REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
Poslovni broj: K-58/2022-31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu Igoru Kanajetu, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Ivane Maričić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog DB, zbog kaznenog djela iz čl. 228 st. 1 Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25; dalje: KZ/11), povodom optužnice ODO u Velikoj Gorici broj: KO-DO- 44/2022 od 8. ožujka 2022., dana 12. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Okrivljeni DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin GB i ŽB rođene D, rođen **.**.1971. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bez zanimanja, poljoprivrednik, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, rastavljen, otac četvero djece od kojih je troje maloljetno, srednjeg imovnog stanja, bez mjesečnih primanja, vojsku služio 1 mjesec 1989. u Skopju, bez vojnog čina, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata narodna zaštita, neosuđivan,
k r i v j e
što je
u vremenskom periodu od 03. do 24. kolovoza 2021., u mjestu [adresa], G [adresa], u šumi Marča, Odjel 41A, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojem gospodare Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Novoselac, u nakani da se okoristi, u više navrata došao sa poljoprivrednim traktorom i priključnim vozilom te uporabom motorne pile posjekao najmanje 58 stabala drveta jasena, koje je porezao na metričku duljinu i izvezao iz šume, pri čemu je u dva navrata zatečen i to dana 03. kolovoza 2021. i 24. kolovoza 2021. po djelatniku Hrvatskih šuma d.o.o. HB, pričinivši pri tome štetu Hrvatskim šumama d.o.o. u iznosu od 435,99 eura,
dakle, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – krađa – opisano i kažnjivo po članku 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25; dalje: KZ/11).
Te sud okrivljenog DB
za kazneno djelo iz čl. 228 st. 1 KZ-a/11 temeljem istog člana
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI
te se nadalje okrivljenom temeljem člana 56 KZ-a/11
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
pa se kazna zatvora na koju je okrivljeni osuđen neće izvršiti ako u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
Temeljem članka 158. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08) oštećeniku se dosuđuje imovinskopravni zahtjev te je okrivljeni DB dužan isplatiti oštećenom Hrvatskim šumama d.o.o. iz Zagreba iznos od 435,99 eura, u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude.
Temeljem čl. 148 st. 6 ZKP/08 okrivljenik se oslobađa obveze plateža troškova ovog kaznenog postupka.
Temeljem čl. 544 ZKP-a/08 ovosudni kazneni nalog broj gornji od 21. ožujka 2022. stavlja se van pravne snage.
Obrazloženje
Uvodno citiranom optužnicom pokrenut je kazneni postupak protiv okrivljenog.
Pozvan očitovati se o optuženju, okrivljeni je istakao da se ne smatra krivim.
Pozvan iznijeti obranu okrivljeni u bitnom poriče inkriminaciju te tvrdi da je sjekao svoju šumu. U to vrijeme međa nije bila označena ali on je znao granice svoje parcele i samo na toj parceli je sjekao, time da parcela graniči sa parcelom Hrvatskih šuma. HB, zaposlenik Hrvatskih šuma zaustavio ga je kada je drva vozio kući i prigovorio da je sjekao stabla Hrvatskih šuma, on mu je odvratio da je sjekao svoju šumu, zajedno su otišli na lice mjesta i različito pokazivali gdje bi međa između parcela trebala biti. Nakon inkriminiranog događaja međa se utvrđivala u postupku pred ovim sudom a koji se vodio u Ivanić-Gradu, te je utvrđena međa pokazala da on ima pravo. Predmetnu sječu vršio je po danu, moglo je biti oko 10,00 sati, nije pristao šumariji platiti porušena stabla jer je rušio u svojoj šumi, stabla je on i posadio tridesetak godina prije sječe i to zajedno sa LB, za predmetnu sječu nije tražio nikakovu dozvolu jer kao vlasnik smatra da to netreba.
U dokaznom postupku pročitan je spis, posebno izvješće (list 1-2 spisa), kaznena prijava (list 3-4 spisa), prijava šumske štete s popratnom dokumentacijom (list 6-11 spisa), dojava i izvješće samo odnosno na neposredna opažanja odnosno konstatacije, fotodokumentacija (list 12-19 spisa), izvodi zemljišnih knjiga i katastarski planovi (list 25, 31-40, 65-66, 119-120, 128-129 spisa), izvješće terenskog uviđaja s popratnom dokumentacijom (list 41-44 spisa), imovinskopravni zahtjev (list 81 spisa), fotodokumentacija (list 100a i 100b spisa), ovosudno rješenje broj R1-57/2023 od 5. prosinca 2023. s nalazom vještaka i skicom očevida (list 116-123 spisa).
U postupku su saslušani svjedoci HB (list 138-140 spisa), ĐB (list 105 spisa) i LB (list 105 spisa).
Na kraju dokaznog postupka pročitana je kaznena i prekršajna evidencija za okrivljenika (list 45 i 47 spisa).
Saslušan kao svjedok HB, čuvar šume, u bitnom iskazuje da je u inkriminiranom periodu kao zaposlenik Hrvatskih šuma višekratno identificirao okrivljenog kao počinitelja radnji koje se predmetno inkriminiraju, predočavao je okrivljenom da sječe na zemljištu koje pripada Hrvatskim šumama, okrivljeni je tvrdio da sječe na svojem zemljištu, nije imao dozvolu za sječu, a nije odusta jao niti od odvoza srušenih stabala sve dok nije intervenirala policija. Svjedok je siguran da su predmetna stabla bila na čestici Hrvatskih šuma jer je to posebno provjeravao i u tom smislu tražio geometrijsko mjerenje koje je učinjeno po mjerniku Hrvatskih šuma te su tada postavljeni i međni stupići no okrivljeni je jednog maknuo. Okrivljeni je odbio i nagodbu koju su Hrvatske šume ponudile u pravcu da plati odvezeno drvo , a detalje ponuđene nagodbe opisuje.
Saslušan kao svjedok ĐB o inkriminaciji nije imao nikakovih saznanja.
Saslušana kao svjedokinja LB ističe da okrivljenika poznaje od školskih dana a predmetna stabla sadila je zajedno sa okrivljenikom prije trideset godina i to na parceli okrivljenika a prema parceli Hrvatskih šuma, time da je međa između tih parcela bila označena prije trideset godina i to jarkom odnosno grabom te malim betonskim stupom.
Temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka ocjene svakog dokaza zasebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući isto s obranom okrivljenog sud je utvrdio da su ostvareni kako subjektivni tako i objektivni elementi procesuiranog kaznenog djela te da ih je okrivljeni ostvario svojim radnjama.
Predmetno je odlučno da je okrivljeni vršio sječu šume bez potrebno dokumentacije a da je dokumentacija potrebna morao je znati obzirom na svoju životnu dob i kao vlasnik šume, jer je dokumentacija za sječu stabala, a radi se o doznaci kako je navedena u čl. 36 Zakona o šumama ( Narodne Novine 68/18-36/24), upravo garancija da je sječa u šumi u svemu legalna, kako u vlasničkom smislu tako i u odnosu na obveze koje vlasnici imaju prema trećima, jer šume između ostalog predstavljaju i nacionalno bogatstvo. Nadalje u svemu je očekivano da Hrvatske šume kao trgovačko društvo putem svojih organizacijskih jedinica, a predmetno putem šumarije, znadu za međe parcela na svojem području i time su jamstvo da ne dolazi kako do neovlaštenih, tako i do lokacijski pogrešnih sječa u šumi. Kada dakle vlasnik, a to je predmetno okrivljenik mora znati da mora imati doznaku, a Hrvatske šume moraju znati da se vrši sječa te ju doznakom i legaliziraju, pa kada je nastavno tome okrivljeni po svjedoku HB još posebno i upozoravan da sječe šumu vlasništvo Hrvatskih šuma pa se na upozorenje oglušuje, uzrokuje i intervenciju policije, ne poštuje niti provjeru međe koja je pokazala da je ispravno upozoren, tada nije prihvatljiva niti tvrdnja okrivljenika da je sjekao na svojem zemljištu, a niti se predmetno može raditi o stvarnoj zabludi jer se iz dokumentacije o kasnijem uređenju međe koja je priložena ovom spisu ne može pročitati da je okrivljeni vršio sječu na svojem zemljištu no, nastavno tome treba reći i da se međa u šumi prije svega označava zasjecanjem stabala što je razumljivo radi često neravnih i zaraslih šumskih površina, gdje je orijentacija o međi jedino i moguća na takav način, međa u šumi je stoga u potpunosti i nepravilna, a služi upravo utvrđenju čije je čije drvo, te je tako i predmetno bilo odlučno tempore criminis utvrditi čije je čije drvo, a to je i učinjeno.
Time je sud vjerodostojnim ocijenio materijalnu dokumentaciju sačinjenu po policiji i Hrvatskim šumama koja je u potpunosti jasna i objašnjena, iskazom svjedoka HB koji je nastavno tome prihvatljivo iskazivao o svemu što može i mora znati posebno obzirom na svoju funkciju zaposlenika Hrvatskih šuma koji je obilazio teren i nema naznaka da stvarnost ne doživljava, te je temeljem takove činjeničnopravne ukupnosti okrivljeni imao i morao imati svijest o stvarnosti i namjeru kazneno djelo počiniti te ga je i počinio jer su radnje koje je poduzeo protupravne radnje a kako je optužbom opisano, a oštećivanje Hrvatskih šuma također stvarnost koja se dogodila.
Obrana okrivljenog nije prihvaćena i nije afirmirala drugu stvarnost koja bi se sastojala u tome da je sjekao na svojem zemljištu, vlasnik šumske parcele koji sječe svoju šumu ponašao bi se na drugačiji način, nastavno tome nije prihvatljiv niti iskaz svjedokinje LB a svjedok ĐB nema nikakovih saznanja o inkriminiranom događaju.
Sud druge dokaze nije proveo jer je na navedeni način činjenično stanje u potpunosti utvrdio, čime nije bilo pravnog uporišta prihvatiti po obrani predloženi očevid.
Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je primijenio odredbe čl. 41 i čl. 47 KZ-a. Pri tome je u sveukupnosti posebice cijenio kako vrijednost zaštićenog dobra tako i dosadašnju nekažnjavanost okrivljenog i njegove socioekonomske prilike a kako su navedene u njegovim generalijama te je dovoljno bilo zapriječiti kaznom zatvora i odrediti navedeni rok kušnje, a što će u ukupnosti ostvariti svrhu generalne i specijalne prevencije.
Predmetno je dosuđen imovinskopravni zahtjev jer su za isto postojali točni podaci, prezentirani po oštećeniku kao pravnoj osobi koja gospodari šumama, a rok obeštećenja također je realan odnosno na materijalne mogućnosti okrivljenika.
Okrivljeni je oslobođen obveze plaćanja troškova predmetnog postupka radi slabijeg imovnog stanja.
Posljedično svemu, bilo je potrebno o kaznenom nalogu odlučiti kao u izreci. Uslijed obrazloženog cjelovito je presuđeno kao u izreci.
Velika Gorica, 12. ožujka 2026.
SUDAC:
Igor Kanajet
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude postoji pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. ODO u Velikoj Gorici
2. Okrivljeni
3. Branitelj odvjetnik Radovan Dožudić
4. Oštećenik Hrvatske šume
