REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj Psp-56/2024-13

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu Heleni Božović Sladaković u pravnoj stvari tužiteljice SK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po zajedničkom odvjetničkom uredu Veljović, Ibrahimović i dr., odvjetnicima iz Pule protiv tužene IK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marinu Folu, odvjetniku iz Pule, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 10. veljače 2026., u prisustvu punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tužene, 12. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužena smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA površine 12153 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da je uklonila metalne stupove koji označavaju rub tužiteljičine nekretnine, te nasula dio tužiteljičine nekretnine, neovlašteno pristupa i prolazi nekretninom tužiteljice, te se stoga tuženoj nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja vraćanjem stupova i same nekretnine na način na koji je ista bila prije čina smetanja, te se zabranjuje tuženoj bilo kakvo daljnje isto ili slično smetanje posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi parnični trošak u iznosu od 625,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 12. ožujka 2026. pa do isplate, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 30. prosinca 2024. navodi da je vlasnica i posljednji mirni posjednik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužena je vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je zapadni rub svoje nekretnine koja glede prema nekretnini tužene, omeđila sa metalnim stupovima kako bi se znao rub nekretnine, odnosno međa. Tužiteljica je međe svoje nekretnine izmjerila po ovlaštenom inženjeru geodezije AK iz [adresa]. Tužena je neposredno uz svoju nekretninu uklonila metalne stupove koje je postavila tužiteljica, te zašla u tužiteljičinu nekretninu nasuvši određeni materijal (koja će se specificirati nakon obavljenog očevida na licu mjesta). Navedeno je tužiteljica opazila dana 01. prosinca 2024. kada je išla u obilazak nekretnina. Opisanim postupanjem tužena je smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu pa tužiteljica predlaže da sud donese rješenje pobliže opisano u točki I izreke rješenja.

2. Tužena se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Nesporno je da je tužena vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojoj pristupa putem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je i da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči sa k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužiteljice. Nesporno je također da je tužiteljica unazad par godina postavila metalne stupove po međi kako bi se znao rub nekretnine, odnosno međa sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužena ne graniči izravno sa nekretninama u vlasništvu tužiteljice, nikada nije bila u postupku utvrđivanja međa kao stranka, te iste niti ne osporava. Tužena navodi da je tužiteljica za označavanje ruba međe godinama unazad postavila metalne stupove svakih 5-10 m točkasto, bez postavljanja linijskih zapreka u vidu žica, mreža, zida i slično. Stoga, bilo tko pristupa nekretninama sa Medulinske ceste preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], može nagnječiti stup, nakriviti ga ili izbiti, te zaći kotačem na zemljište u vlasništvu tužiteljice kako bi izbjeglo frontalni sudar sa vozilom koji mu izlazi u susret obzirom da je prilazni put uzak. Da je tužiteljica postavila linijske zapreke do takve situacije ne bi moglo doći. Tužena na svoje zemljište naslijeđeno od pokojnog oca koji je isto kupio 1979. dolazi povremeno putem prilaznog puta koji postoji od kad je otac zemljište kupio i putem kojeg pristup svojim nekretninama ima i tužiteljica. Tužena navodi da se navedeni prilazni put u par navrata nasipavao kroz posljednjih 45 godina kako bi se priveo funkciji i zakrpale rupe, dakle vrše se isključivo nužni popravci. U navedenim nasipavanjima tužena ne sudjeluje financijski niti fizički, niti posjeduje potrebnu mehanizaciju za dovesti iii nasuti bilo koju količinu materijala. Tužena je starija gospođa u mirovini, koja navedeno zemljište u svojem vlasništvu vrlo rijetko posjećuje, obzirom da tamo ne živi. Zadnje radove koje je tužena izvodila, a obuhvaćali su težu mehanizaciju tužena je poduzimala prije 15-ak godina, dok su stupovi tužiteljice postavljeni cca 10 godina kasnije. Posjed tužene omeđen je linijski zidom sa mrežom i ima ulazni šinski (klizni) portun kojeg otvara i parkira na svojem zemljištu. Tužena vozi stari Renault clio iz 2002. za koji je zadana širina pristupnog puta sasvim dovoljna i takvim vozilom sigurno ne bi mogla iskriviti postavljene metalne stupove tužene, niti ih izbiti. Tužena navodi da putem svaki tjedan prolaze kamioni za sakupljanje otpada od Herculanea d.o.o., kao i kamioni i kombiji koji prikupljaju staro željezo i pozivaju na odvoz starih uređaja i željeza. Bilo tko od navedene mehanizacije mogao je oštetiti metalne stupove. Obzirom da se radi o zabačenim zemljištima i neosvijetljenom putu, dakle bez javne rasvjete, mogućnost krađe i pokušaja krađe metalnih stupova je velika. Stupovi koji nedostaju, nedostaju tamo još od 2023., tako da je eventualno smetanje od nepoznate osobe izvršeno prije više od godinu dana, te je zahtjev za zaštitu u tom smislu izvan roka. Tužena u potpunosti opovrgava tužiteljičine navode da je uklonila metalne stupove i navodi da nije uklonila metalne stupove koje je postavila tužiteljica, jer tuženoj stupovi ne smetaju niti ima potrebe zadirati (zaći) u tuđi posjed, obzirom da vozi mali automobil i dolazi par puta godišnje, te ima dovoljno mjesta na svojem posjedu. Vezano uz navode tužiteljice da je tužena nasula određeni materijal na zemljište tužiteljice i time zašla u tužiteljičinu nekretninu, tužena u potpunosti opovrgava navode tužiteljice i navodi kako nije izvršila nikakvo nasipanje materijala na tužiteljičinoj nekretnini. Štoviše, fotografije koje je tužiteljica priložila kao dokaz nasipavanja prikazuju nasut materijal, put i susjedno zemljište koje se ne nalazi u blizini zemljišta tužene, već na samom početku prilaznog puta, tj. cca 150 metara od parcele tužene. Tužena navodi da je izvršila očevid na terenu dana 25. 01.2025., te se na tom slikanom dijelu više ne nalazi nikakav materijal i pretpostavlja da je isti iskorišten za zakrpavanje rupa na putu, odnosno njegovo redovno održavanje. Tužena navodi da je tužba za smetanje posjeda pretjerana i istom je iznenađena obzirom da je održavanje puta i u korist tužiteljice pošto je i njoj to jedini prilaz nekretninama, a moguće je da je navedeni materijal ispao sa kamiona koji je dovozio materijal za nužno održavanje, odnosno nasipavanje puta, i to nenamjerno. U svakom slučaju svih 50 vlasnika koji pristupaju svojim parcelama putem navedenog prilaznog puta sa Medulinske ceste, trebali bi osobi koja se trudi održavati put biti zahvalni. Tužena također navodi da navedenim postupanjima nepoznatog/ih počinitelja nije izvršeno smetanje posjeda tužiteljice te tužiteljica ima dovoljan posjed nad svojim nekretninama, obzirom da na tužiteljičinim nekretninama nisu izvršeni ozbiljni zahvati koji tužiteljicu ograničavaju ili onemogućavaju u vršenju faktične vlasti nad svojim nekretninama. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U tijeku postupka izvršen je uvid u kopiju katastarskog plana, vlasničke listove, fotografije.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Prema članku 21. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

5.1. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, kako je propisano člankom 22. stavkom 1. i 2. ZVDSP-a.

6. Obzirom na način na koji sud pruža posjedovnu zaštitu, posjednik je u zahtjevu za zaštitu posjeda dužan određeno navesti kako objekt smetanja posjeda, tako i čin smetanja, dakle, svaku radnju kojom ga je počinitelj smetanja uznemiravao u dotadašnjem načinu vršenja njegovog posjeda, odnosno izreka pobijanog rješenja mora biti dovoljno razumljiva i određena da bi se mogla ovršiti u eventualnom ovršnom postupku.

6.1. Tužiteljica, naime, u činjeničnim navodima tužbe u ovome predmetu tvrdi da je u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dijelu koje je navodno počinjeno smetanje na način da je tužena uklonila metalne stupove na međi koje je postavila tužiteljica te zašla u nekretninu tužiteljice nasuvši određeni materijal, što će se specificirati nakon obavljenog očevida.

6.2. Sud je odredio provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka, no tužiteljica iako uredno pozvana nije uplatila predujam za provođenje navedenog dokaza, slijedom čega sud navedeni dokaz nije proveo. Posljedično tužiteljica u postupku nije identifikacijom dokazala predmeta spora, odnosno na kojem dijelu nekretnine, u kojoj dužini i širini je i kojim točno radnjama počinjeno smetanje na kojem dijelu kako bi se eventualno mogla izvršiti uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, pa po tako postavljenom kondemnatornom dijelu zahtjeva tužena ne bi mogla uspostaviti ranije posjedovno stanje.

6.3. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužiteljice je u cijelosti odbijen kao neosnovan.

7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. u svezi s člankom 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP).

7.1. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u vidu jednokratne nagrade od 500,00 EUR prema Tbr. 7. točki 2. i Tbr. 52. st. 4. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.), što uvećano za pripadajući PDV prema Tbr. 46. Tarife, iznosi 625,00 EUR.

U Puli, 12. ožujka 2026.

S u d a c

Helena Božović Sladaković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovomu sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana ročišta za objavu i uručenje rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužiteljici po punomoćnicima uz sp na rješenje

- tuženoj po punomoćniku