Poslovni broj: P-418/2025-34

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužitelja ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Miljenki Polanović, odvjetnici iz Zaboka, protiv tuženice FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 5. ožujka 2026., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" 1.Tužena FE iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti provođenje parcelacije kojom će se izvršiti odvajanje dijela čestice u površini 90 m2 nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] poslovna zgrada [adresa] i dvorište u površini 278 čhv 1000 m2. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi usklađenja površina u katastarskom planu katastarske općine [katastarska općina] za nekretninu oznake čkbr. [katastarska čestica] livada Šnite na Pušći Donjoj površine 38 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno u Pl 1566 k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] PRI POTOKU pašnjak u površini 137 m2. u vlasništvu tužitelja ŽE, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] , sukladno nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Josipa Žulja od 26.veljače 2024. u kojem je površina nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] livada Šnite na Pušći Donjoj površine 38 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno u Pl 1566 k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] PRI POTOKU pašnjak u površini 137 m2. u skici geodetskog vještaka označena oznakama A-B-C-D-E-F-A sve u roku 15 dana.

2.Tužena je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak s zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekuće od dana donošenja presude pa do isplate , sve to u roku 15 dana."

II.) Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 12. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 28. listopada 2021. protiv tuženice tvrdi da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], livada Šnite na [adresa] površine 38 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u Posjedovni list 166 k. o. [katastarska općina] površine 137 m2. Tuženica je vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] poslovna zgrada [adresa] i dvorište u površini od 278 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u Posjedovni list 3380 k. o. [katastarska općina]. Nekretnine stranaka su ucrtane u katastarski plan s drugačijim površinama od onih koje stoje upisane u zemljišnim knjigama i posjedovnom listu. Nekretnina tužitelja prema podacima katastarskog plana ima površinu od 47 m2 umjesto 137 m2 (38 čhv), a površina nekretnine tuženice je u katastarski plan ucrtana s gotovo 200 m2 više od površine koja stoji upisana u zemljišnim knjigama i posjedovnom listu. Budući da tužitelju prema podacima katastarskog plana nedostaje 90 m2 čestice koju tuženica drži u posjedu, to je potrebno uskladiti katastarsko stanje sa podacima iz zemljišnih knjiga što nije moguće jer se tuženica protivi provedbi geodetskog elaborata. Stoga predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženici trpljenje provedbe parcelacijskog elaborata kojim će se izvršiti odvajanje dijela k. č. br. [katastarska čestica] u površini 90 m2 u označeno na skici geodetskog vještaka Josipa Žulja točkama A-B-C-D-E-F-A koji dio će se pripojiti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženica u odgovoru na tužbu prvenstveno osporava dopuštenost tužbe obzirom da se geodetski elaborat provodi u katastarskom upravnom postupku pa ovakav zahtjev nije u sudskoj nadležnosti. Predlaže tužbu odbaciti. Ukoliko bi sud tužbu ocijenio dopuštenom, ističe da nije sporno da su stranke vlasnici nekretnina koje se navode u tužbi. Međutim, osporava da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u stvarnosti ima 137 m2 (38 čhv). Podaci o površini iz zemljišnih knjiga i posjedovnog lista su netočni jer točan izgled i površina čestice proizlazi iz katastarskog plana. Stoga je zemljišnoknjižno stanje potrebno uskladiti sa stanjem na katastarskom planu koje odgovara i stanju u naravi, a ne obrnuto. Ističe da je tužitelj pokrenuo postupak R1- 228/2017 radi utvrđivanja ispravka međe koji prijedlog je odbačen rješenjem ovog suda od 2. svibnja 2018., a koje rješenje je potvrdio Županijski sud u Varaždinu i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Također, između stranaka je u tijeku posjedovna parnica u kojoj je ovdje tužena tražila posjedovnu zaštitu od ovdje tužitelja jer je nezakonito prisvojio dio zemljišta koji traži u ovom postupku. Tijekom postupka je ta parnica pravomoćno okončana u njenu korist. Ova tužba je još jedan pokušaj tužitelja da si neosnovano prisvoji dio nekretnine koja u naravi i po podacima iz katastarskog plana pripada tuženici. Ukoliko tužitelju nedostaje 90 m2 njegove čestice, to ne može riješiti na štetu tužene jer za to ne postoji osnov u podacima iz katastarskih planova, provedenim vještačenjima ili u stvarnom korištenju čestica. U tom smislu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev

3. Sud je presudom poslovni broj P-1005/2021 od 15. listopada 2024. odbio tužbeni zahtjev. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž- 1292/2024 od 19. ožujka 2025. je ukinuta prvostupanjska presuda uz obrazloženje da u istoj nema razloga o svim odlučnim činjenicama dok su dani razlozi proturječni i nejasni kao i da postoji proturječnosti između razloga danih u presudi i rezultata izvedenih dokaza. Prvenstveno, drugostupanjski sud smatra da u prvostupanjskom postupku nisu cijenjeni svi izvedeni dokazi, dok pojedini dokazi nisu uopće izveden i iako su ranije određeni na pripremnom ročištu. Stoga vraća predmet ovom sudu na ponovni postupak da u nastavku postupka otkloni navedene proturječnosti i svoju odluku obrazloži valjanim i razumljivim razlozima.

4. Sud je pročitao spis broj P-174/2015, izvadak iz zemljišne knjige (LIST 5), prijepis posjedovnog lista (list 6,8), izvod iz katastarskog plana (list 9), skica izmjere koje su napravili društvo Geodetska mjerenja d.o.o. (list 10), dijelovi spisa Psp- 8/2021 (list 8-68,106-110,154-160), R1-228/2017 (list 25-41), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta (list 74-75), geodetskim vještačenjem po vještaku Josipu Žulju (u boji u e-spisu) (list 77-89), izvod iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] (list 99- 101), prijepis posjedovnog lista za navedene nekretnine (list 102-105) te usmenim saslušanjem vještaka na ročištu (list 163-164) te su pročitani iskazi svjedoka iz spisa P-174/2015 HE, TE, RE i nalaz i mišljenje vještaka Vladivoja Relića.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za provođenje parcelacijskog elaborata kojim će se izvršiti odvajanje dijela čestice u vlasništvu tuženice (90 m2) i pripajanje iste čestici u vlasništvu tužitelja, čime će se podaci iz katastarskog plana uskladiti s podacima zemljišnih knjiga i katastara u pogledu površine navedenih čestica.

7. Između stranaka nije sporno da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 38 čhv ili 137 m2, a tuženica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 1000 m2 ili 278 čhv. Također nije sporno da navedene nekretnine graniče i da je tužiteljeva nekretnina ucrtana u katastarski plan s površinom od 47 m2, a nekretnina tuženice s površinom od 1196 m2.

8. Između stranaka je sporno da li u sastav tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] ulazi i dio koji prema podacima katastarskog plana predstavlja sjeverni dio k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženice.

9. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza sud je utvrdio:

- da je između istih stranaka bio u tijeku spor pod poslovnim brojem P -174/2015 u kojem je presudom naloženo ovdje tuženoj da preda ovdje tužitelju k. č. br. [katastarska čestica] livada Šnite na [adresa] površine 38 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da je u navedenom postupku propušteno odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva kojim je navedena čestica nalazu vještaka Vladivoja Relića na Situaciji broj 2. označena točkama a-b-c-d-e-f-g-h; da tužitelj nije tražio dopunsku presudu pa se u smislu članka 339. stavak 2. ZPP-a tužba smatra povučenom u dijelu kojim je pobliže označeno mjesto prijepora; da je u skladu s pokazivanjem tužitelja označeno mjesto prijepora ima površinu od 247 m2; da je tuženica u tom postupku podnijela protutužbu radi utvrđenja vlasništva dosjelošću na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 47 m2 na skici vještaka Vladivoja Relića označeno točkama 1-2-d-e-f; da je protutužbeni zahtjev pravomoćno odbijen,

- da je tuženica nakon pravomoćnosti presude predala tužitelju k. č. br. [katastarska čestica] oblikom i površinom kako je ista prikazana na katastarskom planu (47 m2).

- da je sukus tog spora (jednako kao i u ovom sporu) bila identifikacija k. č. br. [katastarska čestica] po površini, izgledu i lokaciji time da je tužitelj tamo označavao i tvrdio da mu pripada 200 m2, a u ovom postupku 90 m2 od čestice koja je na katastarskom planu označena kao k. č. br. [katastarska čestica],

- da je u ovom postupku sud koristio i cijenio dva geodetska vještačenja i to ono napravljenu po vještaku Vladivoju Reliću za potrebe postupka P -174/2015 (koje su stranke suglasno predložile koristiti za potrebe ovog postupka) i vještaku Josipu Žulju napravljeno u ovom postupku; da su oba vještačenja imala za zadatak identifikaciju predmetnih čestica na katastarskom planu te prema oznakama i podacima u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu; da je obzirom na predmet spora, vještak Vladivoj Relić dao i prikaz čestica na terenu prema tome kako se iste koriste u naravi (u to vrijeme je čitava površina k. č. br. [katastarska čestica] bila u posjedu tuženice); da je vještak Josip Žulj dobio u zadatak dati prikaz kronologije nastanka predmetnih čestica prema podacima katastra i zemljišnih knjiga te detektirati gdje je „nestalo“ 90m2 od k. č. br. [katastarska čestica];

- da su oba vještačenja međusobno suglasna u pogledu činjenice da postoji nesklad između prikaza čestica 560/1 i 537/3 na katastarskom planu i podataka o površinama u zemljišnim knjigama i posjedovnom listu pa je tako k. č. br. [katastarska čestica] na katastarskom planu prikazana s površinom od 47 m2, a ista prema podacima zemljišnih knjiga i katastra ima površinu 137 m2, a k. č. br. [katastarska čestica] je prikazana na katastarskom planu s cca 200 m2 većom površinom od one koju ista ima prema podacima u zemljišnim knjigama i posjedovnom listu (gdje ima 1000 m2); da je vještak Vladivoj Relić za rješenje prijepora ponudio rješenje prema koje je napravio prikaz čestica prema njihovom položaju i obliku evidentiranom na katastarskom planu, ali s izjednačavanjem površina kako su iste evidentirane u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu (situacija broj 4 list 50); da je isti vještak napravio skicu mjesta prijepora prema kazivanju tužitelja na terenu (označen točkama a -b-c-d- e-f-g-h površine 240 m2-situacija broj 1. skica mjesta prijepora list 116) i njenu identifikaciju prema česticama kako su iste prikazane na katastarskom planu (situacija broj 2 list 117); da je vještak Josip Žulj kronološki opisao nastanak čestica kroz povijesni prikaz katastarskih planova pa je tako naveo da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala parcelacijom k. č. br. [katastarska čestica] (RN 83/63), a koja parcelirana na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] određena je s južne strane grabom od 32,7 m, s istočne strane današnjom [adresa], sa sjeverne ceste današnjom Magdalenskom ulicom i sa zapadne strane potokom Pušća ; da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od nekadašnje k. č. br. [katastarska čestica]; da predmetna k. č. br. [katastarska čestica] do 2007. nije iscrtavana na kopijama katastarskih planova, već je tek skeniranjem i izradom digitalne kopije katastarskih planova dodana na katastarski plan u svojem današnjem obliku i površini; da je iz povijesnog prikaza katastarskih planova vidljivo je da je nekadašnja granica između 537 i 560 k. o. [katastarska općina] bio potok ili odvodni kanal koji je na kasnijim snimkama i katastarskim planovima izmješten u današnji položaj, odnosno stari položaj potoka u tom dijelu je poništen, a ucrtan je novi položaj; da je temeljna katastarska čestica broj [katastarska čestica] bila omeđena s istočne strane potokom Pušća na svom starom položaju na mapi pa je ucrtavanjem novog položaja potoka Pušća dio površine k. č. br. [katastarska čestica] ostao s druge strane potoka te time formirana k. č. br. [katastarska čestica] u svom sadašnjem položaju i 560/2 u svom sadašnjem položaju, time da je 560/1 ucrtana u katastarske planove tek nakon izrade digitalnih kopija katastarskih planova; da je vještak naglasio da su površine k. č. br. [katastarska čestica] izračunate grafičkom metodom na kopiji katastarskog plana te su time podložne pogrešci računanja, a ujedno i pogrešci same katastarske podloge; da vještaci Vladivoj Relić i Josip Žulj nisu detektirali razloge za "nestanak 90 m2" predmetne k. č. br. [katastarska čestica] gledajući stanje korištenja u naravi i povijesne prikaze na katastarskim planovima; da vještak Josip Žulj razloge za nestanak navedenih kvadrata vidi prvenstveno u promjenama na terenu koje su se događale, a koje nisu na pravi način evidentirane na kopiji katastarskog plana i podržane stvarnom katastarskom podlogom; da su vještaci suglasno naveli da bi, uzimanjem u obzir samo površinskog kriterija, linija razgraničenja odgovarala pokazivanju tužitelja jer bi onda obje čestice imale površinu iskazane u svojim zemljišnoknjižnim ulošcima; da bi, kad bi se uzeo u obzir oblik čestica na prikazu katastarskih planova kroz povijest i danas, današnji oblik čestica odgovarao položajnom prikazu čestica po kazivanju tuženice.

- da iz iskaza saslušanih svjedoka u postupku P-174/2015 proizlazi da su k. č. br. [katastarska čestica] u naravi bile neograđene te da je „špicu“ nekretnine koristio otac tužitelja za ispašu životinja i parkiranje vozila te da su navedenu nekretninu koristili i drugi koji su dolazili u zgradu Veterinarske stanice koja se tamo nalazila prije prodaje predmetne nekretnine tuženici; da se oduvijek znalo da „špica čestice“ pripada Vugecu, a granica između parcela je bila kod trafostanice; da navedeni iskazi u bitnom potvrđuju oblik i površinu k. č. br. [katastarska čestica] kako je ista prikazana na katastarskom planu;

- da je sam tužitelj tijekom vremena različito pokazivao među između predmetnih čestica pa je tako u postupku P-174/2015 pokazivao među južnije ( za 100 m2) od onoga što pokazuje u ovom postupku.

10. Sud je ocijenio vjerodostojnom svu dokumentaciju u spisu pri čemu je uzeo u obzir da stranke istu nisu osporavale. Također, sud je prihvatio oba vještačenja koja su korištena u ovom postupku jer su vještaci za svoje zaključke dali valjane razloge koje su potkrijepili podacima prikupljenim na očevidu i podacima iz dokumentacije katastra i zemljišnih knjiga. Sud je prihvatio iskaze svjedoka koji u bitnom suglasno iskazuju da je prednik tužitelja oduvijek koristio „“špicu“ čestice koja je nekada predstavljala jedinstvenu neograđenu površinu sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također svjedoci su u bitnom suglasno naveli da je granica između parcela bila negdje kod trafostanice što odgovara granici gdje je nekad bio prikaz razmještenog potoka Pušća. Stoga sud ne vjeruje tužitelju da je njemu i njegovim prednicima oduvijek pripadalo 90 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] kako je ista prikazana na katastarskom planu. Pritom valja reći da tužitelj mijenja svoje navode tijekom vremena pa je tako tijekom parnice P- 174/2015 tvrdio da mu pripada 200 m2 predmetne parcele dok danas tvrdi d a mu pripada 90 m2. Uslijed takvih dispozicija se stječe dojam da je tužitelj ogorčen činjenicom da prema podacima zemljišnih knjiga njemu nedostaje 90 m2, dok tuženica istovremeno u posjedu drži i koristi preko 200 m2 više od onog što joj pripada po podacima zemljišnih knjiga. No, osim navedene nesporne činjenice, tužitelj ne navodi niti jedan osnov po kojem 90 m2 koje mu nedostaju predstavlja upravo dio čestice koja pripada tuženici. Takav zaključak ne proizlazi iz povijesnih prikaza katastarskih planova koji svjedoče o nastanku predmetnih parcela upravo u obliku i s površinama kako su prikazane na katastarskim planovima.

11. U odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici je izražen pravni stav prema kojem vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine, koja čini novoformiranu česticu ovlašten je zahtijevati trpljenje provedbe parcelacije nekretnine i trpljenje upisa vlasništva novoformirane zemljišnoknjižne čestice u zemljišne knjige. Sud koji odlučuje o vlasništvu prijepornog dijela nekretnina, jedini je u slučaju spora o vlasništvu ovlašten donijeti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu, a koji svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužitelj vlasnik novoformirane nekretnine može naložiti i provedbu parcelacijskog elaborata i izrade geodetskog elaborata, te potvrđivanje istoga od strane nadležnog katastarskog ureda. Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22 i 152/24) nije propisano da se postupak parcelacije i izrade geodetskog elaborata mora provesti isključivo u upravnom postupku. U situaciji kada je između stranaka sporno vlasništvo prijepora, u upravnom postupku se ne može provesti parcelacija zemljišta, s obzirom da bi u tom postupku bila potrebna suglasnost ovdje tužene, a nesporno je da ista izostaje. Prema odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, sud odlučuje o vlasništvu prijepornog dijela nekretnina i jedini je u slučaju spora o vlasništvu ovlašten donijeti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu. Svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužitelj vlasnik novoformirane nekretnine, sud može naložiti i samu provedbu parcelacijskog elaborata, jer je odluka suda javna isprava na temelju koje se može odrediti zemljišnoknjižni upis.

12. Sud prihvaća predmetno pravno shvaćanje slijedom čega je ocijenjen neosnovanim prigovor nedopuštenosti tužbe jer zahtjev tužitelja ulazi u sudsku nadležnost.

13. Međutim, iz rezultata provedenih dokaza sud nije zaključio da tužitelju pripada dio čestice označene točkama na nalazu i mišljenju vještaka Josipa Žulja kako to tijekom postupka tvrdi tužitelj. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je razlika u površini između njegove čestice prikazane na katastarskom planu i površine u zemljišnoj knjizi posljedica „uzurpacije“ dijela njegove čestice od tuženice, odnosno da njemu pored 47 m2 površine prikazane na katastarskom planu (koju doista i posjeduje) pripada upravo 90 m2 površine sjevernog dijela k. č. br. [katastarska čestica] kako je ista prikazana na katastarskom planu. Nedostajući kvadrati prema mišljenju vještaka mogu biti posljedica netočnih tehničkih mjerenja ili promjena u katastru gdje su se izmjestila infrastruktura javnih cesta, mosta, potoka itd. Stoga sud nije nedvojbeno mogao utvrditi da navedena površina pripada baš dijelu čestice koju tužitelj potražuje ovom tužbom. Pritom tužitelju valja reći da pitanje vlasništva upravo ovog dijela čestice nije prethodno riješeno u odluci u postupku P-174/2015 jer je tamo naloženo tuženici predati tužitelju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , opisa i oznaka iz zemljišnih knjiga. Međutim, kako je to naglasio i drugostupanjski sud u tom postupku, sud je propustio odlučiti o u dijelu tužbenog zahtjeva kojim je pobliže označeno mjesto prijepora pa se u tom smislu tužba smatra povučenom. Stoga je neosnovano pozivanje tužitelja na pravomoćnu odluku suda u tom postupku kad njom nije riješena identifikacija nekretnine koju tuženica drži u posjedu i koju ima predati tužitelju (osim nespornog dijela čestice kako je ista prikazana na katastarskom planu). Osim toga, ostaje nepoznato kako bi sud u tom postupku odlučio da je bilo točno naznačeno mjesto prijepora. Također je neosnovano pozivanje tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka Vladivoja Relića u dijelu kojem je isti na skici označio mjesto prijepora točkama a-b-c- d-e-f-g-h jer za tu skicu ne postoji nikakva druga podloga osim pokazivanje tužitelja na terenu što predstavlja predmet njegovog zahtjeva. Pritom valja reći da površina mjesta prijepora na toj skici čak ne odgovara niti podacima zemljišnih knjiga i katastra (jer tužitelj tamo traži 247 m2 dok mu po podacima zemljišnih knjiga i katastra pripada 137 m2). Stoga površinski kriterij nije bio presudan kod utvrđenja da tužitelju pripada vlasništvo baš tog dijela parcele.

14. Stoga je tužbeni zahtjev neosnovan jer tužitelj nije dokazao vlasništvo spornog dijela parcele.

15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i prema troškovniku tuženice, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

16. Tuženici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.312,50 EUR, a koji se sastoji od troškova sastava odgovora na tužbu u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištu 6. lipnja 2022. , 13. rujna 2024., 21. listopada 2025. i 5. ožujka 2026. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 9/1), očevida na licu mjesta 13. srpnja 2023. u iznosu od 75 bodova, sastava podneska od 17. rujna 2024. u iznosu od 75 bodova (Tbr.8/1), uvećano za PDV.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. ožujka 2026.

Sudac:

Nives Grubišić Đogić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika