Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-129/2025-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku po sucu pojedincu Jadranki Pajur Vranješ, u pravnoj stvari tužitelja TERSA d.o.o., OIB: 80835896442, Črnkovci, Nikole Tesle 71, kojega zastupa Zoran Šarić, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete , nakon glavne i javne rasprave zaključene 29. siječanja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužitelju TERSA d.o.o., OIB: 80835896442, Črnkovci, Nikole Tesle 71 isplatiti na ime pretrpljene imovinske štete iznos od 29.400,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. srpnja 2024. godine pa do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine .

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.731,70 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12. ožujka 2026. godine pa do isplate, po stopi zateznih kamata koje se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi i tijekom postupka tužitelj ističe da je dana 23. srpnja 2024. pretrpio štetu na objektu, robi i opremi uslijed olujnog nevremena koje je toga dana zadesilo taj dio Slavonije uz velike oborinske kiše.

2. Imovina tužitelja bila je osigurana kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja] REE.

3. Tužitelj se obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom na iznos od 29.400,00 eura, a koji odštetni zahtjev je tuženik ocijenio kao pravno neosnovan.

4. Tuženik kako u odgovoru na tužbi tako i tijekom postupka ističe kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, tuženik čini nespornim činjenicu nastanka štetnoga događaja – olujnog nevremena koji se dogodio dana 23.07.2024. godine. Također, nesporno je da je na navedeni dan kod tuženika postojao zaključen ugovor o osiguranju imovine tužitelja od požara i nekih drugih rizika, po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] REE – Paket osiguranja – Poduzetnik PROtekt, važeći za razdoblje od 31.03.2024. do 31.03.2025. godine. Navedeni ugovor o osiguranju je zaključen kao višegodišnji ugovor za razdoblje od 10 godina , i to počevši od 31.03.2022. godine pa do 31.03.2032. godine. Sastavni dio zaključenog ugovora o osiguranju čine uvjeti osiguranja čija je primjena ugovorena prilikom sklapanja ugovora, i to konkretno, Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 26.10.2021. godine, Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (Poduzetnik PROtekt) u primjeni od 01.01.2024. godine, Informacija ugovaratelju osiguranja prije sklapanja ugovora o osiguranju u primjeni od 29.03.2024. godine te još i drugi uvjeti navedeni na predmetnoj polici osiguranja, ali isti nisu od značaja za ovaj postupak.

5. Tuženik također ističe da je nesporna činjenica kako je tužitelj, prije podnošenja tužbe, postavio zahtjev za isplatu osigurnine prema tuženiku, te da je tuženik izvršio plaćanje iznosa od ukupno 38.326,95 eura na ime osigurnine sukladno zaključenom ugovoru o osiguranju. Navedenim iznosom obuhvaćena je isplata osigurnine za štetu nastalu na skladištu u vlasništvu tužitelja te isplata osigurnine na zalihama robe u navedenom skladištu.

6. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava visinu istoga, te drži da je isplatama izvršenim prije podnošenja ove tužbe u cijelosti ispunio svoju obvezu isplate osigurnine temeljem zaključenog ugovora o osiguranju. Naime, tuženik je izvršio plaćanje iznosa od 38.326,95 eura na ime osigurnine, sukladno zaključenom ugovoru o osiguranju.

7. Tuženik prvenstveno ukazuje na činjenicu da je u ovom predmetu među strankama zaključen ugovor o osiguranju koji ima dobrovoljni karakter, a čija je svrha jasno propisana odredbom članka 949. Zakona o obveznim odnosima, te je navedenim ugovorom ugovoreno osigurateljno pokriće od taksativno ugovorenih rizika. To znači da tuženik kao osiguratelj odgovara prema tužitelju kao osiguraniku isključivo unutar granica ugovorenog pokrića osiguranja i sukladno ugovorenim uvjetima osiguranja, što čini bitnu razliku od izvanugovorne odgovornosti za naknadu štete. U tom smislu se i osigurnina koju tuženik kao osiguratelj ima obvezu isplatiti, razlikuje od štete u smislu općih odredaba građanskog prava. Dakle, tuženik kao osiguratelj nije štetnik, već jedna od ugovornih strana zaključenog ugovora o osiguranju. Stoga se i osnovanost i visina postavljenog tužbenog zahtjeva u konkretnom predmetu mogu procjenjivati isključivo temeljem zaključenog ugovora o osiguranju i pripadajućih uvjeta osiguranja. Konkretno, tužitelj je u prijavi štete koju je podnio tuženiku u postupku koji je prethodio podnošenju tužbe, jasno naveo slijedeće: „Uslijed olujnog nevremena oštećen krov na hali i oluja je srušila drvo na nadstrešnicu te se također oštetila. Kako je krov bio oštećen poplavila se i hala te natopila robu na paletama i opremu.“

8. Tuženik ističe da su po izvršenoj prijavi štete stručne službe tuženika uz nazočnost predstavnika osiguranika, dana 30.07.2024. obavile očevid i procjenu štete na mjestu štetnog događaja, te o tome sačinile zapisnik kao i fotografije nastalih oštećenja. Navedeni zapisnik o očevidu potpisan je i ovjeren od strane predstavnika osiguranika, što ukazuje na to da je isti u cijelosti suglasan sa sadržajem istoga. U navedenom Zapisniku o očevidu i procjeni štete, među ostalim je navedeno i sljedeće: „Uslijed olujnog nevremena praćenog kišom po prijavi osiguranika a vidljivim posljedicama u proizvodnoj hali na kčbr. [katastarska čestica], došlo je do prelijevanja vode iz horizontalnih korita, rina te plavljenja proizvodnog pogona (dijela) i oštećenja zaliha, bukovih elemenata koji su se nakvasili…“ Dakle, iz Zapisnika o očevidu jasno proizlazi da prilikom nastalog štetnog događaja nije došlo do oštećenja krova na proizvodnoj hali, već je šteta nastala isključivo uslijed prelijevanja vodi iz horizon talnih korita koja imaju funkciju rina. Navedena korita sakupljaju vodu koja se slijeva niz krov proizvodne hale i ulijeva u ta korita kroz otvore sačinjene na krovu hale.

9. Nadalje, navodi da je tuženik zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine otklonio pozivom na odredbu članka 7. stavak 3. točka. Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (Poduzetnik PROtekt), koji su sastavni dio zaključenog dobrovoljnog osiguranja, i gdje je propisano sljedeće: „…(3) Isključena je u cijelosti obveza osiguratelja za: 1. štete od prodiranja kiše, tuče, snijega ili drugih nanosa kroz otvoreni prozor ili druge otvore koje postoje na građevini, osim ako su otvori nastali od oluje, …“ Znači, u konkretnom slučaju, do prodiranja vode u unutrašnjost proizvodne hale došlo je preko otvora na krovu hale, u betonska korita ispod krova. Kako je na očevidu nedvojbeno utvrđeno da nije došlo do oštećenja krova hale i nekih drugih otvora koji bi nastali na krovu uslijed oluje, jasno je da je za štetu koja je u konkretnom slučaju nastala tužitelju, isključena obveza tuženika sukladno ugovorenim uvjetima osiguranja. Tuženik dodatno napominje da je tužitelja pozivao u više navrata, po njegovim prigovorima na odluku o otklonu, na dostavu dokaza i dokumentacije o tome da bi u štetnom događaju došlo i do oštećenja krova proizvodne hale, ali tužitelj takove dokaze nije dostavio.

10. Tuženik smatra kako je slijedom svega iznesenoga, razvidno da je u konkretnom slučaju sporan uzrok nastanka štete na osiguranim objektima tužitelja, odnosno, sporno je je li šteta nastala uslijed ostvarenja rizika za koji je zaključenim ugovorom o osiguranju isključena obveza tuženika.

11. Jednako tako, tuženik smatra da je teret dokaza na tužitelju dokazati da je do štete došlo uslijed ostvarenja rizika koji su obuhvaćeni osigurateljnim pokrićem sukladno zaključenom ugovoru među strankama. Također, kao i ranije, ponovno napominje da je u konkretnom slučaju riječ o dobrovoljnom osiguranju u kojemu stranke slobodno ugovaraju uvjete osiguranju, proširenje ili smanjenje rizika koji su obuhvaćeni osigurateljnim pokrićem pa je stoga u konkretnom slučaju tužitelj, uz plaćanje dodatne premije, imao mogućnost tražiti isključenje primjene isključenja iz Uvjeta osiguranja.

12. Tuženik, pod zaštitom istaknutog prigovora na sam osnov tužbenog zahtjeva, ne spori visinu štete. Konkretno navodi kako nije sporan opseg i visina nastalih oštećenja, ali je sporno postojanje odgovornosti tuženika sukladno odredbama zaključenog ugovora o osiguranju.

13. Tuženik ističe i prigovor na tijek zakonskih zateznih kamata zatraženih na utuženi iznos u tužbi. Naime, smatra da kamate ni u kojem slučaju ne mogu teći od datuma nastanka štetnog događaja, već eventualno od presuđenja, obzirom da će se o osnovu postavljenog tužbenog zahtjeva odlučivati u ovoj parnici. Također, kamate ne mogu teći od datuma štetnoga događaja niti iz razloga što tužitelj prvenstveno nije pružio dokaze o tome da bi u navedenom štetnom događaju došlo do oštećenja krova na proizvodnoj hali, kao niti o tome da je navedenu štetu otklonio. Isti prigovor tuženik ističe i u odnosu na oštećene zalihe robe.

14. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu koju čine: Polica osiguranja 554021''1493 REE (list spisa 7 do 12), Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (list spisa 13 do 17), Zapisnik o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 30. srpnja 2024. (list spisa 18 do 20), podaci o meteorološkim i hidrološkim podacima za dan 23. srpnja 2024 . u Črnkovcima (list spisa 22 do 24), Opći uvjeti za osiguranje imovine (list spisa 73 do 78), Informacija ugovaratelja osiguranja prije sklapanja ugovora o osiguranju (list spisa 79 i 80), Obračun isplate za naknadu štete u iznosu od 38.326,95 eura (list spisa 82 do 85), Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke KM (list spisa 143 do 189)

15. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), te imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

16. Među strankama je neprijeporno:

- da su tužitelj i tuženik ugovorili policu osiguranja 554021001493 REE za period od 31. ožujka 2022 do 31. ožujka 2032.,

- da je dana 23. srpnja 2024. nastala šteta na objektu, robi i opremi tuženika uslijed nevremena koje je toga dana zadesilo kraj u kojem se poslovna zgrada tuženika nalazi uz velike oborine kiša,

- da je tuženik isplatio tužitelju iznos od 38.326,95 eura na ime osigurnine za štetu nastalu u skladištu i za zalihe robe u skladištu.

17. Sporno je među strankama da li tužitelj ima pravo potraživati iznos od 29.400 eura na ime osigurnine za štetu nastalu u proizvodnoj hali površine 6995,10 m2 te na zalihe robe smještene u proizvodnoj hali.

18. Polica osiguranja ugovorena je za imovinu tužitelja, djelatnost preradu drveta, proizvoda od drva i pluta osim namještaja, proizvodnju proizvoda od slame i pletarskih materijala, poslovnu zgradu, poslovni prostor, strojeve i namještaj koji se nalaze u zgradi, radnike, sve zalihe materijala, gotovih proizvoda, sjeckane drvene građe, rezervnih dijelova, zalihe rezervnih dijelova, materijala i sirovina. Sastavni dio ugovora o osiguranju su Posebni uvjeti za osiguranje od rizika potresa u primjeni od 5. ožujka 2021., Uvjeti za osiguranje stakla od loma u primjeni od 5. ožujka 2021., Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 26. listopada 2021., Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika u primjeni od 1 siječnja 2024., Uvjeti za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika u primjeni od 1. siječnja 2024. i Uvjeti za osiguranje od rizika protiv krađe i razbojništva u primjeni od 1 siječnja 2024. i Informacije ugovaratelja osiguranja osiguranika prije sklapanja ugovora o osiguranju u primjeni od 29. ožujka 2024.

19. Tužitelj je zahtjev za naknadu štete zajedno sa Zapisnikom o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika predao 24. srpnja 2024. Nadalje navodi da će mu za čišćenje hale trebati ukupno 9.540,00 eura, a elementi koji su uništeni u vrijednosti su od 15.300,40 eura, a koje će koristiti kao sirovinu za brikete.

20. Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke sud je ocijenio jasnim nedvosmislenim i sačinjen u skladu s pravilima struke. Naime , vještak je pregledao gospodarske zgrade i utvrdio da je došlo do nekontroliranog curenja oborinske vode iz horizontalnih oluka i kroz pokrov po a.b. gredama i stupovima konstrukcije, što je vidljivo po tragovima koji su ostali nakon štetnog događaja dana 23. srpnja 2024. godine usred olujnog nevremena i velike količine padalina. Sama zgrada koja je izvedena krajem 80-ih godina definitivno nije projektirana za ovakve količine oborina koje su pale u kratkom vremenu. Pregledom krovne konstrukcije nije utvrđeno oštećenje od olujnog nevremena, već je razvidno kako u krovište nije ulagano od same izgradnje te je pokrovni materijal dotrajao. Nadalje navodi da je riječ o betonskim žljebastim pokrovnim pločama i salonit pločama čiji su spojevi popustili i postali porozni, dok su otvori koji odvode oborinske vode vrlo malih dimenzija (10x 5 cm) i samo su dva po jednoj betonskoj pokrovnoj ploči koja je velikih dimenzija. Obzirom na ogromnu količinu kiše koja je pala toga dana u kratkom vremenu, otvori za odvođenje oborinske vode nisu uspjeli propustiti toliku količinu, pri čemu je kroz predmetne otvore došlo do ubrzanja prolaza vode koja se slijevala u horizontalne oluke ispod pokrova i iz istih se prelijevala u samu halu. Nadalje, voda koja nije uspjela proći kroz otvore nakupljala se na samom krovištu i njezina se razina dizala, dok nije ušla ispod pokrovnih salonit ploča i procurila na spojevima betonskih pokrovnih elemenata i dalje u halu objekta. Posebno navodi da vlasnik/korisnik predmetne zgrade u trenutku olujnog vremena nije mogao utjecati na stanje same zgrade, kao i činjenice da se radilo o velikom prodoru vode koja nije mogla proći kroz projektirani sustav odvodnje pa je došlo do nakupljanja vode na krovu koja u tim trenucima nije mogla proći kroz odvodne otvore.

21. Tijekom postupka tužitelj je odustao od provođenja financijskog vještačenja jer tuženik nije osporavao visinu tužbenog zahtjeva.

22. Prema odredbi članka 926. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) u Polici osiguranja moraju biti navedeni ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija ili doprinos, nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih stranaka.

23. Odredba članka 943. ZOO-a kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan ispatiti osigurninu određenu ugovorom u dogovorenom roku koji ne može biti dulji od četrdeset dana računajući vrijeme kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani događaj dogodio (stavak 1.). Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njena iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan (stavak 2.). Ukoliko iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (stavak 3.). Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovog članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala (stavak 4).

24. Iz navedenog članka proizlazi da je tuženik dužan tužitelju zateznu kamatu od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju.

25. Prema odredbi članka 2. stavka 6. Općih uvjeta za osiguranje imovine, koji su dio predmetne police., prema sporazumu ugovornih strana polica može glasiti na ime određene osobe, po naredbi, na donositelja ili za račun koga se to tiče.

26. Opći uvjeti također propisuju da je osiguranik osoba čija je imovina osigurana i kojoj pripadaju prava iz osiguranja.

27. Prema odredbi članka 30. stavka 1. i 2. Općih uvjeta, osiguravatelj se obvezuje isplatiti osiguraniku po nastanku slučaja po odredbama ovih Općih uvjeta i Uvjeta za pojedinu vrstu osiguranja po kojima je sklopljen ugovor o osiguranju, a osiguranik mora dokazati da je nastupom osiguranog slučaja pretrpio štetu na predmetu osiguranja.

28. Cijeneći sve izvedene dokaze, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, pa je valjalo tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti kako u točki I. izreke Presude, tako i u točki II. izreke Presude. Naime, tužitelj je dokazao da je pretrpio štetu koja je nastala uslijed događaja prouzročenog osiguranim rizikom (budući, neizvjestan događaj i neovisan o isključivoj volji ugovaratelja osiguranja ili osiguranika) - olujno nevrijeme 23. srpnja 2024. Tuženik je poslije olujnog nevremena utvrdio da se u zgradi nalazilo dosta drvnih elemenata koje nije mogao iskoristiti u njihovoj osnovnoj namjeni, već ih je koristio kao sirovinu za brikete pa je u tom dijelu pretrpio štetu u iznosu od 15.300,00 eura. Nadalje, morao je očistiti halu od izljeva vode i prljavštine na način da su radnici morali raditi u dvije smjene dana 24., 25. i 27. srpnja 2024. godine što ukupno iznosi 9.540,00 eura, zatim čišćenje oluka horizontalnih od 200 metara na visini od 6 metara, što ukupno iznosi 4.160 eura, provjeru električne instalacije i pregled strojeva na kojim je postojala mogućnost izlijevanja vode što ukupno iznosi 600,00 eura, pa stoga tužitelj osnovano potražuje iznos od 29.400,00 eura.

29. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi članka 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. Zakona o parničnom postupku, a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 u daljnjem tekstu OT) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 53/19 i 92/21).

30. Sud je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 4.731,70 eura, odnosno tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe od 27. ožujka 2025. iznos od 500,00 eura, sastav podneska od 17. rujna 2025,15. prosinca 2025. za svaki ponaosob iznos od 10,00 eura, za sastav podneska od 30. prosinca 2025. iznos od 500,00 eura, za pristup na ročište održano dana 28. svibnja, 28. listopada 2025. i 29. siječnja 2026. za svaki ponaosob iznos od 500,00 eura, PDV od 25 % u iznosu od 755.00 eura, pristojbu na tužbu i presudu za svaki ponaosob iznos od 170,23 eura, trošak vještačenja i očevida ukupno iznos od 564,94 eura i trošak goriva za odlazak na očevid iznos od 51,30 eura, a kakao je opisano u točki II. izreke ove Presude.

31. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci Presude.

U Osijeku 12. ožujka 2026.

Sudac

Jadranka Pajur Vranješ

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku 15 dana putem ovog suda.