Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-167/2021-6
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovića kao predsjednika vijeća, Noemi Butorac kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Marije Bušković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja – protutuženika NU iz [adresa], kojeg zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković, Mate Burazin, Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca, protiv tužene – protutužiteljice MU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mrklić & partneri iz Splita, radi utvrđenja i isplate, i po protutužbi tužene – protutužiteljice MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetničkom društvu Mrklić & partneri, odvjetnicima u Splitu, protiv tužitelja – protutuženika NU, [adresa], Pariška komuna 49, Srbija, zastupan po zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković, Mate Burazin, Dario Banić i Tomislav Horački, odvjetnicima u Karlovcu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5737/2019-10 od 21. kolovoza 2020.,u sjednici vijeća održanoj dana 11. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I.Odbijaju se kao neosnovane žalbe tužitelja-protutuženika i tuženice-protutužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5737/2019-10 od 21. kolovoza 2020.
II.Odbija se zahtjev tuženice-protutužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka kao i zahtjev za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:
" I. Prihvaća se glavni tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika u dijelu koji glasi: "Utvrđuje se da nije nastao te ne proizvodi nikakve pravne učinke Ugovor o prodaji nekretnina i to zemljišta na otoku Visu, predio Ženka, kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 1200 m², upisana u ZU 5236, K. O. [katastarska općina], sklopljen između NU zastupanog po punomoćniku KU, JMBG: [jedinstveni matični broj građana] iz [adresa], Braće N br.17 kao prodavatelja i MU, JMBG: [jedinstveni matični broj građana] iz [adresa], kao kupca, ovjeren od strane javnog bilježnika Marije Ivančić iz Solina, Kralja Zvonimira bb pod brojem OV – 3030/99 od 15. listopada 1999."
II. Odbija se glavni tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika u dijelu koji glasi: "Određuje se u ZU 5236, K. O. [katastarska općina] uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o kupoprodaji nekretnina iz točke I. ove presude tako da se briše pravo vlasništva tužene na kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak od 218 m², kat. čest. br. [katastarska čestica] put od 107 m², kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak od 301 m², kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak od 186 m² i kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća od 202 m² te dvor od 186 m² (prije kat. čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 1200 m²) te da se brišu sva založna prava trećih osoba stečena nakon 15. listopada 1999. uz istovremeni upis navedenih nekretnina u vlasništvo tužitelja."
III. Odbija se podredni tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika koji glasi: "Nalaže se tuženoj MU da tužitelju NU isplati iznos od 1.300.000,00 kn uz zakonsku zateznu kamatu koja teče počevši od dana podnošenja tužbe 15. srpnja 2008. do 30. lipnja 2011. po stopi od 14% godišnje, a od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi od 7,88%, od 1. siječnja 2017. pa do 30. lipnja 2017. po stopi od 7,68% godišnje, od 1. srpnja 2017. pa do 31. prosinca 2017. po stopi od 7,41% godišnje, od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po stopi od 7,09% godišnje, a od 1. srpnja 2018. pa do isplate po stopi od 6,82% godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a ujedno se tuženoj nalaže da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 6,82% godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."
IV. Prihvaća se protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužena MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju prava građenja stekla pravo vlasništva na kat. čest. br. [katastarska čestica], sve ZU 5236, K. O. [katastarska općina], sve za cijelo."
V. Odbija se protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice u dijelu koji glasi:
"Nalaže se odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, na temelju ove presude izvršiti upis prava vlasništva na ime tužene – protutužiteljice MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], na kat. čest. br. [katastarska čestica], sve ZU 5236, K. O. [katastarska općina], sve za cijelo, uz prethodno brisanje prava vlasništva upisanog na ime tužitelja – protutuženika NU."
VI. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka."
2. Pravodobnim i dopuštenim žalbama ovu presudu pobijaju obje parnične stranke.
3. Tužitelj-protutuženik podnosi žalbu protiv točke II., III., IV. i VI. izreke presude zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP) predlažući da se u pobijanom dijelu presuda preinači na način naveden u žalbi, poredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3.1. Tuženica-protutužiteljica podnosi žalbu protiv točke I. i VI. izreke presude zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. ZPP-a, predlažući da se u pobijanom dijelu presuda preinači uz naknadu troškova postupka uvećan za trošak sastava žalbe.
4. U odgovoru na žalbu tuženica-protutužiteljica osporava žalbene navode tužitelja- protutuženika i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
5. Žalbe stranaka nisu osnovane.
6. Predmet ovog postupka po glavnom tužbenom zahtjevu tužitelja-protutuženika je utvrđenje da Kupoprodajni ugovor od 15. listopada 1999. nije nestao i da ne proizvodi nikakve pravne učinke, kao i da se odredi uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe istog ugovora, te da se briše pravo vlasništva tužene kao i sva založna prava trećih osoba stečena nakon 15. listopada 1999. uz upis predmetnih nekretnina u vlasništvo tužitelja. Podredno je tužitelj predložio da se tuženoj naloži isplata iznosa od 1.300.000,00 kn sa kamatom od presuđenja pa do isplate, a na ime naknade tržišne vrijednosti u odnosu na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje čestice su nastale cijepanjem iz čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6.1. Predmet postupka je i zahtjev tuženice-protutužiteljice kojim traži utvrđenje da je na temelju prava građenja stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, te da se na temelju ove presude izvrši upis prava vlasništva na ime tuženice-protutužiteljice uz prethodno brisanje prava vlasništva upisanog na ime tužitelja-protutuženika ČU.
7. Na temelju dokaza koji su provedeni u postupku prvostupanjski sud je utvrdio:
-pregledom Ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog između NU kao prodavatelja zastupanog po punomoćniku KU i MU kao kupca **.**.1999. proizlazi da su u istome stranke suglasno utvrdile da je prodavatelj vlasnik nekretnine – zemljišta na otoku Visu, predio Ženka, kat. čest. br. [katastarska čestica], ukupne površine 1200 m², K. O. [katastarska općina] te da kupac to isto zemljište kupuje sa svim pravima i obvezama za iznos kupoprodajne cijene od 57.000,00 DEM, koju cijenu da je kupac isplatio prodavatelju, a što je potvrđeno ovjerom potpisa na ugovoru. Nadalje je utvrđeno da je prodavatelj uveo kupca u materijalni i zakoniti posjed predmetne nekretnine danom potpisa ugovora te da ju je ovlastio da može izvršiti uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime. Ugovor je potpisan od strane kupca i punomoćnika prodavatelja te ovjeren kod javne bilježnice Marije Ivančić 15. listopada 1999. pod brojem OV – 3030/99;
-pregledom punomoći izdane od NU i ovjerene kod Četvrtog Opštinskog suda u Beogradu pod brojem Ov – 4496/99 5. listopada 1999. proizlazi da je istom opunomoćen KU da u ime i za račun NU proda njegovu nekretninu na otoku Visu kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] te da ga vlasnik ovlašćuje da pronađe kupca, sa kupcem da vodi pregovore o kupoprodaji, zaključi predugovor i glavni ugovor, primi iznos kupoprodajne cijene i izda potvrdu o primitku te dozvoli upis prijenosa vlasništva u korist kupca;
-pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] proizlazi da je u ZU 5236, na čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 1200 m² na dan 3. ožujka 1998. bilo uknjiženo pravo vlasništva na ime NU iz [adresa] za cijelo, dok je iz Izvatka u odnosu na istu česticu, sada oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine od 218 m², kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi put površine od 107 m², kat. čest. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine od 301 m², kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine od 186 m² i kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi kuća površine od 202 m² i dvor površine od 186 m², sve ZU 5236, K. O. [katastarska općina] uknjiženo pravo vlasništva na ime tužene, ujedno u listu C je naznačeno da sagrađena kuća nema uporabnu dozvolu te da se zabilježava pravo zaloga – hipoteke u korist Hypo Alpe – Adria – Bank d.d. Zagreb. Iz povijesnog zk Izvatka za istu nekretninu proizlazi da je 15. listopada 1999. na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 15. listopada 1999. i punomoći od 5. listopada 1999. pravo vlasništva sa Bjeloš Mirka uknjiženo na ime MU, nadalje 9. srpnja 2004. je upisano da se na temelju Prijavnog lista Geobiro d.o.o. Split od 8. lipnja 2004. te Građevinske dozvole od 14. veljače 2003. uknjižuje uplanjenje kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica];
-pregledom Rješenja Zemljišnoknjižnog odjela u Visu broj Z – 96/01 utvrđeno je da je na temelju prijavnog lista "Gea mare" od 15. listopada 2000. dozvoljena uknjižba cijepanja kat. čest. br. [katastarska čestica], ZU 5236 u podčestice zemlje 3928/4 od 792 m², čest. zem. [katastarska čestica] od 107 m² i čest. zem. [katastarska čestica] od 301 m², nadalje iz Rješenja istog odjela broj Z – 97/01 od 5. lipnja 2001. proizlazi da je dozvoljena uknjižba cijepanja čest. zem. [katastarska čestica] u ZU 5236 i podčest. zem. 3928/4 od 218 m², čest. zem. [katastarska čestica] od 186 m² i čest. zem. [katastarska čestica], dok je iz Rješenja istoga Odjela broj Z – 261/99 od 6. lipnja 2001. utvrđeno kako se dozvoljava na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 15. listopada 1999. uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 5236 na ime tužene uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava sa imena tužitelja;
-pregledom Građevne dozvole izdane od Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Ispostave Vis, 14. veljače 2003., koja dozvola je postala pravomoćna 6. ožujka 2003. proizlazi da je tuženoj kao investitoru odobrena izgradnja građevine – kuće za odmor na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u uvali Ženka. Nadalje, iz Uvjerenja za uporabu građevine izdanog od Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Vis 14. veljače 2008. proizlazi da je istim utvrđeno da je stambena građevina izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u skladu sa građevinskom dozvolom od 14. veljače 2003;
- pregledom Rješenja Ureda za katastarsko – geodetske poslove, Ispostave Vis od 29. listopada 1999. proizlazi da su u katastarskom operatu u odnosu na česticu 3928/4, naziva Ženka, K. O. [katastarska općina], izmijenjeni podaci te je umjesto dotadašnjeg posjednika NU, [adresa] upisana tužena, a sve temeljem Ugovora o kupoprodajni nekretnine od 15. listopada 1999;
-pregledom Rješenja Porezne uprave, Ispostave Vis od 3. studenog 1999. proizlazi da je poreznoj obveznici MU utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu od 222.300,00 kn te da je razrezan iznos poreza u visini od 11.115,00 kn na temelju kupoprodaje nekretnine položene na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u predjelu Ženka, dok je iz uplatnice od 18. studenog 1999. razvidno da je taj isti iznos tužena uplatila Poreznoj upravi – Ispostavi Vis;
-pregledom ovjerene potvrde izdane 19. lipnja 2001. od Četvrtog Opštinskog suda u Beogradu proizlazi da je na traženje NU od 18. lipnja 2001. uvidom u Knjige ovjere ovaj sud utvrdio da pod brojem Ov – 4496/99 od 5. listopada 1999. nije ovjerena punomoć NU. Također, iz dopisa zaprimljenog od Prvog osnovnog suda u Novom Beogradu od 2. listopada 2013. proizlazi da su isti odgovorili na upit ovog suda navodeći da su uvidom u Knjige ovjere bivšeg Četvrtog opštinskog suda u Beogradu utvrdili da pod brojem Ov – 4496/99 od 5. listopada 1999. nije izvršena ovjera punomoći NU;
- pregledom Izbjegličke legitimacije broj 9063004915 proizlazi da ista glasi na ime NU, sina M, rođenog **.**.1948. u mjestu [adresa], Hrvatska sa naznakom da dotični boravi na adresi [adresa], iskaznica je izdana 25. listopada 1999.;
-pregledom tužiteljevih isprava i to Izvatka iz Matice rođenih, putovnice i osobne iskaznice proizlazi da je tužitelj rođen **.**.1944. u [adresa], K, da je imao prebivalište na adresi [adresa], a da sada ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa];
-pregledom dopisa zaprimljenog od MUP-a, Prijavnog – odjavnog odjela od 17. prosinca 2010. proizlazi da je ovo tijelo izvijestilo na traženje suda da je KU, koji je rođen **.**.1954., umro **.**.2007.
-pregledom dopisa javne bilježnice Marije Ivančić od 21. prosinca 2010. proizlazi da se dotična izjasnila kako nije u mogućnosti dostaviti preslik osobne iskaznice za KU iz razloga što javni bilježnik ne zadržava preslike ove isprave, već da se isključivo unose podaci i da može jedino dostaviti preslik Upisnika iz kojeg je vidljiv potpis stranke, isprava koja se ovjeravala kao i dokument na temelju kojeg je utvrđena istovjetnost;
-pregledom preslike Upisnika iz knjige javne bilježnice Marije Ivančić iz 1999. proizlazi da je pod brojem OV – 3030/99 izvršena ovjera potpisa KU na Ugovoru o kupoprodaji nekretnina, identitet navedenog je utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice], dok je pregledom preslika kartona o izdanoj osobnoj iskaznici na ime KU razvidno da je dotični bio prijavljen na adresi [adresa] u [adresa], njegov JMBG da je glasio 0110954382117, broj iskaznice [broj iskaznice] te je evidentirano da je umro **.**.2007.
- pregledom dopisa upućenog od strane punomoćnika tužitelja Policijskoj postaji Vis od 1. listopada 2007. proizlazi da se u istome navodi da se ovaj odvjetnički ured obraća u ime njihove stranke NU iz [adresa], a u svezi Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 15. listopada 1999.;
-pregledom dopisa javnog preduzeća "Pošta Srbije" Beograd od 20. siječnja 2016. proizlazi da bi prema raspoloživim podacima ove tvrtke u razdoblju od travnja 1998. do listopada 1999. vlasnik telefonskog priključka 011699465 sa adrese [adresa] bila ĐU, dok iz dopisa poduzeća Telekom Srbija od 11. svibnja 2015. proizlazi da isti nisu u mogućnosti dostaviti izlist poziva za zatraženi telefonski broj [broj telefona] jer da nisu u posjedu istog s obzirom da se takvi podaci uništavaju po isteku roka od 12 mjeseci od dana obavljene komunikacije;
-pregledom spisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KN-DO – 224/08 vidljivo je da spisu prileži dopis upućen Odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Č od 12. veljače 2008. u kojem se navodi da je i dalje u tijeku operativna obrada od strane policije radi otkrivanja eventualnih počinitelja kaznenog djela iz čl. 224. st. 4. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona te da rezultati ne ukazuju na postojanost osnovane sumnje da bi djelo počinili MU i KU, s tim da bi za iste nastupila relativna zastara kaznenog progona i prije dostave izvješća od strane policije od 8. lipnja 2006. Spisu prileže službene zabilješke sačinjene od strane djelatnika MUP-a, a vezano za saslušanje GU, MU, EU i KU.
-da je u nalazu i mišljenju sudski vještak Rajko Radišić naveo da je predmetna nekretnina četverokutnog oblika i da su joj granice najvećim dijelom vidljive i to prema jugu granica da je stari kameni suhozid, prema sjeveru asfaltna cesta dok da su istočna i zapadna granica definirane kameno betonskim ogradnim zidovima. Na nekretnini da se nalazi kuća katnosti tri etaže, a pored nje da su pomoćni objekti i to zidani pomoćni objekt, cisterna za skupljanje kišnice, hidroforska stanica, komin s lavorom, vanjski tuš, septička jama, više uređenih terasa položenih na svim stranama svijeta gledano od kuće, pristupne stepenice i staze te osjenjeni i neosjenjeni parkirni prostor. Nekretnina da je u cijelosti uređena i obrađena i da je na njoj zasađeno razno cvijeće i ukrasno bilje te više stabala maslina, a da je položena na više katastarskih čestica i to na kat. čest. zem. [katastarska čestica]. Na čest. zem. [katastarska čestica] da se nalazi dio kuće, dio septičke jame, dio uređenih terasa i staza te uređeni dvorišni prostor zasađen ukrasnim biljem i maslinama. Na čest. zem. [katastarska čestica], koja je nepravilnog oblika da se nalazi dio septičke jame, uređeno kameno-betonsko stepenište na zapadnoj strani sporne nekretnine te u uređenim žardinjerama zasađeno cvijeće i ukrasno bilje, dok da su u južnom dijelu zasađene masline, a da se tu nalazi i jedan vanjski tuš za tuširanje. Čest. zem. [katastarska čestica] da se nalazi u sjeverozapadnom dijelu sporne nekretnine i na njoj da se nalazi dio komina i lavora, pristupne betonske stepenice i uređene staze, dvije vodovodne šahte, nenatkriveni parkirni prostor do kojega vodi kolni pristup preko ove parcele te uređeni dio na kojem je nekoliko kamenih i kamenobetonskih podzida, a prostor da je zasađen maslinama i ukrasnim biljem. Čest. zem. [katastarska čestica] da se nalazi u sjeveroistočnom dijelu i na njoj je dio pomoćnog objekta i hidroforske stanice, pristupne betonske stepenice sa istočne strane nekretnine, dio uređenih staza te u sjevernom dijelu osjenjeno parkiralište uz asfaltnu cestu. Čest. zem. [katastarska čestica] da se nalazi u središnjem dijelu sporne nekretnine i na njoj da se nalazi najveći dio kuće i uređenih terasa, dio cisterne, dio pomoćnog objekta i hidroforske stanice, dio kamina i lavora te nadstrešnica. Predmetna nekretnina da je formirana 1975. i da je imala oznaku čest. zem. [katastarska čestica] s površinom od 1200 m², a kasnije da se cijepala i da su nastale današnje čest. zem. [katastarska čestica]. Vještak je prikazao na skici lica mjesta granicu sporne nekretnine i istu označio punom linijom i žutom bojom, a granice pojedinih parcela crtkanom linijom i narančastom bojom te je nadalje slovima označio septičku jamu, komin, vanjski tuš, cisternu, zidani pomoćni objekt, šahte s vodomjerima, telefonski šaht i stabla maslina;
-da je u nalazu i mišljenju sudska vještakinja Jagoda Mihovilović navela da je predmetno zemljište u prostornom planu Grada Visa definirano kao izgrađeni dio građevinskog područja u kojem je minimalna površina građevne čestice za gradnju samostojeće građevine 200 m², a za gradnju dvojne građevine ili niza 180 m² te da su usporedna prodajna cijena određuje tzv. metodom neposredne usporedbe transakcija ili prodaja. Vještakinja je mišljenja da tržišna vrijednost procjenjivane nekretnine na dan 5. listopada 2017. iznosi 1.300.000,00 kn (jedan milijun i tristo tisuća kuna). Vještakinja je nadodala da nije u mogućnosti dati procjenu na dan 15. listopada 1999. i 15. srpnja 2008., s obzirom da od Porezne uprave nije mogla dobiti podatke o dovoljnom broju usporednih nekretnina;
-pregledom građevinskog dnevnika sačinjenog od strane izvođača Sopta d.o.o. Podstrana sačinjenog prilikom izgradnje obiteljske kuće na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] proizlazi da je u dnevniku navedeno kako su radovi započeti 13. svibnja 2003., a da su dovršeni 7. prosinca 2003.,
-pregledom Zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje usluga građana u domaćinstvu proizlazi da je isti podnijela tužena 30. srpnja 2005. sa naznakom da je riječ o objektu na otoku Visu, uvala Milna – Ženka, dok je iz zapisnika o očevidu, Službe za gospodarstvo, Ispostave Vis od 29. rujna 2005. razvidno da je isti sačinjen u objektu kojeg iznajmljuje tužena na adresi [adresa] i da je riječ o dva apartmana sa naznakom da se u prizemlju obiteljske kuće nalazi veliki apartman površine 110 m², a na katu apartman površine 60 m², okućnica da je uređena i da su apartmani opremljeni novim namještajem. Iz Rješenja iste službe od 10. listopada 2005. proizlazi da je tuženoj odobreno pružanje usluga građana u domaćinstvu za iznajmljivanje dva apartmana i to od 1. svibnja do 30. rujna svake godine;
-pregledom popisa gostiju za 2006. kao i Knjige stranaca proizlazi da su iste evidentirane na ime tužene kao osobe na koju glasi odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te su upisani podaci o gostima kao i datumi prijave i odjave istih.
8. Nakon što je saslušao svjedoke AU, BU, DU, JU, CU i EU i stranke, prvostupanjski sud je u odnosu na glavni tužbeni zahtjev utvrdio da je nedvojbeno da je KU zaključio navedeni Ugovor temeljem falsificirane punomoći, a u odnosu na koju punomoć je utvrđeno da nije ovjerena kod nadležnog suda u [adresa] tj. da je stavljen pečat lažne ovjere pa je zaključio da tužitelj nije dao suglasnost za prodaju zemljišta, a što su potvrdili saslušani svjedoci i što proizlazi iz izbjegličke legitimacije treće osobe istog imena i prezimena kao tužitelj, pa je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja da se radi o nepostojećem i bez ikakvih pravnih učinaka Ugovoru. Nadalje, u odnosu na dio glavnog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu prijašnjeg stanja prvostupanjski sud je isti odbio navodeći da obzirom na stav suda da sporni Ugovor nije ni nastao te isti ni na koji način neće i ne može promijeniti pravnu poziciju tužitelja, čime je neosnovan zahtjev tužitelja za uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, posebice imajući u vidu da je tuženica sporne nekretnine stekla građenjem zbog čega stanje koje je upisano u zemljišnim knjigama doista odgovara i stvarnom stanju.
9. Podredni tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži isplatu od 1.300.000,00 kn kao naknadu tržišne vrijednosti u pogledu kat. čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud je odbio zaključivši da je obzirom na pravnu prirodu stjecanja vlasništva od strane tužene sukladno odredbi članka 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 90/10,143/12 i 152/14 u daljnjem tekstu – ZV) potraživanje tužitelja za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta je potraživanje iz stjecanja bez osnove u smislu odredbe članka 210. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine (35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO), koje zastarijevanje počinje teći sukladno članku 361. ZOO. Kako je u konkretnom slučaju tužitelj-protutuženik najkasnije 2004. godine saznao da je tuženica-protutužiteljica upisana kao vlasnica nekretnine i tužbu je podnio 2008. godine, uz napomenu s tim da je kuća dovršena 2003., te da je podneskom od 26. srpnja 2011. postavio podredni tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 200.000,00 kn kao naknada tržišne vrijednosti u pogledu kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a podneskom od 25. listopada 2018. postavio je zahtjev za isplatu iznosa od 1.300.000,00 kn kao naknadu tržišne vrijednosti u pogledu kat. čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud je zaključio da je nedvojbeno osnovan istaknuti prigovor zastare i odbio je podredni tužbeni zahtjev.
10. Sud je prihvatio protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice kojim traži utvrđenje da je građenjem stekla predmetnu nekretninu utvrdivši da je tuženica-protutužiteljica bila uvjerena da gradi na svojoj nekretnini pa se može tretirati kao pošteni graditelj, a ujedno je izostalo jasno i nedvojbeno protivljenje tužitelja toj gradnji, a koje protivljenje je trebalo biti dano bez odgode nakon što je tužitelj kao vlasnik zemljišta saznao za tu činjenicu. Nadalje, kako građenje na tuđem zemljištu predstavlja originalni način stjecanja vlasništva ispunjenjem pretpostavki koje su predviđene Zakonom, prvostupanjski sud je zaključio da je na temelju građenja tuženica-protutužiteljica stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina, s obzirom da joj to pravo tužitelj osporava, pa je u tom dijelu odlučio kao u točki IV. izreke.
11. Zahtjev tuženice-protutužiteljice kojim traži upis prava vlasništva na njeno ime u odnosu na nekretnine koje su predmet spora sud je odbio utvrdivši da je tužena upisana kao vlasnica istih nekretnina, te ne može ponovno tražiti isti upis, pa je odlučio kao u točki V. izreke.
12. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.
13. Nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koje ukazuje tužitelj-protutuženik i tuženica-protutužiteljica jer pobijana presuda sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, nije proturječna i može se ispitati.
14. Neosnovano tuženica-protutužiteljica ističe da je prvostupanjski sud tužbeni zahtjev u točki I. izreke trebao odbaciti navodeći da je o tom zahtjevu već odlučeno pa je riječ o presuđenoj stvari. U konkretnom slučaju tužitelj je imao pravni interes za deklaratornu zaštitu, odnosno utvrđenje da ugovor o prodaji nekretnina nije nastao i da ne proizvodi pravne učinke, pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I. izreke presude, a što žalbenim navodima tuženice- protutužiteljice nije dovedeno u sumnju.
15. Tužitelj-protutuženik u žalbi navodi da je pravo građenja zaseban institut te da se na temelju istog ne može stječi pravo vlasništva. Nadalje, ističe da tijekom postupka apsolutno nije utvrđeno da bi tuženica-protutužiteljica građenjem stekla pravo vlasništva na nekretnini tužitelja-protutuženika jer bi isto bilo točno samo u slučaju da je tužitelj-protutuženik kao suvlasnik zemljišta nepošten, a tužena-protutužiteljica kao graditelj poštena, a što u konkretnom slučaju nije točno, jer tuženica-protutužiteljica nije postupila u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja, a poštenje tužitelja- protutuženika se ne može dovesti u pitanje. U odnosu na podredni tužbeni zahtjev koji je sud odbio radi zastare, ističe da (u konkretnom slučaju) zastara nije niti počela teći jer je tuženica-protutužiteljica nepošteni graditelj.
16. Žalbenim navodima tužitelja-protutuženika pravilnost odluke prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu nije dovedena u sumnju jer je prvostupanjski sud sve relevantne činjenice u postupku utvrdio na temelju analize rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, odnosno nakon brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te je stečeno uvjerenje opravdano logičnim i uvjerljivim razlozima koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.
17.Pravilnom ocjenom dokaza prvostupanjski sud je utvrdio, polazeći od odredbe članka 153. ZV-a, da je tuženica-protutužiteljica stekla građenjem nekretnine koje su predmet ugovora, obzirom je bila uvjerena da gradi na svojoj nekretnini, a što proizlazi iz stanja spisa, te se može tretirati kao pošteni graditelj, dok je u konkretnom slučaju izostalo jasno i nedvojbeno protivljenje tužitelja toj gradnji, a koje protivljenje je trebalo biti dano bez odgode nakon što je tužitelj kao vlasnik zemljišta saznao za tu činjenicu 2001. godine.
18. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je pravilno zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu tuženice-protutužiteljice, te je u tom pravcu dao obrazloženje koje prihvaća i ovaj sud.
19. Žalbeni navodi tužitelja-protutuženika u odnosu na podredni tužbeni zahtjev za isplatu kada ističe da zastara nije počela teći jer je tužena-protutužiteljica nepošteni graditelj su neosnovani, jer iz stanja spisa proizlazi da je potraživanje tužitelja- protutuženika za isplatu u zastari, pa je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio podredni tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika.
19.1. Isto tako ne može se prihvatiti žalbeni navod tužitelja-protutuženika da je gradnja izvršena samo na jednoj čestici, te da ima pravo za naknadu za ostale čestice na kojima gradnja nije izvršena, jer isto ne proizlazi iz stanja spisa, a ujedno se ukazuje da je sam tužitelj u svom očitovanju u odnosu na vještvo LU naveo da se predmetne čestice koje su nastale ne mogu izdvojiti u zasebnu cjelinu i da tužitelj sa takvim česticama ne može postići nikakvu korist niti funkciju.
20. Odluka o troškovima je pravilna i zakonita.
21. Slijedom svega navedenog valjalo je žalbe stranaka odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, pa je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.
22. Tuženici-protutužiteljici nije priznat trošak žalbenog postupka jer ista nije uspjela u žalbenom postupku, kao niti trošak odgovora na žalbu jer je utvrđeno da isti nije bio potreban radi vođenja ovog postupka, pa je stoga primjenom odredbe članka 166. stavak 1. i članka 155. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
Dubrovnik, 11. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća
Emir Čustović
