REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Broj: Pn-58/2019-35

Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Baliću, odvjetniku u Sinju, protiv tuženika Allianz Zagreb d. d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB:23759810849, zastupani po punomoćniku Marijo Depolo, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o j e :

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 3.500,00 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od od 23. 05. 2017. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom zatezne kamate tekuće na iznos od 3.500,00 EUR-a od 20. lipnja 2016. do 22. svibnja 2017., kao neosnovan.

III. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.382,72 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje od dana presuđenja 12. ožujka 2026., za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više traženo zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 14. siječnja 2019. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u kojoj navodi da je 19. 06. 2016. u Turjacima došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovali osobno vozilo marke Mercedes reg oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj i osobno vozilo marke Volksvagen Golf reg. oznake kojim je upravljao EOB, a koje je osigurano kod tuženika, da je tužitelj 06. 09. 2017. tuženiku podnio odštetni zahtjev radi naknade štete na vozilu E.

1.1. Tužitelj u tužbi navodi da je na vozilu Mercedes nastala totalna šteta te popravak vozila nije moguć. Stoga tužitelj potražuje naknadu imovinske štete u iznosu od 25.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 20. 06. 2016. godine pa do isplate, te potražuje od tužitelja naknadu parničnih troškova sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu predanom sudu 08. 03. 2019. tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, ističe prigovor podijeljene odgovornosti, prekoračenje brzine, možebitno pretjecanje kolone, protivi se zatraženoj zateznoj kamati.

3. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na automobilu nastale u prometnoj nesreći koja se dogodila 19. lipnja 2016.

4. Među strankama je sporan doprinos nastanku štete i visina štete.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Tužitelj EO saslušan pred ovim sudom je iskazao da je se predmetna prometna nesreća dogodila na način da je vozač ispred njega samo skrenuo u lijevo bez žmigavca, a on je dolazio brzinom od 70 km/h, nije uspio reagirati pa je udario u to vozilo. Iskazao je da je pretjecao vozilo ispred sebe koje je naglo skrenulo u lijevo. Na mjestu pretjecanja je bila isprekidana središnja linija.

7. Na sporne okolnosti dinamike nastanka prometne nezgode i visine štete izveden je dokaz vještačenjem po Nevenu Kralju, stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, cestovni promet, procjenu motornih vozila i plovila.

8. U pisanom nalazu i mišljenju od 13. 10. 2025. vještak navodi da je se prometna nesreća dogodila na cesti D-60 u mjestu Turjaci, predio Lučići. Kolnik je bio suh, ograničenje brzine 70 km/h, kolnik je podijeljen na dva kolnička traka središnjom isprekidanom crtom, mogućnošću uočavanja za oba sudionika preko 100 metara. Prometna nesreća se dogodila na način da neposredno prije sraza osobno vozilo VW Golf reg. oznake i broja [registarska oznaka] se kreće južnom prometnom trakom iz pravca istoka u pravcu zapada i neposredno prije sraza i u fazi skretanja u lijevo kreće se brzinom od oko 20 km7h. Iza osobnog vozila VW Golf kreće se osobno vozilo Mercedes reg. oznake i broja [registarska oznaka] koje neposredno prije sraza obavlja radnju pretjecanja osobnog vozila VW golf ispred sebe preko isprekidane središnje crte. Neposredno prije sraza osobno vozilo Mercedes kreće se brzinom od oko 88,36 km/h. Do sraza između prednjeg više desnog dijela osobnog vozila Mercedes i stražnjeg i lijevog bočnog dijela osobnog vozila VW Golf dolazi na udaljenosti od oko 0,5 m od središnje crte u smjeru sjevera.

8.1. Kritični trenutak predmetne prometne nezgode nastaje kada osobno vozilo VW Golf započinje skretanje ulijevo i sa svojim prednjim lijevim dijelom dolazi do središnje isprekidane crte i na taj način prelazi na sjeverni prometni trak i počinje ugrožavati putanju kretanja osobnom vozilu Mercedes koji se u tom trenutku nalazi u fazi pretjecanja sjevernom prometnom trakom iz pravca istoka u pravcu zapada (ispravno treba stajati iz pravca zapada u pravcu istoka vidi § obrazloženja).

8.2.Vozač osobnog vozila VW Golf neposredno prije započinjanja skretanja u lijevo, a obzirom na kolničku površinu koja se proteže u pravcu prije mjesta sraza u pravcu zapada, okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor jasno je mogao uočiti osobno vozilo Mercedes u nailasku sjevernim prometnim trakom iz pravca zapada u pravcu istoka, prekinuti skretanje, propustiti osobno vozilo Mercedes u pretjecanju i na taj način sraz bi se izbjegao. Na početku skretanja osobnog vozila VW Golf, vremenski gledano 1,08 sekunda prije sraza, osobno vozilo Mercedes nalazi se od mjesta sraza udaljen oko 26 metara u pravcu zapada i nalazi se u potpunosti položen na sjevernom prometnom traku u fazi pretjecanja osobnog vozila VW Golf. U tom trenutku uz poduzimanje intenzivnog kočenja osobno vozilo marke Mercedes zaustavilo bi se do mjesta sraza da se giba brzinom od oko 50,07 km/h ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene.

8.3. U odnosu na visinu štete na osobom vozili Mercedes 300 TD reg. oznake i broj [registarska oznaka], vještak je naveo da je nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura. Naime vještak je pri izračunu visine štete uzeo u obzir: tehničke podatke predmetnog osobnog vozila (vrsta, marka i tip, snaga motora, radni volumen motora, godinu proizvodnje, datum prve registracije, datum nezgode, broj prijeđenih kilometara), novu nabavnu vrijednost predmetnog vozila, amortizaciju vozila do dana prometne nesreće da je u eksploataciji bilo 19 godina i ima vremensku amortizaciju od 90 %, stanje na tržištu i realnu tržišnu vrijednost od oko 5.000,00 EUR, vrijednost ostatka od 1.500,00 EUR i vrijednost totalne štete u iznos od 3.500,00 EUR.

9. Sud je svojim dopisom od 28. listopada 2025. punomoćnicima stranaka dostavio vještvo vještaka Nevena Kralja na očitovanje sa rokom od 15 dana, te stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

10. Tužitelj je nakon što mu je dostavljen nalaz i mišljenje vještaka podneskom od 17. studenoga 2025. uredio tužbeni zahtjev u pogledu visine. Isto tako predložio je da vještak zbog očite pogreške u pisanju u vještvu navodi da su se vozila kretala iz pravca istoka u pravcu zapada dok na više mjesta vještak u svome vještvu navodi da se oba vozila kretala u smjeru od zapada prema istoku.

11. Sud nije smatrao potrebnim pozivati vještaka da se očituje u vezi primjedbe tužitelja (§ 10) jer je u vještvu na nekoliko mjesta navedeno da su se vozila kretala iz pravca zapada u pravcu istoka (2.3. odlomak 2. mišljenja; 3. Zaključak točka 11.), te je na skici u vještvu vidljivo da su se oba vozila kretala iz pravca [adresa] prema Trilju, a što se prema legendi u lijevom gornjem kutu skice zaključuje da se radi o kretanju u smjeru zapada prema istoku.

12. Punomoćnik tuženika nije imao prigovora na vještvo.

13. Podneskom od 02. siječnja 2026. godine punomoćnik tuženika ustraje u prigovoru podijeljene odgovornosti odnosno doprinosa tužitelja visini štete u omjeru od 30 %, te navodi da je vještak u vještvu naveo da je ograničenje brzine iznosilo 70 km/h iako se s obzirom da se radi o naseljenom mjestu radi o zakonskom ograničenju brzine od 50 km/h, te da ograničenje brzine koje je policija navela u zapisniku o očevidu, nije evidentirano da postoji prometni znak ograničenja brzine od 70 km/h. Stoga tuženik smatra da je se tužitelj pridržavao ograničenja brzine od 50 km/h da bi i prema nalazu vještaka izbjegao nezgodu jer je vještak naveo da je tužitelj mogao izbjeći sudar da je se kretao brzinom do 50,07 km/h.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Nevena Kralja jer nije našao da bi nalaz vještaka bio nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, niti da u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, niti je se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja.

14. 1. Vještvo je izrađeno u skladu sa pravilima struke, te je vještak obrazložio nalaz i mišljenje.

15. Mjerodavne odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., u nastavku ZOO) glase kako slijedi:

"Članak 1045.

(1) Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Članak 1046.

Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Članak 1072.

(1) Kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.

(2) Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

Članak 1067.

(3) Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete."

17. Mjerodavne odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023., 145/2024., u nastavku: ZSPC) glase kako slijedi:

Članak 43.

"(1) Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

(2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja."

16. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka Nevena Kralja koje je sud u cijelosti prihvatio proizlazi da je do prometne nezgode došlo kada osobno vozilo VW Golf, kojim je upravljao osiguranik tuženika započinje skretanje ulijevo i sa svojim prednjim lijevim dijelom dolazi do središnje isprekidane crte i na taj način prelazi na sjeverni prometni trak i počinje ugrožavati putanju kretanja osobnom vozilu Mercedes koji se u tom trenutku nalazi u fazi pretjecanja sjevernom prometnom trakom iz pravca zapada u pravcu istoka. Vozač osobnog vozila VW Golf, osiguranik tuženika neposredno prije započinjanja skretanja u lijevo, okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor jasno je mogao uočiti osobno vozilo Mercedes u nailasku sjevernim prometnim trakom, prekinuti skretanje, propustiti osobno vozilo Mercedes u pretjecanju i na taj način sraz bi se izbjegao.

17. Dakle, nedvojbeno je osiguranik tuženika vozeći na opisani način kritične prigode postupio protivno citiranim odredbama ZSPC (vidi § 17) i time izazvao prometnu nesreću u kojoj je na vozilu tužitelja nastala totalna štete u iznosu od 3.500,00 EUR.

18. Tuženik nije dokazao da bi za nastanak prometne nesreće kao niti visinu nastale štete na vozilu tužitelja oštećenik, odnosno tužitelj djelomično pridonio nastanku štete.

19. Naime, u pogledu uzroka nastanka prometne nesreće, a time i nastale štete na automobilu tužitelja iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da bi nesreća bila izbjegnuta da je osiguranik tuženika neposredno prije započinjanja skretanja u lijevo, okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor jer je jasno mogao uočiti osobno vozilo Mercedes u nailasku sjevernim prometnim trakom, prekinuo skretanje, propustio osobno vozilo Mercedes u pretjecanju i na taj način sraz bi se izbjegao.

20. Nedvojbeno je također utvrđeno da se tužitelj kritične prigode u trenutku kada osiguranik tuženika sa svojim prednjim lijevim dijelom dolazi do središnje isprekidane crte i prelazi na sjeverni prometni trak već nalazi u fazi pretjecanja sjevernom prometnom trakom, te da vrši radnju pretjecanja, kao i da je pretjecanje na toj dionici ceste dozvoljeno s obzirom na isprekidanu središnju crtu.

21. Brzina kojom se kreće tužitelj kritične prigode iznosi oko 88,36 km/h, te bi se uz poduzimanje intenzivnog kočenja osobno vozilo marke tužitelja Mercedes zaustavilo do mjesta sraza da se giba brzinom od oko 50,07 km/h ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene.

22. Prema tome, vozeći kritične prigode na opisani način brzinom koja je 18 km/h iznad ograničenja, vršeći dopušteno pretjecanje po isprekidanoj središnjoj crti, bez uočenog lijevog žmigavca od strane osiguranika tuženika, na cesti sa dobrom vidljivosti koja je u pravcu, ovaj sud smatra da tužitelj nije doprinio nastanku štete jer i da je vozio po ograničenju brzine od 70 km/h do nesreće, a time i nastanka štete bi ipak došlo. Tek vozeći brzinom od oko 50,07 km/h uz intenzivno kočenje ne bi došlo do sraza, što je bitno ispod ograničenja brzine i uvjeta i stanja na kolniku kritične prigode koji je bio suh i u pravcu.

23. Što se tiče prigovora tuženika o ograničenju brzine na mjestu nastanka prometne nezgode za reći je da iz Zapisnika o očevidu obavljenog 20. lipnja 2016. od strane Općinskog državnog odvjetnika iz Splita uz nazočnost stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, cestovni promet i motorna vozila, zamjenika zapovjednika za promet Policijske postaje Sinj, te policijskih službenika pod točkom I. tog Zapisnika u djelu koji nosi naslov: Opći podaci o mjestu događaja, Odjeljak 3 je navedeno da je kolnik u vrijeme nastanka ove prometne nesreće bio suh, ograničenje brzine gledano iz pravca kretanja vozila 70 km/h.

24. Dakle, kako iz zapisnika o očevidu sastavljenog od strane Općinskog državnog odvjetnika u Splitu nedvojbeno proizlazi da je ograničenje brzine gledano iz pravca kretanja vozila 70 km/h za zaključiti je da je na predmetnoj dionici upravo prometnim znakom iz pravca kretanja vozila brzina ograničena na 70 km/h, te je sud ovaj zapisnik – ispravu uzeo kao valjan i vjerodostojan dokaz o ograničenju brzine od 70 km/h.

25. Mjerodavnim odredbama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. u nastavku: ZPP) je propisano:

Članak 230.

"Isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su, posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama.

Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena."

25. Dakle, tuženik tijekom postupka nije predlagao nikakve dokaze na okolnost postojanja prometnog znaka i dvojbe oko ograničenja brzine, niti je dokazivao da su u javnoj ispravi (Zapisniku o očevidu) neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, a imao je od početka postupka dostavljen predmetni Zapisnik o očevidu, tijekom postupka prije glavne rasprave 1. listopada 2024. je izvršio uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu KR-SDO-963/2016 u kojem se nalazi predmetni zapisnik o očevidu te nije imao primjedbi niti prijedloga u vezi dvojbe da li je tim zapisnikom pravilno utvrđeno da je ograničenje brzine 70 km/h gledano iz pravca kretanja vozila.

26. Prema tome sud ove prigovore tuženika smatra neosnovanima.

27. Osnovan je prigovor tuženika o zatraženom tijeku zatezne kamate.

27.1. Naime, u konkretnom slučaju se primjenjuje odredba članka 12. stavak 1. i 6. (prije stavak 4.) Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23, dalje: ZOOP) kao lex specialis u odnosu na ZOO po pitanju uređenja obveze plaćanja zateznih kamata u slučaju nastanka štete uporabom prijevoznog sredstva koje podliježe obveznom osiguranju u prometu. Navedeno pravno shvaćanje predstavlja ustaljenu, pouzdanu i sigurnu sudsku praksu izraženu kroz brojne revizijske i žalbene odluke.

27.2. Obzirom da je iz dopisa tuženika od 26. 05. 2017. upućenog tužitelju razvidno da je se tužitelj 23. 05. 2017. obratio tuženiku u mirnom postupku sa zahtjevom za naknadu imovinske štete prije podnošenja tužbe, pozivom na odredbu članka 12. stavak 6. (raniji stavak 4.) ZOOP-a tuženik je u obvezi platiti zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos imovinske štete od 23. 05. 2017. do isplate u visini kamatne stope koju propisuje odredba članka 29. stavak 2. ZOO-a.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u svezi čl. 155. ZPP. Troškovi tužitelja se odnose na zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za slijedeće radnje: - sastav odštetnog zahtjeva – 100 bodova, - sastav tužbe – 100 bodova, - ročište 06. 04. 2022 (pripremno ročište) – 100 bodova, 25. 05. 2022. (glavna rasprava) – 100 bodova, 01. 10. 2024. (glavna rasprava) – 100 bodova, ročište 26. 01. 2026. – 100 bodova, podnesak 17. 11. 2025. (uređen tužbeni zahtjev) – 100 bodova, što sveukupno iznosi 700 bodova, pomnoženo sa 2,00 eura 1.400,00 eur, sa PDV-om od 350 eura, sveukupno iznosi 1.750,00 eur,- vještačenje 500 eur (predujam uplaćen 20. studenoga 2024.) i 1000 kuna (predujam uplaćen 10.05.2022) fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna, što iznosi 132,72 EUR ukupno vještačenje 632,72 EUR. Dakle, trošak tužitelja iznosi 2.382,72 eura. Sud nije priznao tužitelju trošak za: - podnesak od 10. 05. 2022.(dokaz o dostavi uplate troška vještačenja) i od 20. 11. 2024. (dokaz o dostavi uplate za vještačenje), jer se podatak o uplati predujma vidi iz obavijesti računovodstva o uplaćenom predujmu i nije potrebno stručno znanje za dostaviti uplatnicu o uplaćenom trošku, pa ovi podnesci nisu potrebni za vođenje postupka. Trošak je obračunat prema odredbama Tbr. 7. t. 1., Tbr. 8. t. 2. i Tbr. 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023., 107/2025.) , te Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 53/2019). Za više traženog od dosuđenih troškova zahtjev je odbijen kao neosnovan jer tužitelj nije dokazao da je platio sudske pristojbe za tužbu i presudu.

Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Sinju, 12. ožujka 2026.

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika