REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: 39. K-2485/2021-45
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirjane Kovačić-Kavaj, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optužene FG, zbog kaznenog djela iz čl. 147. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11 ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. -ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., dalje: KZ/11.), povodom privatne tužbe privatne tužiteljice CG podnesene dana 27. prosinca 2021. i ispravljene 31. prosinca 2025., nakon održane javne rasprave, u prisutnosti opunomoćenice privatne tužiteljice, odvjetnice IG, optužene FG i njezinog branitelja, odvjetnika Nevena Gotala, dana 16. ožujka 2026. objavio je, a 11. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I.
optužena FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći F i C rođene I, rođena **.**.1952. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, po zanimanju liječnik-dr. med, dr. sc, spec. pedijatar, viši znanstveni suradnik u mirovini, s mirovinom od 920,00 €, neudana, bez djece, nema drugih prihoda osim mirovine, vlasnica stana površine 164 m2. na adresi prebivališta, suvlasnica poslovnog prostora na adresi prebivališta, nije vlasnica vrjednijih pokretnina, kazneno neosuđivana i prekršajno nekažnjavana
k r i v a j e :
što je
- dana 26.09.2021. godine u Zagrebu putem svoje e-mail adrese: micko.mkosticmail.com, na e-mail adrese:
- [adresa elektroničke pošte];
- [adresa elektroničke pošte]; [adresa elektroničke pošte];
- Uprava ZGH < [adresa elektroničke pošte]>;
- GKU < [adresa elektroničke pošte]>; [adresa elektroničke pošte];
- gradjani < [adresa elektroničke pošte]>; [adresa elektroničke pošte];
- MG < [adresa elektroničke pošte]>;
- OG < [adresa elektroničke pošte]>;
- CG < [adresa elektroničke pošte]>;
- UG < [adresa elektroničke pošte]>;
[adresa elektroničke pošte];
- irena.mesicek < [adresa elektroničke pošte]>;
- NG < [adresa elektroničke pošte]>;
- [adresa elektroničke pošte];
- [adresa elektroničke pošte]>;
- [adresa elektroničke pošte];
[adresa elektroničke pošte];
- M < [adresa elektroničke pošte]>;
- BG < [adresa elektroničke pošte]>;
- AG < [adresa elektroničke pošte]>;
- JG < [adresa elektroničke pošte]>;
- FGP
- RG < [adresa elektroničke pošte]>,
poslala dopis u kojem je za privatnu tužiteljicu CG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao radnika trgovačkog društva Gradsko stambeno komunalno gospodarstva d.o.o., Savska cesta 1, Zagreb, a s namjerom da naškodi ugledu i časti privatne tužiteljice, uvredljivo navela:
“….Takvom besramnom bezobrazluku, teroru i neodgovornom trošenju zajedničkog novca iz pričuve se MORA STATI NA KRAJ. Napravile su užas od zgrade...”,
- dana 24.11.2021. godine u Zagrebu putem svoje e-mail adrese: micko.mkosticmail.com na e-mail adrese:
- OG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " CG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " ZG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " JG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- "irena.mesicek" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- Uprava ZGH < [adresa elektroničke pošte]>,
- " MG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " TG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " UG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " RG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " FGP"
- " CGP" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " AG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- NG < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- mladbica < [adresa elektroničke pošte]>,
- M < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " BG" < [adresa elektroničke pošte]>,
dostavila dopis u kojem je za privatnu tužiteljicu CG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao radnika trgovačkog društva Gradsko stambeno komunalno gospodarstva d.o.o., Savska cesta 1, Zagreb, a s namjerom da naškodi ugledu i časti privatne tužiteljice, uvredljivo navela:
“…To znači da je najveći krivac što zgrada nije mogla u potpunosti biti sanirana je nemjerljiva neinteligencija pravnice CG, SG i ŠG, a ne ja, FG… Šta se tiče pravnice CG, zaista je pokazala i dokazala da je izuzetno predan službenik, točno kako ste napisali, jer već punih 12 mjeseci, cijelo radno vrijeme, marljivo i srčano smišljava kako bi me što više oblatila i kako bi mi što više napakostila u napisanim dopisima. U svom odgovornom radnom zanosu nije ni primijetila da sam joj postala opsesija, odnosno fiksacija, koja je tijekom 12 mjeseci postajala sve više i više zabrinjavajuća. Jako mi je žao što je gđa CG zapravo nemoćna, jer tijekom svih tih 12 mjeseci mukotrpnog rada na mojem blaćenju, nije bila u mogućnosti skupiti dovoljno dokaza, dokumenata i argumenata, te radi toga ne može protiv mene pokrenuti sudsku parnicu. Kao kompenzaciju za neostvareno, nastavlja me maltretirati i objeđivati pod pokroviteljstvom vas Direktora. Sve znate, a ne želite zaustaviti njeno zlodjelo, kao i zaustaviti dugomjesečno neosnovano maltretiranje mene kao osobe i kao predstavnika suvlasnika, a to je zadatak Direktora. Zato ste i izabrani da dirigirate, a ne da podržavate zlo i neistinu i da potpisujete što niste provjerili. Snažna i silovita ataka, kao i fiksacija na mene osobno, je ozbiljan poremećaj ličnosti i veliki problem za koji je potrebno potražiti stručnu pomoć. Takvu silovitu ataku, zapravo siloviti juriš punih 12 mjeseci, rijetko tko može podnijeti, a ja sam je podnijela uzdignute glave i pobijedila i opet postala predstavnik zgrade / suvlasnika. Punih 12 mjeseci bombardirana sam s nemjerljivom zločestoćom, gluposti i lažima od strane gđa SG, ŠG, CG, i gospode LG i VG. Za ljudsku zločestoću i laž nema lijeka ni pomoći, jer su iste kao takve urođene, ne stečene, ali fiksacija se da solidno zaliječiti i amortizirati uz adekvatnu pomoć….“,
- dana 24.11.2021. godine u Zagrebu putem svoje e-mail adrese: micko.mkosticmail.com na e-mail adrese:
- OG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " CG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " ZG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " JG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- "irena.mesicek" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- Uprava ZGH < [adresa elektroničke pošte]>,
- " MG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " TG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " UG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " RG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " FGP"
- " CGP" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " AG" < [adresa elektroničke pošte]>,
- NG < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- mladbica < [adresa elektroničke pošte]>,
- M < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " [adresa elektroničke pošte]" < [adresa elektroničke pošte]>,
- " BG" < [adresa elektroničke pošte]>,
dostavila dopis naziva Očitovanje predstavnika suvlasnika [adresa] u kojem je za privatnu tužiteljicu CG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao radnika trgovačkog društva Gradsko stambeno komunalno gospodarstva d.o.o., Savska cesta 1, Zagreb, a s namjerom da naškodi ugledu i časti privatne tužiteljice, uvredljivo navela:
„…Radi navedenog rezultat 10 mjesečne vladavine O / ŠG nije čista 0, nego smrzotina, jer su nas stavile u debeli minus. Svima nama u zgradi se bljuje od njihove farizejštine…Moram informirati sve dolje potpisane u dopisu da meni kao predstavniku zgrade ne pada na pamet da na bilo koji način surađujem s pravnom suradnicom CG, jer je nepoštena, neodgovorna, lažira podatke i manipulira s novcima iz zajedničke pričuve. CG je zlouporabila svoj položaj i prešla je svoje ovlasti. TRAŽIM IZUZEĆE pravnice CG u vezi svih poslova koji se odnose na našu zgradu u [adresa] i koji će se raditi, jer u životu jedino mogu surađivati s ispravnim i poštenim ljudima. Odgovorna sam prema svim suvlasnicima zgrade, i ne želim da imamo posla s manipulatoricama, koje bi vladale u [adresa] i naređivale šta da radimo...“,
dakle,
uvrijedila privatnu tužiteljicu na način da je uvreda postala pristupačna većem broju osoba,
čime je
počinila produljeno kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu - opisano po čl. 147. st. 1. i 2. KZ/11 u vezi čl. 52. KZ/11, kažnjivo po čl. 147. st. 2. u vezi čl. 52. KZ/11.
te se na temelju čl. 147. st. 2. u vezi čl. 42. i 52. st. 5. KZ/11. optuženici
izriče
novčana kazna od 100 (stotinu) dnevnih iznosa u visini od po 32,00 (trideset dva) €
što ukupno iznosi 3.200,00 (tri tisuće dvije stotine) €.
II. Na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11 optuženica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti presude na način da iznos od 3.200,00 € uplati u državni proračun.
III. Na temelju čl. 43. st. 1. KZ/11 novčana kazna će se prisilno naplatiti putem ovlaštene institucije ukoliko ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u roku, a ne postoje uvjeti za produljenje roka plaćanja niti za obročnu otplatu.
IV. Na temelju čl. 43. st. 2. KZ/11 može se donijeti odluka o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro ukoliko se novčana kazna ne može u roku od tri mjeseca ni prisilno naplatiti.
V. Na temelju 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 6. („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26 - dalje: ZKP/08.) optuženica je dužna naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 800,00 (osam stotina) € te joj se nalaže da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude uplati u državni proračun iznos od 800,00 €.
VI. Optuženica je dužna trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna. U slučaju da optuženica ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. ZKP/08.
VII. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženica je dužna naknaditi nužne izdatke privatne tužiteljice te nagradu i nužne izdatke njezine opunomoćenice iz čl. 145. st. 2 toč. 7. ZKP/08. u iznosu koji će biti određeni posebnim rješenjem nakon što u spis budu zaprimljeni podaci.
Obrazloženje
1. Privatna tužiteljica CG je putem svoje opunomoćenice, odvjetnice IG, dana 27. prosinca 2021. podnijela i dana 30. prosinca 2025. izmijenila privatnu tužbu protiv optužene FG zbog tri kaznena djela uvrede iz čl. 147. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11.
2. Optužena FG pozvana da se očituje o osnovanosti optužnog akta s izmjenom navela je da se ne smatra krivom.
3. Na kraju dokaznog postupka optužena FG je navela (list 310- 311. spisa) da se u sudnici osjećala poniženo i dezavuirano od strane privatne tužiteljice, koja je, iako upozorena na obvezu istinitog iznošenja činjenica, iznijela neistinite tvrdnje da je ona (optuženica) kriva za njezin spontani pobačaj te da je ukrala novac iz pričuve i tim novcem uredila svoj stan, što nije točno. Istaknula je da privatnoj tužiteljici nije nanijela nikakvo zlo. Nadalje je navela da u zgradi postoji velik broj suvlasnika koji nisu u Republici Hrvatskoj te da je ona (optuženica) bila dužna prijaviti eventualna kaznena djela i nepravilnosti, kao i obavijestiti suvlasnike o relevantnim okolnostima. Pojasnila je da su elektroničke poruke bile upućene zagrebačkoj vlasti, suvlasnicima zgrade i njihovim opunomoćenicima te da nije istupala u medijima niti je u svojim porukama vrijeđala privatnu tužiteljicu, naglasivši da nije koristila psovke niti uvredljive izraze, dok je ona sama u sudnici bila izložena vrijeđanju i blaćenju. Osporila je navode privatne tužiteljice da je zaslužna za konstrukcijsku obnovu zgrade. U odnosu na točku 1. izmijenjene privatne tužbe navela je da je bila dužna obavijestiti suvlasnike o pitanjima važnima za zgradu te je iz tog razloga iznijela navode sadržane u toj točki. U odnosu na točku 2. izmijenjene privatne tužbe i navod o „nemjerljivoj neinteligenciji“ privatne tužiteljice, navela je da smatra kako je način vođenja zgrade od strane privatne tužiteljice bio neinteligentan te da privatna tužiteljica nema dovoljno sposobnosti za taj posao. Nadalje je navela da je privatna tužiteljica protiv nje pokrenula postupak, zbog čega je ona (optuženica) podnijela prijave MUP-u i DORH-u te su obavljeni razgovori, a ponašanje privatne tužiteljice negativno je utjecalo na njezino zdravstveno stanje. Istaknula je da stoji iza sadržaja elektroničke poruke citirane u toj točki privatne tužbe te je iznijela mišljenje da privatna tužiteljica ima ozbiljan poremećaj ličnosti, uz napomenu da nije iznosila dijagnozu niti je time, prema vlastitom shvaćanju, izrekla uvredu. U odnosu na točku 3. izmijenjene privatne tužbe navela je da je ispravama priloženima u spis dokazala da su osobe koje spominje u e-mailu dovele zgradu u financijski minus. Pojasnila je da je umjesto izraza „bljuje“ trebala upotrijebiti blaži izraz. Također je navela da je dostavljenim ispravama dokazala lažiranje podataka te nepoštenje privatne tužiteljice, kao i njezinu neodgovornost, navodeći da se pravnik ne bi trebao ponašati na način kako se ponašala privatna tužiteljica. Istaknula je da nikome nije htjela nanijeti štetu niti klevetati ili ogovarati, već je, kako navodi, željela iznijeti istinu potkrijepljenu dokumentacijom. Navela je da je spremna odgovarati na pitanja svih prisutnih u sudnici. Na upit branitelja navela je da se navodi iz točke 1. privatne tužbe odnose na trošenje novca pričuve, pojašnjavajući da je u trenutku njezine smjene na računu zgrade bilo 143.000,00 kuna koji su trebali biti utrošeni na uređenje stubišta, ali su iskorišteni za plaćanje skele postavljene nakon potresa radi osiguranja vijenca zgrade, koja je ostala na zgradi pet godina i za koju su se kontinuirano plaćali troškovi. Smatra da se tim sredstvima mogao sanirati vijenac umjesto dugotrajnog zadržavanja skele. Također je navela da su tim sredstvima plaćeni računi za gospodina U, čemu se protivila. Nadalje je navela da su u lipnju i prosincu podignuti krediti temeljem troškovnika, no da su osobe ŠG, SG i LG angažirale ranijeg izvođača koji je završio u bolnici, što smatra nepotrebnim jer je projekt već izradila gospođa N, a dio tog elaborata je neovlašteno preuzet. Istaknula je da je elaborat koji je ona naručila koštao 10.000,00 kuna uz dodatnih 3.500,00 kuna za troškovnik, dok je elaborat koji su naručile navedene osobe koštao 31.000,00 kuna, što ukazuje na neprimjereno raspolaganje sredstvima zgrade. U odnosu na navode iz točke 2. i 3. privatne tužbe navela je da je podnijela kaznene prijave MUP-u i DORH-u te da je obavljen obavijesni razgovor koji je sniman. U vezi svojih navoda o „fiksaciji“ privatne tužiteljice navela je da ne razumije razloge zbog kojih ju je privatna tužiteljica stalno napadala, iako ju je pozivala da dođe u zgradu i upozna se sa stanjem, što privatna tužiteljica nije učinila. Ponašanje privatne tužiteljice je predstavljalo napad na njezino poštenje i rad, osobito imajući u vidu njezin angažman u korist zgrade tijekom razdoblja potresa i pandemije kada je bilo otežano pronaći izvođače radova.
4. Iz obrane optuženice proizlazi da ista ne osporava da je poslala elektroničke poruke na elektroničke adrese navedene u činjeničnim opisima, ali osporava da je vrijeđala privatnu tužiteljicu i tvrdi da je sporne poruke pisala kao predstavnik suvlasnika sa ciljem upozorenja na nepravilnosti i zaštite interesa suvlasnika nekretnine na adresi stanovanja.
5. U smislu čl. 421. st. 1. toč. 2. ZKP/08. odbijeni su kao nevažni prijedlozi obrane za ispitivanje svjedoka JG, KG, PG, NG, GG i HG, kao i pribav ljanje spisa Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o. (u daljnjem tekstu i GSKG) budući da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno. Iz istog razloga je odbijen i dokazni prijedlog optužbe za ispitivanjem svjedoka TG.
6. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedokinju, privatnu tužiteljicu CG (list 65-67. spisa) te je pročitao njene iskaze od 6. veljače 2024. (list 43 - 45. spisa) i od 3. svibnja 2024. (list 54. spisa), ispitao je svjedokinju ĆG (list 112-114 spisa) i ĐG, ex. ŠG (list 112-114.spisa).
7. Uz suglasnost stranaka je pročitao elektroničku poruku i dopis optuženice od 26. rujna 2021. s lista 8 i 9 spisa, dopis optužnice s lista 10 -13 spisa, elektroničku poruku od 18. studenog 2021. s lista 14-16 spisa, elektroničku poruku od 24. studenog 2021. s lista 17-18 spisa, dopis optuženice s lista 19-21 spisa, „Hitno očitovanje predstavnika suvlasnika“ s lista 22-26 spisa, račune trgovačkog društva Adaptor s lista 69 i 73 spisa, izjavu predstavnika suvlasnika s lista 75 spisa, račune otpremnice s izjavom predstavnika suvlasnika s lista 76-92 spisa, iskaz zaduženja i uplata s lista 93-94 spisa, izvod iz Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu d.o.o. s lista 137-139 spisa, ponudu trgovačkog društva Lut graditeljstvo s lista 147-151 spisa, zahtjeve stambene zgrade [adresa] s lista 152-153 spisa, ponudbeni troškovnik s lista 154-155 spisa, zahtjeve za popravkom i za izravno ugovaranje radova s lista 156-157 spisa, ponudu s lista 158-159 spisa, odluku suvlasnika s lista 160-168 spisa, dopis predstavnika zgrade s lista 169-171 spisa, odluke suvlasnika s lista 172-174 spisa, dopis predstavnika zgrade s lista 176-177 spisa, dopis GSKG-a s lista 178 spisa, ponudu s lista 179 spisa, elektroničku korespondenciju s lista 180-183 spisa, popis troškova s lista 184 spisa, presliku teksta s lista 185 spisa, elektroničku poruku s lista 186 spisa, analitički pregled s lista 188 spisa, račun s lista 188-189, odluke i zapisnike GSKG s lista 190-191 spisa, razgledao je fotografije s lista 192-196 spisa, pročitao je zaključak s lista 197 spisa, vantroškovničke radove s lista 198 spisa, realizaciju izvedenih radova s lista 199 spisa, zaključni zapisnik s lista 200-201 spisa, izjavu s lista 202 spisa, račun s lista 204 spisa, korespondenciju s lista 204 spisa, odluke suvlasnika s prilozima s lista 205-212 spisa, popratnu elektroničku poruku s lista 213 spisa, dopis GSKG-a s lista 214-217 spisa, odluku suvlasnika s lista 218-220 spisa, ovjereni prijevod s njemačkog jezika s lista 222-227 spisa, generalnu punomoć s lista 228-229 spisa, specijalnu punomoć s lista 231 spisa, zapisnik o godišnjem pregledu zgrade s lista 233-234 spisa, prijedlog za privremenu mjeru s lista 235-238 spisa, zapisnik s očevida s lista 239-241 spisa, rješenje Županijskog suda u Karlovcu s lista 242-245 spisa, analitički pregled knjigovodstvenog stanja s lista 247-280 spisa, dopis trgovačkog društva Miton s lista 281 spisa te s lista 282-283 spisa, razgledao je fotografije s lista 284-289 spisa, pročitao je povijest bolesti od 15. ožujka 2022. te nalaz od 25. veljače 2022. Na kraju dokaznog postupka je pročitao izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženicu.
7.1. Svjedokinja CG je u svom iskazu od 6. veljače 2024., 3. svibnja 2024. i 7. veljače 2025. (list 43. -45., 54. i 66-67. spisa) navela da nije istina da je dovela zgradu u minus, da je dala nalog za plaćanje računa niti da su potpisi krivotvoreni, kao i da nije istina bilo što od onoga što je navedeno u elektroničkim porukama optuženice, ističući da sve to može dokazati računima, knjigovodstvenim karticama i dokumentacijom koja se odnosi na zgradu. Zaposlena je u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu d.o.o., Savska 1, u Odjelu pravne podrške te joj je dodijeljena zgrada na adresi [adresa] na način da za tu zgradu obavlja pravno savjetovanje, vodi račune, provjerava pravilnost odluka suvlasnika, sastavlja ugovore i dopise te se očituje na upite upravnih tijela, poput Ministarstva graditeljstva. Navela je da je u svom radu dužna štititi interese suvlasnika te da trgovačko društvo u kojem je zaposlena ostvaruje profit kroz naknadu upravljanja koju suvlasnici plaćaju kroz pričuvu. Na upit suda što bi predstavljao „novčani krah zgrade“ koji se spominje u elektroničkoj poruci od 26. rujna 2021., navela je da je optuženica u jednom trenutku bila predstavnica stanara navedene zgrade, ali da nakon što je ona (privatna tužiteljica) zadužena za tu zgradu, optuženica više nije imala to svojstvo. Tijekom 2021. zgrada je došla u minus, odnosno nastali su veliki dugovi evidentirani u GSKG - u, tako da je zgrada imala mnogo neplaćenih računa za izvedene, a neplaćene radove. Navela je da je optuženica kao predstavnica stanara potpisivala račune za građevinske radove za koje su suvlasnici, kao i djelatnici GSKG-a, posumnjali da nisu bili u interesu suvlasnika zgrade. Te radove je optuženica naručivala od građevinskih poduzetnika mimo GSKG-a, iako je takvo naručivanje izvan GSKG-a dopušteno samo za hitne radove, a u ovoj situaciji većina radova nije bila hitna. Optuženica je kao predstavnica stanara tražila refundaciju troškova nastalih na njezinoj kreditnoj kartici, a koji su se odnosili na kupovanje hrane majstorima, pri čemu ti troškovi nisu odgovarali namjenskom karakteru pričuve, nakon čega je uslijedila kontrola svih računa vezanih za tu zgradu. Zgrada je došla u minus i zato što pojedini stanari, među kojima i optuženica, nisu plaćali pričuvu. Optuženica je, na temelju odluke suvlasnika, podigla kredit u Zagrebačkoj banci u iznosu od 715.000,00 kuna, koji je trebao biti iskorišten za obnovu krovišta i zajedničkog stubišta. Taj se kredit trebao otplaćivati iz pričuve, a budući da pričuva nije uredno plaćana, zgrada je otišla u minus, odnosno nastali su dugovi koje je zgrada trebala podmiriti. Kasnije su provedena dva vještačenja kojima je utvrđeno da je vrijednost radova na krovištu iznosila između 350.000,00 i 400.000,00 kuna, dok radovi na stubištu uopće nisu bili izvedeni, zbog čega je nastala sumnja da je optuženica tim novcem uređivala svoj stan od 164 m2. Građevinski radovi su bili plaćeni iz kredita od 715.000,00 kuna, ali je nakon dostavljenih faktura izvođača i kontrole tih faktura te ostale prateće dokumentacije uočeno da se dio radova ne odnosi na zajedničke dijelove zgrade i da nisu bili u interesu svih suvlasnika. Nakon što su ti računi prošli kontrolu GSKG-a, u cijelosti su plaćeni, a dio tih troškova su sada predmet građanskog postupka koji su pokrenuli suvlasnici zgrade protiv optuženice radi stjecanja bez osnove, pri čemu je u tom postupku tužen i GSKG zajedno s optuženicom, a detalji tog postupka joj nisu poznati jer više nije zadužena za tu zgradu. Navela je da nije točno ono što je navedeno u elektroničkoj poruci od 26. rujna 2021., odnosno da bi ona zajedno sa ŠG manipulirala novcem te isplaćivala i zaustavljala račune, ističući da su svi računi koji su u to vrijeme nastali bili potpisani od strane optuženice. Također je istaknula da niti ona, niti DG kao direktorica pravne službe, niti EG kao voditeljica odjela, niti ŠG, koja je stanarka te zgrade i zaposlena u GSKG-u, ne mogu zgradu dovesti u minus jer ne ispostavljaju ni ne ovjeravaju račune. Pojasnila je da pravna služba GSKG-a nema nikakve veze s izvođenjem radova, nego kontrolira račune nakon što su oni već ispostavljeni. Vezano za održavanje zgrade navela je da se razlikuje postupak naručivanja i podmirivanja troškova za hitne i redovne radove. Za redovne radove se donosi odluka suvlasnika natpolovičnom većinom svih glasova te se ta odluka dostavlja zajedno s ponudom izvođača i popisom svih radova, pri čemu GSKG sudjeluje u kontroli obavljenih radova i njihovom plaćanju. Kod hitnih intervencija predstavnik suvlasnika može, neovisno o upravitelju odnosno GSKG-u, naručiti radove, a nakon njihovog izvođenja se u GSKG dostavlja faktura izvođača zajedno s izjavom predstavnika stanara da su radovi naručeni za potrebe zgrade. Navela je da u situaciji sanacije krovišta i stubišta zgrade, za što je podignut namjenski kredit od 715.000,00 kuna, nije bilo odluke suvlasnika, iako se radilo o vrsti radova za koje je takva odluka bila potrebna, što je predstavljalo dodatni problem uz sumnju da radovi nisu izvedeni namjenski i u interesu svih suvlasnika. Vezano za uvredu iz poruke od 26. rujna 2021. navela je da ona ne može trošiti novac iz pričuve, već to mogu samo suvlasnici putem svog predstavnika. Vezano za elektroničku poruku od 24. studenog 2021., prema kojoj je ona zajedno s gospođom SG i ŠG u roku od tri mjeseca stavila zgradu u minus od oko 100.000,00 kuna, svjedokinja je navela da SG, koja je postala predstavnica stanara nakon optuženice, nije potpisala niti jedan račun, a da su svi računi dani na likvidaturu bili potpisani od strane optuženice. Ponovno je istaknula da ona (privatna tužiteljica) ne može dovesti zgradu u dugove jer nema takve ovlasti. Navela je i da je neistinita tvrdnja da je uz dozvolu direktora ŽG na silu oduzela optuženici mjesto predstavnika zgrade, jer o predstavniku suvlasnika odlučuju sami suvlasnici, a ona se time nije bavila niti joj je poznato zbog čega je optuženica smijenjena, budući da su to autonomne odluke suvlasnika. Vezano za daljnju tvrdnju iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021. u kojoj je optuženica navela da je ona (privatna tužiteljica) protiv optuženice pokrenula izvanparnični postupak, svjedokinja je istaknula da se radilo o izvanparničnom postupku osiguranja dokaza koji su pokrenuli suvlasnici, a da upravitelj takve postupke ne pokreće jer je za to potrebna stopostotna suglasnost svih suvlasnika. Vezano za daljnju tvrdnju da je time dovela zgradu u minus od 100.000,00 kuna, navela je da se taj parnični postupak nije plaćao iz sredstava pričuve nego osobnim sredstvima suvlasnika, s obzirom na to da nije bio pokrenut od strane upravitelja. Vezano za tvrdnju optuženice da je ona punih 12 mjeseci, cijelo radno vrijeme, marljivo i srčano smišljala kako bi optuženicu što više oblatila i kako bi joj što više napakostila u dopisima, navela je da se morala očitovati na elektroničke poruke koje je optuženica upućivala raznim tijelima, a da se u tim očitovanjima isključivo bavila računima i činjeničnim stanjem vezanim uz stambenu zgradu, svjedokinja je istaknula da optuženicu nije na osobnoj razini uopće spominjala u svojim očitovanjima, već isključivo u svojstvu predstavnika suvlasnika. Vezano za daljnju tvrdnju iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021. da joj je optuženica postala opsesija i fiksacija koja je tijekom 12 mjeseci postajala sve zabrinjavajuća, navela je da to nije točno jer je u to vrijeme kao pravnica bila zadužena za upravljanje s 2.000.000 kvadrata na području općine Trešnjevka, i to poslije potresa, što ilustrira opseg njezinog rada i problema kojima se morala baviti pa se zasigurno nije imala vremena baviti optuženicom. Dodala je da je optuženica nakon svog ponovnog imenovanja za predstavnicu suvlasnika u lipnju ili srpnju 2021. izričito tražila da ona (privatna tužiteljica) više ne bude pravnica zadužena za tu zgradu, čemu je udovoljeno i s čime je ona bila zadovoljna, no da ju je optuženica i dalje uključivala među adresate svojih elektroničkih poruka, u kojima joj je upućivala uvrede na osobnoj razini. Navela je da je u to vrijeme imala i spontani pobačaj, za koji smatra da je bio povezan s cijelom tom situacijom. Vezano za daljnju tvrdnju iz poruke od 24. studenog 2021. prema kojoj je nastavila maltretirati i „objeđivati“ optuženicu, navela je da se na njezine elektroničke poruke nije uopće očitovala, osim službeno i isključivo u vezi sa stanjem zgrade, naglašavajući da inače radi sa strankama i da u svom radu ne reagira na njihove uvrede. Na daljnji upit suda, vezano za tvrdnju da ima fiksaciju na optuženicu te da se radi o velikom poremećaju ličnosti, navela je da nema nikakve osobne veze s optuženicom, a da su se njezina očitovanja isključivo odnosila na pitanja vezana uz zgradu. Dodala je da je bila dužna kontrolirati račune i eventualno zatražiti mišljenje tehničkog sektora GSKG -a ili kolege JG te da u svojim e-mailovima i očitovanjima niti u jednom trenutku nije spominjala optuženicu. Na daljnji upit da prokomentira tvrdnju da je optuženica punih dvanaest mjeseci bila bombardirana „nemjerljivom zločestoćom, gluposti i lažima“ od strane nje, gospođe SG, ŠG te gospode ČG i VG, navela je da pretpostavlja da je ta tvrdnja vezana uz činjenicu da je protiv optuženice podnesena parnična tužba za naknadu štete te da je prijavljena i kazneno, pa je vezano za to traženo očitovanje i od GSKG-a. Nadalje je navela da je GSKG također tužen u toj parnici za naknadu štete, koju je u konačnici GSKG podmirio, iako se radilo o privatnim troškovima optuženice načinjenima na Diners kartici. Navela je da su tužitelji u toj parnici bili ČG, VG i SG kao stanari [adresa]. Vezano za tvrdnju iz poruke od 24. studenog 2021. da je zajedno s SG i ŠG stavila zgradu u minus od 100.000,00 kuna jer su isplaćivale nepotrebne račune koje optuženica nije odobrila, privatna tužiteljica je navela da se o tome već očitovala te da u spis predaje primjerak jednog takvog računa iz kojeg proizlazi da je optuženica kao predstavnica suvlasnika naručivala te radove. Dodala je da je u spis dostavila i podatke o zaduženjima i uplatama iz kojih se vidi koja su sumnjiva i sporna potraživanja za koja su pokrenuti ovršni postupci od strane upravitelja u ime i za račun suvlasnika zbog neplaćanja pričuve od strane pojedinih suvlasnika. Istaknula je da je iz tih podataka vidljivo i koliko duguje optuženica, protiv koje je također pokrenuta ovrha, te da je stoga potpuno isključena mogućnost da bi ona (privatna tužiteljica) dovela zgradu u minus od oko 100.000,00 kuna. Vezano za tvrdnju iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021. prema kojoj je zajedno s SG i ŠG stavila zgradu u „debeli minus“ te da je nepoštena, neodgovorna, da lažira podatke i manipulira novcem iz zajedničke pričuve te da je zlouporabila svoj položaj i prešla svoje ovlasti, svjedokinja je navela da će to ilustrirati činjenicom da je zgrada na adresi [adresa] dobila novac od Republike Hrvatske za konstrukcijsku obnovu, pri čemu je istaknula da je njezin rad vezano za tu zgradu doveo do toga da zgrada dobije državni novac. Pojasnila je da zgrada, kako bi dobila državni novac za obnovu, mora udovoljiti uvjetima iz Uredbe Vlade Republike Hrvatske, o čemu dokumentaciju sastavlja tehnički sektor uz podršku pravne službe, pri čemu je ona obavljala dio poslova vezan uz udio pravne službe u dobivanju tog novca. Po naravi svog posla nije bila u mogućnosti dovesti zgradu u minus niti je odlučivala o trošenju novca jer pravna služba nema takvih ovlasti. Navela je da pravna služba jedino može dati mišljenje o pojedinom računu, u smislu odnosi li se on na namjensko trošenje pričuve. Kao ilustraciju toga navela je da je pravna služba imala primjedbu na troškove na Diners kartici koje je napravila optuženica za vrijeme radova u kući, ali da takvo negativno mišljenje nije spriječilo da ti troškovi budu isplaćeni optuženici. Na upit na koji je način optuženica smijenjena s pozicije predstavnika suvlasnika, navela je da se takva odluka donosi natpolovičnom većinom suvlasnika zgrade. Navela je da više ne radi u GSKG-u od 1. srpnja 2024. i da ne zna tko je poslije optuženice postao predstavnik stanara, pri čemu je dodala da je optuženica ponovno postala predstavnik stanara u vrijeme kada je ona prestala raditi u GSKG-u. Pojasnila je da je optuženica početkom 2021. prestala biti predstavnica suvlasnika, ali da je krajem 2022., koliko se sjeća, ponovno postala predstavnica suvlasnika. Na upit tko je naručivao radove nakon što optuženica početkom 2021. više nije bila predstavnica suvlasnika, navela je da u to vrijeme gotovo ništa nije dolazilo u pravnu službu vezano za naručivanje radova. Istaknula je da je tijekom njezina rada za [adresa] jedini posao koji joj je bio sumnjiv bio onaj koji je obavio poduzetnik B, od kojeg je tražila informacije, a koji joj je rekao da su radovi obavljeni u stanu stanarke SG, nakon čega je ista u konačnici vratila taj novac u pričuvu. Pojasnila je da iz svakog pojedinog računa nije vidljivo odnose li se radovi navedeni na računu na zajedničke ili posebne dijelove zgrade. Vezano za poslove koje je obavilo društvo Krug B, navela je da, ako je taj račun plaćen i radi se o većem iznosu, za te poslove mora postojati odluka suvlasnika. Na upit koja je bila njezina uloga u dodatnim zaduženjima zgrade odnosno u ishođenju kredita, navela je da je GSKG zgradi dalo kredit u iznosu od 715.000,00 kuna, što je bilo odmah nakon potresa 2020. godine. Dodala je da joj nije poznato je li zgrada tražila daljnje zaduženje od 1.400.000,00 kuna jer to nema veze s njezinim poslom pravnika. Navela je da se danas više ne može sjetiti nekog drugog računa vezanog uz [adresa] za koji bi primijetila da je sporan. Na upit optuženice navela je da je odlukom svog direktora bila zadužena za [adresa] te je dodala da GSKG nije zakonodavno tijelo.
7.2. Svjedokinja ĆG je u svom iskazu od 28. travnja 2025. (list 112- 114. spisa) navela da stanuje u zgradi na adresi [adresa] te da poznaje optuženicu kao svoju susjedu, navodeći da je optuženica dulje vrijeme bila predstavnica suvlasnika, osim kraćeg razdoblja prije otprilike dvije godine kada je tu funkciju obnašala druga osoba, za koju pretpostavlja da je bila gospođa SG. Navela je da osobno ne poznaje CG, ali da joj je poznato da se radi o pravnici zaposlenoj u GSKG-u koja je bila povezana sa zgradom i koja je odobravala račune, pri čemu je sve informacije o njoj saznala od optuženice. Na upit o eventualnim problemima u održavanju zgrade, svjedokinja je iskazala da se na adresi nalaze jedna ulična i tri dvorišne zgrade, od kojih su ulična i jedna dvorišna zgrada bile oštećene u potresu. Navela je da je optuženica kao predstavnica suvlasnika pribavila elaborat te da su započeli građevinski radovi radi sanacije oštećenja, koji su trajali od ljeta do prosinca, po njezinom sjećanju, 2022., uz mogućnost da se radilo i o 2021. Dalje je navela da joj je optuženica rekla kako su radovi obustavljeni jer GSKG nije želio plaćati račune za izvedene radove, kao i da je optuženica od GSKG-a saznala da je smijenjena s mjesta predstavnice suvlasnika te da je tu funkciju preuzela gospođa SG, što je svjedokinju iznenadilo jer o tome nije bila prethodno obaviještena. Navela je da se optuženica zbog toga uzrujala, osobito jer su je izvođači kontaktirali radi plaćanja. Iskazala je da je nakon nekoliko mjeseci optuženica ponovno izabrana za predstavnicu suvlasnika te da je i sama dala potpis za tu odluku, dok joj nije poznato na koji je način optuženica prethodno smijenjena. Dodala je da joj je poznato da je bilo problema s izborom gospođe SG jer nije bilo dovoljno potpisa te da obitelj optuženice raspolaže s oko 40% suvlasničkih udjela u zgradi. Na upit o eventualnim nepravilnostima u radu CG navela je da je od optuženice saznala da je ista obustavila plaćanje računa za obnovu, što je dovelo do prekida radova, te da je slične informacije čula i od dr. NG, ali da ne zna izvor njegovih saznanja. Naglasila je da se osobno nije bavila tim pitanjima niti ih je istraživala. Navela je da, koliko joj je poznato, nije bilo drugih problema u održavanju zgrade te da se zgrada uredno održavala dok je optuženica bila predstavnica suvlasnika. Također je navela da je stanje ulične zgrade bilo loše i potencijalno opasno za pješake. U odnosu na financijsko stanje zgrade, navela je da je čula kako je zgrada bila u plusu dok je optuženica bila predstavnica suvlasnika, a da je kasnije došla u minus. Dodala je da nije vidjela odluku o smjeni optuženice, ali da joj je optuženica naknadno pokazala presliku potpisa za svoju smjenu, za koje je procijenila da ih nema dovoljno. Također je navela da joj je optuženica pokazala i popis potpisa suvlasnika koji su bili za obustavu radova, a za koje smatra da se radi o istim osobama koje su podržale smjenu optuženice. Čula je kako je razlog prestanka plaćanja pričuve bio spor oko toga koji radovi trebaju imati prioritet, odnosno između radova na krovištu i konstrukcijske obnove, a te informacije je dobila od optuženice. Navela je i da je čula kako se pričuva trošila i na radove na posebnim dijelovima nekretnine, ali da su ti radovi bili dio konstrukcijske obnove te da nema saznanja o naručivanju radova izvan tog okvira. Opisala je način odlučivanja suvlasnika navodeći da optuženica donosi potpisne liste, dok se sastanci suvlasnika u pravilu ne održavaju, osim jednog održanog 2024. vezano za konstrukcijsku obnovu, te da ona (svjedokinja) u pravilu potpisuje ono što potpiše većina suvlasnika. Dodala je da se namjensko trošenje pričuve može provjeriti kroz građevinski elaborat te da je većinu svojih saznanja dobila od optuženice. Na kraju je navela da joj je poznato postojanje sudskog spora između pojedinih suvlasnika i optuženice pred Općinskim građanskim sudom, ali da ne zna njegov predmet, kao i da se prisjeća da je optuženica pokrenula spor protiv vlasnika dvaju stanova u potkrovlju zbog izvedenih radova.
7.3. Svjedokinja ĐG (ranije ŠG) je u svom iskazu od 8. srpnja 2025. (list 132-134. spisa) navela da je zaposlena u GSKG-u kao administrator tehničkog sektora te da je taj posao obavljala i 2021. time da je tada radila u podružnici Trešnjevka istog poslodavca. Navela je da poznaje privatnu tužiteljicu CG jer je i ona radila u GSKG-u u pravnoj službi. Poznaje i optuženicu budući da je njezina majka FE vlasnica stana na adresi [adresa], u koji je povremeno dolazila pa su na taj način upoznale i optuženu FG, koja također ondje živi. Ona i optuženica su sada u dobrim odnosima. Nadalje je navela da je 2021. njezina majka postala predstavnica stanara na toj adresi, i to nakon optuženice, te da ju je majka opunomoćila da zapravo obavlja taj posao, što je i činila nekoliko mjeseci, nakon čega je optuženica ponovno postala predstavnica stanara. Navela je da se više ne može sjetiti točnih datuma, ali da ti podaci postoje u spisu. Navela je da su 2021. suvlasnici podigli kredit za obnovu krova i stubišta u zgradi. U to vrijeme se suvlasnik LG proširio na zajedničke prostorije zgrade, i to u stan koji se nalazi iznad stana njezine majke, pri čemu je optuženica reagirala štiteći interese svih stanara. Istaknula je da je istodobno došlo do curenja vode iz tog stana u stan njezine majke, zbog čega su počele svađe među suvlasnicima, u koje se uključila optuženica te je nju (svjedokinju) vrijeđala u više elektroničkih poruka upućenih drugim suvlasnicima i na razne druge adrese. Navela je da je na te elektroničke poruke reagirala tako što je podnijela privatnu tužbu, koja je završila nagodbom, odnosno povlačenjem tužbe prije nekoliko mjeseci na njezinu inicijativu jer joj je sudski postupak predstavljao prevelik teret. Zbog toga je i izjavila da su ona i optuženica sada u dobrim odnosima jer smatra da su uredile svoje međuljudske odnose. Pojasnila je da je, iako zaposlena u GSKG-u, u vezi sa zgradom na adresi [adresa] djelovala isključivo kao predstavnik stanara, a ne u okviru svog radnog mjesta. U to vrijeme se prezivala ŠG. Na predočenje navoda iz elektroničke poruke od 26. rujna 2021., prema kojem je privatna tužiteljica dovela do novčanog kraha zgrade te potpisala i pustila na naplatu potpuno nepotrebne i štetne račune, navela je da to nije točno jer CG nije odlučivala o plaćanju računa, nego je o tome odlučivala pravna služba GSKG-a, gdje su računi bili na provjeri. Dodala je da je zgrada doista bila u lošem financijskom stanju, ali nakon što su računi već bili plaćeni, pri čemu se ne može točno sjetiti koji su računi plaćeni jer ih je bilo mnogo. Nadalje je navela da su u trenutku kada je ona faktično postala predstavnik stanara radovi na krovu već bili gotovi, dok sanacija stubišta nije započela niti je ikada obavljena, iako je novac za to bio osiguran. Nije joj poznato gdje je završio novac koji je bio namijenjen za popravak stubišta. Na predočenje rečenice prema kojoj je privatna tužiteljica zajedno s njom manipulirala novcima iz pričuve stanara i suvlasnika zgrade, navela je da to nije točno. Pojasnila je da računi nisu bili plaćani zato što su bili zadržani u pravnoj službi, dok su izvođači vršili pritisak na optuženicu radi plaćanja, a suvlasnici LG i VG interesirali su se za razloge neplaćanja, što je stvorilo lošu atmosferu među suvlasnicima. Dodala je da privatna tužiteljica nije bila u mogućnosti manipulirati novcem iz pričuve jer se ta sredstva nalaze na računu zgrade, kojim ona ne može raspolagati. Također je navela da nije točno da bi CG isplaćivala ili zaustavljala račune prema njezinim uputama, niti da bi njih dvije svjesno dovele zgradu „na prosjački štap“, budući da privatna tužiteljica nije odlučivala o plaćanju računa. Na daljnje predočenje tvrdnje da bi zgrada bila potpuno zablokirana zahvaljujući njima, navela je da to nije točno jer je optuženica odlučivala o plaćanju računa. Također je navela da nije točno da se neodgovorno trošio novac iz pričuve, iako smatra da bi se to pitanje prije trebalo postaviti zaposlenicima GSKG-a, i to referentu JG ili voditelju AG, koji su bili zaduženi za predmetnu zgradu. Vezano za tvrdnju da je izvođaču Smadili iz pričuve isplaćen iznos za sanaciju stana njezine majke te da je isti, prema sugestijama privatne tužiteljice i svjedokinje, dao lažnu pisanu izjavu u GSKG-u, navela je da je njezina majka, u dogovoru s optuženicom, dogovorila ličenje svog stana s poduzetnikom B, da je stan doista oličen, ali da je njezina majka kasnije vratila trošak ličenja na račun zgrade jer je shvatila da je takav dogovor bio protivan pravilima. Navela je da nije točno da je B prema njihovim sugestijama dao lažnu izjavu. Pojasnila je da je trebalo vratiti 21.000,00 kuna na ime ličenja stana njezine majke, ali da se majci taj iznos činio previsokim, pa je zatražila specifikaciju iz koje je proizlazilo da je trošak ličenja iznosio 14.000,00 kuna, koji je njezina majka i vratila na račun zgrade. Navela je da joj nije poznato zbog čega je nastala razlika u iznosima te da ni ona ni privatna tužiteljica nisu tražile od A da izdaje bilo kakvu lažnu pisanu izjavu. Na predočenje navoda iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021., prema kojoj je njezina majka „na silu“ postala predstavnica zgrade, navela je da to nije točno, već da je u stanu njezine majke održan sastanak stanara koji su negodovali zbog trošenja novca dok je optuženica bila predstavnica stanara, nakon čega su suvlasnici izabrali njezinu majku za predstavnicu i zapisnik o tome dostavili GSKG-u. Potvrdila je da je zgrada došla u minus dok je njezina majka bila predstavnica, ali je pojasnila da je do toga došlo zato što su se morali plaćati radovi koje je prethodno naručila optuženica dok je bila predstavnica stanara. Također je navela da je njezina majka tada bila operirana zbog karcinoma debelog crijeva te osobno nije mogla uzrokovati takvo stanje. Dodala je da nije točan navod da bi privatna tužiteljica na silu oduzela optuženici mjesto predstavnika zgrade jer ona o tome uopće nije mogla odlučivati. Vezano za navod iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021., navela je da je točno da zgrada nije bila u cijelosti sanirana, ali da je uzrok tomu bio nedostatak novca, o čemu bi trebalo pitati referenta JG kojem je bilo poznato koji su računi i zbog čega su odobravani. Navela je da joj se privatna tužiteljica nije izravno žalila na optuženicu , niti je o njoj pisala u svojim dopisima, već je samo rekla da joj je žao što je došlo do svađe među suvlasnicima i što ona nije stopirala račune. Istaknula je da je privatna tužiteljica samo provjeravala zakonsku pravilnost računa, dok se pitanjem njihove svrhovitosti bavio referent. Navela je da joj nije poznato da bi optuženica postala opsesija ili fiksacija privatne tužiteljice. Nakon predočenja navoda iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021., prema kojoj je optuženica punih 12 mjeseci bila bombardirana „nemjerljivom zločestoćom, gluposti i lažima“ od strane svjedokinje, njezine majke, privatne tužiteljice i drugih osoba, svjedokinja je navela da ona osobno nikada nije vrijeđala optuženicu, osobito ne u pisanom obliku, te da su se prigovori stanara odnosili isključivo na trošenje novca. Vezano za tvrdnju iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021. da su privatna tužiteljica, njezina majka i ona stavile zgradu u minus od oko 100.000,00 kuna, navela je da to nije točno jer one nisu naručivale radove niti su manipulirale novcem iz pričuve. Vezano za tvrdnje iz elektroničke poruke od 24. studenog 2021. te na upit suda kakva je privatna tužiteljica bila u svom radu u odnosu na zgradu na adresi [adresa], navela je da je bila profesionalna, da, koliko joj je poznato, nije unosila netočne podatke u isprave koje je sastavljala niti je zloupotrebljavala svoj položaj. Na upit opunomoćenice navela je da je i sama bila uključena u primanje nekih od elektroničkih poruka koje joj je sudac predočio pa je s njihovim sadržajem bila upoznata. Dodala je da su te elektroničke poruke zasigurno utjecale i privatno i poslovno na CG te joj je poznato da se ista zbog njihovog sadržaja morala očitovati svom poslodavcu, iako joj nije poznato je li u GSKG-u bilo kakvih daljnjih reakcija na te poruke. Također je navela da nije točno da bi privatna tužiteljica samostalno ili u dogovoru sa svjedokinjom naručivala izvođenje bilo kakvih radova. Vezano za novac namijenjen za popravak stubišta, navela je da je taj novac potrošen, a da su radovi na stubištu naručeni prije nego što je njezina majka formalno postala predstavnica stanara. Ponovno je istaknula da privatna tužiteljica nije odlučivala o plaćanju računa, već samo kontrolirala njihovu zakonitost po prigovoru suvlasnika radi zaštite interesa svih suvlasnika. U razdoblju 2020./2021., dok je privatna tužiteljica bila zadužena za [adresa], u njihovoj međusobnoj komunikaciji nije bilo osobnih komentara na račun optuženice, nego su samo komentirale da je šteta što je došlo do problema u plaćanju računa i što se nije poštivala procedura od strane GSKG-a. Dodala je da nikada ni od trećih osoba nije čula da bi privatna tužiteljica komentirala ili „objeđivala“ optuženicu. Privatna tužiteljica nije bila uključena u izbor njezine majke za predstavnicu stanara, jer su suvlasnici tražili smjenu optuženice te je o tome sastavljen zapisnik i odluka predana GSKG-u bez sudjelovanja privatne tužiteljice. Navela je da je u ovom trenutku predstavnik stanara ponovno optuženica, da je zgrada obnovljena i da je stubište sanirano, pri čemu pretpostavlja da na računu zgrade više nema mnogo novca zbog svih nastalih troškova. Na upit što je bilo sporno u trošenju sredstava i što je dovelo do nezadovoljstva stanara i smjene optuženice, navela je da su suvlasnici bili nezadovoljni jer stubište nije bilo obnovljeno, ali da joj nije poznato gdje su završila sredstva namijenjena za tu obnovu.
7.4. Na listu 8-13 spisa se nalazi elektronička poruka optuženice od 24. rujna 2021. u okviru koje se nalazi dopis kojeg je optuženica naslovila na GSKG, Sektor pravnih u općih poslova i direktoricu dipl. iur. OG, a koja poruka je upućena primateljima navedenim u al. 1. izreke presude. U tom dopisu optuženica se referira na privatnu tužiteljicu kada navodi “….Takvom besramnom bezobrazluku, teroru i neodgovornom trošenju zajedničkog novca iz pričuve se MORA STATI NA KRAJ. Napravile su užas od zgrade... time da se zadnja rečenica odnosi na privatnu tužiteljicu, ŠG i FE.
7.5. Na listu 17-26. spisa se nalazi elektronička poruka s prilozima koju je poslala optuženica 24. studenog 2021. na elektroničke adrese navedene u al. 2. i 3. izreke ove presude. U prilogu te elektroničke poruke se nalazi dopis (list 19-21. spisa) upućen gosp. MG, gosp. ĐG i privatnoj tužiteljici kojeg je potpisala optuženica i u kojem se, pored ostalog, za privatnu tužiteljicu navode tvrdnje precizirane u al. 2. izreke ove presude. Također se nalazi dopis (list 22-26. spisa) naslova „Hitno očitovanje predstavnika suvlasnika“ kojeg je također potpisala optuženica i u kojem se navode za privatnu tužiteljicu tvrdnje precizirane u al. 3. izreke ove presude.
7.6. Na listovima 69-94. spisa se nalaze računi i računi-otpremnice za obavljanje građevinskih radova, izjave predstavnika suvlasnika o naručenim radovima, popis izvedenih radova na adresi [adresa] upućen GSKG-u d.o.o. te Iskaz zaduženje i uplata od 15. lipnja 2022. iz kojeg je vidljivo da optuženica ima dugovanja na ime uplata za pričuvu zgrade u iznosu 12.645,97 kn.
7.7. Na listu 138-139. spisa se nalazi Izvod iz Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta u GSKG-u iz kojeg je vidljiv opis poslova i zadataka pravnog suradnika te je navedeno da isti prati i proučava zakone i ostale propise, prima stranke, savjetuje, daje mišljenja o imovinsko pravnim poslovima, ocjenjuje valjanost i usklađenost sa zakonom različitih ugovora, u okviru ovlaštenja, zastupa Društvo u jednostavnijim postupcima pred sudovima i drugim državnim tijelima u svim sporova koji proizlaze iz djelatnosti Društva, u okviru ovlaštenja , sastavlja različite pravne dokumente, sastavlja kupoprodajne i druge ugovore, savjetuje o pravnim aspektima predmeta, ispituje pravne podloge za utvrđivanje nositelja prava raspolaganja stanovima, obavlja poslove prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo i obavlja i druge srodne poslove po nalogu voditelja odjela.
7.8. Na listovima 147. do 289. spisa se nalazi opsežna dokumentacija i fotografije koje se odnose na održavanje i upravljanje zgradom u [adresa]. Privatna tužiteljica CG se jedino spominje u elektroničkoj poruci od 6. listopada 2025. koju je optuženica uputila direktoru GSKG-a MG i u kojoj spominje da je bivša zaposlenica, pravnica CG zatražila od izvođača radova specifikaciju jednog računa.
7.9. Na listovima 318-319. spisa se nalazi medicinska dokumentacija za privatnu tužiteljicu iz veljače i ožujka 2022. iz kojih je vidljivo daje ista pretrpjela spontani pobačaj u veljači 2022.
9. Analizirajući sve provedene dokaze sud je prihvatio u bitnome kao istinit iskaz svjedokinja CG i ŠG jer su međusobno sukladni te su potkrijepljeni ispravama. Prihvaćeni su navodi svjedokinje CG o njezinom opsegu poslova kao pravnog suradnika u društvu GSKG d.o.o. jer se podudaraju s izvodom iz Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta u GSKG-u. Također su prihvaćene njezine tvrdnje o propustima u postupanju optuženice kao predstavnika suvlasnika zgrade jer su te njezine tvrdnje potvrđene dopisom društva GSKG d.o.o. od 20. svibnja 2021. upućenom Zagrebačkom holdingu d.o.o. (list 214 - 217 spisa) koji dopis su potpisali direktorica općih poslova DG i direktor društva ŽG i u kojemu su navedene i argumentirane brojne nepravilnosti koje je optuženica počinila kao predstavnik suvlasnika pa je tako navedeno da se zgrada nalazi u negativnom saldu zbog kredita koje je podizala optuženica u ime zgrade; da je ista iz sredstava kredita uređivala posebne dijelove nekretnine u svom vlasništvu; da je samostalno ugovarala poslove bez odluke suvlasnika onda kada je takva odluka bila potrebna i da je zanemarivala upute konzervatora prilikom obavljanja građevinskih radova. Okolnost da optuženica nije plaćala pričuvu (koju je svjedokinja spomenula u som iskazu) proizlazi iz Iskaza zaduženja i uplata od 15. lipnja 2022. prema kojem optuženica ima dugovanja na ime uplata za pričuvu zgrade u iznosu 12.645,97 kn.
9.1. Također je u bitnome prihvaćen iskaz svjedokinje ĆG, iako ista ima saznanja o upravljanju zgradom koja je dobila od optuženice, a sama se time nije bavila niti je istraživala. U onim okolnostima u kojima se taj iskaz razlikuje od isprava, prihvaćene su isprave kao vjerodostojniji izvor saznanja.
9.2. Prihvaćene su kao istinite sve isprave službenog karaktera (troškovnici, kartice, izvod iz pravilnika, ugovori, računi, ponude, knjigovodstvene isprave, medicinska dokumentacija) jer sud nije imao razloga za sumnju u njihovu istinitost i autentičnost. Tu se posebno napominje da je prihvaćen sadržaj dopisa društva GSKG d.o.o. od 20. svibnja 2021. koji je upućen Zagrebačkom holdingu d.o.o. (list 214-217 spisa) budući da je taj dopis potpisan od strane direktorice općih poslova DG i direktora društva ŽG u društvu GSKG d.o.o., a što potvrđuje njegovu objektivnost i istinitost jer te osobe zacijelo ne bi potpisivale sadržaj čija istinitost je dvojbena.
9.1. Nisu prihvaćeni navodi optuženice u kojima ista osporava kazneno djelo jer su suprotni drugim izvedenim dokazima i zaključku suda. Optuženica je tako navela da je ona kao predstavnik stanara bila dužna prijaviti eventualna kaznena djela i nepravilnosti te obavijestiti suvlasnike o relevantnim okolnostima, no niti jedan od provedenih dokaza na ukazuje da je bilo ikakvih nepravilnosti u radu privatne tužiteljice dok je bila zadužena za zgradu na adresi [adresa]. kao pravni suradnik u društvu GSKG. U cjelokupnoj dokumentaciji koju je optuženica priložila u spis, privatna tužiteljica se ne spominje niti u jednom od dokumenata koji bi se odnosio na upravljanje zgradom, a optuženica ni u svojoj obrani nije uvjerljivo argumentirala bilo kakve nepravilnosti počinjene od strane privatne tužiteljice, već je iznijela tvrdnje bez ikakve podloge u ispravama. Suprotno navodim njezine obrane, u spisu je na listu 214-217. priložen dopis (društva GSKG d.o.o. kojeg su potpisali direktorica općih poslova DG i direktor društva ŽG) u kojem je naveden niz propusta optuženice kao predstavnice stanara (dopis je u bitnome citiran u toč. 9. obrazloženja ove odluke), što znači da optuženica obrće teze u ovom postupku. Nije prihvaćen stav optuženice da nije koristila uvredljive izraze za privatnu tužiteljicu jer je takva izjava u direktnoj suprotnosti sa sadržajem elektroničkih poruka iz izreke presude u kojima su sadržene brojne i teške uvrede na štetu privatne tužiteljice. Optuženica se pokušala opravdati time da je ponašanje privatne tužiteljice bio napad na njezino poštenje i rad, no u spis nije priložen niti jedan dokaz (isprava ili tvrdnja svjedoka) o tome da je privatna tužiteljica poduzimala bilo što osobno prema optuženici, odnosno mimo svog posla vezano za zgradu u [adresa]. Stoga je sud zaključio da su tvrdnje optuženice u kojima osporava počinjenje kaznenog djela i ističe razloge za isključenje protupravnosti neistinite i usmjerene na neutemeljeno otklanjanje kaznene odgovornosti.
10. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je na nedvojbeni način utvrdio da je optuženica počinila kazneno djelo na način kako je to opisano u činjeničnom supstratu izreke ove odluke.
11. U postupku nije bilo sporno da je optuženica 26. rujna 2021. i 24. studenog 2021. poslala dvije elektroničke poruke s više privitaka na (dopisa) u kojima su bile iznesene tvrdnje na račun privatne tužiteljice precizirane u činjeničnim supstratima izreke ove presude. Navedeno proizlazi iz priloženih poruka i njihovih priloga na listu 8-13. i 17-26. spisa.
12. Sud je dalje provjerio jesu li u tim tvrdnjama sadržane uvrede u smislu čl. 147. KZ/11. i je li bilo razloga za isključenje protupravnosti u smislu čl. 148a KZ/11.
13. Uvreda u kaznenopravnom smislu je negativni vrijednosni sud o drugoj osobi te se sastoji izraženom omalovažavanju druge osobe i nepoštivanju tuđeg ljudskog dostojanstva. Uvreda nije činjenična tvrdnja čija istinitost se može provjeriti, nego se radi o vrijednosnom sudu kod kojeg se procjenjuje njegov sadržaj i kontekst te donosi stav je li podoban povrijediti čast i ugled druge osobe.
14. Sud je zaključio da su tvrdnje optuženice u kojima se postupci privatne tužiteljice opisuju kao besramni bezobrazluk i teror kojemu se mora stati na kraj uvrede u smislu čl. 147. KZ/11. To isto vrijedi i za navode optuženice u kojima se privatna tužiteljica poistovjećuje sa zlom i neistinom, kao i daljnji navodi prema kojima privatna tužiteljica ima ozbiljan poremećaj ličnosti i veliki problem za koji je potrebno potražiti stručnu pomoć jer se time posredno tvrdi da ista ima problema sa psihom koji se mogu rješavati jedino na medicinski način. U daljnjim tvrdnjama da je optuženica bombardirana s nemjerljivom zločestoćom, gluposti i lažima od strane privatne tužiteljice je također izrečena uvreda jer bi takve tvrdnje značile da je privatna tužiteljica neizmjerno zločesta, glupa i lažljiva. Sličnog karaktera su i izjave za privatnu tužiteljicu prema kojima njezinoj ljudskoj zločestoći i lažima nema lijeka ni pomoći, jer su iste kao takve urođene, ne stečene, ali fiksacija se da solidno zaliječiti i amortizirati uz adekvatnu pomoć. Time optuženica također tvrdi da je privatna tužiteljica rođena kao zločesta i lažljiva, a da je za njezinu fokusiranost potrebna medicinska pomoć čime nedvosmisleno ističe da se radi o psihički bolesnoj osobi. Tvrdnja „svima nama u zgradi se bljuje od njihove farizejštine“ ide za tim da su postupci privatne tužiteljice toliko niski i podli da izazivaju mučninu i povraćanje svih stanara u zgradi. Uvrede predstavljaju i riječi optuženice da je CG nepoštena i neodgovorna. I konačno, iz navoda u kojima optuženica traži izuzeće pravnice CG u vezi poslova koji se odnose na zgradu u [adresa] jer u životu jedino može surađivati s ispravnim i poštenim ljudima i da ne želi imati posla s manipulatoricama također su sadržane uvrede jer je optuženica time htjela reći da privatna tužiteljica nije ispravan i pošten čovjek te da je manipulatorica s kojom optuženica ne želi imati posla.
15. Sve prethodno naznačene tvrdnje optuženice predstavljaju negativne vrijednosne sudove o privatnoj tužiteljici koje su izrečene upravo u cilju da uvrijede privatnu tužiteljicu jer nema drugog objašnjenja za toliki broj izrazito pogrdnih kvalifikacija koje bi duboko povrijedile svačije dostojanstvo.
16. Navedene uvrede su poslane na 21 elektroničku adresu (pored adrese privatne tužiteljice) te po prirodi stvari nema sumnje da je svakako dio adresata tih elektroničkih poruka pročitao uvrede na račun privatne tužiteljice. Osim toga, neke od adresa se odnose na ustanove i tijela (npr. adrese uprave Zagrebačkog holdinga, Vlade Republike Hrvatske, kabineta gradonačelnika Zagreba i dr.), što dodatno povećava broj osoba kojima su uvrede postale dostupne. Kod takvog stanja stvari, nije bilo potrebno utvrđivati tko je od adresata pročitao sporne poruke jer nema sumnje da su konkretne uvrede postale dostupne većem broju osoba čime je ostvaren kvalifikatorni element ovog kaznenog djela u smislu st. 2. čl. 147. KZ/11.
17. Optuženica je bila svjesna uvredljivog sadržaja svojih navoda te je htjela tako postupati pa je kazneno djelo uvrede prema privatnoj tužiteljici počinila s izravnom namjerom prvog stupnja iz čl. 28. st. 2. KZ/11. Optuženica se rukovodila svojim osobnim osjećajima animoziteta, netrpeljivosti i namjere nanošenja štete privatnoj tužiteljici. Svoju netrpeljivost i uvredljivu namjeru prema privatnoj tužiteljici nije mogla suzdržati niti na sudskoj raspravi 6. veljače 2025. kada joj je rekla da je „smrdljivica“ za vrijeme dok je privatna tužiteljica iznosila svoj svjedočki iskaz (konstatirano na zapisniku na listu 44. spisa), kao i na raspravi 15. prosinca 2025. kada joj je rekla da je bezobraznica (konstatirano na listu 292. spisa) pa se i sud neposredno uvjerio u sklonost optuženice vrijeđanju privatne tužiteljice. Iako motiv nije bitno obilježje kaznenog djela, sud je zaključio da su motivi optuženice prilikom vrijeđanja privatne tužiteljice u tome što su osobe iz GSKG-a d.o.o., među kojima je i privatna tužiteljica, uočile nepravilnosti (koje su opisane u dopisu s lista 214-217 spisa) pa se optuženica uvredama osvećuje i odvlači pozornost adresata poruka sa sebe na privatnu tužiteljicu. Da je bilo propusta i nepravilnog trošenja novca zgrade, ukazuje okolnost da su suvlasnici pokrenuli parnični postupak protiv optuženice zbog stjecanja bez osnove.
18. Tijekom postupka optuženica nije dokazala da bi postojao razlog za isključenje protupravnosti za kazneno djelo uvrede iz čl. 147. KZ/11., kako to predviđa članak 148.a. KZ/11. S obzirom na navode njezine obrane ovdje bi se moglo raditi o ostvarenju obilježja uvrede u obavljanju dužnosti propisane zakonom (kao predstavnice suvlasnika) i obrani nekog prava (prava suvlasnika zgrade) uz postojanje opravdanih razloga (zaštita prava suvlasnika zgrade), no optuženica nije učinila vjerojatnim da bi privatna tužiteljica počinila bilo kakvu nepravilnost u svom radu, odnosno da svojim ponašanjem ili na drugi način pridonijela takvom stavu optuženice. Optuženica je u svojoj obrani iznijela niz tvrdnji prema kojima je privatna tužiteljica počinila propuste, međutim ništa od toga nije potkrijepljeno dokazima u spisu. Osnovna teza optuženice je da je privatna tužiteljica trošila novac zgrade, no iz popisa njezinih poslova navedenih u izvodu iz Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu d.o.o. s lista 137-139 spisa (citirano u toč. 7.7. ove presude) je vidljivo da ista nije imala ovlasti izdavati račune, niti vršiti bilo kakva plaćanja u ime zgrade.
18.1. Dakle, optuženica nije postupala u obrani nekog prava, zaštiti nekih vrijednosti ili u javnom interesu iako je to pokušavala tako prikazati u svojoj obrani.
19. Ovaj sud je razmotrio ponašanje optuženice i sa stanovišta odredbi Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; u daljnjem tekstu: Ustav) i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.; u daljnjem tekstu: Konvencija). Ova materija je regulirana čl. 16. Ustava koji propisuje „Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." i čl. 38. Ustava koji propisuje: „Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu ... govora i javnog nastupa …“ Mjerodavne odredbe Konvencije se nalaze u čl. 10. koji propisuje slobodu izražavanja na način: „(1) Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. (...) i (2) Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni ... radi zaštite ugleda ili prava drugih“
19.1. Dakle, s jedne strane postoji jamstvo slobode mišljenja i iznošenja misli propisano čl. 38. st. 1. i 2. Ustava te čl. 10. Konvencije, a s druge strane postoji ograničenje slobode ili prava razmjerno naravi potrebe propisano u čl. 16. st. 2. Ustava. Dovodeći u vezu ta dva suprotstavljena prava, sud je zaključio da je u ovoj situaciji potrebna intervencija suda kažnjavanjem optuženice i da postoji prijeka društvena potreba koja zahtijeva da se pravu privatne tužiteljice na zaštitu njezinog ugleda dade prednost pred pravom optuženice na slobodu izražavanja i općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja. Naime, navodi o privatnoj tužiteljici podcrtani u toč. 14. ovog obrazloženja, umanjuju njezin društveni i profesionalni ugled, vode poniženju, krajnje su zlonamjerni i pogodni te usmjereni nanošenju štete časti, ugledu i dostojanstvu, jednostavno predstavljaju omalovažavanje i nepoštivanje dostojanstva drugoga i predstavljaju negativni vrijednosni sud o drugome, a isto je učinjeno na način da je uvreda postala pristupačna većem broju osoba. Takvo maliciozno, osobno usmjereno i ničim izazvano izražavanje ne može uživati zaštitu slobode izražavanja. Demokracija (i prateće slobode) ne podrazumijeva slobodu zlonamjernih postupaka i nanošenju štete drugoj osobi bez ikakve odgovornosti.
20. Imajući u vidu da je optuženica u sve tri točke privatne tužbe ostvarila obilježja kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11. i da je time počinila više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog kaznenog djela, kao i da postoji jedinstvo namjere te prostorna i vremenska povezanost svih radnji, time je ostvareno produljeno kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 2. u vezi st. 1. i čl. 52. KZ/11. Stoga sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju iz optužnog akta da bi se radilo o tri kaznena djela uvrede iz čl. 147. st. 2. KZ/11., nego je sva tri kaznena djela u ovoj odluci označio kao jedno produljeno kazneno djelo.
21. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženice, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11.
21.1. Olakotna okolnost je kaznena neosuđivanost i prekršajna nekažnjavanost (list 304-305. spisa).
21.2. Otegotna okolnost je veliki broj uvredljivih tvrdnji čime je ostvarena velika kriminalna količina i ustrajnost u postupanju na štetu privatne tužiteljice. Daljnja otegotna okolnost je vrijeđanje privatne tužiteljice na raspravi 6. veljače 2025. kojoj je rekla da je „smrdljivica“ za vrijeme dok je privatna tužiteljica iznosila svoj svjedočki iskaz (konstatirano na zapisniku na listu 44. spisa), a na kraju rasprave 15. prosinca 2025. joj je rekla da je bezobraznica (konstatirano na listu 292. spisa). Sklonost i ustrajnost optuženice u vrijeđanju je vidljivo iza njezine obrane u kojoj je rekla da ostaje kod svega navedenog o privatnoj tužiteljici. Sud nije optuženici kao olakotno vrednovao njezinu dob, profesiju i akademski status jer bi osoba njezinog iskustva, naobrazbe i zvanja trebala imati višu razinu svijesti i senzibiliteta o nedopustivosti ponašanja za koje je proglašena krivom u ovom postupku, nego prosječna osoba.
21.3. Za kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 2. KZ/11. je propisana novčana kazne do 180 dnevnih iznosa, a odredba čl. 52. st. 5., KZ/11. propisuje da se za produljeno kazneno djelo može izreći kazna za polovicu veća od gornje mjere kazne propisane za utvrđeno djelo, što znači da je za kazneno djelo iz čl. 147. st. 2. u vezi čl. 52. st. 5. KZ/11. propisana novčana kazna do 270 dnevnih iznosa.
21.4. Imajući u vidu sve naprijed navedene okolnosti koje se tiču djela i počiniteljice, te imajući u vidu stupanj ugroženosti povrijeđenog dobra, kao i dovodeći u ravnotežu olakotne i otegotne okolnosti te propisanu kaznu, sud je optuženici odmjerio kaznu u visini od 100 dnevnih iznosa što je u blizini donje trećine propisane kazne za djelo iz čl. 147. st. 2. u vezi čl. 52. st. 5. KZ/11.
21.5. Sud je dnevni iznos odmjerio uvažavajući prihode optuženice koja prima mirovinu u iznosu od 920 €, što znači da dnevni iznos predstavlja svotu od 32,00 €. Tu valja napomenuti da je optuženica također vlasnica stana od 164 m2 u najužem centru grada te suvlasnica poslovnog prostora na istoj adresi pa je sud išao krajnje u korist optuženici kada je odmjerio dnevni iznos od svega 32,00 € koji, dakle, predstavlja najpovoljniju moguću varijantu s obzirom njezino iznadprosječno dobro imovno stanje.
21.6. Stoga novčana kazna ukupno iznosi 3.200,00 €. Sud smatra da će se takvom sankcijom kod okrivljenice postići svrha kažnjavanja, te da će se istom u dovoljnoj mjeri utjecati na nju da shvati štetnost i neprihvatljivost svoga ponašanja, te da više ne čini kaznena djela, te da će se istom u dovoljnoj mjeri ukazati i svima ostalima na štetnost i neprihvatljivost takvog ponašanja i na pogibeljnost činjenja kaznenih djela.
21.7. Na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11. sud je odredio da je optuženica izrečenu novčanu kaznu dužna platiti u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti presude, što predstavlja maksimalni rok propisan zakonom, a sud ga je tako odredio da bi se optuženici pružila objektivna i realna mogućnost za ispunjenje obveze.
21.8. Na temelju imperativne norme iz čl. 43. st. 1. KZ/11. novčana kazna će se prisilno naplatiti putem ovlaštene institucije ukoliko ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u roku, a ne postoje uvjeti za produljenje roka plaćanja niti za obročnu otplatu.
21.9. Na temelju čl. 43. st. 2. KZ/11. može se donijeti odluka o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro ukoliko se novčana kazna ne može u roku od tri mjeseca ni prisilno naplatiti.
22. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženica je dužna nadoknaditi trošak postupka u vidu paušalne svote od 500,00 € iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. Pri određivanju paušalne svote sud je vodio računa da je optuženica iznadprosječno dobrog imovnog stanja jer ostvaruje mirovinu od 920 €, vlasnica je stana površine 164 m2 i suvlasnica poslovnog prostora u najužem centru Zagreba, a nema obveze uzdržavanja. Imajući u vidu trud kojeg je sud (raspravni sud, ured predsjednika suda i županijski sud) morao uložiti i provođenje ovog postupka, sud je odredio paušalni trošak od 500 €.
22.1. Optuženica je dužna trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna. U slučaju da optuženica ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. ZKP/08.
23. Sukladno imperativnoj normi, optuženica je dužna platiti nužne izdatke privatne tužiteljice te nagradu i nužne izdatke njezine opunomoćenice u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem, nakon što budu zaprimljeni podaci o tim troškovima.
24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 16. ožujka 2026.
Sudac:
Ivona Horvatić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Privatna tužiteljica CG
2. opunomoćenica odvjetnica IG
3. optužena FG
4. branitelj, odvjetnik Neven Gotal
5. u spis
