Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: Pn-55/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, po sucu pojedincu Damiru Gazdiku u pravnoj stvari tužitelja KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku u Ivanić-Gradu, protiv tuženika HP – Hrvatska pošta d.d. iz Velike Gorice, Poštanska ulica 9, OIB 87311810356 i umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, Zagreb, OIB 22694857747, zastupani po punomoćniku Lidiji Klepo, odvjetnici iz Zagreba , radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 27. siječnja 2026. u prisustvu punomoćnika stranaka i umješača, objavljeno 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku HP-Hrvatska pošta d.d. iz Velike Gorice, Poštanska ulica 9, OIB 87311810356, da tužitelju KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 9.704,58 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od 19. 04. 2022., do 31. 12.2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena , od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena , a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni mu parnični trošak u iznosu od 2.362,50 € zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa sve do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se tuženik HP – Hrvatska pošta d.d. sa zahtjevom za isplatu svojih toškova parničnog postupka kao neosnovanim.

IV Odbija se umješač Euroherc osiguranje d.d. Zagreb sa zahtjevom za isplatu svojih toškova parničnog postupka kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 29. srpnja 2021. godine na radu odnosno prilikom obavljanja radnih zadataka pretrpio ozljedu na radu, a sa čime je poslodavac i upoznat budući da je tuženik ispunio i predao HZZO Prijavu ozljede na radu. Tužitelj je zbog ozljede duže vrijeme bio na bolovanju te je u to vrijeme bio nesposoban za rad (tužitelj je na bolovanju bio u neprekidnom trajanju od osam mjeseci). Tužitelj je stradao obavljajući radne zadatke po nalogu tuženika i to dostavljanje pisama i paketa te se štetni događaj dogodio prilikom dostave pismena i paketa u [adresa]. U štetnom događaju tužitelj je teško tjelesno ozlijeđen zbog čega je i hospitaliziran s dijagnozom –prijelom dijafize goljenične kosti (tibije). Tužitelj se prije ove tužbe obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora i to zahtjevom od dana 19. travnja 2022. godine no tuženik je zahtjev tužitelja otklonio dopisom od 02. svibnja 2022. godine. Osiguratelj tuženika Triglav osiguranje d.d. tužitelju je u mirnom postupku prema zaključenoj polici isplatilo ukupno 7.500,00 kuna / 995,42 EUR-a no ne radi se o iznosu naknade štete koju je tužitelj zaista pretrpio. S obzirom da je do štetnog događaja došlo dok je tužitelj obavljao radne zadatke te s obzirom na same okolnosti ozljeđivanja to tužitelj od tuženika potražuje pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti (fizički bolovi, duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti, strah, naruženje) te zbog imovinske štete (tuđa pomoć i njega). Tužitelj nema stručnih znanja glede točnog određivanja visine štete pa pridržava pravo tužbeni zahtjev glede visine specificirati nakon provedenog medicinskog vještačenja.

2.1. U odgovoru na tužbu (list 29-31) tuženik u prvom redu ističe prigovor mjesne nenadležnosti obzirom što su tužitelj i tuženik odredbom čl.17. st.2. Ugovora o radu br. HP-02/2-060857/20 uglavili mjesnu nadležnost suda u Zagrebu pa predlaže ovom sudu, oglasiti se mjesno nenadležnim te po pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti Općinskom radnom sudu u Zagrebu, kao stvarno i mjesno nadležnom.

2.2. Nadalje tuženik navodi da je nesporno da je dana 29.7.2021. godine u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja tužitelj bio zaposlen kod tuženika, a da je HP-Hrvatska pošta d.d. bila je osigurana policom osiguranja od odgovornosti broj: 804269850 zaključenom s osiguravajućim društvom Euroherc osiguranje d.d. te da je osiguravajuće društvo Triglav osiguranje d.d. po polici osiguranja od nezgode tužitelju isplatio iznos osigurnine. S obzirom da tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti što uključuje fizičke boli, duševne boli, smanjenje životne aktivnosti, strah i naruženje, to tuženik predlaže sudu, u svrhu zasnivanja građanskopravnog učinka, temeljem odredbi čl. 211. Zakona o parničnom postupku obavijestiti Euroherc osiguranje d.d. o predmetnoj parnici kao i u odnosu na dosadašnji tijek iste.

2.3. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima u cijelosti te osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik u cijelosti osporava svoju odgovornost kao poslodavca jer da je šteta koja bi bila uzrokovana tužitelju, nastala uslijed tužiteljevog koračanja uz stepenice, a na koje tuženik kao poslodavac unatoč dužnoj pažnji nije mogao utjecati. Time tuženik želi skrenuti pažnju na činjenicu da je hodanje voljna, a ne automatska radnja, te je time tužitelj uz dužnu pažnju mogao izbjeći štetan događaj. S tim u vezi, tuženik ističe isključivu odgovornost tužitelja za predmetnu štetu, podredno, ističe se prigovor doprinosa nastanku štete sukladno odredbi čl.1092. st.1. Zakona o obveznim odnosima, a u vezi s čl. 1106. Zakona o obveznim odnosima, sve obzirom što je tužitelj prilikom hodanja zanemario pažnju koja se može i mora očekivati od svakog čovjeka prosječnih sposobnosti, odnosno, postupio je s krajnjom nepažnjom u opisanoj situaciji.

2.4. Nadalje, iz obrasca Prijave o ozljedi na radu , odnosno tč.42. i 43. Prijave, proizlazi kako su kritične zgode bila primijenjena osnovna, a zatim i posebna pravila zaštite na radu. Osnovna pravila zaštite na radu odnose se na objekte u kojima se obavlja rad te na strojeve i uređaje s kojima radnici rade, a koji su u trenutku nastanka štetnog događaja radili ispravno. Posebna pravila zaštite na radu su ona kojima se propisuje radni postupak radnika i korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl.25. Zakona o zaštiti na radu tuženika valja osloboditi odgovornosti za eventualnu štetu koja bi nastala tužitelju povodom ovog štetnog događaja. Podredno, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva s obzirom da je isti postavljen previsoko, imajući u vidu postojeću medicinsku dokumentaciju, ali i postojeću sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. S tim u vezi, opreza radi , tuženik osporava i razdoblje tijeka zakonskih zateznih kamata, kako su formulirane tužbenim zahtjevom.

2.5. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude prvog stupnja pa do isplate po kamatnoj stopi iz čl. 29. ZOO-a, u roku od 8 dana.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitani su odštetni zahtjev tužitelja tuženiku (list 3), odgovor tuženika tužitelju (list 5), zapisnik Državnog inspektorata o izjavi tužitelja o ozljeđivanju (list 7-8), polica osiguranja broj: [broj police osiguranja] sklopljena između tuženika i Triglav osiguranja d.d. (list 12), prijava nesretnog slučaja društvu Triglav osiguranje d.d. (list 9-11), obavijesti Triglav osiguranja d.d. o isplati odštete (list 13-15), prijava ozljede na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list 16-20), liječnička dokumentacija tužitelja (list 21-27), ugovor o radu sklopljen između tužitelja I tuženika (list 34-36), polica osiguranja broj: [broj police osiguranja] sklopljena između tuženika i Euroherc osiguranja d.d. (list 40), dokumentacija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 47-67), dokumentacija Državnog inspektorata, Službe za nadzor zaštite na radu (list 123-133), saslušani su tužitelj i svjedoci ŠG i SG, provedeno je medicinsko vještačenje te je medicinski vještak saslušan na raspravi.

4. Rješenjem posl. br. Pn-55/2023-17 od 8.9.2025. prihvaćeno je sudjelovanje Euroherc osiguranja d.d. kao umješaća na strani tuženika (list 135-137).

5.1. Umješač na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. u podnesku (list 70-75) navodi da ima pravni interes pristupiti u parnicu, da se pridružuje svim navodima tuženika iz odgovora na tužbu, osim onih koji se odnose na postojanje odgovornosti i pasivne legitimacije na strani umješača za naknadu predmetne štete. Umješač osporava i osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Umješač osporava odgovornost poslodavca za nastali štetni događaj, budući iz dostavljene dokumentacije i to Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je poslodavac poduzeo sve mjere zaštite na radu, tj. na strani istog nema protupravnosti koja bi bila u vezi sa nastankom predmetne ozljede na radu. Naime, tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način, primijenjena su osnovna i posebna pravila zaštite na radu, te su poduzete i sve ostale mjere zaštite na radu. Konačno, iz tužbe nije vidljivo u čemu se ogleda propust poslodavca radi kojeg je došlo do predmetnog ozljeđivanja. Sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tako je, prema čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Očito je kako tužitelj nije primijenio dužnu pažnju prilikom nastanka predmetnog štetnog događaja, te je uzrok nastanka istog, pa i same štete, krajnja nepažnja tužitelja.

5.2. Slijedom navedenog, umješač osporava osnov i visinu tužbenog zahtijeva ističući prigovor isključive odgovornosti tužitelja, obzirom tužitelj nije primijenio dužnu pažnju prilikom nastanka predmetnog štetnog događaja, pa je uzrok nastanka istog, a i same štete, krajnja nepažnja tužitelja. Okolnost što je tužitelju navedena povreda od strane HZZO-a priznata ozljedom na radu ima za posljedicu samo priznavanje svih prava tužitelju iz zdravstvenog osiguranja, što nije odlučno za odluku u ovoj pravnoj stvari. Sukladno navedenom, temeljem odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu stekli su se uvjeti za oslobođenje poslodavca od odgovornosti za štetu. U svakom slučaju, umješač osporava visinu tužbenog zahtjeva tužitelja smatrajući istu prekomjerno odmjerenom, a također umješač ističe kako iznos od 7.500,00 kn/995,42 EUR, isplaćen tužitelju od strane Triglav osiguranja d.d. svakako treba uračunati pri eventualnoj isplati temeljem police za osiguranje izvanugovorne odgovornosti.

6. Iz ugovora o radu (list 34-36) sklopljenim između tuženika kao poslodavca i tužitelja kao radnika vidljivo je da su stranke sklopile ugovor o radu za radno mjesto „poštar za opću dostavu“ na neodređeno vrijeme, a između ostalih odredaba, u čl.17. ugovora ugovoreno je da se u slučaju spora ugovara nadležnost suda u Zagrebu.

7. Tuženikov prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda odbijen je rješenjem u zapisniku na ročištu 6. veljače 2024. (list 38-39) iz razloga što se u ovoj stvari radi o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu štete, a štetni događaj nastao je na području ovog suda.

8. Iz prijave ozljede na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list 16-20 i 48-51) vidljivo je da je predmetna ozljeda tužitelja od strane HZZO-a priznata kao ozljeda na radu dana 7.9.2021. (list 51).

9. Tužitelj PG u svojem iskazu (list 80) je naveo da je kao zaposlenik HP tj. tuženika vršio dostavu poštanskih pošiljki i predmetne zgode dostavljao je poštanske pošiljke u stambenoj zgradi u [adresa]. Poštanski sandučići stanara postavljeni su kod podesta, ali red poštanskih sandučića duži je od podesta te se proteže već iznad stubišta. Umetao je poštu u sandučiće, a da umetne poštu i u sandučiće iznad stubišta morao je ispružiti ruku, a tada je nogom stao na rub stepenice, noga mu se podvezla i pao je te se povrijedio. Mobitelom je zvao svojeg nadređenog MG, a koji je došao na mjesto događaja i odvezao ga u hitnu službu Doma zdravlja u Ivanić-Gradu, no ondje nije bilo vozila kojem bi ga prevezli u bolnicu u Zagrebu pa je on našao privatni prijevoz kojim je prevežen u KBC Rebro u Zagrebu gdje su ga po primitku odmah odveli na operaciju te je zadržan u bolnici, a u bolnici je boravio misli tri tjedna. Svojem poslodavcu tj. tuženiku prijavio je nastanak ozljede na radu i tražio odštetu. Određeni iznos odštete je dobio, no smatra da nije dobio primjerenu odštetu pa je podnio ovu tužbu. HZZO mu je priznao ozljedu na radu. Misli da je na bolovanju bio osam mjeseci. Po povratku iz bolnice k njemu kući dolazila je fizijatrica koja ga je vježbala i pokazala mu vježbe te je potom i sam vježbao. Dok je bio na bolovanju kod kuće služila ga je njegova supruga jer mu je bila potrebna njena pomoć. Posljedice povrede osjeća i danas jer mu je u nozi ostala metalna šipka i šarafi, a liječnici su rekli da šipku i šarafe neće vaditi. Operacija je bila samo jedna. Šipku i sada osjeća u nozi i ponekad ga noga boli. Prilikom umetanja pošiljki u poštanske sandučiće predmetne zgode o ramenu je imao obješenu poštansku torbu u kojoj je bilo još paketića za isporuku, torba mu je došla među noge, a na pitanje da li je mogao ubaciti pošiljku u sandučiće iznad stubišta odgovaram da jeste, odnosno da se mogao spustiti stubama ali tako bi teže ubacio pošiljku u sandučiće zbog visine poštanskih sandučića od dna stubišta. Njegov radni dan započinje tako da se ujutro u pošti razvrstavaju poštanske pošiljke te oko 8,30 odlazi raznositi pošiljke, a dodaje da paketići, većinom s kineskom robom, zauzimaju dosta prostora u poštanskoj torbi te je torba dosta nespretna za nositi. Prije predmetnog događaja u HP-u je radio 28 godina i u tom rajonu radio je duže vrijeme odnosno, u zgradu u kojoj se dogodila nesreća ulazio je i ranije više puta dostavljajući poštu. Torba o kojoj je govorio nije torba na kotačiće već klasična poštanska crna torba s jednim pretincem. Prilikom dostave pošte torbu ne skida s leđa i nije ju skidao ni te zgode. Poslodavac mu je osigurao sredstva za zaštitu na radu, odnosno imao je radne cipele i radnu uniformu. Njegovo liječenje je završeno, a trajalo je oko osam mjeseci.

10. Svjedok ŠG u svojem iskazu (list 81) je naveo da je zaposlenik HP-a kao kontrolor i voditelj dostavljača pošte, a baziran je u Ivanić- Gradu gdje se i nalazio kada ga je tužitelj obavijestio telefonom da se povrijedio. Službenim vozilom otišao je u Novoselec gdje je zatekao tužitelja. Zvao je hitnu pomoć, no koja nije mogla doći pa je službenim vozilom prevezao tužitelja u hitnu službu Doma zdravlja Ivanić-Grad i gdje ga je ostavio. Tužitelj se povrijedio i zvao ga je za vrijeme radnog vremena. Tužitelj mu je rekao da se povrijedio prilikom ubacivanja poštanskih pošiljki u poštanske sandučiće u stambenoj zgradi u [adresa]. On je napravio zapisnik o ozljeđivanju tužitelja i službenim putem ga proslijedio službi za zaštitu na radu, a i fotografirao je mjesto događaja i to stambenu zgradu izvana i stubište u hodniku, a fotografije je proslijedio inspekciji zaštite na radu. Tužitelju je bila osigurana službena uniforma i službene cipele i on ih je obavezan nositi za vrijeme rada i predmetne zgode je nosio i službenu uniformu i službene cipele. Toga dana tužitelj je obavljao radne zadatke odnosno radio je na dostavi poštanskih pošiljaka. U vrijeme kada je došao do tužitelja, isti nije mogao stajati već je sjedio. Misli da je tužitelj predmetne zgode imao poštansku torbu, a te zgode bio je u završnom rajonu. Po utovaru poštanskih pošiljki u poštansku torbu ista se ne važe, a ukoliko sve pošiljke ne stanu dostavljač se vraća po preostale pošiljke. Tužitelj je motorist odnosno razvaža pošiljke prevozeći se motorom.

11. Svjedok SG u svojem iskazu (list 81) navodi da je stručnjak za zaštitu na radu, a 2021.g. bio je zaposlen u HP-u. Procedura nakon povređivanja bila je takva da je radnik prijavljivao povredu svojem neposrednom rukovoditelju, a isti dalje stručnjaku zaštite na radu. Potreba zaštite na radu procjenjena je za svako pojedino radno mjesto. Obzirom na protek vremena sjeća se veoma malo o predmetnom događaju, odnosno misli da je tada prijavljeno da je radnik slomio nogu, procedura je bila da se o povredi obavijesti inspekicija zaštite na radu i misli da je to učinjeno. Ne sjeća se da li je tužitelj imao zaštitnu odjeću i obuću.

12. Iz dokumentacije Državnog inspektorata vidljivo je da je Služba za nadzor zaštite na radu izvršila inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen zapisnik (list 126-130) koji sadrži fotografije mjesta događaja (list 129) iz kojih se vidi da se poštanski sandučići protežu iznad stepenica, dakle da je istinit iskaz tužitelja, da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način i da je koristio radnu odjeću i radne cipele, a tužitelj je o svojem ozljeđivanju iskazivao inspekciji rada kao i pred ovim sudom.

13. Iz police osiguranja sklopljene između tuženika i Triglav osiguranja d.d. broja: 990007057136 (list 12) vidljivo je da je tuženik ugovorio osiguranje radnika od posljedica nesretnog slučaja u periodu od 01.11.2020. do 01.11.2021., a iz prijave nesretnog slučaja (list 9-11) vidljivo je da je Triglav osiguranju d.d. prijavljeno ozljeđivanje tužitelja, a koje osiguranje je prema obavijestima (list 13-15) tužitelju isplatilo ukupno 7.500,00 kuna na ime odštete.

14. Iz police osiguranja broj: [broj police osiguranja] sklopljene između tuženika i Euroherc osiguranja d.d. (list 40) vidljivo je da je predmet osiguranja osiguranje javne odgovornosti prema trećim osobama i radnicima na radu i u svezi s radom u periodu od 01.04.2021. do 01.04.2022.

15.1. Stalni sudski vještak Mladen Frketić, ortoped-traumatolog, u svojem nalazu (list 143-144) naveo je da je pregledao medicinsku dokumentaciju i tužitelja. Navodi da je tužitelj nastradao dana 29.7.2021. na način naveden u medicinskoj dokumentaciji i da je odmah po ozljeđivanju pregledan i obrađen u KBC Zagreb u Hitnoj službi Klinike za kirurgiju gdje je utvrđeno da je zadobio višeiverni prijelom donjeg dijela desne potkoljenice. Po izvršenim pregledima vještak Mladen Frketić je dao mišljenje da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio tešku tjelesnu ozljedu, provedeno je liječenje, preporuka liječnika se u cijelosti pridržavao.Tužitelju je u predmetnom štetnom događaju trajno narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Međutim, usprkos poduzetom kirurškom liječenju, zaostale su trajne posljedice. Iste se manifestiraju kroz umanjenu pokretljivost gornjeg nožnog zgloba desne noge u malom do srednjem stupnju nakon koštano saniranog višeivernog prijeloma donje trećine desne potkoljenice, zbrinutog operacijskim putem. Radi toga tužitelj ne može u potpunosti čučnuti, a nakon duljeg hoda osjeća tupu bol u desnoj potkoljenici, koja mu uz to i redovito nakon hodanja otiče, osobito u gležnju. Postoji pozitivna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i posljedica koje su iz istog proistekle. Liječenje kod tužitelja je završeno dana 26.1.2022. otkada datira zadnji nalaz kirurga u spisu.

15.2. Trajne posljedice predmetne ozljede smanjuju opću životnu sposobnost tužitelja za 15%, u kojem omjeru su potrebiti pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima.

15.3. Bol jačeg intenziteta je trpio sedam dana, srednjeg intenziteta slijedećih dvanaest dana, da bi još slijedećih šezdeset dana trpio bol islabijeg intenziteta.

15.4. Strah, tzv. primarni strah koji se javio u trenutku ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao pet dana, srednjeg intenziteta daljnjih osam dana, a nakon toga se javio period kasnog straha koji je trajao daljnjih četrdeset dana.

15.5. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebita za vrijeme od dva mjeseca po tri sata dnevno, te dva mjeseca po dva sata dnevno, za pomoć pri obavljanju osobnih potreba njege, te osnovnih kućanskih poslova, kao i pomoć pri odlasku na preglede i liječenje odnosno terapije.

15.6. Naruženje je izraženo u srednjem stupnju obzirom na prisutne ožiljke.

16.1. Vještak Mladen Frketić u svojem iskazu na raspravi (list 185-186) odgovarajući na podneske tuženika i umješača izjavio je da se sukladno rješenju suda kao i važećoj praksi nije bio dužan držati tzv. orijentacijskih tablica na koje se umješač poziva već je nalaz i mišljenje sačinio temeljem dugogodišnje vještačke prakse i imajući u vidu priloženu dokumenciju te klinički pregled koji je izvršio kod tužitelja. Činjenica je da je liječenje kod tužitelja trajalo 6 mjeseci, da je tužitelj punih 5 mjeseci koristio štake, dakle hodao je rasteretno uz pomoć štaka i usprkos poduzetom liječenju tužitelj i dalje ima zaostale trajne posljedice u smislu da mu desna noga, konkretno potkoljenica, nakon dužeg hoda znatno otiče, ne može čučnuti potpuno kao što može s lijevom te osjeća nakon duljeg hoda bolove. Također je zamjetna umanjena pokretljivost u gležnju desne noge u malom do srednjem stupnju do danas. Ocjena od 15 posto smanjene opće životne sposobnosti je primjerena ovom stanju i njemu znano predstavlja srednju vrijednost ocjena koje vještaci daju u ovakvim slučajevima. Ocjena tablice na koje se tuženik poziva, odnosno umješač, su restriktivne i nisu propisane od strane Vrhovnog suda kao obavezne te sve prigovore u tom smislu smatra irelevantnima. Što se tiče prigovora tuženika glede ocjene bolnih dana i straha već je u uvodu istaknuo da je tužitelj koristio punih 5 mjeseci štake, dakle prijelom nije zacijelio punih 5 mjeseci, a ocjena bolnih dana i straha je data u kumulativnom opsegu i bitno je manja od provedenog perioda u liječenju te istima nema što dodati niti oduzeti. S tim u svezi je i ocijena tuđe pomoći i njege druge osobe jer netko tko je koristio štake 5 mjeseci, nije mogao samostalno obavljati sve one radnje koje može obavljati zdrav čovjek. Također ova ocijena je dana u kumulativnom opsegu.

16.2. Na postavljeno pitanje kako objašnjava klinički nalaz koji je utvrdio pregledavši tužitelja te onog koji je dao kirurg od 26.01.2022. odgovara da je on tužitelja pregledao 2-3 godine nakon ovog nalaza te je našao pored umanjenja kretnji u gležnju u malom do srednjem stupnju također oticanje desne potkoljenice, nemogućnost čučnja desnom nogom, bolove pri duljem hodu te je njegova ocijena temeljena na sveukupnom stanju, a ne samo na jednom dijelu zaostalih trajnih posljedica. Također je izvršio uvid u kopiju zdravstvenog kartona tužitelja iz kojeg je vidljivo da isti nije imao prije niti nakon predmetnog štetnog dođaja istovjetnu ozljedu.

16.3. Na postaljeno pitanje odgovara da je liječenje kod tužitelja provedeno u skladu sa pravilima struke, a tužitelj se pridržavao preporuka pri liječenju. Na pitanje umješača odgovara da se pod pridržavanjem uputa u vezi liječenja smatra pridržavanje tijekom cijelog perioda u liječenju, postupaka i metoda koje su mu liječnici propisivali odnosno preporučali, a ne jedna od uputa u zadnjem nalazu priloženom u spisu u kojem je utvrđeno koštano sraštavanje loma i dozvoljeno kretanje bez ortopedskog pomagala, konkretno štaka te smatra ovu uputu da nije od važnosti za paralizu cjelokupnog perioda u liječenju. Naime, prilikom vještačkog nalaza bitno i nužno je analizirati sveukupnu dokumentaciju i povezanost nalaza, a ne paušalno odnosno izvlačiti iz konteksta jedan nalaz koji nije od bitne važnosti za liječenje.

16.4. Na pitanje umješača što je tužitelj u međuvremenu radio nije mu poznato, jedino mu je poznato da nakon toga tužitelj nije imao ponovno istovjetnu ozljedu, dakle taj period nakon toga nije se ponovio odnosno njegovo zdravstveno stanje nije ugroženo ponavljajućim događajima. Na pitanje umješača da li je tužitelj odlazio na fizikalne terapije nakon završetka liječenja odgovara da o tome nema saznanja, a i da je tužitelj išao pitanje je da li bi učinci bili trajni jer je poznato da u ovakvom slučaju treba redovito dulji period provoditi terapije, vježbe da bi se postignuto poboljšanje održalo. Naime, nakon ovakve ozljede osim kostiju ozljeđene su i meke strukture – sveze limfni sustav, dakle limfna drenaža, venska drenaža, tetive i treba redovito uporno vježbati da bi se stanje na terapiji održalo. Da li je to tužitelj provodio nema saznanja.

16.5. Na primjedbu umješača što se u zdravstvenom kartonu tužitelja od 17.07.2015., na str 117 spisa, navodi da je tužitelju po nalazu kirurga utvrđena sumnja na leziju medijalnog meniska lijevog koljena, odgovara da je i svo kasnije liječenje provedeno na lijevom koljenu. Obzirom da je tužitelj slomio desnu potkoljenicu ovi nalazi vezani uz lijevo koljeno nisu od relevantnosti za ovaj predmetni štetni događaj.

16.6. Na pitanje o stupnju naruženosti odgovorio je da se radi o povremeno vidljivom naruženju drugim osobama obzirom na opisane ožiljke na desnoj potkoljenici od 8 i od 6 cm duljine.

17. Nalaz i mišljenje vještaka Mladena Frketića sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan stručno i objektivno, temeljem relevantne dokumentacije i pregleda tužitelja, od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem za ocjenu odlučnih činjenica, a svoja zapažanja iznio je jasno i uvjerljivo s logičnim objašnjenjima. Iz istih razloga nije prihvaćen prijedlog umješaća na raspravi 27.1.2026. (list 186) za provođenje novog vještačenja po vještaku kirurgu.

18. Po danom nalazu i mišljenju vještaka tužitelj je podneskom od 27.10.2025. uredio tužbeni zahtjev (list 150-151) te potražuje iznos naknade štete prema nalazu i mišljenju vještaka, a tužitelj se podneskom od 5.11.2025. (list 152-153) protivio preinaci tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva , kao i umješač pondeskom od 8.1.2026. (list 163-167).

19. Tužitelj je uređenjem tužbenog zahtjeva povećao iznos naknade štete koju potražuje, dakle preinačio je tužbeni zahtjev, a sud je prihvatio uređeni tužbeni zahtjev tužitelja na temelju čl.190. st. 2. Zakona o parničnom postupku budući da je tužitelj mogao preinačiti tužbeni zahtjev tek po izradi nalaza i mišljenja vještaka, na kojem se preinaka i temelji. Osim toga unatoč protivljenju tuženika i umješaća sud ocjenjuje da je potrebno dopustiti preinaku i na temelju čl.190. st.3. Zakona o parničnom postupku jer ocjenjuje da je preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.

20. Sud je u cijelosti poklonio vjeru svim izvedenim dokazima.

21. U ovoj stvari nesporno je među strankama da je tužitelj zadobio tjelesnu ozljedu tijekom obavljanja svojih radnih zadataka, a sporno je da li je tužitelj isključivo odgovoran za svoje ozljeđivanje i je li svojim postupanjem doprinio vlastitoj šteti, te je sporna visina štete.

22. Provedenim postupkom sud je utvrdio odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju jer je tužitelj predmetnu ozljedu zadobio na radu obavljajući radne zadatke koje je bio obvezan izvršiti, a s obzirom na način ozljeđivanja, odnosno tužitelj je bio obvezan poštanske pošiljke ubaciti u teško dostupne poštanske sandučiće, ne može se zaključiti da je za svoje ozljeđivanje odgovoran tužitelj niti da postoji doprinos tužitelja nastanku predmetne ozljede. Sud smatra da iskaz tužitelja nije potrebno posebno analizirati i ocjenjivati, a može se konstatirati da je taj iskaz u suglasju sa drugim provedenim dokazima.

23. S obzirom na navedeno sud smatra da tužitelju stoga u konkretnom slučaju doista pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu prema odredbama čl. 19. st. 1. i st. 2. te čl. 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima , te drugi dokazni prijedlozi tuženika i umješaća nisu prihvaćeni.

24. Tužbeni zahtjev tužitelj je postavio prema nalazu i mišljenju vještaka, u podnesku od 27.10.2025. (list 150) u kojem je specificiran zahtjev za naknadu štete na ime bolova u iznosu od 2.000,00 €, na ime smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 2.400,00 €, na ime naruženja u iznosu od 2.200,00 €, na ime straha u iznosu od 2.000,00 €, te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.100,00 € prema cijeni sata od 7,00 €, a prema trajanju potrebe za tuđom pomoći i njegom prema mišljenju vještaka, što sveukupno iznosi 10.700,00 €. Sud ocjenjuje da su traženi iznosi u suglasju s orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te da je primjerena visina naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 7,00 € po satu. Traženi iznos pravične naknade tužitelj je umanjio za iznos koji je tužitelju isplaćen od strane osiguratelja Triglav osiguranja d.d. u iznosu od 7.500,00 kuna, što prema fiksnom tečaju kune i eura iznosi 995,42 €. Stoga je naknada dosuđena u traženom iznosu od 9.704,58 €.

25. Tuženik je obvezan na plaćanje kamate na dosuđeni iznos od dana podnošenja pisanog zahtjeva tužitelja tuženiku za naknadu štete na temelju čl.1103. Zakona o obveznim odnosima, a koji zahtjev je tužitelj podnio i tuženik primio 19.4.2022. (list 3-4)

26. Tužitelj troškovnikom (list 184) potražuje trošak postupka u ukupnom iznosu od 2.362,50 €, od čega za sastav tužbe 200,00 €, zastupanja na ročištima 30.11.2023., 06.02.2024., 21.03.2024., 11.12.2025. i 27.01.2026. po 200,00 € za svako ročište, za sastav obrazloženih podnesaka od 27.10.2025. i od 09.01.2026. u iznosima od po 200,00 € za svaki, za sastav podneska od 24.09.2025. u iznosu od 50,00 €, što je sve uvećano za PDV 25% u iznosu od 412,50 €, te za predujam za vještačenje od 300,00 €.

27. Tražene troškove sud ocjenjuje potrebnim za vođenje parnice budući da su učinjeni izravno u toku spora i bili su potrebni za uspjeh tužitelja u sporu, a tužitelj je u sporu uspio u cijelosti, odnosno odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a.

28. Tuženik i umješać u cijelosti su odbijeni sa zahtjevima za naknadu troškova ovog parničnog postupka kao neosnovanim, budući da je tužitelj uspio u sporu u cijelosti.

29. Slijedom naprijed izloženog, odlučeno je kao u izreci.

U Ivanić-Gradu, 12. ožujka 2026.

S U D A C:

Damir Gazdik

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka presude.

1. Presuda nepravomoćna

2. Vidi upisnik P

3. DNA:

- tužitelju po pun.

- tuženiku po pun.

- umješaću Euroherc osiguranje d.d.

4. sredi spis

5. kal. 15 dana