Poslovni broj R1 Ob-75/2024-19

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Valeriji Baričević Frković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijska služba Primorsko-goranske županije, Područni ured Rijeka, Laginjina 11a, OIB: 52966791065, zastupan po upraviteljici MZF i protustranke MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], trenutno na liječenju u ŽBS Insula, Kampor 224, Rab, zastupan po posebnoj skrbnici HZ, dipl. pravnici iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, 12. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

CZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], trenutno na liječenju u ŽBS Insula, [adresa], rođen **.**.1995. u Rijeci, od oca M i majke VZ, djelomično se lišava poslovne sposobnosti na način da:

1) Ne može samostalno brinuti o provođenju zdravstvene zaštite i liječenja uključujući hospitalizaciju.

2) Ne može samostalno donositi odluku o smještaju u instituciju socijalnu ustanovu ili udomiteljski obitelj

3) Ne može samostalno raspolagati nekretninama, imovinom i redovitim primanjima i iznad 500,00 eura.

4) Ne može samostalno poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnopravnim tijelima.

5) Ne može samostalno sklapati pravne poslove.

6) Ne može skrbiti o osobama o kojima bi to bio obvezan sukladno zakonskoj regulativi.

II. O pravomoćnosti ovog rješenja izvijestiti će se nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio ovom sudu prijedlog u kojem navodi da protustranka CZ zbog nastale bolesti nije sposoban adekvatno se brinuti o svojim pravima i interesima. Ime prebivalište na navedenoj adresi u [adresa], ali je na liječenju u ŽSB Insula na [adresa]. Da zbog narušenog psihičkog zdravlja nije sposoban brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima u smislu članka 234. stavka 1. u vezi s člankom 235. Obiteljskog zakona, te predlaže da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti na način kako to utvrdi liječnik psihijatar, stalni sudski vještak po izvršenom psihijatrijskom vještačenju.

2. Rješenjem predlagatelja, klasa KLASA: UP/I-552-02/24-08/2, URBROJ: 139-071-03/26-24-2 od 1. veljače 2024. protustranci je postavljen poseban skrbnik u osobi HZ, diplomirane pravnice s položenim pravosudnim ispitom zaposlene u Centru za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Rijeka, a radi zaštite njegovih prava i interesa u ovom postupku.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u digitalne podatke evidencije o državljanstvu i podatke matice rođenih (stranica 5-6 spisa), čitanjem podataka u socijalno anamnestičke podatke predlagatelja klasa UP/I-552-02/24-08/2, URBROJ: 139-071-03726-24-2 od 1. veljače 2024., izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu, nalaz i mišljenje vještaka psihijatrijske struke Dragana Lovrovića (stranica 22-28 spisa) te saslušanjem protustranke.

4. Uvidom u digitalne podatke evidencije o državljanstvu i podatke matice rođenih za protustranku, sud je utvrdio da je isti rođen18. studenoga 1995. u Rijeci, od oca M i majke VZ i da je hrvatski državljanin.

5. Iz socijalno anamnestičkih podataka predlagatelja klasa UP/I-552-02/23- 25/74, URBROJ: 139-071-03/80-24-7 od 15. siječnja 2024. proizlazi da je CZ rođen kao drugo dijete u obitelji, da je završio osnovnu školu Zamet, te srednju prometnu školu. Polagao je ispit za vožnju kamiona šlepera i zaposlio se kao taksist. Promijeni je nekoliko poslodavaca, nezadovoljan uvjetima rada te je unazad 5 ili 6 godina počeo piti i kockati te je s vremenom prestao u potpunosti raditi. U to vrijeme CZ je zamolio svog oca da primi njegovog prijatelja na smještaj na gornjem katu obiteljske kuće, na što je otac pristao. CZ je s dotičnim prijateljem počeo konzumirati droge, te je 2020. godine došlo do fizičkog obračuna između dvojice prijatelja, nakon čega je CZ optužen za napad i posljedično proglašen neuračunljivim. Od studenog 2021.g CZ se nalazi u ŽSB Insula na liječenju. CZ boluje od nespecificirane neorganske psihoze. Unatoč dugotrajnom liječenju nije došlo do značajnog poboljšanja u njegovom zdravstvenom stanju. Nekritičan je prema bolesti i potrebi za liječenjem, opsjedaju ga paranoidne misli proganjanja i religijske sumanutosti. CZ nema prihoda i ne posjeduje nikakvu imovinu. Vlasnik je tekućeg računa IBAN [broj bankovnog računa]. Dana 17.10.2023.g. ovaj Područni ured zaprimio je dopis ISB Insula sa prijedlogom za pokretanjem postupka ocjene poslovne sposobnosti za MZ, radi zaštite njegovih prava i interesa. U tu svrhu dostavljen je i psihijatrijski nalaz te je saslušan korisnik koji je upoznat sa pokretanjem postupka i sa istim je suglasan. S obzirom na Marinovo narušeno zdravstveno stanje i činjenicu da unatoč dugotrajnom liječenju ne pokazuje značajnog napretka, mišljenja sam da je u interesu imenovanog da se pokrene postupak ocjene posłovne sposobnosti. S pokretanjem postupka upoznati su i Marinovi roditelji te njegovi brat i sestra te su s istim suglasni.

6. Za potrebe ovog postupka vještak Dragan Lovrović izradio je nalaz i mišljenje nakon izvršenog uvida u dokumentaciju koja je priložena u spisu, te je osobno obavio i psihijatrijski pregled protustranke 2. ožujka 2024. Vještak utvrđuje da se kod protustranke radi o dijagnozi paranoidna shizofrenija F20.0., te duševni poremećaj uvjetovan uporabom više psihoaktivnih supstanci (štetna uporaba) F19.1

6.1. Tijekom provođenja vještačenja s protustrankom se kontakt uspostavlja i održava. U početku poslovnu sposobnost doživljava kao radnu sposobnost. Nakon pojašnjenja razumije pojam, mišljenja je kako je u potpunosti očuvane poslovne sposobnosti.

6.2. Karakteristika shizofrenih poremećaja općenito je postojanje karakterističnih poremećaja mišljenja i percepcije, neadekvatni ili otupjeli afekt. Svijest je obično jasna, a intelektualne sposobnosti očuvane iako se s vremenom može pojaviti i kognitivni deficit. Poremećaj utječe na osnovne funkcije koje normalnoj osobi daju osjećaj individualnosti, jedinstvenosti i vlastitog odlučivanja. Osoba oboljela od bolesti shizofrenog spektra često smatra da su njene najintimnije misli, osjećaji i postupci poznati drugima ili da ih drugi dijele s njom o čemu može razviti sumanuta objašnjenja u smislu da prirodne ili natprirodne sile mogu utjecati na njene misli ili postupke, često na bizaran način. Često su prisutne halucinacije, najčešće auditivne. Proces mišljenja postaje nejasan, eliptičan ili opskuran što može povremeno dovesti do nerazumljivog govora oboljelog. Česti su prekidi ili ubacivanja u misaoni tok. Osoba može imati osjećaj oduzimanja ili nametanja misli. Raspoloženje je na karakterističan način povišeno, kapriciozno ili neskladno. Ambivalencija i poremećaj volje mogu se izražavati kao inercija, negativizam ili stupor. Tijek bolesti može biti različit i ne mora biti obvezno kroničan. Prisutna je socijalna i radna nefunkcionalnost. Nadalje, postoje i dvije osnovne grupe simptoma. Produktivni (pozitivni) i neproduktivni (negativni). Produktivni simptomi su sumanute misli i ideje, progonstvene ideje, posljedično agresivno ponašanje. Nadalje, često su prisutne halucinacije, osobito slušne. To je grupa simptoma na koju se s danas dostupnom medikamentoznom terapijom može vrlo uspješno djelovati. Druga grupa simptoma je neproduktivna, a očituje se kroz neuklapanje u društvo, anhedoniju, izostanak potrebe za druženjem, ne uživanje u potpunosti u interpersonalnim relacijama. Ta simptomatika je inače teže dostupna terapijskim mjerama. Svi simptomi dovode do nefunkcionalnosti u društvu. Uzimanjem lijekova na simptome bolesti se može djelovati, osobito na produktivnu simptomatiku.

6.2. U dokumentaciji se spominju i Shizofreniformni poremećaj, kao i Nespecifična neorganska psihoza. Navedene dvije dijagnoze često se u struci koriste prije nego što se definitivno postavi dijagnoza paranoidne shizofrenije. Riječ je o dijagnozama shizofrenog spektra. Uobičajeno i stručno opravdano je da se u početku čak ukoliko postoji klinička sumnja dok se pacijent prati i sa sigurnošću ne postavi dijagnoza paranoidne shizofrenije koristi jedna od dvije prethodno navedene dijagnoze (shizofreiformni poremećaj i nespecifična neorganska psihoza). Shizofrenija je trajna i kronična duševna bolest.

6.3. Druga dijagnoza je na nivou štetne uporabe, nije prisutna ovisnost i supstancije se uzimaju povremeno. No uzimanje psihoaktivnih supstancija ima određene reperkusije na ponašanje u vrijeme uzimanja, ali mogu utjecati i na ekspresiju osnovne bolesti. Po navodu protustranke, a i uvidom u dokumentaciju, razvidno je da je uzimao supstancije koje mogu utjecati na pogoršanje simptoma primarne bolesti upravo zbog specifičnog utjecaja na neurotransmitere u mozgu.

6.4. Protustranka je zbog svojih duševnih smetnji bio disfunkcionalan. Nije funkcionirao u profesionalnoj ni emotivnoj sferi života. Nije si osigurao financijsku sigurnost. Relacije koje je imao s drugim Ijudima neadekvatne su i obilježene konfliktnim situacijama. Po dostupnim podacima počinio je kazneno djelo u neubrojivom stanju zbog čega je na liječenju na forenzičkom psihijatrijskom odjelu i to odlukom suda. CZ se za pregleda u svrhu provedbe vještačenja pokušava prikazati u boljem svjetlu, pokušava prikriti simptome bolesti, a daje i prethodno bilo tako vidljivo je iz dokumentacije u kojoj se spominje disimulativnost. No, u duljem razgovoru probijaju ideje odnosa, bizarni fenomeni derealizacije, a za razgovora povremeno zastaje, kao da osluškuje što je ponašanje koje je karakteristično za osobe ometene slušnim halucinacijama. Sve navedeno su simptomi paranoidne shizofrenije. Okolinu i relacije medu ljudima ne temelji na realitetu već na svojim intrapsihičkim doživljajima. Stoga prema okolini reagira ne iz slobodne volje, već velikim dijelom iz psihopatologije. Nekritičan je prema potrebi liječenja i smještaja, u uvjetima bez kontrole ne bi uzimao lijekove i stanje bi se dodatno pogoršalo.

6.5. U kontekstu naloženog vještačenja potrebno je sagledati utječu li nedvojbeno prisutne duševne smetnje na elemente poslovne sposobnosti i ako utječu u kojem rasponu. Poslovna sposobnost nije kompromitirana samom činjenicom prisustva bilo koje dijagnoze, već je potrebno sagledati kako duševne smetnje utječu na istu. Kod protustranke su iste kompromitirane iz kruga prve navedene dijagnoze odnosno paranoidne shizofrenije. Navedene ideje koje nisu sukladne realitetu zapravo su posljedica navedene prave i trajne duševne smetnje.

6.6. Ovisnost o psihoaktivnim supstancijama nikad nije bila u potpunosti razvijena već je bila na nivou štetne upotrebe i eventualna konzumacija psihoaktivnih tvari utječe na prvu dijagnozu. Protustranka je pod utjecąiem ideja koje podliježu pod prvu dijagnozu počinio kazneno djelo, a kako je isto počinio pod utjecajem duševnih smetnji proglašen je neubrojivim i još je na psihijatrijskom liječenju u forenzičkom statusu.

6.7. Odluke koje donosi utemeljene su na bolesnim idejama a ne na slobodnoj volji. Odluke o svom životu dijelom donosi na bolesnim idejama neutemeljenim u realitetu i tako ugrožava svoj život i zdravlje. Životne okolnosti gleda, tumači i doživljava kroz bolesni dio osobnosti. Nadalje, bitna je činjenica i da nije kritičan prema potrebi liječenja. Zbog krivih odluka temeljenih na bolesnom dijelu osobnosti protustranka je donosio štetne odluke po sebe ili je zanemarivao određene aktivnosti koje je trebao provoditi. Zbog prisutne nekritičnosti prema svom stanju i potrebi liječenja mišljenja sam, da je zbog zaštite protustranke, ali i zaštite okoline opravdano lišiti ga samostalne brige o provođenju zdravstvene zaštite i liječenja uključujući hospitalizaciju. Bolest utječe na donošenje odluke o smještaju u socijalnu ustanovu ili udomiteljsku obitelj. Zbog ranije navedenog dezorganiziranog ponašanja koje nema određeni cilj, odluke donosi impulzivno, a i pod utjecajem psihopatologije te ga je potrebno u svrhu njegove zaštite lišiti poslovne sposobnosti u raspolaganju nekretninama, imovinom i redovitim mjesečnim primanjima iznad 500 eura. Ne može samostalno poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnopravnim tijelima. Nema sposobnosti sklapanja pravnih poslova.

6.8. Ima žive roditelje i u slučaju potrebe brige o njima što je obavezan sukladno zakonskoj regulativi isto neće moći provoditi. U ostalim elementima iz kruga poslovne sposobnosti ne nalazim psihijatrijske razloge za lišenjem. Paranoidna shizofrenija je prava i trajna duševna smetnja, nije moguće izlječenje, no uz uzimanje lijekova mogu se kontrolirati simptomi. Druga bolest utječe dodatno na prvu navedenu bolest tako da pogoršava simptome. Bolesti u određenom dijelu utječu na elemente iz kruga poslovne sposobnosti. Utječu na funkcionalnost, funkcioniranje u dnevnoj rutini je nesvrsishodno. Nije izgledno očekivati znatnije poboljšanje, pogoršanja su moguća. Mišljenja sam, da ga je u svrhu njegove zaštite, opravdano i potrebno djelomično lišiti poslovne sposobnosti na način kako to proizlazi iz izreke rješenja.

7. U podnesku od 23. listopada 2024. posebna skrbnica se očitovala na nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatra dr. Dragana Lovrovića te je s obzirom na zdravstveno stanje protustranke suglasna s istim u cijelosti, da je isti sačinjen objektivno i stručno te u najboljem interesu zaštite osobnih i imovinskih prava protustranke. S nalazom je upoznala protustranku koja smatra da je sposoban samostalno se skrbiti o sebi i svojim potrebama. U PB se nalazi od 28.11.2022., a na forenzičkom odjelu je zbog pokušaja ubojstva. Ne zna koliko će biti zadržan na tom odjelu, a li bi se po otpuštanju iz bolnice volio zaposliti kao vozač taxija. Ranije je stanovao s tatom.

8. Sud je temeljem odredbe čl. 498. st. 3. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103./2015., 98./2019., 47./2020., 49/.2023. i 156./2023.; u daljnjem tekstu: ObZ), saslušao protustranku zamolbenim putem na licu mjesta u Županijskoj specijalnoj bolnici Insula, [adresa] dana 26. studenoga 2024.

8.1. Protustranka je navela da misli da je potrebno za njegovo stanje terapija. Pomaže mu, nemam nikakve druge tegobe osim psihičkih. Ne zna točno od čega mu se sve sastoji terapija, ali redovito je uzima. Nema bračnoga druga i nema djece. Nema nikakvih primanja i ne prima novčanu naknadu, nezaposlen je. Završio je večerju školu, tehničar za cestovni promet. Novce prima od roditelja,otprilike 60 eura, svakih 15 dana. Razumije vrijednost novca, koliko što košta i nije nikada imao dugove, osim jednu kaznu za pojas, koju nije platio jer nije imao novaca. Brine se o svojim osnovnim životnim potrebama, oblačenje, hranjenje, pranje robe. Uvijek je živio s roditeljima, oba su živa. Oni se dobro brinu o njemu i s njima je u dobrim odnosima. Suglasan je da ga se djelomično liši poslovne sposobnosti, sada dok je hospitaliziran. Pretpostavlja da će se u budućnosti samo ambulantno liječiti i da neće biti potrebe za lišenjem njegove poslovne sposobnosti, već da će normalno funkcionirati."

9. Odredbom čl. 234. st. 1. ObZ-a propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Stavkom 4. istog članka propisano je da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje i imovinu. Sud je prilikom donošenja odluke cijenio i načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju („Narodne Novine-Međunarodni ugovori“ br. 6/07, 3/08, 5/08) kao i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

10. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka koji je dat stručno, obrazloženo i nepristrano, a na kojeg niti predlagatelj niti poseban skrbnik protustranke nisu imali primjedbi (nalaz im je dostavljen na očitovanje), zapažanja samog suda, te spisu priležeće medicinske dokumentacije, sud smatra da je protustranku potrebno djelomično lišiti poslovne sposobnosti sukladno nalazu i mišljenju vještaka, stoga je temeljem članka 234., 498. i 499. ObZ-a riješeno kao u izreci.

Rijeka, 12. ožujka 2026.

Sutkinja

Valerija Baričević Frković

Uputa o pravnom lijeku:

Na ovo rješenje može se uložiti žalba u roku od 15 dana od njezinog primitka. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud. Žalba na ovo rješenje ne odgađa izvršenje rješenja.

DNA:

1. predlagatelju - HZZSR, PU RI

2. protustranci-putem ŽPB Insula

3. posebnoj skrbnici protustranke

4. provjeri isplatu vještaku

5. po pravomoćnosti - postupiti po t. II. izreke rješenja