Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3082/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Hrvoje Vukić iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka iz Rijeke, Nikole Tesle 9/V-VI, protiv tuženice Općine Punat, Novi put 2, Punat, OIB: 59398328383, koja je zastupana po punomoćnici odvjetnici Karmen Pende Kovačević iz Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i Partneri d.o.o. iz Rijeke, Supilova 6/III, radi uspostave prijašnjeg stanja – predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj P-1302/2021-17 od 27. rujna 2024., u sjednici održanoj 11. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj P-1302/2021-17 od 27. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se naloži tuženici da u roku od 15 dana preda u posjed slobodnu od stvari i osoba dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji sada predstavlja dio obalne šetnice i koji je određen u elaboratu LV broj 2020-046 od 22. rujna 2020. zelenom bojom koji je sastavni dio te presude i koji dio će se dodatno odrediti i nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke koji će se provesti u ovom postupku te da trpi da tužitelj ogradi taj dio nekretnine od ostatka obalnog puta, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, kao i zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi troškove postupka, u roku od 15 dana (točka I. izreke). Nadalje je tom presudom odbijen i eventualno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da mu tuženik u roku od 15 dana isplatiti naknadu u iznosu od 19.398,20 kuna uvećano za zatezne kamate od dana podnošenja tužbe do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, kao i zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi troškove postupka, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove u iznosu 1.500,00 eura, u roku od 15 dana (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nadalje, suprotno žalbenim navodima tužitelja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi same sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude sa sadržajem izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

5. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženica preda u posjed dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je postao dio obalne štetnice. Isto tako, predmet spora je i eventualno postavljeni zahtjev tužitelja da mu tuženica isplati iznos od 19.398,20 kuna kao naknadu za to zemljište.

6. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja prema podacima iz z.k. izvatka predstavlja dvorište, poslovnu zgradu te dvije pomoćne zgrade,

- da se tužitelj obraćao tuženici s prijedlogom za isplatu naknade za zemljište ukupne površine 20 m², koji je prijedlog je tuženica odbila,

- da predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije obuhvaćena zaključkom o sklapanju ugovora o kupoprodaji nekretnine za potrebe obalne štetnice od 24. rujna 2019.,

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjerničke struke proizlazi da je predmetna nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da u naravi predstavlja dvorište, poslovnu zgradu i pomoćne zgrade ukupne površine 2838 m² na [adresa],

- da je na skici lica mjesta rozim slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G te ispunom roze boje prikazao sjeverni dio prijepora pokazan prilikom očevida lica mjesta površine 24 m², a koji u naravi predstavlja makadamski dio koji se proteže između betonirane šetnice i predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je na skici lica mjesta prikazan i južni dio prijepora površine 28 m² označen slovima H-I-J-K-L-M-N-O, te ispunom plave boje površine 28 m², a koji u naravi predstavlja makadamski dio koji se proteže između betonirane štetnice i predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da u jednom dijelu zahvaća i betoniranu šetnicu,

- da je predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] od šetnice uz obalu odvojena dijelom kameno-betonskim zidom a dijelom naslaganim kamenjem,

- da prijeporni dio prikazan ispunom roze boje prema službenom katastarskom planu se cijelom svojom površinom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prijeporni dio prikazan ispunom plave boje da je dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da se oba prijeporna dijela nalaze izvan predmetne nekretnine i da su sastavni dijelovi drugih nekretnina,

- da obalna šetnica u mjestu [adresa] ne zahvaća dijelove predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, s obzirom da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] od šetnice uz obalu u mjestu [adresa] odvojena dijelom kameno-betonskim zidom, a djelom naslaganim kamenjem.

7. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud smatrao da tužitelj nije dokazao da je dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu tuženice kao sastavni dio obalne šetnice u mjestu [adresa] pa da mu ne pripada zaštita prava prema odredbi članka 162. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), zbog čega je odbio tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži predaju u posjed dijela nekretnine.

7.1. Isto tako, prvostupanjski je sud smatrao da je neosnovan i eventualni tužbeni zahtjev jer tužitelju ne pripada nikakva naknada u svezi s predmetnom nekretninom, koju bi naknadu bila u obvezi isplatiti tuženica, pa je odbio i taj dio zahtjeva.

8. Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljena su na rezultatima provedenih dokaza i njihovoj valjanoj ocjeni, pa ih kao logična i uvjerljiva u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je smatrao da u takvom činjeničnom utvrđenju nema mjesta primjeni članka 162. stavka 1. ZV-a.

10. Neosnovano tužitelj u svojoj žalbi ističe da je vještak geodetske struke utvrdio postojeće stanje čestica (sadašnje granice čestica) koje bi nastale nakon uzurpacije od strane tuženice i parcelacije kojom je smanjena površina njegove čestice 4803/3, pozivajući se na skicu iz geodetskog elaborata LV od 22. rujna 2020., jer je sudski vještak u svojoj dopuni nalaza i mišljenja odgovorio tužitelju na njegove primjedbe dovodeći u svezu svoj nalaz i mišljenje sa skicom iz geodetskog elaborata LV, navodeći da i prema toj skici dijelovi nekretnina na koju ukazuje tužitelj nisu sastavni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u njegovom vlasništvu.

11. Stoga, pogrešno tužitelj smatra da dijelovi nekretnina koje je pokazao kao predmet spora na licu mjesta, kao i na skici iz geodetskog elaborata LV, pripadaju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i što pogrešno ističe da bi površina njegove nekretnine bila umanjena izgradnjom obalne šetnice, jer to ne proizlazi iz rezultata provedenog postupka.

12. Zbog toga je žalbu tužitelja trebalo odbiti u cijelosti kao neosnovanu.

13. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a.

13.1. Neosnovano tužitelj prigovara da je prvostupanjski sud pogrešno priznao trošak za zastupanje na ročištima od 10. listopada 2022., 14. ožujka 2023. i 3. rujna 2024. jer iz stanja spisa proizlazi da se na tim ročištima raspravljalo o predmetu spora zbog čega je taj trošak zastupanja trebalo priznati tuženici po Tbr. 9.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne novine«, broj 138/23., dalje: Tarifa), kako je to pravilno prvostupanjski sud i priznao.

14. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni oni na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP, to je žalbu tužitelja trebalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP.

Split, 11. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić