Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-870/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Begonja, odvjetnik u Rijeci, A. Starčevića 2, protiv tuženice Općine Zemunik, Zemunik Donji, Ulica I br. 16, OIB:82242641755, koju zastupaju odvjetnici iz odvjetničkog društva "Marinović i partneri" j.t.d. sa sjedištem u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2345/2023-10 od 29. prosinca 2023., u sjednici vijeća od 11. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Uvažava se žalba tuženice pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2345/2023-10 od 29. prosinca 2023., i sudi:

I. Odbija se tužbeni zahtjev:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik realnih dijelova nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene točkama A-B-C-A plavom bojom površine 312 m2, k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene točkama A- C-D-E-A, rozom bojom, površine 129 m2, k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene točkama G-H-I-F-G, sivom bojom, površine 146 m2 i točkama L-M-N-O-L, svijetlo žutom bojom, površine 202 m2, k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene točkama H-I-J-K-H, žutom bojom, površine 2293 m2 i točkama L-O-P-R-L, tamno žutom bojom, površine 408 m2 i to realnih dijelova označenih položajem, oblikom, likom, bojama, točkama kao na Skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića dipl.ing.geod. od 3. studenog 2022., koja Skica je sastavni dio ove presude, pa mu je tuženica Općina Zemunik dužna priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, nakon njene pravomoćnosti, ishodi upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime na novonastalim, formiranim čest.zem., nakon izvršene parcelacije predmetnih nekretnina uz istovremeno brisanje prava vlasništva na predmetnim, novoformiranim česticama sa imena tuženice."

II. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 12.144,79 eura, sve u roku od 15 dana, dok se odbija zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznos od 13.904,49 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužitelj vlasnik realnih dijelova nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označene točkama A-B-C-A plavom bojom površine 312 m², k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], označene točkama A-C-D-E-A, rozom bojom, površine 129 m², k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], označene točkama G-H-I-F-G, sivom bojom, površine 146 m² i točkama L-M-N-O-L, svijetlo žutom bojom, površine 202 m², k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označene točkama H- I-J-K-H, žutom bojom, površine 2293 m² i točkama L-O-P-R-L, tamno žutom bojom, površine 408 m² i to realnih dijelova označenih položajem, oblikom, likom, bojama, točkama kao na Skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića dipl. ing. geod. od 3. studenog 2022., koja Skica je sastavni dio te presude, pa da je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju te presude, nakon njene pravomoćnosti, ishodi upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime na novonastalim, formiranim čest. zem., nakon izvršene parcelacije predmetnih nekretnina uz istovremeno brisanje prava vlasništva na predmetnim, novoformiranim česticama s imena tuženice (točka I. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženici da tužitelju na ime parničnog troška isplati iznos od 13.904,49 eura zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 29. prosinca 2023. pa do isplate (točka II. izreke).

1.2. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

1.3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio sve žalbene razloge kao neosnovane te je predložio da se žalba odbije.

1.4. Žalba je osnovana.

2. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

2.1. Suprotno žalbenim navodima pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina meritorna pravilnost i zakonitost. Izreke pobijane presude je jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi i razlozima presude. Razlozi pobijane presude su jasni i razumljivi jer se iz njih bez dvojbe može razabrati kakav zaključak i iz kojeg dokaza je prvostupanjski sud izvodio o postojanju ili nepostojanju odlučnih činjenica, a ne postoji ni proturječje o odlučnim činjenicama između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Drugo je, međutim, pitanje jesu li navedeni razlozi prihvatljivi i dovoljno pouzdani što spada u ocjenu pravilnosti utvrđenoga činjeničnog stanja, a ne predstavlja postupovnu povredu na koju žaliteljica upućuje.

3. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je vlasnik dijela nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pobliže označenih u izreci pobijane presude, koji zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem i dosjelošću jer posjeduje predmetne nekretnine kao samostalni, zakoniti i pošteni posjednik zajedno sa svojim prednicima preko 100 godina.

4. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pašnjak površine 2304 m², da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put, površine 616 m², da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put, površine 2052 m², i da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, površine 5551 m², sve upisane kao općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Smoković.

- da je sudski vještak za geodeziju Frane Vlatkovića dipl. ing. geod. označio realni dio nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene točkama A-B-C-A plavom bojom površine 312 m², k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene točkama A-C-D-E-A, rozom bojom, površine 129 m², k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene točkama G-H-I-F-G, sivom bojom, površine 146 m² i točkama L-M-N-O-L, svijetlo žutom bojom, površine 202 m², k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene točkama H-I- J-K-H, žutom bojom, površine 2293 m² i točkama L-O-P-R-L, tamno žutom bojom, površine 408 m², sve na skici sudskog očevida od 3. studenog 2022.,

- da je presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj IP-2472/06 od 13. svibnja 2010. po tužbi tužitelja KL pok. JL, protiv tuženice Općine Zemunik utvrđeno da je tužitelj KL stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7428 m² koji dio nekretnine je na situacijskom planu izrađenom od strane UL ing. geod. od 8. veljače 2010. označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I, što je tuženica dužan priznati i trpjeti da se tužitelj uknjiži kao vlasnik naprijed opisane nekretnine u navedenoj površini, za cijelo i to na temelju te presude, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, koja presuda je stakla svojstvo pravomoćnosti 4. lipnja 2010.,

- da je u obrazloženju te odluke navedeno da je tužitelj predmetnu nekretninu u toj površini stekao nasljeđivanjem od svog oca JL. OL, te u diobi s bratom K, dok da je njegov otac osobno i putem svojih prednika stekao dosjelošću te nekretnine, dakle posjedovanjem 40 godina računajući do 6. travnja 1941.,

- da se rješenjem Komisije za uzurpacije (prijepis) Općine [adresa] broj: 01/2-L-Up-I- 2871/1974 od 13. veljače 1975. priznaje u vlasništvo na uzurpiranom zemljištu društvenog vlasništva i to na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od cca 8000 m², u naravi dvorište s kućom i pašnjak i to na jednake dijelove OL i TL, obojici pok. J iz [adresa],

- da se u obrazloženju te odluke navodi da je Mjesna zajednica Smoković, podneskom od 1. rujna 1972., zatražila da se razriješe imovinski odnosi u vezi s uzurpacijom općenarodne imovine koju je pored ostalih izvršio i OL. pok. J, iz [adresa], pa da je postupajući po zahtjevu Mjesne zajednice izvršen uviđaj na licu mjesta, kojom prilikom je utvrđeno po vještaku geodetu ĐL, da se radi o dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od cca 8000 m² u naravi kuća s dvorištem i pašnjak, te dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od cca 40 m², koja je u kat. mapama označena kao javni put, ali koji da se više ne koristi; prilikom uviđaja da je saslušan kao svjedok BL, pok. U, a naknadno je na zapisnik dao izjavu OL pok. J, tj. posjednik uzurpiranog zemljišta te da iz izjave stranke i svjedoka proizlazi da je to zemljište u posjedu predaka OL i njegovog brata TL i njih osobno od 1936. godine do danas, da je taj posjed miran kontinuiran i da su oni isključivi sadašnji posjednici, kao nasljednici svog oca pok. EL, koji je poginuo 1942. godine; komisija da je ocijenila da su izjave stranke i svjedoka vjerodostojne, pa da je došlo zaključka da su se stekli uvjeti iz članka 2. citiranog Zakona, da se posjednicima može priznati pravo vlasništva jer je zemljište uzurpirano prije 6. travnja 1941.godine, a u stalnom je posjedu stranaka,

- da se prema uvjerenju o statusu čestice Zadarske županije Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Klasa: 350-01/23- 10/002724, Ur.br. 2l98-07-08-05-01717-23-0002 od 24. listopada 2023. katastarska čestica zemlje broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi većim dijelom unutar granice građevinskog područja [adresa]-dijelom izgrađeni, dijelom neizgrađeni uređeni dio GP [adresa], manjim dijelom izvan granica građevinskog područja; katastarske čestice zemlje broj [katastarska čestica] [adresa] da se nalaze unutar granica građevinskog područja [adresa]-izgrađeni dio GP [adresa],

- da se na kopiji snimke iz zraka iz 1967. godine broj snimka 4361 Područnog ureda za katastar Zadar vidi položaj prometnica u mjestu koje nisu mijenjale smjer te položaj stare kuće u spoju tih prometnica, a također da je vidljiva i prirodna barijera prema sjeverozapadu koja zagrađuje taj prostor,

- da je svjedok NL pok. O u iskazu naveo da mu je poznato gdje se nalaze nekretnine iz tužbe, da tu postoje tri kuće, da je bila stara kuća, za koju da ne zna tko ju je još gradio, i još dvije kuće koje je radio OL, negdje 1967./1968.; u staroj kući da je držao gostionu negdje 1968., a poslije da je iznajmio i da je bio dućan od Plodina, a što se tiče zemlje da su to uvijek smatrali da je njihovo, da su tu čuvali ovce, da je bilo nekih bajama, neki vrta, neke masline; u odnosu na skicu sudskog očevida da se najstarija kuća nalazi odmah uz glavnu cestu gdje je označeno plavom i crvenom bojom, a druge dvije druge kuće da se nalaze na dijelu koji je označen žutom bojom i koji je na dijelu bez boje, a tu da se vidi i jedna štalica koja je sada označena kao ruševina na dijelu bez boje; te nove kuće da je radio OL negdje 1960./1970., a OL da je živio u ovoj kući na dijelu bez boje, a u ovoj kući na dijelu s žutom bojom da su tu bila djeca; sve to da je davno ograđeno i da se tu ništa nije mijenjalo u pogledu ograde, a suhozid da se nalazi uz asfaltnu [adresa] na skici od vrha do dna, a na dijelu uz glavnu cestu, i tu da ima jedan dio betonskog zida i da je ograđeno sa žicom i dračom, a ostatak da je ograđen sa žicom, dračom, da ovce ne izađu,

- da je svjedok SL pok. T je u iskazu naveo da je tužitelj predmetne nekretnine naslijedio od svoga oca J, ali da ne zna kako je to J stekao; J da je poginuo u II. Svjetskom ratu, pa da je to koristio tužitelj i da je on tu sagradio dvije kuće, jedna da je sagrađena negdje 1967. ili 1968., a tu da je bila još jedna stara kuća koju je još napravio J, otac od OL, i ta stara da je napravljena između I. i II. Svjetskog rata; tu da je bilo jako puno okućnice oko tih kuća, možda i više od hektara, i sve da je bilo ograđeno do jednog potoka, jaruge koja je služila za odvod vode, s tim da je i to bilo ograđeno suhozidom a nešto i žicom, da su bili posađeni bademi, da je bila jedna smokva, dvije-tri masline, a u odnosu na skicu sudskog očevida da glavna ceste kroz [adresa] i cesta koja vodi za Varoš Prostrana omeđuju posjed tužitelja, na prostoru koji je označen crvenom bojom, plavom bojom i bez boje da je još stara kuća koju je radio još EL samo da nije obnovljena, zatim dvije kuće koje je radio OL, i to na prostoru koji je bez boje, bijel, koja je rađena negdje odmah iza II. Svjetskog rata, a na prostoru koji je označen žutom bojom je rađena negdje 1968., tu da su živjela djeca od OL; u staroj kući koju je gradio još J, da je bila seoska gostiona koju je držao J, a kasnije da je tu bio dućan od Plodina; kako je prikazano na skici tako da je to bilo ograđeno žicom i suhozidom, bajami da su bili oko kuće koja je na bijelom dijelu i ispred kuće, a ostatak da je bio pašnjak gdje su gonili ovce; u odnosu na nekretnine koje su označene crvenom bojom, sivom i žutom da tu nikada nije bilo puta, a svjedok da je išao i u školu koja je odmah preko puta i da nikad tu nije bilo puta na ovom prostoru koji je predmet tužbe, tako da je to oduvijek bilo ograđeno, nije se ništa mijenjalo, jedino da se mijenjalo na jugozapadnom dijelu kod točke N-O-P jer je tu OL dao mjesnoj zajednici put, da se napravi za budući sportski centar negdje 1977., koji put je i danas ostao, a taj centar da se nije napravio, samo da se asfaltiralo košarkaško igralište; TL da je brat od OL, koji živi u [adresa], te da misli da on s OL ima dogovor jer je dobio teren u Varoši Prostrana, odmah do njega; tužitelj da je za vrijeme Domovinskog rata bio odsutan dvije godine,

- da je u svom iskazu tužitelj naveo da je ta zemlja od oca, od EL, a kako je J stekao to da mu nije pričao, da je to njihova starina još za vrijeme kraljevine, a on da je samo naslijedio od J, koji je poginuo 1942.; tužitelj da je jedini iz prvog braka, iz drugog da je dvoje djece, međutim da je samo on naslijedio, sve tri kuće da je on gradio, ogradu oko kuće da je on radio kada je uselio, ali da je bilo i prije ograđeno; nitko da ga nije smetao, osporavao mu vlasništvo, nitko da mu nikada nije rekao niti riječi, to da je stalno bilo zagrađeno; u pogledu razlike u kvadraturi koja je priznata prema rješenju o uzurpaciji i prema onome što traži danas, da je imao još dva puta toliko okolo, a njegov brat TL da nema ništa s tim zemljama jer da su se nagodili.

5. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud smatrao da k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označena točkama A-B-C-A plavom bojom površine 312 m², i k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene točkama A-C-D-E-A, rozom bojom, površine 129 m², dijele istovjetnu pravnu sudbinu, kao i ovaj dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7428 m² koji dio nekretnine je na situacijskom planu izrađenom od strane UL ing. geod. od 8. veljače 2010. označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I, za kojeg je pravomoćno presuđeno presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj IP-2472/06 od 13. svibnja 2010. da je vlasništvo tužitelja, pri čemu prvostupanjski sud dovodi u svezi te nekretnine s obzirom na prostorni položaj te nekretnine i položaj ruševine na toj nekretnine smatrajući da je riječ o krajnjem rubnom dijelu nekretnine tužitelja omeđenom glavnom cestom kroz [adresa] i lokalnom asfaltnom cestom kroz [adresa], na kojem se nalazi ruševina kuće koja potječe još iz vremena KLŠ, oca tužitelja, a koja je dijelom već utvrđena kao vlasništvo tužitelja ranije citiranom presudom. Isto tako, a ocjenjujući prostorni položaj tih nekretnina i da se na njima nalazi stara kuća, sada ruševina, još iz vremena prednika tužitelja JLŠ, i da na tom prostoru nema nikakve prometnice u vidu ceste ili puta, kako je to utvrđeno sudskim očevidom i kod činjenice da su te nekretnine ograđene jasnom i jedinstvenom linijom od kameno betonskog zida, žičane ograde i živice, koja ograda prati liniju zakrivljenosti tih dviju prometnica, formirajući sporni prostor dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvostupanjski je sud smatrao da se radi o jedinstvenoj cjelini s pravomoćno utvrđenim vlasništvom na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da je tužitelj stekao vlasništvo tih nekretnina.

5.1. Nadalje je taj sud smatrao da su utužene nekretnine, upravo one iz rješenja Komisije za uzurpacije Općine Zadar broj: 01/2-L-Up-I-2871/1974 od 13. veljače 1975., posebno iz razloga jer se u tom rješenju spominje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja neposredno graniči s kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se sada nalazi ruševina kuće, a koja je i jasno omeđena od drugih nekretnina u prostoru žičanom ogradom i kamenim suhozidom, označene točkama H-I-J-K-H, žutom bojom, na kojem se nalazi sagrađena kuća sada ruševina, koju je gradio OL, površine 2293 m² i točkama L-O-P-R-L, tamno žutom bojom, površine 408 m².

5.2. Isto tako, taj je sud smatrao da preostala nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označena točkama G-H-I-F-G, sivom bojom, površine 146 m² i točkama L-M-N-O-L, svijetlo žutom bojom, površine 202 m², se nalazi između dijela koji je presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj IP-2472/06 od 13. svibnja 2010. pravomoćno utvrđen kao vlasništvo tužitelja i dijela koji je priznat u vlasništvo rješenjem Komisije za uzurpacije (prijepis) Općine [adresa], pa kako prema utvrđenjima sa sudskog očevida od 3. studenog 2022. se ne radi o cesti, niti putu, i kako je ta nekretnina jasno ograđena po tužitelju i njegovim prednicima, da i ta nekretnina s druge dvije nekretnine predstavlja jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, zbog čega je taj sud smatrao da slijedi pravnu sudbinu dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7428 m², koji dio nekretnine je na situacijskom planu označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I, a kojeg je tužitelj stekao po citiranoj presudi.

5.3. Potom, prvostupanjski je sud smatrao da je tužitelj osobno i preko svojih prednika posjedovao predmetne nekretnine zasigurno od 1945. godine, iz vremena iza Drugog svjetskog rata, kao naslijeđeni posjed od oca KLŠ koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu, pa je smatrao da je tužitelj vlasništvo predmetnih nekretnina stekao u svakom slučaju dosjelošću jer je posjedovao predmetne nekretnine preko 40 godina, uz uračunavanje posjeda njegovih prednika na način da je stekao pravo vlasništva najkasnije 1. siječnja 1997.

5.4. Konačno, prvostupanjski je sud smatrao da je prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan, posebno jer se utužene nekretnine nalaze u samom mjestu [adresa], među kućama, u izgrađenom dijelu.

5.5. Zbog tih razloga prvostupanjski je sud usvojio u cijelosti tužbeni zahtjev.

6. Međutim, po ocjeni ovog suda pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, a što tuženica osnovano u žalbi tvrdi, jer i po ocijeni ovog suda iz utvrđenja prvostupanjskog suda ne bi proizlazilo da je tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina kroz vrijeme potrebno za dosjedanje, ni redovno ni izvanredovno, kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.

7. Sadržaj pravne zaštite određen je činjeničnim supstratom iznesenim u tužbi i tijekom postupka. Iz sadržaja tužbe i činjenica koje tužitelj ističe tijekom postupka proizlazi da tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao na temelju nasljeđivanja i na temelju dosjelosti.

8. Prvenstveno je potrebno istaći, da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

8.1. Odredbom članka 159. i članka 160. stavaka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

8.2. Pri tome se ističe da u ocjeni činjenične osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

8.3. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

8.4. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, pri čemu dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda.

8.5. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

9. Iz iskaza saslušanih svjedoka, a koji potvrđuju da su se predmetne kuće, a sada ruševine, koristile proizlazilo bi da su u kući izgrađenoj na dijelu nekretnine prikazane na skici žutom bojom živjela djeca tužitelja, a u kući na dijelu nekretnine prikazana na skici bijelom, crvenom i plavom bojom da je bila gostionica a potom dućan, dok je tužitelj živo u kući na dijelu nekretnine prikazane bijelom bojom, za koju je tužitelj već utvrđen vlasnikom. Međutim, iz tako danih iskaza nije moguće zaključiti kada su te kuće postale ruševine, kao i na koji način su se posjedovale kao ruševine.

9.1. Isto tako, iz iskaza saslušanih svjedoka nije razvidno na koji način se koristila utužena površina tih nekretnina jer ti svjedoci samo uopćeno opisuju da se koristila za ispašu, da su bili bademi i slično, s tim da navode da su te nekretnine uvijek bile ograđene. U situaciji kada svjedoci iskazuju uopćeno u odnosu na zemljište oko kuća navodeći da se imali stabla badema i maslina te da su okućnicu koristili za ispašu, pri čemu ne navode tko je i na koji način posjedovao ta stabla badema i maslina, kao i tko je i kada imao stoku koja je išla na ispašu, to se po ocjeni ovog suda na temelju tako danih iskaza ne mogu dokazati pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću odnosno da je posjed tužitelj bio posjednik tih nekretnina kroz vrijeme od 40 godina. Pri tome, nije ni prihvatljiva ocjena prvostupanjskog suda da sadržaj tih iskaza potvrđen snimkom iz 1967. iz razloga što je tom snimkom prikazan samo jedan objekt na predmetnoj nekretnini, kako to osnovano tuženica u žalbi ističe.

9.1. Uz to je za istaći je da je tuženica nakon izvršenog uviđaja na licu mjesta i sačinjenog nalaz i mišljenja ukazivala na stanje na terenu navodeći da su dijelovi utuženih nekretnina zarasli i da dio nekretnina ni ograđen, a što sve tužitelj nije ni osporio na način da je nedvojbeno i precizno dokazao svoj posjed utuženih nekretnina.

10. Nadalje, iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi zaključak da je tužitelj te nekretnine stekao nasljeđivanjem od svoga oca jer na tu okolnost nije priložen nijedan dokaza. Saslušani svjedoci u svojim iskazima navode da je prije tužitelja te nekretnine posjedovao njegov otac koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu, što bi po ocjeni ovog suda bilo paušalno iskazivanje jer je tim svjedocima poznato da je tužitelj imao i brata TL. I sam tužitelj u svom iskazu navodi da je imao i druge srodnike po ocu. Ujedno, u postupku radi uzurpacije zemljišta su kao posjednici nekretnina koje je prednik tužitelja još zauzeo utvrđeni i tužitelj i njegov brat TL, a što se ponavlja.

11. Ujedno, iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi zaključak da bi se tužitelj podijelio sa svojim bratom, a što on tvrdi u svom iskazu, a svjedoci samo pretpostavljaju, jer tužitelj na tu okolnost nije priložio niti jedan dokaz, pa u situaciji kada je rješenjem o uzurpaciji zemljište dodijeljeno njemu i njegovom bratu, proizlazilo bi da je tim rješenjem o uzurpaciji bio utvrđen suposjed nekretnina, za koje sada tužitelj tvrdi da samostalno posjede.

12. Nadalje, tijekom postupka tužitelj je tvrdio da mu posjed utuženih nekretnina pripada na temelju rješenja komisije za uzurpaciju, a što ne bi proizlazilo iz rezultata provedenog postupka jer tužitelj na tu okolnost nije priložio niti jedan dokaz da bi se upravo u ovoj pravnoj stvari radilo o nekretninama koje su označene u skici stanja izrađenoj za postupak u svezi uzurpacije, a niti to proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka koji je izrađen u ovom postupku, a posebno kod činjenice da je tužitelj već utvrđen vlasnikom zemljišta u površini koja bi odgovarala nekretninama iz rješenja o uzurpaciji.

13. Stoga, po ocjeni ovog suda iz tako provedenog dokaznog postupka ne proizlazi zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj vlasnik utuženih nekretnina jer pravilnom ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjev. To iz razloga što iz utvrđenoga činjeničnog stanja ne bi proizlazilo da je tužitelj bio u poštenom posjedu predmeta spora, računajući i posjed njegovog pravnog prednika, neprekidno kroz cijelo zakonom propisano vrijeme dosijedanja od 40 godina, koje bi isteklo računajući od početka posjeda do podnošenja tužbe 2022.

14. Dakle, tužitelj je bio dužan svoj zahtjev dokazati odgovarajućim dokaznim sredstvima na temelju kojih bi onda sud morao bez dvojbe i na siguran način utvrditi sve okolnosti stjecanja prava vlasništva utuženih nekretnina, a što tužitelj, po ocjeni ovoga suda, nije dokazao.

15. Zbog toga je trebalo preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

16. Također, osnovano tuženica ističe u svojoj žalbi da je prvostupanjski sud suprotno zakonskim odredbama saslušao svjedoka CL, koji je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka, iz razloga što iz pobijane odluke nije jasno zašto je prvostupanjski sud prihvatio takav dokaz, a niti proizlazi da je tužitelj argumentirao da bi bile ispunjene pretpostavke iz članka 299. stavka 2. ZPP- a, kojima se opravdava predlaganje ovog dokaza.

17. Kako je prvostupanjska presuda preinačena, to je na temelju odredbe članka 166. stavka 2. ZPP-a trebalo donijeti odluku o troškovima postupka u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a. Ovaj sud je mišljenja da tuženici pripada ukupni parnični trošak na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, dok je zahtjev tužitelja za troškovima ovog postupka trebalo odbiti.

17.1. U ovom slučaju tuženici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku pripada trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500 bodova na temelju Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne novine«, broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23., dalje: Tarifa), potom trošak zastupanja na ročištima od 3. lipnja 2022., 18. kolovoza 2022., 3. studenog 2022., 12. prosinca 2022., 25. siječnja 2023. i 27. prosinca 2023., na temelju Tbr. 9.1. Tarife, svako po 500 bodova, kao i trošak sastava podneska od 25. studenog 2022. po Tbr. 8. Tarife od 500 bodova, te trošak pristupa na ročišta od 3. lipnja 2022. i 18. prosinca 2023. po 25 bodova, što sveukupno iznosi 4050 bodova, odnosno iznos od 8.100,00 eura, što uvećano za trošak PDV-a čini iznos od 10.125,00 eura.

17.2. Tuženici ne pripada zatraženi trošak sastava podnesaka od 20. lipnja 2022. i 14. studenog 2023. jer se po ocjeni ovog suda radi o podnescima koji nisu bili nužni u postupku

17.3. Glede troška ovoga žalbenog postupka, u kojemu je tuženica uspjela trebalo joj je za sastav žalbe priznati 500 bodova, prema Tbr. 10.1. Tarife, kako je to i zatražila, koji bod pomnožen s vrijednošću daje iznos od 1.000,00 eura, a s PDV-om iznos od 1.250,00 eura, koji iznos je uvećan za trošak sudske pristojbe u iznosu od 769,79 eura, pa ukupni žalbeni trošak tuženice je iznos od 2.019,79 eura.

18. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbi članka 373. točke 3. ZPP- a, u vezi s odredbama članka 380. točke 3. ZPP-a i članka 381. ZPP-a, odlučiti kao u izreci, ove presude.

Split, 11. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić