriti, a ono što se sjeća je da je okrivljeni bio protiv toga da se povisi iznos koji se plaćao na ime pričuve po kvadratu. Na daljnje pitanje branitelja kada joj je predočen ugovor od 04.01.1999. koji prileži listu 8 spisa, pa pozvana da se očituje da li se pored njenog imena i prezimena nalazi i njen potpis, te je li potpisala isti ugovor, navela je da se na ovoj preslici nalazi potpis koji sliči onome kako se ona potpisuje, no, ne može se očitovati da li je doista ovaj ugovor tada potpisala. Naime, ona je kupila stan u toj zgradi 1997., sjeća se da je već tada bilo govora o tome kako okrivljeni terorizira suvlasnike zgrade, da vara i krade pričuvu, pa je kao nova stanarka išla utvrditi o čemu se konkretno radi i da li su utemeljeni takvi navodi, te se sjeća da je išla provjeravati ima li on obrt preko kojeg upravlja zgradom, i dobila je rješenje 08.01. da je taj obrt otkazan, pa u tom pravcu ne vjeruje da je 04.01. potpisivala ovaj ugovor koji joj se sada predočava. Na daljnje pitanje branitelja navela je da se u razdoblju od 2007. do 2010. u zgradi razgovaralo o tome da bi trebalo promijeniti upravitelja zgrade, zna da su susjedi TB i ona razgovarali sa službenicima u Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu i informirali se o drugim firmama koje bi mogle preuzeti upravljanje zgradom. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je na sastancima suvlasnika u tom periodu bilo riječi o potrebi promjene upravitelja zgrade, no, ti sastanci nisu bili konstruktivni, ništa nisu mogli dogovoriti jer je njima nazočio okrivljeni. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je bilo radova koje je trebalo na zgradi poduzeti, a na koje su oni stanari upozoravali, tako konkretno veliki problem su bili dimnjaci na tavanu zgrade, pet komada, za koje zna da se više puta upozoravalo upravitelja zgrade, a u nedavnom potresu tri od pet dimnjaka su potpuno srušena, a dva dodatno oštećena. Osim toga, bilo je potrebno sanirati i krovište zgrade jer je ono curilo. Na daljnje pitanje branitelja navela je da joj nije bilo poznato kao niti drugim suvlasnicima koliko je tada, kada se ukazivalo na potrebu tih sanacija, bilo prikupljeno financijskih sredstava na ime pričuve jer nikada nisu od okrivljenika dobili financijsko izvješće o stanju pričuve. Navela je da želi dodati da su svi suvlasnici bili svjesni, obzirom na mali iznos naknade na ime pričuve po kvadraturi, da po toj osnovi nije moglo biti prikupljeno puno sredstava, no, računali su i na iznos koji je bio uplaćen kroz najam podrumskih prostora, naime, kao što je zadnji puta iskaziva la kada je kupila stan nije mogla stupiti u posjed podrumskih prostorija koje je uzurpirao okrivljeni, te ih iznajmljivao nekoj firmi, koja mu je uplaćivala naknadu na ime najma, a ona je vodila sudski postupak zbog smetanja posjeda koji je u konačnici i dobila, a iz tog sudskog postupka je bilo razvidno da je ta firma kojoj je podrumski prostor bio iznajmljen uplatila iznos oko 100.000 kuna za taj podrumski prostor, pa su računali i na ta sredstva uz iznos pričuve. Na daljnje pitanje branitelja, pozvana da objasni kako to da suvlasnici koji su htjeli i promjenu upravitelja stambene zgrade i povišenje iznosa naknade na ime pričuve i izvođenje određenih građevinskih radova na stambenoj zgradi, a koji su imali više od 50% suvlasničkog dijela zgrade nisu poduzeli neke radnje tj. donijeli neke relevantne odluke, navodi da to nije bilo moguće zbog toga što su svi živjeli u strahu od okrivljenika, u više navrata su tražili intervenciju policije u Bauerovoj da ih zaštiti, okrivljeni im je prijetio, te zaključno želi samo reći da su odahnuli od kada je okrivljeni odselio iz zgrade. Navela je da želi dodati da je ona postala predstavnica stanara iako je zadnja kupila stan u toj zgradi prije 23 godine, samo iz razloga što je jedina od stanara imala pravomoćnu presudu donesenu u postupku protiv okrivljenika zbog kaznenog djela prijetnje na njenu štetu, pa joj je predloženo da ona bude predstavnica jer da se zbog te presude sigurno okrivljeni njoj neće približavati, pa je na to pristala, što govori o stanju u kojem su bili ostali stanari zgrade. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je okrivljeni 2008. bio pravomoćno suđen zbog kaznenog djela prijetnje počinjenog na njenu štetu, a i 2009. je pokrenut postupak, no, ne zna da li je tu donesena pravomoćna odluka. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je 2019. okrivljeni protiv suvlasnika stambene zgrade, pa tako i nje, podnio tužbu radi smetanja posjeda, a 2021. je podnesena tužba protiv nje i ostalih suvlasnika radi naknade štete, te se vezano uz isto vode još uvijek postupci. Na daljnje pitanje branitelja navela je da se odvjetnički troškovi za suvlasnike odlukom suvlasnika plaćaju iz sredstava pričuve u tim predmetima.

12.2. Na posebno pitanje okrivljenika navela je da okrivljenog nije prijavljivala Ministarstvu financija. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da je točno da su bila uređivana glavna ulazna vrata i portafoni u zgradi, no, obzirom da oni suvlasnici nikada nisu dobivali ponude, ne zna tko su bili izvođači koji su vršili te radove, no, ne zna točno kada su ti radovi rađeni na ulaznim vratima zgrade i stubištu. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da se za svako plaćanje sa računa pričuve upravitelju zgrade dostavljaju potpisi svih suvlasnika stambene zgrade, pa su tako dostavljeni i potpisi za plaćanja detektivskoj agenciji. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da je TB susjed, a sin od susjede ŽB, te da joj on pomaže u ovim poslovima vezano uz upravljanje zgradom. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da se ne može točno očitovati da li su oni suvlasnici u konačnici poduzeli akciju da smijene okrivljenika sa mjesta predstavnika stanara ili upravitelja zgrade jer je to sve skupa išlo zajedno. Točno se sjeća da su, kada su okrivljenog suočili sa činjenicom da nema registriranu firmu ni obrt te ne može biti upravitelj stambene zgrade, on doveo novog upravitelja, tvrtku DL trade, a nakon toga se vrlo brzo sve razriješilo. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da je ta tvrtka od listopada 2010. pa sve do sredine 2011. bila upravitelj stambene zgrade. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da ne zna da li su suvlasnici potpisali novi ugovor sa tom firmom, no, može reći da zna da su se radile brojne manipulacije potpisima suvlasnika na način da su se preslikavali raniji potpisi po dokumentima, a zna da je bio veliki problem kada je konačno nađen novi upravitelj zgrade kojemu nije bilo ništa predano od dokumentacije za preuzimanje upravljanja zgradom. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da se ne može točno očitovati, no, kada je ta firma preuzela upravljanje zgradom u listopadu 2010., moguće je da se na ime pričuve neki iznos tada nije plaćao jer su brzo stanari primijetili da se manipulira sa računima za uplatu pričuve, pa su obzirom na to prestali plaćati na takve račune pričuvu, no, sva dugovanja koja su tada nastala naknadno su sanirana i svi i dan danas uredno plaćaju pričuvu. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da joj je poznato da upravitelj zgrade ima pravo na naknadu. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da se ne sjeća da bi dobila pisani poziv od okrivljenika 2010. da dođe na sastanak suvlasnika supotpisan od svih ostalih suvlasnika. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da su održavali sastanke suvlasnika, pozivali su na iste i okrivljenika, a u zadnje vrijeme su sa time prestali. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da se pričuva uplaćivala na više različitih računa.

13. Svjedokinja ĐB u svom iskazu od 5. studenog 2019. je navela da je 1998. ĆB izabran odlukom većine stanara za upravitelja zgrade u [adresa]. Tijekom 2010., prilikom uplate sredstava pričuve, utvrdila je da žiro -račun na koji mora uplatiti pričuvu ne odgovara računu obrta ZB, nego njegovom privatnom, osobnom računu. Potom su dana 9. travnja 2010 održali sastanak svih stanara gdje je sve to navela drugim stanarima, nakon čega je ĆB počeo galamiti na nju i članove njezine obitelji. Tijekom listopada 2010. ĆB je bez znanja ostalih stanara zaključio ugovor s društvom DL-TRADE d.o.o. koja je upravljala predmetnom zgradom do rujna 2011. Na zahtjev predstavnice stanara GB, dana 6. rujna 2011. održan je sastanak svih stanara gdje je za novog upravitelja izabran E poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo.

14. Svjedok OB je u svom iskazu od 5. studenog 2019. naveo da je posjedovao poduzeće DL-TRADE d.o.o. koja se bavila knjigovodstvom i upravljanjem zgradama, a koja je prestala s radom krajem 2011. Tijekom ljeta 2010. ĆB mu se obratio sa zamolbom da preuzme upravljanje nad zgradom u [adresa]. Prije preuzimanja stambene zgrade na upravljanje, izvršio je uvid u financijsko izvješće zgrade, a potom je zatražio od ZB da održi sastanak sa stanarima kako bi im objasnio kako će upravljati zgradom. Predmetnom zgradom je upravljao do 30. lipnja 2011. Dodaje da je za taj posao od stanara primao mjesečnu naknadu od 500,00 kuna, no nikada od ZB ili njegove supruge DB nije primao nikakve pozajmice. Po odluci suvlasnika je tijekom 2011. smijenjen kao upravitelj, a stanari navedene zgrade su izabrali novog upravitelja Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo.

15. Svjedokinja DB je u svom iskazu od 11. studenog 2019. navela da je njezin suprug ĆB dugi niz godina bio upravitelj stambene zgrade u [adresa] sve do 2010. Koliko joj je poznato, svi stanari predmetne zgrade su sredstva pričuve uplaćivali na račun predmetne zgrade. Dodaje da nikada nije posuđivala novac iz sredstava pričuve društva DL-TRADE d.o.o. Zagreb niti poznaje osobu pod imenom OB. Zbog većine suvlasnika u njihovoj zgradi, morali su prodati svoj stan budući da su se oni kroz dulje vrijeme prema njima neprimjereno ponašali. Na kraju navodi da njezin suprug ĆB nije podizao novac stanara za svoje potrebe.

16. Iz iskaza svjedokinje DB od 1. srpnja 2021. proizlazi da je supruga okrivljenog te da je s njim i dvoje djece živjela u stanu u zgradi u [adresa] od 1989. godine sve do listopada 2019., kada su bili prisiljeni prodati stan i odseliti na drugu adresu zbog izloženosti pritiscima od strane GB i kasnije ostalih stanara iz te zgrade. Njezin suprug je bio upravitelj zgrade od 1997. do 2010., a 2011. predstavnik suvlasnika stanara. Kroz sve to razdoblje bio je jedini koji je vodio brigu o održavanju zgrade i obavljanju svih potrebnih radova. Poznato joj je da je u više navrata nudio da netko drugi preuzme upravljanje zgradom, no, nitko nije bio za to zainteresiran. Za vrijeme kada je bio upravitelj zgrade primao je za to naknadu 800 kuna mjesečno, a 2011. kada je postao predstavnik suvlasnika naknadu u iznosu od 550,00 kuna. Navodi da joj je poznato da suvlasnici stambene zgrade nisu plaćali pričuvu, a kako je njezin suprug imao svoj vlastiti obrt, često je sredstva iz tog obrta koristio za popravljanje i radove u zgradi te je, prema njenim riječima, zgradu održavao kao dobar gospodar, odnosno brinuo je o njoj. Navodi i da je u vrijeme kada su se doselili zgrada bila u jako lošem stanju, zapuštena, te da su štakori hodali po stubištu. Ističe da joj je žao što se uopće prihvatio tog posla, koji je rezultirao sadašnjim sudskim postupkom, te smatra da je sve posljedica privatnog obračuna koji je pokrenula GB. Navodi da je do njenog dolaska u zgradu vladao mir, a nakon što je kup ila stan u zgradi i počela ga iznajmljivati vrlo brzo je došlo do sukoba. Navodi da je GB svojatala i zajedničke prostorije u podrumu, zbog čega je pokrenut sudski postupak, nakon čega su započeli sukobi kako s njom tako i s drugim stanarima. Također navodi da je zgrada zaštićeni spomenik kulture te da je njezin suprug od stanara tražio da ne postavljaju PVC stolariju kako ne bi narušavali vanjski izgled zgrade, te ih je prijavljivao kada su to činili, pa smatra da je sve ovo obračun nekoliko osoba s GB, koja nastoji dokazati neistinito da je njezin suprug nenamjenski trošio novac povjeren od suvlasnika te stambene zgrade. Dodaje da zbog brojnih sukoba nisu mirno živjeli, policija je često dolazila, što ih je psihički opterećivalo, posebno jer imaju i psihički bolesno dijete, zbog čega su odlučili prodati stan i odseliti se na drugu adresu.

16.1. Na posebno pitanje ZODO navela je da joj je poznato da se pričuva uplaćivala na račun stambene zgrade, a nju je na taj račun uplaćivao njezin suprug. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj je poznato da 2009. godine nema uplata od strane njezina supruga pričuve na račun stambene zgrade te navodi da zna i razlog tome, odnosno da je njezin suprug preko obrta obavljao radove za zgradu, a te radove nije mogao uplatiti na taj račun, pri čemu pričuvu nije uplaćivao. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj je poznato da je suprug na taj način vršio kompenzaciju za obavljene radove, te da joj je rekao kako će biti napisana izjava o prijeboju odnosno kompenzaciji. Navodi da je, koliko joj je poznato, suprug slao i novom upravitelju zgrade podatke da se izvrši prebijanje obavljenih radova s neuplaćenim sredstvima pričuve, no da suvlasnici to nisu htjeli učiniti. Ne zna točno kada joj je suprug spomenuo da posto ji dokumentirana kompenzacija, moguće desetak dana prije rasprave. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj nije poznato na koji je način njezin suprug plaćao troškove održavanja zgrade dok je bio upravitelj. Na daljnje pitanje ZODO navela je da se ne sjeća da bi tijekom 2011. na njezin račun bila uplaćena sredstva na ime pričuve zgrade i to dana 02.09.2011. u iznosu od 709,90 kn te iznos od 2.250,00 kn. Na daljnje pitanje ZODO navela je da se ne sjeća da je ikada davala bilo kakvu pozajmicu pričuvi zgrade. Na daljnje pitanje ZODO navela je da ne zna koliko često su se održavali sastanci predstavnika suvlasnika stambene zgrade te da na njih nikada nije odlazila. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj je poznata ĐB, koja je stanovala u stanu ispod stana u kojem su stanovali okrivljeni i ona na navedenoj adresi. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj nije poznato da bi ta osoba upozoravala njezina supruga na problem s uplatama sredstava pričuve odnosno da se sredstva ne uplaćuju na račun pričuve zgrade. Na daljnje pitanje ZODO navela je da joj nije poznato zašto je njezin suprug, dok je bio upravitelj stambene zgrade, tri puta otvarao i zatvarao obrt.

16.2. Na posebno pitanje branitelja navela je da joj je poznato da su se vodili sudski postupci između njezina supruga i GB, koje je ona, prema njenim riječima, izgubila.

16.3. Na daljnje pitanje ZODO navela je da je GB njezina supruga prijavila sudu časti Obrtničke komore, podigla je i poreznu prijavu te pokrenula postupak zbog neplaćanja pričuve, a koliko joj je poznato svi postupci su okončani u korist njezina supruga. Navela je da je GB izgubila sve sporove. Također je navela da se još uvijek vodi postupak na Općinski građanski sud u Zagrebu za plaćanje pričuve protiv njezina supruga.

16.4. Na daljnje pitanje branitelja navela je da susjedi nikada nisu prigovarali da se zgrada, dok je okrivljeni bio upravitelj, ne održava te dodaje da je on bio i domar zgrade pa je obavljao i neke poslove.

16.5. Na posebno pitanje suca navela je da joj ništa ne znači HBL trade d.o.o. niti joj je poznat OB te da ne zna tko je to.

16.6. Na daljnje pitanje ZODO navela je da se ne sjeća da li je njezin suprug imao bilo kakve račune za održavanje zgrade, navodi da je vidjela neke zapisnike sa sastanaka, no da se nije bavila tim stvarima pa ne zna.

17. Svjedok ČB je u svom iskazu od 11. studenog 2019. naveo da je ĆB bio predstavnik svih stanara u stambenoj zgradi u [adresa] i to od druge polovice 90. -ih godina prošlog stoljeća do negdje, misli 2006. kada su počele nesuglasice između pojedinih suvlasnika s ĆB. Koliko mu je poznato, na račun zgrade se redovito uplaćivala pričuva od svih stanara, no ĆB im nikada nije predavao mjesečna ili godišnja izvješća o stanju računa, na koji način i gdje su utrošena novčana sredstva i slično.

18. Iz iskaza svjedoka ČB od 22. rujna 2025. proizlazi da zna da su se u njihovoj zgradi u [adresa] izvodili određeni radovi na hodniku te neki radovi u podrumu, ali da se ne može sjetiti o kojem se točno razdoblju radilo. Zna da je optuženi ĆB bio predstavnik stanara te da je razdoblje 2009. i 2010. bilo prijelazno razdoblje u kojem je njegove funkcije preuzela gospođa N. U vezi s pričuvom navodi da se ne sjeća nekih posebnih problema te da zna da je gospodin ĆB dolazio do stanova s uplatnicama koje bi se potom uredno plaćale, te da ne zna za druge probleme. Sjeća se da su se izvodili radovi vezani uz WC jer je pukla cijev na vertikali sve do stana ŠB, zbog čega im je prokišnjavalo, te je naveo da je gospodin ĆB to sanirao.

18.1. Na posebno pitanje branitelja optuženika naveo je da su se u razdoblju od 2007. do 2011. održavali zajednički dijelovi zgrade u [adresa]. U tom razdoblju se ništa nije radilo na krovištu zgrade te da su radovi na krovu izvođeni tek nakon potresa. Naveo je da hrastova vrata na kolnom ulazu nisu bila proširena, ali da je moguće da su u nekom razdoblju bila obojana. Misli da je portafon za devet stanara na glavnim ulaznim vratima postavljen u vrijeme kada je gospodin ĆB bio predstavnik stanara. Također se sjeća da je u tom razdoblju gospodin ĆB obojao prozore na stubištu zgrade te da su postavljene klupčice i pločice. Ne zna je li u tom razdoblju bila lakirana metalna ograda i rukohvati. Zna da je u tom razdoblju montirano šest lampi u stubištu, dok za postavljanje jake struje ne zna. Ne može znati jesu li sredstva pričuve koja su uplaćivana u razdoblju od 2007. do 2011. bila dovoljna za održavanje zajedničkih dijelova zgrade i za sve što je bilo potrebno za upravljanje zgradom. Ne zna da bi se održao sastanak na kojem bi stanari razgovarali o podnošenju kaznene prijave protiv gospodina ZB, ali da zna da su se održavali sastanci vezani uz prijelazno razdoblje o kojem je ranije govorio, te da takav sastanak nije održan.

18.2. Na posebno pitanje optuženika naveo je da ne zna kada su postavljena dva čelna prozora prema dvorištu, ali zna da se tamo nalaze. Naveo je i da su zidovi unutar stubišta obojani, ali ne zna u kojem razdoblju. Vjerojatno su u vrijeme optuženika ugrađena rešetkasta vrata koja vode prema podrumu, dok se za metalna vrata ne može sjetiti. Također je naveo da ne zna kako je bilo dogovoreno čišćenje niti što je rađeno u vezi sa šupama, već pretpostavlja da je to bilo dogovarano sa stanarima i vlasnicima tih šupa. Dodao je da pretpostavlja da je u vrijeme optuženika prostor koji se koristio kao teretana bio popločan te da je u njega uvedena struja.

19. Iz iskaza svjedoka PB od 7. ožujka 2024. proizlazi da je bilo ljeto, kolovoz 2007. godine kada je optuženom ZB posudio svoju dizalicu. Naime, optuženik je radio kod njega na fasadi na stambenoj zgradi u [adresa], a kako je on imao dizalicu te je optuženiku ta ista dizalica trebala na određeno vrijeme kako bi izvršio određene radove na stambenoj zgradi u [adresa], posudio mu ju je, ali pod uvjetom da on bude prisutan jer nije htio da se dizalici nešto dogodi. Navodi da ga je optuženi ĆB zamolio da mu posudi određeni iznos novca za materijal u iznosu od 20.000,00 kuna, a taj iznos novca trebao mu je za nabavku materijala, cigle i crjepova. Navodi da mu je optuženik taj iznos i vratio. Radovi na stambenoj zgradi u [adresa] trajali su desetak dana te su pričvrstili dizalicu za tavanski dio zgrade, potom je poduprli i učvrstili, pa su dizali i spuštali materijal koji je bio na tavanu te spuštali stvari s tavana kako bi se tavan očistio. Navodi da je njegov posao prema dogovoru bio utovariti cigle i crjepove na tavan. Uz njega i optuženika bila su još dva radnika, on je upravljao dizalicom, a njih trojica su istovarivali stvari s tavana te utovarivali cigle i crjepove na tavan.

19.1. Na posebno pitanje branitelja da pojasni je li dizalicu posudio ili iznajmio optuženiku naveo je da ju je iznajmio jer ju je predao uz naknadu, te da se radilo o iznosu od 4.000,00 kuna. Dodatno pojašnjava da je optuženi ĆB radio fasadu na njegovoj stambenoj zgradi u [adresa] te su taj njegov rad kompenzirali s iznosom od 4.000,00 kuna za koji je iznajmio dizalicu. Na daljnje pitanje branitelja da pojasni koji su se točno radovi obavljali na stambenoj zgradi u [adresa] naveo je da se mijenjala drvena greda koja je istrunula, a nalazila se na tavanu, te su se mijenjali crjepovi koji su popadali i bili uništeni. Navodi i da je bilo 4 do 5 paleta crjepova, a radilo se o Biber crjepovima, odnosno oko 2.000 komada crjepova.

19.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da nije išao nabavljati materijal s optuženikom. Dalje pojašnjava da se sjeća da se radilo o oko dvije tisuće crjepova jer ima dobro pamćenje i zna što se događalo tijekom 2007. godine. Naveo je da zna kakva je tada bila situacija kod njega, a i kod optuženika. Što se tiče dizalice, navodi da ju je optuženiku iznajmio u svojstvu privatne osobe, a ne preko firme, budući da se njegova firma nije bavila građevinskim poslovima niti je bila registrirana za takvu djelatnost. Navodi i da je bio suvlasnik zgrade u [adresa]. Dodao je da nisu sklopili nikakav pisani ugovor za obavljanje radova na fasadi stambene zgrade u [adresa], niti za obavljanje radova na stambenoj zgradi u [adresa], no navodi da je optuženik bio kvartovski majstor te da je dobro i kvalitetno obavljao poslove, zbog čega ga je i angažirao na temelju preporuke za radove na fasadi u [adresa]. Također je naveo da mu je optuženik rekao da je upravitelj zgrade u [adresa] , zbog čega je odlučio iznajmiti dizalicu. Naveo je da nema nikakav pisani trag, niti račun niti ugovor o prijeboju vezano za kompenzaciju iznosa od 4.000,00 kuna. Što se tiče iznosa od 20.000,00 kuna koje je optuženiku posudio za materijal, navodi da mu je taj iznos predao u gotovini te da mu ga je optuženik na isti način i vratio.

20. Iz iskaza svjedoka FB od 7. ožujka 2024. proizlazi da je optuženika upoznao jednom prilikom u jednom stanu kada su montirali vrata, pri čemu su razgovarali o tome što sve treba montirati ili sanirati te su shvatili da zapravo mogu pomoći jedan drugome. Naveo je da je stolar zaposlen u firmi Rimex d.o.o.. Optuženik ga je zamolio da mu pomogne na sanaciji krovišta na stambenoj zgradi u [adresa]. Naveo je da zna da su u krovištu bile trule grede odnosno da se krovište urušilo. Prvo su skidali letve, zatim su morali sve ponovno letvati kako bi mogli postaviti novo krovište, a skidali su i stari crijep. Tavanske prostorije trebalo je u velikoj mjeri očistiti od starih stvari. Nakon toga su postavljali novi crijep, postavili su četiri nova prozora te su na krovište postavili snjegobrane. Naveo je da su te radove on obavljao zajedno s optuženikom kao i s G i PB te da su trajali oko deset dana. Naveo je da se s optuženikom dogovorio da će mu biti plaćeno 400 kuna po danu, a kako su radovi trajali deset dana, optuženik mu je platio 4.000,00 kuna u gotovini. Naveo je da je te radove obavio kao privatna osoba, a ne preko svoje firme. Naveo je da ne zna jesu li PB i G dobili određeni iznos niti zna je li optuženik imao kakav dogovor s njima. Dalje je naveo da su osim ovih radova 2007. godine, u ljeto, u kolovozu, na stambenoj zgradi u [adresa] obavljali montažu i demontažu ulaznih vrata, montažu i demontažu pumpe te sanaciju kolnog ulaza. Naveo je da se to događalo 2008. godine te da su radovi trajali deset dana, a optuženik mu je platio 4.000,00 kuna u gotovini kao privatnoj osobi. Naveo je da su tijekom 2009. godine sanirali polupana prozorska stakla na stambenoj zgradi u [adresa]. Naveo je da zgrada ima četiri kata te da su sanirali one prozore na kojima je to bilo potrebno, a osim toga obavljali su i farbanje gelendera i rukohvata. Naveo je da su ti radovi trajali pet dana te su koštali 2.000,00 kuna jer je po danu bilo dogovoreno 400,00 kuna. Naveo je i da se sjeća da su žbukali dimnjake na stambenoj zgradi u [adresa], kojih je bilo ukupno tri, te su na njih postavili betonske kape.

20.1. Na posebno pitanje branitelja Naveo je da je ta trula drvena greda bila nosiva greda na koju se postavljaju rogovi koji drže krovište. Naveo je da su na krovište postavljali Biber crijep i to na površini od oko 50 kvadratnih metara. Navodi da je riječ o dvostrukom crijepu te da može biti oko 45 komada po kvadratnom metru. Nadalje je pojasnio da su montirali nova ulazna vrata na stambenoj zgradi u [adresa]. Također je naveo da su stavljena stakla na prozorima koji su se nalazili na stubištu. Dodatno je pojasnio da su farbali gelendere i rukohvate na stubištu, a ne u privatnim stanovima.

20.2. Na posebno pitanje optuženika naveo je da su osim četiri prozora koje je ranije spomenuo na tavanu postojala još dva dvokrilna prozora na ulazu u tavan koja su također postavili. Na posebno pitanje optuženika tko je farbao prozore nakon zamjene stakala naveo je da je optuženik farbao prozore nakon što su stakla zamijenjena.

20.3. Na posebno pitanje zastupnice optužbe naveo je da je 1989. godine došao iz Njemačke gdje je prije radio na montažnim kućama, dok optuženika poznaje od 2007. godine kako je i ranije naveo. Nadalje je pojasnio da se firma Rimex d.o.o. bavi stolarijom te da imaju različite poslove koji mogu trajati dan, dva mjeseca ili više mjeseci, pri čemu se firma bavi montiranjem vrata i prozora. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe o tome koje je poslove obavljao u proljeće 2007. naveo je da su radili različite poslove te da firma ima 15 radnika i da su radili na raznim lokacijama od Istre do Dubrovnika, bili su na Pagu i na Rabu gdje su montirali vrata i namještaj. Na upit koliko je prozora ugradio u proljeće 2007. na Pagu ili Rabu naveo je da se ne može sjetiti koliko je prozora ugrađeno, ali zna da su montirali vrata. Naveo je da su optuženik i on fizički ugrađivali samo ona četiri prozora koja je ranije spominjao. Također je naveo da su zajedno žbukali dimnjake te postavljali betonske kape, pri čemu je jedan dodavao materijal dok je drugi postavljao. Naveo je da ga je optuženik angažirao kao fizičku osobu. Naveo je i da nije išao s optuženikom kupovati materijal već je optuženik sam nabavio i pripremio sav potreban materijal.

21. Iz iskaza svjedoka BB od 3. lipnja 2025. proizlazi da nikada nije živio niti sada živi na adresi u [adresa], već je na toj adresi živio njegov otac ŠB sve do potresa, nakon čega se preselio s te adrese. U vrijeme dok je njegov otac tamo živio rijetko dolazio u posjet te da nije obraćao pažnju na eventualne radove koji bi se obavljali na zgradi. Od stanara je naveo da bi možda mogao prepoznati samo susjeda L iz prizemlja, dok ne zna bi li prepoznao predstavnicu stanara GB. Naveo je da optuženika poznaje samo iz jednog parničnog postupka radi smetanja posjeda u kojem je bila tužena zgrada u [adresa] te je i on došao u svojstvu svjedoka. Kada mu se predočava troškovnik s listova 1071–1072 spisa od 17. listopada 2010., koji se odnosi na hitnu intervenciju stana D vezano uz glavnu vertikalu kanalizacije, navodi da taj troškovnik nije vidio te dodaje da bi možda njegov otac mogao nešto znati o tome budući da je u to vrijeme živio na toj adresi.

21.1. Na posebno pitanje branitelja optuženika naveo je da se ne sjeća kada je posljednji put bio na adresi u [adresa]. Naveo je da u tom stanu ne živi nitko od njegove obitelji, ali da je stan useljiv. Također je naveo da njegov otac ŠB sada živi na adresi u [adresa]. Dodao je da se ne sjeća koliko je puta bio u zgradi u [adresa] od 2010. godine pa do danas.

22. Iz iskaza svjedoka HB od 26. kolovoza 2025. proizlazi da je u inkriminirano vrijeme živio na adresi u [adresa] te se sjeća da su bile određene intervencije na stanu, ali se ne sjeća detalja. Kada mu se predočava list 234 na kojem se navodi troškovnik hitnih intervencija, navodi da je moguće da je tako bilo, odnosno da su se obavljale intervencije kako je navedeno u troškovniku, ali se sada iznosa ne sjeća. Vezano uz hitne intervencije s lista 1071 navodi da se to vjerojatno odnosi na stan njegova brata ČB pa pretpostavlja da se troškovnik odnosi na njegov stan jer nije moguće da bi se oba troškovnika odnosila na njegov stan.

22.1. Na posebno pitanje branitelja optuženika naveo je da njegov brat ČB i dalje živi na adresi u [adresa] na četvrtom katu, pri čemu je stan lijevo kada se ide stubištem. Pretpostavlja da su u razdoblju od 2007. do kraja 2011. zajednički dijelovi zgrade u [adresa] bili održavani. Ne sjeća se da bi u tom razdoblju bio mijenjan krov niti zamijenjen biber crijep. Također se ne sjeća da bi u tom razdoblju bila postavljena četiri krovna prozora s armiranim staklom. Naveo je da je moguće da su u tom razdoblju bila demontirana i ugrađena nova proširena vrata na ulazu zgrade, ali ne zna jesu li bila hrastova niti zna odnosi li se to upravo na to razdoblje. Naveo je da ne zna u kojem je razdoblju instaliran i montiran portafon za devet stanova. Također se ne sjeća jesu li u tom razdoblju postavljena metalna rešetkasta vrata prema podrumu. Naveo je da na stubištu postoje zeleni prozori, dok su prije bili smeđi, ali ne zna kada su postavljeni. Naveo je i da su rukohvati na stubištu lakirani, ali ne zna kada je to učinjeno. Koliko mu je poznato, jaka struja nije postavljena u stubištu, ali navodi da u stubištu postoje četiri ili šest lampi. Pretpostavlja da je bilo određenih problema sa sredstvima pričuve jer su u jednom trenutku razgovarali o povećan ju tih sredstava. Naveo je da je u tom razdoblju uredno plaćao pričuvu.

22.2. Na posebno pitanje optuženika naveo je da se sjeća da su uređena i obojana kolna ulazna vrata, ali ne zna je li to bilo upravo u navedenom razdoblju.

23. Iz iskaza svjedoka ŠB od 26. kolovoza 2025. proizlazi da je u [adresa] živio prije desetak godina te da je imao privremeni boravak po specijalnoj punomoći BB. Navodi da se sjeća da su u to vrijeme rađene hitne intervencije na vertikali na trećem i četvrtom katu, pa kada mu se predočava list 1071 spisa naveo je da se radi upravo o tim intervencijama o kojima je iskazivao.

23.1. Na posebno pitanje branitelja optuženika naveo je da ne zna je li se u razdoblju od 2007. do 2011. preslagivalo krovište i biber crijep. U tom razdoblju je boravio na toj adresi, ali se ne sjeća da bi u tom razdoblju bili ugrađeni snjegobrani. Također se ne sjeća da bi bila ugrađena četiri krovna prozora s armiranim staklom. Naveo je da misli da su u tom vremenu demontirana stara vrata i ugrađena nova vrata na ulazu u zgradu. Naveo je da u tom razdoblju nije demontiran niti instaliran novi portafon za devet stanara. Naveo je da ne zna u kojem razdoblju, ali da postoje metalna rešetkasta vrata u prizemlju prema podrumu, kao i metalna vrata s prozorom i rešetkom na izlazu iz podruma prema dvorištu. Naveo je da zna da su prozori na stubištu obojani, ali ne zna u kojem razdoblju. Također ne može reći u kojem razdoblju su obojani rukohvati i ograda na stubištu. Ne zna je li u stubištu montirana jaka struja niti zna za postojanje šest lampi u stubištu. Može reći da su u razdoblju od 2007. do 2011. održavani zajednički dijelovi zgrade, pri čemu misli na stubište, ali smatra da je bilo određenih problema oko čišćenja. Naveo je da su se, koliko se sjeća, pojavili i problemi vezani uz sredstva pričuve u odnosu na ĆB te pitanja izvođenja radova i prijeboja troškova. Zna da je pričuva povećana, ali ne iz tog razloga. Naveo je da je njegov sin u inkriminirano vrijeme uredno plaćao pričuvu.

23.2. Na posebno pitanje optuženika naveo je da se ne može sjetiti jesu li u tom razdoblju bila uređivana kolna ulazna vrata s pumpom koja ih otvara.

24. Iz nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka Dajane Hart od 10. kolovoza 2019. koja je prilikom njegove izrade imala cijeli spis na uvid, a koja je uzela u obzir svu dokumentaciju navedenu u popisu dokaza (točke 3., 9., 10., 15. -18., 20.- 25.) ista je utvrdila kako je u inkriminiranom razdoblju od 1. siječnja 2007. do **.**.2011. ĆB kao ovlaštenik stanara zgrade u [adresa] i upravitelj navedene zgrade primao uplate stanara zgrade u [adresa] na račune broj 2360000 - 1300003396, 2360000-3114972150 i 2360000-1300071830 otvorenim u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, a koje iznose je potom podizao na bankomatima i POS-ovima FINA- e. Nedvojbeno je utvrđeno da je s računa broj 2360000-1300003396 podigao novčani iznos od 112.503,00 kuna, s računa broj 2360000-3114972150 iznos od 16.055,32 kuna, a s računa broj 2360000-1300071830 novčani iznos od 12.490,48 kuna, odnosno sveukupno 141.048,80 kuna.

25. Vještakinja Dajana Hart je u svom iskazu od 18. svibnja 2022. navela da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja koje je dala u pisanom obliku.

25.1. Na posebno pitanje ZOKDO navela je da iako u spisu predmeta i dokumentaciji koja joj je dostavljena radi vještačenja se spominju i kompenzacije u ukupnom iznosi 2.361,10 kuna tvrtke DL trade d.o.o. sa ĆB, iste nije uzela u razmatranje kod utvrđivanja visine štete obzirom da te izjave o kompenzacijama ne predstavljaju vjerodostojan dokument jer su jednostrano potpisane. Taj iznos smatra da je potrebno pridodati iznosu od 141.048,80 kn za koji su iznos oštećeni suvlasnici stambene zgrade obzirom da taj iznos nije bio uplaćen na račun pričuve. Na daljnje pitanje ZOKDO navela je da od ovog iznosa utvrđene štete potrebno je oduzeti iznos od 7.673,66 kuna, koji se odnosi na iznos plaćenih polica osiguranja Allianz Zagreb d.o.o., obzirom je provedenim vještačenjem utvrdila da su te police stvarno bile plaćene. Slijedom toga kada se sve ovo uzme u obzir ukupni iznos za koji je oštećena stambena zgrada, a pribavljena korist okrivljenika, iznosi 135.736,24 kuna. Na daljnje pitanje ZOKDO pozvana da objasni na temelju čega je u svom mišljenju navela da je bila izvršena isplata na ruke ZB iznosa od 1.655,32 kune, navela je da to je razvidno iz tablice broj 3, koja je prilog nalaza i mišljenja, a u kojoj je naznačila da je 20.04.2011. evidentirana isplata okrivljenom iznosa od 1.655,32 kuna, a pretpostavlja da se radilo o isplati sa računa i to na šalteru banke. Na daljnje pitanje ZOKDO navela je da se kod izrade nalaza i mišljenja nije obraćala okrivljenom tražeći ga dostavu određene dokumentacije, svu dokumentaciju potrebnu za sačinjavanje nalaza i mišljenja joj je dostavilo ODO Slavonski Brod. Na daljnje pitanje ZOKDO da obrazloži svoj navod sa lista 15 nalaza gdje je navela da zatražena dokumentacija nije dostavljena niti su se sastavku odazvali ĆB i OB ispred tvrtke DL trade d.o.o., pa pozvana da objasni taj navod, navela je da se taj navod odnosi na sastanak o kojem iskazujem u prethodnom odlomku, koji je održan 30.06.2011.

25.2. Na posebno pitanje branitelja pozvana da objasni predzadnji odlomak nalaza sa lista 8 nalaza, navela je da kao što tu je i određeno napisano, a to je da je samo istakla navode suvlasnika stanara zgrade, oni nisu utjecali na sačinjavanje mog nalaza, ponavlja, kao što je u nalazu istakla, njoj nisu bili dostavljeni niti troškovnici, niti računi za obavljene radove, a da li su ti radovi doista bili obavljeni kao što je istakla u nalazu, ne može utvrđivati obzirom na to da je vještakinja za knjigovodstvo i financije. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je sukladno danom mi nalogu za vještačenje, trebala utvrditi na koji način su stanari te stambene zgrade vršili uplate pričuva, sukladno čemu je sačinila i tablicu za sve stanare i gdje su izvršene njihove uplate, a na temelju toga je zaključila obzirom je to iz tih dokumenata proizlazilo, iako joj to nije bio inicijalan zadatak, da ovdje okrivljeni nije plaćao pričuvu. Na daljnje pitanje branitelja navela je da sukladno dobivenom zadatku, nigdje nije točno utvrdila kolika je bila uplata u tom razdoblju u ukupnom iznosu s osnova pričuve svih suvlasnika. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je u tablici 3 koja je prilog nalazu i mišljenju opisala isplate i uplate sa računa fizičke osobe okrivljenika, pri čemu je zaključila da je on sa tog računa isplaćivao si sredstva uplaćena na ime pričuva, iz razloga što nije bilo nikakvih podataka da bi on primao na taj račun neke druge uplate, osim što su uplaćivana sredstva koja su suvlasnici uplaćivali s osnove pričuve. Dakle, iz raspoložive dokumentacije nije utvrdila da bi na taj račun bila uplaćivana sredstva od obavljanja poslova ili osnova rada obrta, jer obrt tada okrivljeni nije niti imao otvoren, zbog čega se bazirala na isplate koje su vršene sa tog računa i tumačila da su se odnosile na isplaćivanje sredstava koja su uplaćena sa osnove pričuve. Na daljnje pitanje branitelja navele je da sve uplate na taj račun koje su navedene u samoj tablici, su uplate koje su se odnosile na tu stambenu zgradu, dakle, osim uplata s osnova pričuve, tu je navedena kao stavka za uplatu i pasivna kamata. Na daljnje pitanje branitelja navela je da dobivši zadatak za vještačenje u kojem je navedeno vještaku utvrditi koliki je novčani iznos okrivljeni uplaćivao na račun TD DL trade d.o.o. i s kojom svrhom, u svom je nalazu utvrdila da nije bilo uplata od strane ZB u korist društva DL trade d.o.o.. Posebnim dopisom državnom odvjetništvu zatražila je promet po računu društva DL trade d.o.o., te je utvrdila određene isplate sa njihova računa u korist ZB i DB. Iz tog razloga je navedene isplate i navela u svom nalazu, uvažavajući navode iz kaznene prijave. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je u rekapitulaciji isplata u tablici 7 nalaza naznačila isplate koje su vršene sa računa DL trade d.o.o., a iste je vršila ovlaštena osoba tog TD, a zaključila je da se iste odnose također na korist koju je pribavio okrivljeni iz razloga što je u dokumentaciji naznačeno da se isplata vrši kao povrat pozajmice, pri čemu nigdje prethodno nije dana nikakva pozajmica, zbog čega je zaključila da je taj iznos isplaćen ovdje okrivljenom. Na daljnje pitanje branitelja navela je u tablici 4 navedeni su prometi po računu posebnih namjena DL trade. Isti račun posebnih namjena je bio otvoren točno za stambenu zgradu u [adresa] iz koje se tablice vide uplate sredstava i redom se odnose na pričuve i pripadaju sredstvima pričuve stambene zgrade, te se vidi iznos isplaćenih sredstava na privatni račun ZB. Na daljnje pitanje branitelja navela je da kao što je navedeno na listu 13 nalaza, gdje je objasnila ukupno isplaćeno po osnovi povrata pozajmice na račun ZB i [adresa].250,00 kuna, da je na račun DB **.**.2011. isplaćen iznos 2.250,00 kuna, pa pozvana da objasni zašto je i za taj iznos teretila okrivljenika, navela je da je tako navela u svom zaključku obzirom da se radi o supruzi okrivljenika. Na daljnje pitanje branitelja navela je da kao što je navela u pisanom nalazu i mišljenju svoj je zaključak temeljila na temelju dokumentacije konkretno prijedlogu za kompenzaciju od 30.06.2011. sa lista 454 spisa, te prijedlogu za kompenzaciju od 31.12.2010. sa lista 496 spisa, zaključenih između DL trade d.o.o. i suvlasnika ZB, navela je da je tim kompenzacijama ĆB zatvorio svoje obveze temeljem pričuve, a koje je trebao uplatiti na račun pričuve s jedne strane sa potraživanjem po osnovi pozajmice sa DL trade d.o.o., no, nikakav ugovor o pozajmici joj nije dostavljen. Na daljnje pitanje branitelja navela je da kao što je navela u svom pisanom nalazu i mišljenju, nesporno je da su neki troškovi za održavanje zgrade bili vršeni, no, iz dostupne mi dokumentacije nije vidjela niti jedan račun da su ti radovi stvarno obavljeni, a koliko joj je poznato okrivljeni je bio pozvan od državnog odvjetništva da dostavi dokumentaciju, no, ista joj nije bila dostavljena.

25.3. Na posebno pitanje okrivljenika navela je da su u tablici broj 4 navedene sve uplate suvlasnika na račun TD DL trade d.o.o. Na daljnje pitanje okrivljenika navela je da je u svom nalazu posebno istakla da ni u jednom od ugovora nije utvrdila da bi bila ugovorena naknada okrivljeniku.

26. Iz dopune pisanog nalaza i mišljenja od 16. travnja 2024., vještakinja Dajana Hart navela je da su u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. suvlasnici stambene zgrade u [adresa] ukupno uplatili sredstava na ime pričuve u iznosu od 44.785,24 kuna, dok je ukupan iznos svih uplata po svim osnovama u istom razdoblju, a koji se odnose na stambenu zgradu u [adresa], 135.010.65 kuna (uplata pričuva 44.785,24 kune + ostale uplate 90.225,41 kuna). Iz naknadno dostavljene dokumentacije uzeto je u obzir da se na troškovnike i zapisnike o izvršenim hitnim intervencijama za vrijeme upravljanja zgradom od strane društva DL-Trade d.o.o. (10.990,00 kuna), plaćeni gotovinski računi (1.704,79 kuna), kompenzacije u radovima u [adresa] sa PB za najam dizalice (4.000,00 kuna) te isplate FB za radove (10.000,00 kuna), a što ukupno proizlazi 26.694,79 kuna. Stoga je vještakinja navela da ukupan iznos svih uplata po svim osnovama tijekom razdoblja od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. bez umanjenja iznosi 135.010,65 kuna, a sa umanjenjem kako je to prethodno izloženo iznosi 109.041,45 kuna.

27. Opunomoćenik optuženika u svom podnesku od 20.05.2024. godine navodi kako su suvlasnici stambene zgrade u [adresa] u razdoblju od 01.01.2007. do 30.09.2010. godine s osnova pričuve uplatili ukupni iznos od 37.219,90 kn, s kojim navodom se slažem. Međutim isti je taj iznos podijelio s 45 mjeseci i došao do prosječnog mjesečnog iznosa uplaćene pričuve od 827,11 kn, te navodi kako je taj iznos bio dostatan za plaćanje naknade upravitelju u mjesečnom iznosu od 800,00 kn, na koju je optuženi ĆB imao pravo. U svim sam nalazu navela kako je člankom 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definiran pojam zajedničke pričuve kao temeljni prihod stambene zgrade za potrebe njenog održavanja, zajedničkih dijelova i uređaja. Dakle, jedan od najvažnijih uvjeta za nesmetano funkcioniranje zgrada je plaćanje pričuve. To znači da upravo ispunjavanjem te obveze, suvlasnici omogućuju redovno održavanje zgrade, a time i poboljšanje kvalitete življenja u njoj. Kako je riječ o zajedničkim sredstvima, oni sami odlučuju o visini tog iznosa kao i o načinu korištenja, a takve odluke donose temeljem natpolovične suglasnosti, gledano prema visini suvlasničkog udjela (kvadraturi), a ne prema broju osoba. Smatram da je u ovom slučaju pravno pitanje je li optuženi ĆB imao pravo na mjesečnu naknadu od 800,00 kn (koju je navodno optuženik usmeno ugovorio sa suvlasnicima zgrade), a pitanje je onda koje mogu postaviti svi suvlasnici što ostaje od prosječnog mjesečnog uplaćenog iznosa 827,11 kn za ostale troškove održavanja zgrade, jer tada utvrđeni mjesečni iznos pričuve ne bi bio dostatan za nesmetano funkcioniranje zgrade, odnosno za održavanje njenih zajedničkih dijelova (za 45 mjeseci ostao bi iznos od 1.219,95 kn). Mišljenja je da naslovni Sud prvo treba donijeti odluku o tome pripada li optuženiku pravo na mjesečnu naknadu od 800,00 kn, pa tek onda vještak može umanjiti iznos koji se stavlja na teret optuženika, kako njegov opunomoćenik traži u svom podnesku. Osim toga opunomoćenik optuženog u svom podnesku navodi kako je ĆB kao predstavnik suvlasnika u razdoblju od 9 mjeseci, tj. od 01.10.2010. do 01.07.2011. imao pravo na mjesečnu naknadu od 550,00 kn, pa je ostvario pravo na ukupnu naknadu od 4.950,00 kn, koju mu suvlasnici nisu platili.

28. Vještakinja Dajana Hart je u svom iskazu od 24. ožujka 2025. navela da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 16. travnja 2024. godine. U svom nalazu je sukladno zadanom nalogu utvrdila koliko su suvlasnici stambene zgrade u [adresa] ukupno platili sredstava na ime pričuve u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. godine. Posebno je iskazala iznose koji se odnose na uplate pričuve, a posebno ostale uplate. Može samo reći da je nekoliko puta u svom nalazu istaknula činjenicu da ona ne može dati svoje očitovanje o tome jesu li određeni radovi obavljeni ili nisu te o vrijednosti izvršenih radova. Vezano za ove svjedoke i hitne intervencije koje bi obavio optuženik na stranici je 5 i 6 upravo navela kako se ne može očitovati o tome jesu li iste hitne intervencije obavljene, te da se o tome jedino mogu očitovati vlasnici stanova. Isto tako ne može se očitovati o vrijednosti izvršenih radova jer to nije njezina struka.

28.1. Na daljnje pitanje branitelja optuženika odgovorila je da je na internetu dostupna cijena za crijep, a i sama je nedavno radila kuću tako da je navela kako je za pretpostaviti da 2000 komada crijepa ne može koštati 20.000,00 kuna. Na daljnje pitanje branitelja optuženika odgovorila je da je u svom nalazu iz kolovoza 2019. godine i navela na stranici 8 , treći odlomak, da su joj bili dostupni podaci o prometu po računu zajedničke pričuve u periodu od 1.1.2007. godine prije toga ne i u tom nalazu je navela da je iznos ukupno uplaćenih sredstava na navedeni račun u periodu od 1.1.2007. do 22.3.2010. godine bio 98.866,15 kuna, a iz prometa računa proizlazi da je ukupno skinuto s računa 112.503,00 kune, te je navela da je očito bio određeni iznos novca u početnom stanju jer proizlazi da je više potrošeno nego li je uplaćeno u navedenom periodu. Na daljnje pitanje branitelja optuženika odgovorila je u nalazu od kolovoza 2019. godine navela je da bi se mogao priznati iznos od 1.860,30 kuna i isto tako navela je da bi se mogao priznati trošak osiguranja, plaćenih polica osiguranja u iznosu 7.673,66 kuna na stranici 17 nalaza. Iz naknadno dostavljene dokumentacije koju je odradila u svom nalazu od 16. travnja 2024. na stranici 8 je navela da bi se mogao prihvatiti iznos dostavljenih računa za materijalne troškove u iznosu 1.704,79 kuna. Na daljnje pitanje branitelja optuženika odgovorila je da je točno da je utvrdila iznos od 3.565,09 kuna koji se odnosi na zbroj dostavljenih računa za određene materijalne troškove, to je razni građevinski materijal koji bi se po njezinom mišljenju mogao priznati.

28.2. Dodatno, vještakinja je priložila rekapitulaciju svih uplata u korist stambene zgrade u [adresa], prema kojoj ukupan iznos svih uplata po svim osnovama u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. koji se odnosi na stambenu zgradu u [adresa] (ranije 135.010,65 kuna) nakon umanjenja te štete s osnova provedene kompenzacije za društvo DL-Trade d.o.o. po osnovi nepostojeće pozajmice i zatvaranja obveze po osnovi pričuve, plaćene policije osiguranja u korist Alianz Zagreb d.o.o., troškovnici i zapisnici o hitnim intervencijama za vrijeme upravljanja zgradom od strane društva DL-Trade d.o.o., plaćeni gotovinski računi, kompenzacija u radovima u [adresa], sa PB za dizalicu, kao i isplate FB za radove, konačno iznosi 107.181,15 kuna.

29. Iz preslike međuvlasničkog ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 18. studenog 1997. vidljivo je da suvlasnici stambene zgrade u [adresa] uredili međusobne uzajamne odnose u vezi s upravljanjem i korištenjem predmetne zgrade. Člankom 6. istoga ugovora propisano je da je za upravitelja zgrade izabran ĆB, a čije ovlasti su propisane člancima 7. -9. navedenog ugovora.

30. Iz ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 4. siječnja 1999. proizlazi da će ĆB kao upravitelj zgrade u ime svih stanara i za njihov račun obavljati sve poslove vezano za njihova vlasnička prava u zgradi i da će taj posao obavljati pažnjom dobrog gospodara, pri čemu je naknada prvo iznosila 200,00 kn, a potom 800,00 kn (list 114 spisa).

31. Uvidom u presliku zapisnika sastanka suvlasnika stambene zgrade [adresa] od 9. travnja 2010. vidljivo je da je u točki jedan zapisnika konstatirano da je financijsko stanje stambene zgrade nepovoljno i da je potrebno obaviti određene hitne sanacijske radove. U odluci istoga zapisnika AD-2, ĆB je izvijestio kako je njegov [obrt] odjavljen s danom 24. veljače 2010., ali da je i dalje voljan biti upraviteljem zgrade. Nazočni suvlasnici su tada konstatirali kako bi trebalo zaključiti novi ugovor o upravljanju stambenom zgradom i imenovati novog predstavnika stanara. Sukladno tome, donesena je odluka da se zaključi novi ugovor o upravljanju zgradom s ĆB, potpisivanje novog međuvlasničkog ugovora i da mu se odobri naknada u iznosu od 800,00 kuna mjesečno, a za koje odluke je potrebna suglasnost 51% suvlasnika stanara. Na kraju je konstatirano kako je predmetni zapisnik potpisalo 6 suvlasnika koji čine 56,39% svih suvlasnika.

32. Uvidom u presliku zapisnika sastanka suvlasnika stambene zgrade [adresa] od 5. i 19. svibnja 2010. vidljivo je da je ĆB ovlašten da predloži rješenje za novog upravitelj zgrade, da je ĆB naveo kako je već kontaktirao tvrtku koja je voljna biti upravitelj njihove zgrade, no da nije službeno iznio taj prijedlog jer neki stanari i dalje žele da to bude on. Dodaje da ukoliko se većina slaže da će on i dalje, kao fizička osoba, biti upravitelj njihove stambene zgrade. Na kraju zapisnika je konstatirano kako je navedeni zapisnik prihvaćen budući da su ga potpisali 6 suvlasnika koji čine 56,39% svih suvlasnika.

33. Iz preslike međuvlasničkog ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 1. listopada 2010. proizlazi kako su suvlasnici stambene zgrade u [adresa] u točki 8. predmetnog ugovora ovlastili ĆB za njihovog predstavnika za što će mu biti isplaćivana mjesečna naknada u iznosu od 550,00 kuna. Točkom 7. je propisano da su svi suvlasnici suglasni da se posao upravitelja povjeri društvu DL - TRADE d.o.o. Zagreb, dok je u točki 13. istoga ugovora propisano da će svi suvlasnici uplaćivati pričuvu na račun broj 2360000-1300071830 otvoren kod Zagrebačke banke d.d.

34. Istoga dana, ĆB je kao predstavnik stanara, na temelju točke 7. međuvlasničkog ugovora zaključio ugovor o upravljanju stambenom zgradom u [adresa] s društvom DL-TRADE d.o.o. i njegovim predstavnikom OB.

35. Izjavom od **.**.2011. OB je sporazumno raskinuo ugovor o upravljanju zgradom u [adresa] od 1. listopada 2010. navodeći kako prema suvlasnicima nema nikakvih potraživanja te da će svu dokumentaciju predati novoizabranom upravitelju.

36. Bilješkom sa sastanka dijela suvlasnika stanova od 30. lipnja 2011. isti su donijeli odluku kojom dotadašnjeg predstavnika stanara razrješuju obavljanja poslova predstavnika suvlasnika stanova u [adresa] te za novog, privremenog predstavnika imenuju GB.

37. Uvidom u presliku zapisnika sa sastanka suvlasnika stanova i poslovnih prostora zgrade [adresa] od 6. rujna 2011. vidljivo je da su suvlasnici, nakon što je OB raskinuo ugovor o upravljanju zgradom, donijeli odluku kojom su otkazali ugovor o upravljanju s društvom DL-TRADE d.o.o. Zagreb i da će zaključiti novi ugovor o upravljanju zgradom s društvom Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo d.o.o. Zagreb, najkasnije do 15. rujna 2011.

38. Međuvlasničkim ugovorom od 6. studenog 2011., stanari stambene zgrade [adresa] su uredili međusobna prava i obveze, a u članku 10. su konstatirali kako će upravljanje zgradom povjeriti društvu Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo d.o.o. Zagreb.

39. Sukladno gore navedenom ugovoru, suvlasnici stambene zgrade u [adresa], zastupani po GB su dana 6. rujna 2011. zaključili ugovor o upravljanju stambenom zgradom s društvom Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo d.o.o. Zagreb, a u kojem ugovoru su uredili međusobna prava i obveze.

40. Iz podataka Zagrebačke banke d.d. Zagreb utvrđeno je da su računi broj 2360000- 1300003396, 2360000-1500021440 i 2360000-1101503744 pripadali [obrt] za upravljanje nekretninama i završne radove u građevinarstvu, vlasnika ZB. Račun broj 2360000-1300071830 je pripadao društvu DL-TRADE d.o.o. Zagreb, dok je račun broj 2360000-3114972150 pripadao ZB, kao fizičkoj osobi.

41. Iz podataka obrtnog registra, vidljivo je da je [obrt] bio aktivan od 24. studenog 1997. do 8. siječnja 1999., zatim [obrt] od 22. veljače 2000. do **.**.2001. i [obrt] od 6. ožujka 2002. do 24. veljače 2010.

42. Za ovaj sud nije bilo sporno da je optuženi ĆB bio ovlaštenik stanara zgrade u [adresa] i ujedno upravitelj zgrade na navedenoj adresi temeljem Međuvlasničkog ugovora stanara zgrade od 4. siječnja 1999. i od 1. listopada 2010. kao predstavnik svih suvlasnika zgrade, a kako to proizlazi iz obrane optuženog ZB te iskaza svjedoka GB, ŽB, DB, ČB i LB, koji su svi optuženika smatrali osobom zaduženom za upravljanje zgradom, organiziranje radova na zgradi i raspolaganje prikupljenim sredstvima pričuve (iako su ujedno suvlasnici smatrali da je isti prikupljena sredstva pričuve koristio za osobne potrebe, a što će se utvrđivati u ovom postupku), a navedeno proizlazi i materijalne dokumentacije u spisu, a osobito Međuvlasničkog ugovora suvlasnika zgrade od 4. siječnja 1999., iz kojeg je razvidno da je optuženik bio određen za osobu koja u ime suvlasnika obavlja poslove upravljanja zgradom i zastupa njihove imovinske interese te Međuvlasničkog ugovora od 1. listopada 2010., kojim su suvlasnici odlučili da će poslove upravitelja obavljati društvo DL -TRADE d.o.o., dok je optuženi ĆB imenovan predstavnikom suvlasnika. Okolnost da je upravitelj DL-TRADE d.o.o. razriješen s te funkcije 7. srpnja 2011., proizlazi iz izjave LB kojom je sporazumno raskinuo ugovor o upravljanju zgradom u [adresa] od 1. listopada 2010., a iz bilješke sa sastanka dijela suvlasnika stanova od 30. lipnja 2011. proizlazi da su isti donijeli odluku kojom dotadašnjeg predstavnika stanara razrješuju obavljanja poslova predstavnika suvlasnika stanova u [adresa] te za novog, privremenog predstavnika imenuju GB , a sve navedeno proizlazi i iz obrane optuženika, te personalnih i materijalnih dokaza . Konačno, okolnost da suvlasnici stambene zgrade donijeli odluku kojom su otkazali ugovor o upravljanju s društvom DL-TRADE d.o.o. Zagreb i da će zaključiti novi ugovor o upravljanju zgradom s društvom Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo d.o.o. Zagreb, najkasnije do 15. rujna 2011. proizlazi iz preslike zapisnika sa sastanka suvlasnika stanova i poslovnih prostora zgrade [adresa] od 6. rujna 2011., proizlazi iz obrane optuženika kao i iskaza svjedokinje GB i LB, ali i materijalne dokumentacije.

43. Ujedno nije bilo sporno niti da je optuženik u navedenom svojstvu tijekom inkriminiranog razdoblja bio ovlašten obavljati poslove vezane za vlasnička prava u zgradi u [adresa], primati uplate sredstava pričuve i gospodariti stambenom zgradom pažnjom dobrog gospodara, primajući uplate stanara zgrade u [adresa] na račune broj 2360000-1300003396, 2360000-3114972150 i 2360000-1300071830, otvorenim u Zagrebačkoj banci d.d., po kojim računima je imao pravo korištenja i raspolaganja, a kako to proizlazi i iz dokumentacije vezane uz upravljanje računima zajedničke pričuve, odnosno iz podataka o računima broj 2360000 -1300003396, 2360000-3114972150 i 2360000-1300071830, otvorenim u Zagrebačkoj banci d.d., na koje su stanari uplaćivali sredstva pričuve za stambenu zgradu u [adresa], te bankovne dokumentacije i podataka o ovlaštenim osobama za raspolaganje sredstvima po navedenim računima prema kojima je upravo optuženik imao ovlaštenje korištenja i raspolaganja sredstvima, pri čemu navedeno optuženik n ije osporio, a dodatno je potvrđeno i nalazom i mišljenjem vještakinje za financije i knjigovodstvo.

44. No, u ovom kaznenom postupku bilo je sporno je li optuženi ĆB u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. kao ovlaštenik stanara i upravitelj zgrade u [adresa], a potom kao predstavnik suvlasnika, koji je bio ovlašten upravljati zgradom, primati uplate pričuve i gospodariti sredstvima zgrade, primao uplate pričuve na više bankovnih računa otvorenih u Zagrebačkoj banci i na taj način postupajući protivno ovlaštenjima iz međuvlasničkog ugovora, u nakani da se nepripadno okoristi, dio tih sredstava podizao i koristio za osobne potrebe putem isplata na vlastiti račun, račun svoje supruge te putem bankomata i šaltera FINA-e i tako pribavio sebi protupravnu imovinsku korist od najmanje 107.181,15 kuna, čime je za isti iznos oštetio suvlasnike zgrade.

45. Tijekom ovog postupka, ovaj sud je utvrdio da nije dokazano da je optuženi ĆB postupao u nakani da se nepripadno okoristi tako što je putem isplata na svoj račun i račun svoje supruge te isplatama na bankomatima i šalterima FINA -e s navedenih računa sebi isplatio novčani iznos od najmanje 107.181,15 kuna/ 14.225,38 eura, oštetivši time najmanje za navedeni novčani iznos stanare zgrade u [adresa].

46. Naime, iz obrane optuženog ZB proizlazi da on nije prisvajao sredstva pričuve, nego da je novac koji je podizao s računa bio utrošen za radove i održavanje zgrade, navodeći kako je zgrada u [adresa], u [adresa] u to vrijeme bila u lošem stanju, zbog čega je on od 2007. nadalje izveo velik broj građevinskih i sanacijskih radova, uključujući sanaciju krova, dimnjaka, stubišta, podruma, ulaznih vrata i instalacija. Optuženik je naveo kako je ukupna vrijednost tih radova iznosila oko 245.000 kuna, pri čemu je dio troškova financirao vlastitim sredstvima, a kasnije ih refundirao iz sredstava pričuve. Osim toga, on je kao upravitelj zgrade imao pravo na mjesečnu naknadu od 800,00 kuna, a nakon što je upravljanje zgradom preuzelo društvo DL-TRADE d.o.o. bio je izabran za predstavnika suvlasnika s pravom na mjesečnu naknadu od 550 kuna, a te je naknade podizao s računa kada je na njima bilo sredstava te smatra da mu one zakonito pripadaju.

47. Međutim, iz iskaza svjedokinja GB i ŽB proizlazi da suvlasnici zgrade u [adresa], u [adresa], tijekom njegovog upravljanja nisu imali uvid u trošenje sredstava pričuve niti su dobivali financijska izvješća, ponude za izvođenje radova ili troškovnike.

47.1. Tako iz iskaza svjedokinje GB, predstavnice suvlasnika zgrade u [adresa], proizlazi da su suvlasnici nakon zajedničkog sastanka i njihove jednoglasne odluke podnijeli kaznenu prijavu protiv optuženog ZB, koji je dugi niz godina obavljao poslove upravitelja i predstavnika suvlasnika. Istaknula je kako za vrijeme njegovog upravljanja suvlasnici nisu imali uvid u trošenje sredstava pričuve niti su dobivali financijska izvješća, ponude za izvođenje radova ili troškovnike. Na zgradi su se izvodili samo minimalni radovi, dok veći i nužni zahvati, poput sanacije dimnjaka i krovišta, nisu poduzimani. Suvlasnici su tijekom 2009. i 2010. utvrdili da se sredstva pričuve uplaćuju na osobni račun optuženika, iako im je on ranije izdavao uplatnice i tvrdio da radove obavlja putem obrta. Naknadnim provjerama utvrđeno je da takav obrt nije postojao ili je bio u mirovanju. Optuženik je pojedine radove izvodio sam, bez pribavljanja ponuda i bez prethodnog dogovora sa suvlasnicima, pri čemu im nije dostavljao račune niti financijsku dokumentaciju, a račune za radove potpisivao je i kao izdavatelj i kao osoba koja odobrava njihovo plaćanje. Kada su suvlasnici počeli tražiti financijska izvješća i bankovne izvode o stanju pričuve, optuženik im je povremeno dostavljao neslužbene tablice bez prateće dokumentacije, dok potpunu dokumentaciju nije predao ni njima ni kasnijem upravitelju zgrade. Nadalje, iz iskaza svjedokinje proizlazi kako su odnosi među stanarima bili izrazito konfliktni te da je optuženik prema njoj pokazivao agresivno ponašanje i prijetio joj, zbog čega je protiv njega pravomoćno osuđen za kazneno djelo prijetnje. Zbog dugotrajnog nezadovoljstva načinom upravljanja zgradom i nemogućnosti da dobiju uvid u financijsko poslovanje, suvlasnici su angažirali stručnu osobu radi rekonstrukcije dokumentacije, na temelju čijeg izvješća je podnesena kaznena prijava. Nadalje je navela da je, nakon što su suvlasnici počeli osporavati njegov način upravljanja, optuženik je pokušao prenijeti upravljanje zgradom na svog poznanika LB i njegovo društvo DL-TRADE d.o.o., uz tvrdnju da će on i dalje faktično voditi poslove zgrade. Suvlasnici na takav prijedlog nisu pristali te su 2011. angažirali novog upravitelja i to Hrvatski poslovni centar, stambeno poslovno gospodarstvo, nakon čega je ona postala predstavnica suvlasnika. Navela je i da je optuženik nakon prestanka obavljanja tih poslova prestao plaćati pričuvu te je pokušavao kompenzirati dugovanja tvrdnjama da mu zgrada duguje novac za navodno obavljene radove, za što nije dostavio odgovarajuću dokumentaciju.

47.2. Ujedno iz iskaza svjedokinje ŽB proizlazi da je optuženi ĆB 1998. izabran za upravitelja zgrade te da je 2010. prilikom uplate pričuve utvrdila da se ista uplaćuje na njegov osobni račun, a ne na račun zgrade ili obrta. Nakon što je o tome obavijestila ostale stanare na sastanku održanom 9. travnja 2010., optuženik je reagirao povišenim tonom. Nadalje je navela da je u listopadu 2010. optuženik bez znanja suvlasnika zaključio ugovor s društvom DL-TRADE d.o.o., koje je upravljalo zgradom do rujna 2011., kada su suvlasnici izabrali novog upravitelja.

48. Međutim, povezujući navedena utvrđenja sa iskazom svjedoka LB, utvrđeno je kako je tijekom 2010. on kao vlasnik društva DL-TRADE d.o.o. preuzeo upravljanje stambenom zgradom u [adresa], kako je to naveo optuženik, a to potvrđuje materijalna dokumentacija koja prileži spisu, time da je svjedok pojasnio kako je on prije preuzimanja izvršio uvid u financijsko stanje zgrade te da je upravljao zgradom do 30. lipnja 2011., dok je optuženik bio predstavnik svih suvlasnika, te da bi po odluci suvlasnika 2011. smijenjen s te funkcije, nakon čega je izabran novi upravitelj. Dakle, u razdoblju od 1. listopada 2010. pa do 4. rujna 2011., upravitelj je bilo društvo DL-TRADE d.o.o., a optuženik predstavnik svih suvlasnika, da bi do smjene došlo tek 5. rujna 2011. kada je GB preuzela potonju funkciju , a navedeno je prihvaćeno, jer je i svjedokinja GB o tome suglasno iskazivala.

49. Ujedno, iz iskaza svjedokinje DB, supruge optuženika, suglasno proizlazi da je optuženi ĆB od 1997. do 2010. bio upravitelj zgrade, a potom i predstavnik suvlasnika, te da je u tom razdoblju obavljao sve poslove održavanja zgrade i primao za to naknadu. Ona je potvrdila da pojedini suvlasnici nisu uredno plaćali pričuvu, a njezin suprug je radove na zgradi često financirao vlastitim sredstvima putem obrta te je kasnije pokušavao izvršiti kompenzaciju tih troškova s neplaćenom pričuvom. Navela je da njezin suprug nije nenamjenski trošio sredstva pričuve te da su kazneni postupci protiv njega posljedica dugotrajnih sukoba sa suvlasnicima, osobito sa svjedokinjom GB.

50. Nadalje, iz iskaza svjedoka ČB, PB i FB proizlazi da su tijekom upravljanja optuženog ZB na zgradi u [adresa] u inkriminiranom razdoblju obavljani određeni radovi održavanja i sanacije, dok su istovremeno stanari redovito uplaćivali pričuvu, ali da nisu dobivali financijska izvješća o stanju računa niti detalje o trošenju sredstava. Iz ovih iskaza proizlazi da, iako su pojedini nužni radovi izvedeni, ostaje sporno upravljanje financijskim sredstvima i transparentnost trošenja pričuve.

50.1. Dakle, svjedok ČB naveo je da je optuženi ĆB tu funkciju obavljao još od druge polovice 1990-ih te da su stanari redovito uplaćivali pričuvu, ali da im nisu bila dostavljana financijska izvješća o stanju računa niti o načinu trošenja sredstava. Potvrdio je da su se na zgradi izvodili određeni radovi na hodniku i u podrumu te da su održavani zajednički dijelovi zgrade. Sjeća se i sanacije puknute kanalizacijske vertikale u stanu BB, nakon čega je otklonjeno prokišnjavanje. Također potvrdio je da su u tom razdoblju obavljani manji radovi poput bojanja prozora na stubištu, postavljanja pločica i klupčica, ugradnje portafona za devet stanova te montaže približno šest rasvjetnih tijela u stubištu.

50.2. Ujedno, iz iskaza svjedoka PB proizlazi da su tijekom kolovoza 2007. izvođeni radovi na tavanu i dijelu krovišta zgrade. U tu svrhu optuženiku je iznajmio dizalicu, uz naknadu od 4.000 kuna, a za nabavu građevinskog materijala posudio mu je 20.000 kuna, koji iznos mu je optuženik kasnije vratio. Radovi su trajali oko deset dana te su uključivali zamjenu jedne istrunule drvene grede na tavanu i zamjenu oštećenih crjepova. Na krov je dopremljeno približno 2.000 komada biber crijepa (oko četiri do pet paleta), pri čemu su materijal dizalicom podizali na tavan i čistili tavanske prostorije.

50.3. Svjedok FB potvrdio je da je zajedno s optuženikom i još dvojicom radnika sudjelovao u tim radovima na krovištu tijekom ljeta 2007., a radovi su obuhvaćali uklanjanje starog crijepa i letava, ponovno letvanje krovišta, zamjenu trule nosive grede, postavljanje novog biber crijepa na površini od približno 50 m², ugradnju četiri krovna prozora, kao i postavljanje snjegobrana te čišćenje tavanskog prostora. Za deset dana rada bio je plaćen 4.000 kuna u gotovini, odnosno 400 kuna po danu. Nadalje, isti je naveo da su tijekom 2008. na zgradi obavljeni dodatni radovi koji su uključivali demontažu i montažu ulaznih vrata, sanaciju kolnog ulaza te radove na pumpi za vrata. Ti su radovi trajali oko deset dana, za što mu je optuženik isplatio 4.000 kuna. Također, tijekom 2009. izvedeni su i manji radovi održavanja koji su uključivali zamjenu razbijenih stakala na prozorima stubišta, bojanje gelendera i rukohvata na stubištu te žbukanje tri dimnjaka na krovu i postavljanje betonskih kapa. Ti radovi traja li su oko pet dana te je za njih bio plaćen 2.000 kuna.

50.4. Kraj takvog stanja stvari, iz navedenih iskaza proizlazi da su na zgradi u [adresa], u inkriminiranom razdoblju izvođeni različiti radovi održavanja i sanacije, osobito na krovištu, tavanu i zajedničkim dijelovima zgrade, pri čemu su konkretni troškovi rada u iznosima od 4.000 kuna za radove na krovištu 2007., 4.000 kuna za radove na ulazu 2008. te 2.000 kuna za radove održavanja 2009., dok je za korištenje dizalice za radove na krovu plaćena naknada od 4.000 kuna, a za nabavu građevinskog materijala privremeno je posuđen iznos od 20.000 kuna.

51. Tijekom postupka provedeno je vještačenje za financije i knjigovodstvo iz kojeg proizlazi sljedeće.

51.1. Najprije treba navesti kako iz prvotnog nalaza i mišljenja financijsko knjigovodstvene vještakinje Dajane Hart od 10. kolovoza 2019. proizlazi da je u razdoblju od 1. siječnja 2007. do **.**.2011. ĆB, kao predstavnik suvlasnika i osoba koja je upravljala zgradom u [adresa], zaprimio uplate stanara na račune otvorene u Zagrebačkoj banci d.d. Nakon uplata stanara, sredstva su podizana s tih računa na bankomatima i POS uređajima FINA -e. Vještakinja je utvrdila da je s računa broj 2360000-1300003396 podignut iznos od 112.503,00 kuna, s računa 2360000-3114972150 iznos od 16.055,32 kuna, a s računa 2360000 - 1300071830 iznos od 12.490,48 kuna, odnosno ukupno 141.048,80 kuna.

51.2. Prilikom davanja usmenog iskaza 18. svibnja 2022. vještakinja je ostala kod svog pisanog nalaza te dodatno pojasnila pojedine elemente izračuna. Navela je da kompenzacije u ukupnom iznosu 2.361,10 kuna između društva DL TRADE d.o.o. i ZB nije uzela u obzir jer se radilo o jednostrano potpisanim dokumentima koji ne predstavljaju vjerodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju. Smatrala je da bi taj iznos trebalo pribrojiti prethodno utvrđenom iznosu, dok je s druge strane od ukupnog iznosa trebalo oduzeti 7.673,66 kuna za plaćene police osiguranja kod Allianz Zagreb d.o.o., budući da je utvrdila da su te obveze doista podmirene. Nakon tih korekcija procijenila je da iznos štete, odnosno korist pribavljena okrivljeniku, iznosi 135.736,24 kuna. Vještakinja je pritom naglasila da u dokumentaciji nije raspolagala računima niti troškovnicima koji bi potvrdili izvođenje pojedinih radova na zgradi, zbog čega nije mogla procjenjivati jesu li radovi stvarno obavljeni niti njihovu vrijednost, već je njezin nalaz bio ograničen na analizu financijske dokumentacije i prometa po računima. Također je navela da na račune optuženog ZB nisu utvrđene druge uplate osim onih koje su potjecale od uplata suvlasnika zgrade, zbog čega je zaključila da su sredstva koja su s tih računa podizana predstavljala sredstva pričuve ili druga sredstva uplaćena za potrebe zgrade.

51.3. U dopuni nalaza i mišljenja od 16. travnja 2024. vještakinja je dodatno analizirala novčane tokove. Utvrdila je da su suvlasnici zgrade u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011. na ime pričuve ukupno uplatili 44.785,24 kune, dok je ukupan iznos sv ih uplata koje se odnose na zgradu, uključujući i druge uplate, iznosio 135.010,65 kuna. Nakon što je uzela u obzir dodatno dostavljenu dokumentaciju o određenim troškovima i radovima, priznala je troškove u ukupnom iznosu 26.694,79 kuna, koji su se odnosili na troškovnike i zapisnike o hitnim intervencijama (10.990,00 kuna), plaćene gotovinske račune (1.704,79 kuna), kompenzaciju za najam dizalice s PB (4.000,00 kuna) te isplate FB za radove (10.000,00 kuna). Nakon tih umanjenja procijenila je da terećeni iznos sredstava iznosi 109.041,45 kuna.

51.4. Nadalje, prilikom ispitivanja 24. ožujka 2025. vještakinja je ostala kod nalaza i dopune nalaza te ponovno naglasila da njezina zadaća nije bila utvrđivati jesu li pojedini građevinski radovi zaista izvedeni, niti procjenjivati njihovu tržišnu vrijednost, već isključivo analizirati financijske transakcije i dokumentaciju o uplatama i isplatama.

51.5. Međutim, u konačnoj rekapitulaciji svih uplata i priznatih troškova vještakinja je navela da ukupan iznos svih uplata koje se odnose na zgradu u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 5. rujna 2011., nakon uračunatih umanjenja za priznate troškove i intervencije, iznosi 107.181,15 kuna, nakon izvršenih korekcija i priznatih troškova, koje je ista detaljno obrazložila u tablici priloženoj uz nalaz i mišljenje.

52. Dodatno, nakon provedenog vještačenja, sud je naknadno utvrdio da su se u inkriminiranom razdoblju obavljale i hitne intervencije koje nisu bile priznate vještačenjem, a koje je po ocjeni suda trebalo priznati, i to u iznosu od 4.310,00 kuna za troškovnik od 15. lipnja 2009. (list 234), što ujedno proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu, a potvrdio je i svjedok HB koji doduše nije imao neposredna saznanja o opsegu ili cijeni radova, već je naveo da se sjeća određenih intervencija. Ujedno je priznat i trošak hitne intervencije od 908,80 kn od 13. travnja 2011., što potvrđuje zapisnik o preuzimanju s lista 1101. Nadalje, sud je priznao i trošak na ime građevinskog materijala od 20.000,00 kuna (za biber ciglu i ostalo), kako je to iskazao svjedok PB, pri čemu je vještačenjem već priznat iznos od 4.000,00 kn za najam dizalice.

53. Prema tome, sud smatra da je trebalo priznati i troškove na ime navedenih hitnih intervencija i građevinskog materijala u ukupnom iznosu od 25.218,80 kuna, a kako to dodatno proizlazi iz materijalne dokumentacije te iskaza svjedoka HB, tako da sa tim umanjenjem, znatna imovinska šteta iznosi 81.962,35 kuna.

54. Nadalje, u ovom postupku nije bilo sporno da je optuženik imao svojstvo upravitelja, a potom predstavnika svih suvlasnika u inkriminiranom razdoblju. Stoga je logično i razumljivo da je optuženik trebalo priznati i mjesečnu naknadu na koju je optuženik imao pravo u svojstvu upravitelja od 1. siječnja 2007. do 30.09.2010., a potom predstavnika svih suvlasnika od 1. listopada 2010. do 30. lipnja 2011. Naime, 30. lipnja 2011. su suvlasnici donijeli odluku kojom dotadašnjeg predstavnika stanara razrješuju obavljanja poslova predstavnika suvlasnika stanova u [adresa] te za novog, privremenog predstavnika imenuju GB, a potom je izjavom od **.**.2011. OB sporazumno raskinuo ugovor o upravljanju zgradom u [adresa] od 1. listopada 2010., da bi konačno, a kako to proizlazi iz zapisnika sa sastanka suvlasnika stanova i poslovnih prostora zgrade [adresa] od 6. rujna 2011. suvlasnici donijeli odluku kojom su otkazali ugovor o upravljanju s društvom DL- TRADE d.o.o. Zagreb i da će zaključiti novi ugovor o upravljanju zgradom s društvom Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo d.o.o. Zagreb, najkasnije do 15. rujna 2011.

54.1. Dakle, iz materijalne dokumentacije koja se odnosi na upravljanje stambenom zgradom u [adresa] proizlazi da je optuženi ĆB u inkriminiranom razdoblju obavljao poslove upravljanja zgradom odnosno poslove predstavnika suvlasnika te je za te poslove doista imao pravo na mjesečnu naknadu.

54.2. Najprije je 18. studenoga 1997. zaključen međuvlasnički ugovor kojim su suvlasnici uredili međusobne odnose u vezi upravljanja i korištenja zgrade, pri čemu je člankom 6. za upravitelja zgrade imenovan optuženi ĆB. Njegove ovlasti i način obavljanja poslova upravljanja propisani su odredbama tog ugovora. Nadalje, ugovorom stanara od 4. siječnja 1999. potvrđeno je da će optuženi ĆB u ime i za račun svih stanara obavljati poslove upravljanja zgradom i poslove vezane uz njihova vlasnička prava, pri čemu je bio dužan postupati pažnjom dobrog gospodara, a naknada mu je prvo iznosila 200,00 kuna, a potom 800,00 kuna. Na sastanku suvlasnika održanom 9. travnja 2010. raspravljalo se o financijskom stanju zgrade i potrebi izvođenja hitnih sanacijskih radova. Tom prilikom optuženi ĆB je izvijestio suvlasnike da je njegov obrt odjavljen, ali da je i dalje spreman obavljati poslove upravitelja. Suvlasnici su tada odlučili da se zaključi novi ugovor o upravljanju zgradom te da ĆB i dalje obavlja poslove upravljanja uz mjesečnu naknadu od 800,00 kuna, pri čemu je zapisnik potpisalo šest suvlasnika koji predstavljaju 56,39 % suvlasničkih udjela, čime je osigurana potrebna većina. Na sastancima suvlasnika 5. i 19. svibnja 2010. ponovno je potvrđeno da dio suvlasnika želi da optuženi ĆB i dalje obavlja poslove upravitelja kao fizička osoba, što je također prihvaćeno većinom suvlasnika. Kasnije je zaključen međuvlasnički ugovor od 1. listopada 2010., kojim su suvlasnici odlučili da će poslove upravitelja obavljati društvo DL-TRADE d.o.o., dok je optuženi ĆB imenovan predstavnikom suvlasnika, pri čemu je ugovorom određeno da mu za obavljanje tih poslova pripada mjesečna naknada u iznosu od 550,00 kuna. Istoga dana optuženi ĆB je, kao predstavnik suvlasnika, zaključio ugovor o upravljanju zgradom s navedenim društvom. Taj je ugovor kasnije sporazumno raskinut izjavom od 7. srpnja 2011., nakon čega su suvlasnici započeli postupak izbora novog upravitelja, a potom je 6. rujna 2011. donesena odluka o sklapanju ugovora s novim upraviteljem. Time je završilo razdoblje u kojem je ĆB obavljao poslove upravljanja odnosno predstavnika suvlasnika.

54.3. Iz navedenih dokumenata proizlazi da je ĆB u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 30. rujna 2010. obavljao poslove upravljanja zgradom uz mjesečnu naknadu od 800,00 kuna, dok je u razdoblju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011. obavljao poslove predstavnika suvlasnika uz mjesečnu naknadu od 550,00 kuna, na što je imao pravo temeljem odluka i ugovora suvlasnika zgrade. Prema tome, ukupna naknada koju je imao pravo ostvariti u navedenom razdoblju od 1. siječnja 2007. do 30. rujna 2010., dakle, 45 mjeseci × 800,00 kn iznosi 36.000,00 kn, a od 1. listopada 2010. do 4. rujna 2011. za 9 mjeseci × 550,00 kn iznosi 4.950,00 kn, pa je ukupno pravo na naknadu za razdoblje u visini od 40.950,00 kuna.

54.4. Slijedom navedenog proizlazi da je optuženi ĆB za obavljanje poslova upravljanja zgradom i poslova predstavnika suvlasnika u navedenom razdoblju imao pravo na ukupnu naknadu u iznosu od 40.950,00 kuna, a koja nije uračunata u terećeni iznos znatne imovinske štete.

55. Kraj takvog stanja stvari, sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o ukupnom iznosu imovinske štete od 41.012,35 kuna (107.181,15 kn – 25.218,80 kuna – 40.950,00 kuna), i to nižem od terećenog kvalificiranog obilježja iz članka 240. stavka 3. KZ/11.

56. Naime, treba istaknuti da su bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja iz članka 240. stavka 1. KZ/11. da čini onaj tko, zastupajući imovinske interese druge osobe, zlouporabi zakonom ili ugovorom dane ovlasti te time prouzroči imovinsku štetu osobi čije interese zastupa. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je za postojanje ovog kaznenog djela potrebno utvrditi nekoliko konstitutivnih elemenata.

56.1. Prije svega, počinitelj mora imati određeni poseban položaj povjerenja, odnosno mora biti osoba koja zastupa imovinske interese druge osobe na temelju zakona, ugovora ili drugog pravnog odnosa. Nadalje, potrebno je utvrditi da je takva osoba zlouporabila povjerene ovlasti, odnosno postupala protivno svrsi i granicama tih ovlasti. Uz to, mora biti utvrđeno da je takvim postupanjem prouzročena imovinska šteta osobi čije interese počinitelj zastupa, kao i postojanje odgovarajućeg oblika krivnje u vidu namjere.

56.2. Nadalje, člankom 240. stavkom 3. KZ/11. propisan je kvalificirani oblik navedenog kaznenog djela zlouporabe povjerenja. Taj oblik postoji kada su ostvarena sva obilježja osnovnog oblika kaznenog djela iz stavka 1. ili stavka 2., ali je pritom počinitelj svojim postupanjem prouzročio znatnu imovinsku štetu ili pribavio znatnu imovinsku korist. Upravo postojanje znatne imovinske štete ili koristi predstavlja kvalificirano obilježje kaznenog djela, koje mora biti posebno i nedvojbeno utvrđeno kako bi se mogla primijeniti pravna kvalifikacija iz stavka 3.

56.3. Slijedom navedenog, za postojanje kaznenog djela iz članka 240. stavka 3. KZ/11. nužno je, osim ostvarenja svih obilježja osnovnog oblika djela, dokazati i postojanje znatne imovinske štete ili znatne imovinske koristi kao kvalificiranog obilježja djela, a koje u konkretnom slučaju nije dokazano, jer nisu ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja iz članka 240. stavka 3. Kaznenog zakona.

57. Prema tome, kako nije dokazano da bi optuženi ĆB ostvario bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja iz članka 240. stavka 3. KZ/11 ., to je sud optuženika oslobodio optužbe.

58. U odnosu na obranu optuženika, sud je istu prihvatio u dijelu u kojem je isti tvrdio kako nije postupao s ciljem da se znatno materijalno okoristi, odnosno da ostvari znatnu imovinsku štetu u vrijeme kada je obavljao funkciju upravitelja stambene zgrade u [adresa], u [adresa], a potom i predstavnika svih suvlasnika, a jednako tako sud je prihvatio obranu optuženiku u kojem je naveo kako je tijekom inkriminiranog razdoblja imao pravo na mjesečnu naknadu od 800,00 kuna, a potom i od 550,00 kn, što sve proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu. Da je tome tako, odnosno da je dio novca podignut s računa optuženik utrošio na radove i održavanje zgrade u [adresa], proizlazi iz iskaza uvjerljivih, logičnih i vjerodostojnih svjedoka ČB, PB, FB, BB, HB i ZO koji su opisali kako su se tijekom razdoblja u kojem je optuženik upravljao zgradom doista izvodili određeni radovi na održavanju zgrade, a sve navedeno potvrđuje i materijalna dokumentacija.

59. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje GB u dijelu u kojem je iskazala da su suvlasnici nakon što su počeli tražiti financijska izvješća i bankovne izvode o stanju pričuve dobivali samo neslužbene tablične prikaze bez prateće dokumentacije, kao i u dijelu u kojem navodi da optuženik nije predao potpunu dokumentaciju ni suvlasnicima ni kasnijem upravitelju zgrade. Takvi navodi potvrđeni su i drugim dokazima u spisu te ukazuju na netransparentno vođenje financijskog poslovanja zgrade, što može biti osnova za građanskopravnu odgovornost.

60. Sud je prihvatio i dio iskaza svjedokinje ŽB da je prilikom uplate pričuve 2010. godine utvrdila da se pričuva uplaćuje na osobni račun optuženika, a ne na račun zgrade ili obrta, jer je riječ o konkretnoj okolnosti koju je svjedokinja osobno utvrdila prilikom plaćanja pričuve, a što je dovelo u pitanje uredno i transparentno upravljanje sredstvima pričuve od strane optuženika.

61. U odnosu na iskaz svjedoka LB, sud je ocijenio vjerodostojnim njegov iskaz u dijelu u kojem je naveo da je društvo DL-TRADE d.o.o. tijekom 2010. godine preuzelo upravljanje zgradom te da je optuženik u tom razdoblju obavljao funkciju predstavnika suvlasnika sve do 30. lipnja 2011. Taj dio iskaza potvrđen je i materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu te se u tom dijelu poklapa s iskazima ostalih svjedoka, kao i obranom optuženika.

62. Sud je iskaz svjedokinje DB, supruge optuženika, osobito cijenio u dijelu u kojem je opisala da je optuženik dugi niz godina obavljao poslove upravitelja i predstavnika suvlasnika te da su se na zgradi obavljali određeni radovi održavanja.

63. Ujedno je prihvaćena i pročitana materijalna dokumentacija, koja nije ničim dovedena u sumnju, pri čemu su osobito kao vjerodostojni cijenjeni ugovora stanara stambene zgrade [adresa] od 4. siječnja 1999. kao i međuvlasnički ugovor stanara stambene zgrade [adresa] od 1. listopada 2010., temeljem kojih je optužba tvrdila da je optuženik bio ovlaštenik stanara u inkriminiranom razdoblju.

64. Knjigovodstveno financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Dajani Hart je prihvaćeno kao stručno i vjerodostojno, dano je u skladu sa pravilima struke i iskustva, od strane osobe u potpunosti nezainteresirane za ishod kaznenog postupka.

65. Kraj takvog stanja stvari, na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08. oštećena GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao predstavnica suvlasnika stanara zgrade u [adresa], upućena je sa imovinskopravnim zahtjevom u parnični postupak.

66. Slijedom navedenog, na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

67. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 12. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Maja Ivanović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

Dna:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj: KO-DO-3811/2020.

2. Optuženi ĆB

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Ivo Banožić

4. Opunomoćenik oštećenice, odvjetnik Borna Okroša