Poslovni broj Pr-12/2025-20

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI Velika

Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Ivani Klaić Žlepalo, u pravnoj stvari tužitelja HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, Velika Gorica, radi isplate, nakon održane javne, glavne rasprave, zaključene 5. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženice, 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, Ministarstvu pravosuđa da tužitelju HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 722,15 eura bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 4,80 EUR od 16. svibnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 79,72 EUR od 16. prosinca 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,78 EUR od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,71 EUR od 16. travnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,30 EUR od 16. lipnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,59 EUR od 16. srpnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,97 EUR od 16. kolovoza 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,54 EUR od 16. rujna 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,90 EUR od 16. prosinca 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,10 EUR od 16. ožujka 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 73,02 EUR od 16. travnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,44 EUR od 16. lipnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,29 EUR od 16. srpnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,78 EUR od 16. rujna 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,22 EUR od 16. prosinca 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,42 EUR od 16. siječnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,93 EUR od 16. veljače 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,87 EUR od 16. travnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587, Ministarstvu pravosuđa, da tužitelju HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.564,25 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 12. ožujka 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 921,37 eura kao neosnovan.

IV Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.462,50 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik tuženice u Odgojnom zavodu Turopolje, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem članka 44. stavak 1. točke 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13- Dodatak II) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člankom KU- a st. 10. utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu, koji je definiran člankom 44. stavak 8. KU. Tuženica nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženica u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 18. ožujka 2015. pa do dana podnošenja zahtjeva za mimo rješenje spora odnosno do 18. ožujka 2020. Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je članak 44. stavak 10. i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati. Tužitelj se obratio tuženici sa zahtjevom za mimo rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

1.1. U ponovljenom postupku tužitelj je postavio konačni zahtjev 11. rujna 2025. na način da traži isplatu svih neisplaćenih prekovremenih sati koje je u utuženom razdoblju odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženica je osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u pogledu osnove postavljenog tužbenog zahtjeva tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva, te isti smatra neosnovanim u cijelosti. Tuženica posebno ističe kako je u utuženom vremenskom razdoblju tužitelju obračunata i isplaćivana naknada za prekovremeni rad i dodatni sati rada za rad blagdanom, a sve sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženoj od strane tužitelja.

3. U ovoj pravnoj stvari ovaj sud je 8. ožujka 2024. donio presudu pod poslovnim brojem Pr-47/2020-24 kojom je u točki I. izreke prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio tuženici da isplati tužitelju na ime razlike plaće iznos od 2.413,17 eura bruto s pripadajućim zateznim kamatama osim na zatezne kamate koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je iznos sadržan u dosuđenom bruto iznosu. Pod točkom II. izreke te presude odlučeno je o trošku parničnog postupka.

4. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž R-49/2024-6 od 20. veljače 2025. (list 375-378 spisa) ukinuta je navedena presuda te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje s uputom da sud izvede novo vještačenje uz uputu sudskom vještaku da se prekovremeni rad radnika u turnusu dobije tako da se od ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni fond (radni dani x 8 sati), a u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Djelatniku koji radi u turnusu ne plaća se posebno blagdan ako ne radi taj dan, a ako radi uvećava mu se plaća za rad blagdanom, a prekovremeni sati se obračunavaju po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni fond radnih sati.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u zahtjev za mirno rješenje s povratnicom (list 5-7), obračunske listove plaća tužitelja i dokumentaciju o radnom angažmanu tužitelja (list 11-195 spisa i list 233 do 293), financijskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku od 18. prosinca 2023. (list 308-316 spisa), dopunskim financijskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku od 25. kolovoza 2025. (list 390- 395 spisa), uz suglasnost stranaka izveden je dokaz čitanjem zapisnika o saslušanju svjedoka BZ, JZ (list 205-210 spisa), te je izveden dokaz saslušanjem vještaka (list 402-404 spisa). Sud nije izvodio dokaz saslušanjem tužitelja jer je od tog dokaznog prijedloga tužitelj odustao na ročištu za glavnu raspravu održanom 29. veljače 2024.

6. U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istima i uvidom u priložene isprave, te je izvedeno dopunsko financijsko vještačenje na okolnost neplaćenih prekovremenih sati rada 2025. (list 390-395 spisa) i izveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka (list 402-404 spisa spisa).

7. Tužitelj je podneskom od 11. rujna 2025. (list 399 spisa) konačno postavio tužbeni zahtjev, uskladivši ga s ispravljenim dopunskim nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 25. kolovoza 2025. (list (list 390-395 spisa), tako da tužitelj zahtijeva isplatu u bruto iznosu od 722,15 eura na ime neobračunatih i neplaćenih prekovremenih sati koje je tužitelj u utuženom razdoblju odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

8. Na temelju ocjene izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje ZPP) sud je utvrdio da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja od 11. rujna 2025. (list 399 spisa), u cijelosti osnovan za utuženo razdoblje.

9. U ponovljenom suđenju predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu svih neisplaćenih prekovremenih sati koje je u utuženom razdoblju tužitelj odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate.

10. Među parničnim strankama je nesporno da je tužitelj zaposlenik tuženice tj. državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u Odgojnom zavodu Turopolje, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Nesporni su obračuni plaća za tužitelja, kao i evidencija radnog vremena tužitelja u utuženom razdoblju.

11. Nesporno je da se tužitelj 18. ožujka 2020., dakle prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, u smislu odredbe čl. 186. a ZPP obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 5-7 spisa), a koji odgovor tuženice ne prileži spisu, te nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu i u smjeni, te da je ostvario prekovremene sate.

12. Između stranaka je sporno je li tuženica u utuženom razdoblju tužitelju te prekovremene sate pravilno obračunala i isplatila, odnosno kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, te visina tužbenog zahtjeva.

13. Odredbama iz članka 41. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj, 104/13, 150/13, 153/13., 71/16 i 123/16 – dalje KU 1), a koji je bio na snazi u dijelu utuženog razdoblja od 1. travnja 2013. pa do 31. listopada 2017., kao i odredbama iz članka 35. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 112/17 i 12/18- dalje KU 2), a koji je bio na snazi u preostalom dijelu utuženog razdoblja od 1. studenoga 2017. pa do 31. prosinca 2017. ugovoreno je slijedeće: da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću ( stavak 1.), da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.).

14. Dalje, odredbom članka 44. stavak 1. točka 2. KU 1, kao i odredbom članka 38. stavak 1. KU 2 ugovoreno je između ostalog, da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%, te za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

15. Odredbama iz članka 44. stavak 8., 10., i 12 KU 1 kao i odredbama iz članka 38. stavak 8., 10., i 12 KU 2 ugovoreno je da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (stavak 8.), da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ( 2 prve- 2 druge-2 treće- 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( stavak 10.), da redovni mjesečni fond radni sati čine sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (stavak 12.)

16. Imajući u vidu odredbu članka 120. stavak 1. KU 1, odnosno članak 101. stavak 8. KU 2, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni stavka 12. članka 44. KU 1, odnosno stavka 10. članka 38. KU 2, vezan tumačenjima Komisije. Pritom valja reći da nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

17. Odredbu članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavka 10. KU 2, Komisija je nekoliko je puta tumačila.

17.1. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

17.2. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

17.3. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz članka 44. stavak 11. KU 1.

17.4. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavak 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

17.5. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

17.6. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavak 2. Kolektivnog ugovora, te dodatke na plaću koje je ostvario.

17.7. Također je za navesti i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz članak 44. st. 10. i 12. KU 1 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

18. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44 u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati.

18.1. Prema tumačenju Zajedničke komisije od 16. svibnja 2012. odredbe članka 44. stavak 10. i stavka 12. službeniku koji radi u turnusu ne plaća se posebna naknada za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati.

18.2. Prema odredbi članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema članku 44. stavak 12. KU 1, odnosno članku 38. stavak 10. KU 2. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2.

19. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka BZ (list 208-210 spisa) u bitnome proizlazi da je od 2012. do 2. prosinca 2020. bio voditelj odjela osiguranja i tako zna koji su poslovni radnog mjesta i ovdje tužitelja jer ih je i on na jedan način organizirao. Naveo je da kada se radi u turnusu radi se 12- satno radno vrijeme, a onda je 24 sata službenik slobodan, pa onda opet radi 12 sati, pa je 48 sati slobodan. Istaknuo je da je moguće da se radilo i u smjenskom radu, tj. osam sati prije podne ili poslije podne, te da se radilo na blagdane ili na neradne dane ovisno o turnusu tj. kako bi pao raspored rada u te dane. Iskazao je, da mu je naknada ako je radio za blagdane ili neradne dane isplaćivana na način da mu je prvo satnica umanjena na radni fond sati, a ne mjesečni fond sati i svaki sat koji bi bio veći od radnog fonda sati isplaćivao bi se kao prekovremeni sat rada, kao i to ako je službeniku turnus padao u dane blagdana ili neradnih dana, sukladno kolektivnom ugovorom, službenici bi dobivali dodatke koje u ukupnom zbroju iznose 150%. Istaknuo je da službenici koji rade u turnusu ne mogu imati tjedni fond sati prekovremenih, već samo mjesečni fond sati. Ako je mjesečni fond sati bio veći od fonda radnih sati, tek tada je službenik ostvarivao pravo na prekovremeni rad, što je redovito evidentirano i isplaćivano. Nadalje je iskazao da se pojam nadopune satnice odnosi na situaciju kada je službenik radio više od propisanog dnevnog fonda sati, neovisno da li je to blagdan ili neradni dan, isti bi mu se pisao kao prekovremeni rad. I to se redovito dostavljalo na obračun plaće.

19.1. Iz zapisnika o saslušanju svjedokinje JZ (list 205-207 spisa) u bitnome proizlazi da je zaposlena kod tužene u Kaznionici u Turopolju na poslovima obračuna plaće i računovodstva za Odgojni zavod u Turopolju i da se njezin posao sastoji u tome da nakon što evidentičari u sustav unesu evidencije prema rasporedu voditelja osiguranja povlači podatke iz registra u sustav COP-a, provjerava da li je mjesečni fond sati točan, da li je unesen rad na blagdan ili nadopuna satnice, te unosi podatke o bolovanju. Provjerava za sve zaposlene osobe njihov mjesečni fond radnih sati. Istaknula je da kada osoba radi od ponedjeljka do petka svi imaju naknadu za blagdan, dok se pravosudnim policajcima (koji imaju rad organiziran u turnusu) rad na blagdan plaća uvećava za sve dodatke i nadopunu satnice, a sve preko mjesečnog fonda radnih sati, za pravosudne policajce se smatra da rade prekovremeni rad. Ne zna tko točno utvrđuje koliko iznosi mjesečni fond radnih sati za svaki pojedini mjesec, pretpostavlja da je to određeno zakonom i dodatno ističe da dani u mjesecu od ponedjeljka od petka se pomože sa 8 i dobije se mjesečni fond sati, a mjesečni fond radnih sati se dobije da se ti isti dani pomnože, ali se izuzmu blagdani koji padaju od ponedjeljka do petka.

20. Sud je prihvatio sadržaj iskaza svjedoka jer se radi o osobama koje su imele neposredna saznanja o organizaciji i načinu rada u Odgojnom zavodu u Turopolju te o načinu obračuna plaće i drugih naknada. Osim toga, sadržaj iskaza svjedoka stranke nisu ni sporile.

21. Nesporno je da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice koja je bila predmetom vještačenja, da je iste poslove obavljao prema rasporedu radnog vremena tuženice, da je mjesečno odrađivao sve radne sate i dane, da u utuženom razdoblju nije izostao s posla niti jedan radni dan, a niti je koristio neplaćeni dopust. Slijedom svega navedenog ovaj sud smatra da se tužitelju prekovremeni rad obračunava po isteku mjeseca u kojem je iste ostvario kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati, a sve sukladno odredbi članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2. i Tumačenjima Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35 i 24/44 ( Vrhovni sud u svojoj odluci poslovni broj Rev-1403/2024 od 11. prosinca 2024.).

22. Slijedom navedenog, utvrđena je osnovanost tužbenog zahtjeva, dok je za potrebe utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u ponovnom suđenju izveden dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku od 25. kolovoza 2025. ((list 390-395 spisa) na način da vještak izračuna prekovremene sate za utuženo razdoblje imajući u vidu odredbe kolektivnog ugovora i tumačenja zajedničke komisije prema kojem se prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobiju na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

23. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka od 25. kolovoza 2025. ((list 390-395 spisa), proizlazi da u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, neisplaćena bruto plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada sveukupno iznosi 722,15 eura bruto, a pojedinačni mjesečni iznosi prikazani su u Tablici 3. nalaza i mišljenja s dospijećem svakog 15 u mjesecu za prethodni mjesec (list 322-324 spisa i poleđina lista 324 spisa).

24. Tuženica je na navedeni dopunski nalaz i mišljenje imala primjedbu u odnosu na pitanje primjene metodologije vještačenja te primjedbu na ispravnost utvrđenja ostvarenih sati prekovremenog rada jer tuženica smatra da utvrđenje u nalazu i mišljenju ne odgovara evidenciji rada i to prvenstveno ukazuje na mjesec studeni 2017. te mjesec ožujak 2019.

24.1. Vještak se na ročištu za glavnu raspravu održanom 5. veljače 2026. očitovao na primjedbe tuženice navevši da je je, kako u osnovnom tako i u dopunskom nalazu i mišljenju utvrđivao cijene sata rada s obzirom na faktor vremena i dana kada su predmetni sati odrađeni, a što je bio i zadatak vještačenja. Dakle zadatkom vještačenja određeno je da se potraživanje tužitelja izračuna na način da se uzima u obzir faktor vremena i dana za utvrđivanje cijene sata rada dok bi drugačiji pristup izračunu predstavljao izlazak vještaka van zadatka vještačenja osobito zbog toga jer pitanje tog izračuna predstavlja i pravno pitanje. Što se tiče primjedbe tuženice na ispravnost utvrđenja ostvarenih sati prekovremenog rada i to prvenstveno za mjesec studeni 2017. te mjesec ožujak 2019. vještak je naveo da je uvidom u evidenciju o radnom vremenu predmetnih mjeseci (listovi 265,281 spisa) utvrdio da se predmetni mjeseci odnose na rad na drugačiji način pri čemu se, a kako je to određeno odredbama Kolektivnog ugovora sati prekovremenog rada, utvrđuju na bazi 40 satnog radnog tjedna te da je samim time izračun ispravan.

24.2. Nakon toga tuženica je i nadalje ostala kod prigovora na ispravljeni dopunski nalaz i mišljenje od 25. kolovoza 2025.

25. Ovaj sud je ispravljeni dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 25. kolovoza 2025. u cijelosti prihvatio s obzirom da je isti dan po osobi koje raspolaže potrebnim stručnim i naučnim znanjima za utvrđivanje odlučnih činjenica u skladu s pravilima struke. Osim toga, sud nije našao da bi u mišljenju financijskog vještaka bilo proturječnosti ili nedostataka, niti se kod suda pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja.

26. U skladu s cjelokupnom dokumentacijom u spisu, a pritom prihvaćajući dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 25. kolovoza 2025. (list 390-395 spisa) sud je utvrdio da tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, za utuženo razdoblje u ukupnom bruto iznosu od 722,15 eura kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, koji iznos je i dosuđen tužitelju, te je odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

26.1. Kako, u smislu odredbe članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23- dalje ZOO), dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate to je u konkretnom slučaju valjalo tužitelju priznati i zakonske zatezne kamate. No sud nije dosudio zatezne kamate na cjelokupni iznos bruto plaće.

26.2. Naime, u skladu s odredbama članka 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br.:177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15-dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

26.3. Dalje, odredbama članka 45. stavak 4. i 5. ZPD i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 - dalje: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i članka 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. toga Zakona, te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. istoga Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

27. Imajući u vidu navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, kako je to i presuđeno u točkom I izreke ove presude. Zatezne kamate, u skladu s odredbom članka 84. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 130/23 dalje - ZR) dosuđene su od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pobliže navedenog u točki I ove presude (prema pojedinim mjesečnim iznosima i dospijećima iz Tabele 3. Nalaza i mišljenja od 18. prosinca 2025. (list 308-324 spisa), tj. od 16. u mjesecu za protekli mjesec, a koja dospijeća među strankama nisu bila sporna niti su bila predmet dopunskog vještačenja pa sve do isplate, i to po stopi iz članka 29. stavak 2. ZOO.

28.Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a pa je tužitelju priznat trošak prema vrijednosti predmeta spora, prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 25. kolovoza 2025., uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/2023, 107/2025; dalje OT). Tako je tužitelju priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora prema Tbr. 32. OT u iznosu od 100,00 eura, sastava tužbe prema Tbr. 7/1 OT u iznosu od 100,00 eura, sastava žalbe od 11. ožujka 2024. u iznosu od 125,00 eura u skladu s Tbr. 10/1 OT, za sastav dva obrazložena podneska od 27. prosinca 2023. i 11. rujna 2025. u iznosu od 100 eura po radnji u skladu s Tbr. 8/1 OT, za pristup na ročišta održana 31. kolovoza 2022. i 19. svibnja 2025. u iznosu od 50,00 eura za radnju u skladu s Tbr. 9/2 OT, za pristup na ročišta 29. veljače 2024. i 5. veljače 2026. u iznosu od 100,00 eura za radnju u skladu s Tbr. 9/1 OT sve uvećano za trošak PDV-a od 25% u iznosu od 206,25 eura čime je tužitelju priznat parnični trošak u iznosu od 1.031,25 eura uvećano za trošak financijskog vještačenja, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u iznosu od 533,00 eura, pa je tužitelju priznato pravo na naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.564,25 eura te je odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

28.1. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 921,37 eura. Naime, tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 1. rujna 2023. i 10. lipnja 2025. jer ti troškovi nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka budući da je uplata predujma vidljiva odmah kroz sustav e-spis te zbog toga nije potrebno slati podnesak sudu, ročišta koja su održana 31. kolovoza 2022. i 19. svibnja 2025. mogla su se cijeniti samo prema Tbr. 9/2 OT, a ne u punom iznosu jer se radilo o ostalim ročištima na kojima se nisu izvodili dokazi već se raspravljalo o procesnim pitanjima. Trošak pristupa na ročište radi objave presude tužitelju nije priznat jer taj trošak tužitelju nije ni nastao budući da tužitelj nije pristupio na ročište za objavu presude. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III izreke ove presude.

29. Tuženica nema pravo na naknadu troška parničnog postupka budući da nije uspjela u sporu slijedom čega je, na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, odbijen njezin zahtjev za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.462,50 eura te je odlučeno kao pod točkom IV izreke ove presude.

Velika Gorica, 12. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ivana Klaić Žlepalo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.