Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-212/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja pod 1) UM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) KM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: Z- 15106/2024 od 7. studenoga 2024., dana 12. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: Z-15106/2024 od 7. studenoga 2024.
II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe pod poslovnim brojem: Z- 47904/2024 od 1. travnja 2025. u Zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] (točka I. izreke). U točki II. izreke određena je zabilježba odbijanja toga prijedloga, u točki III. izreke je naložena zemljišnoknjižnom odjelu provedba ovoga rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], dok je u točki IV. izreke naloženo predlagateljima platiti sudsku pristojnu za podnesak kojim se pokreće pojedinačni ispravni postupka u iznosu od 33,18 eura.
2. Žale se predlagatelji pobijajući rješenje zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. točke 2) i 3) Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24.), te predlažu drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Imajući u vidu istaknute žalbene razloge, pobijano rješenje je najprije ispitano u odnosu na bitne povrede zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP-a te je utvrđeno da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.
5. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju u žalbi opisno ukazuju žalitelji jer pobijano rješenje nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati, ne proturječi samo sebi, a razlozi koji su navedeni u rješenju su jasni i neproturječni.
6. Navodima žalbe nisu dovedena u sumnju odlučna utvrđenja zemljišnoknjižnog suda, kao ni pravilnost primjene materijalnog prava.
7. Podnesenim prijedlogom predlagatelji su predložili pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka radi upisa prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nisu priložene isprave u smislu članka 209. stavka 4. ZZK već su predlagatelji predložili da sud izvrši uvid u dokaze sadržane u parničnom predmetu istoga suda broj P-3207/2020, koji postupak nije pravomoćno okončan. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da prijedlog ne sadrži konkretno iznesene činjenice na kojima se temelji zahtjev za ispravak zemljišnoknjižnih upisa, već se u bitnome svodi na izražavanje nezadovoljstva duljinom trajanja parničnog postupka koji se vodi glede iste nekretnine i između istih stranaka, slijedom čega je zaključio da na strani predlagatelja ne postoji pravni interes za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka.
9. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, pravni stav prvostupanjskog suda je pravilan.
10. Naime, odredbom članka 208. stavak 1. ZZK je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je stavkom 3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
11. Prema odredbi članka 209. stavak 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes. U stavku 2. istoga članka Zakona, propisano je da u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška.
12. Odredbom članka 209. stavka 4. ZZK, propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
13. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. Samo upućivanje na dokaze koji se nalaze u drugom sudskom predmetu, i to u parničnom postupku koji nije pravomoćno okončan, ne može zamijeniti obvezu predlagatelja da uz prijedlog prilože isprave kojima čine vjerojatnim postojanje svoga knjižnog prava i potrebu ispravka postojećih zemljišnoknjižnih upisa.
14. Također, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio kako iz samog prijedloga ne proizlazi pravni interes u smislu članka 209. stavka 1. ZZK. Naime, predlagatelji u prijedlogu nisu konkretizirali u kojem bi se smislu zemljišnoknjižni uložak trebao ispraviti, koji bi se upisi trebali izmijeniti i na temelju kojih činjenica i isprava, već su isticali okolnosti vezane uz trajanje parničnog postupka koji vode radi utvrđenja prava vlasništva. Pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem se mogu prejudicirati činjenice koje su predmet dokazivanja u parničnom postupku.
15. Žalbeni navod da ZPP-om ni ZZK nije izričito zabranjeno istodobno vođenje parničnog i pojedinačnog ispravnog postupka za istu nekretninu sam po sebi nije odlučan. Iako takva zabrana ne postoji, to ne oslobađa predlagatelje obveze da u svakom od tih postupaka ispune zakonom propisane pretpostavke, uključujući i postojanje pravnog interesa te prilaganje relevantnih isprava, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.
16. Slijedom iznijetoga, a kako razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja te ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe.
U Splitu 12. ožujka 2026.
SUTKINJA
dr. sc. Daniela Pivčević