Posl.br.P-687/2026

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljana Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja PZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Antonio Šalov odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Grad Solin, Stjepana Radića br.42, OIB:40642464411, zastupan po punomoćniku Tomislav Sesartić odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja i trpljenja, nakon zaključene glavne rasprave dana 23. siječnja 2026. god.. presudom donesenom i objavljenom dana 11. ožujka 2026.godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

1.Utvrđuje se spram tuženika Grada Solin da je tužitelj vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 141 m2, koji dio je u Dopuni vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A, a koje vještvo je sastavni dio izreke ove presude.

2.Dužan je tuženik Grad Solin trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste sve pobliže označeno i precizirano u točki 1 izreke ove presude i od navedenog dijela formira samostalna čestica zemlje s novim brojem, kao i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

3.Dužan je tuženik trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve opisano u točki 1 i 2 izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta koja će nastati tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo.

4.Dužan je tuženik Grad Solin u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak ovog spora zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, a u slučaju promjene stope zakonske prema stopi zatezne kamate koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanjem eskontne stope HNB-a za 2 postotna poena koje na navedeni iznos teku od presuđenja, pa do isplate."

II Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku parnični trošak.

Obrazloženje

1.U tužbi tužitelj navodi na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravo vlasništva upisano je na tuženika za cijelo, u katastarskom operatu identična je kao kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ista je upisana na ime prednika tužitelja sad pok. PZ IZ pok.PZ, koji bio stric tužiteljeva oca sad pok. SZ, u naravi „pred kućom“ i cca ½ iste oranica a druga polovina je u naravi pašnjak, a u katastarskom operatu kao posjednik iste upisan srodnik tužitelja sad pok. SZ IZ pok.PZ.

2.Pravomoćnom presudom zbog izostanka Općinskog suda u Trogiru br. P- 98/02 od 20. svibnja 2002.g.tužitelj je utvrđen vlasnikom predmetne nekretnine koja je u cit. presudi utužena kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] umjesto kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, u pitanju je samo očita omaška prilikom identifikacije predmetne budući nekretnina označena kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada nije evidentirana u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina]. Po navedenoj presudi tužitelj je platio i porez na promet nekretnina između ostalih i za predmetnu Tužitelj je posjedu osobno i preko svojih prednika, te istu koristi prema njenoj gospodarskoj namjeni.

3. Diobenim ugovorom od dana 7. veljače 1984 g nekretnina pripala je u vlasništvo i posjed sad pok. ocu tužitelja SZ pok. ŽZ. Tužitelj je stvarni vlasnik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] identične kao kat čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a vlasništvo je stekao darovanjem od svog oca sad pok.SZ. ŽZ koji je prethodno ovu nekretninu stekao diobom sa ostalim stvarnim vlasnicima, a prethodno je ovu nekretninu između ostalih kupio IZ pok. PZ još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Stoga predlaže donošenje presude kao u izreci.

4.U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i osporava navode iz tužbe, ističe u predmetu Općinskog suda u Trogiru posl. br. P-98/02 u kojem donesena pravomoćna presuda od dana 20. svibnja 2002. godine, tuženik nije bio parnična stranka pa stoga ista ne može imati utjecaj prema istome sve i da je predmet iste bila čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom na navedeno, navedena presuda ne može biti od utjecaja u ovom predmetu, naglašava se da je neuvjerljiva tvrdnja tužitelja da je u navedenom predmetu označena kriva čestica zbog neukosti tužitelja budući je istog u tom predmetu zastupao odvjetnik kao punomoćniku. Iz niti jednog činjeničnog navoda tužitelja ni predloženih dokaza ne proizlazi da je tužitelj stekao vlasništvo predmetne nekretnine. krajnje zapadni rub predmetne nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu anagrafske oznake PZH.

5.Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe proveo dokaz očevidom i vještačenjem po vještaku za geodeziju, saslušao stranku i svjedoke. pregledao cjelokupnu pisnu dokumentaciju koja prileži spis.

6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao u izreci, uz ovlaštenje za uknjižbu tog prava. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da se tužitelj poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

8.Prema odredbi čl.114 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 917/96 ., dalje ZV..) Vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona st.1.st.2. na temelju st.1. ovog čl.

9.Prema odredbi čl.119.st.1 istog Zakona određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja ako zakonom nije određeno drukčije.St.2. istog članka određeno je kako se odredbe cit. zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući način primjenjuju na promjene prestanka vlasništva na temelju pravnih poslova.

10.Prema čl.120 st.1. istog Zakona određeno je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

11.Odredbom čl.160.st.1 ZV vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

12 Odredbom čl.128 st.1 ZV –a propisano je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno.

13.Očevidom na licu mjesta i pregledom vještva za geodeziju Žaka Šolića utvrđeno je predmet spora,je nekretnina prema numeraciji u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] evidentirana kao čestica zemljišta 743 K. O. [katastarska općina] u površini od P=218 m2 identična je ZK čestici 6122/3 K. O. [katastarska općina], kako po obliku i površini, tako i prema svom položaju, te je ista na grafičkom dijelu vještva u prilogu označena točkama, linijama i slovima A-B-C-D-E-F-G-A i šrafirana linijama zelene boje. U dopuni vještva vještak navodi predmet spora, je opisan u zapisniku sa očevida na grafičkom dijelu vještva u prilogu označena točkama, linijama i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A i šrafirana linijama zelene boje, stvarne površine P=141 m2 predstavlja dio katastarske čestice zemljišta koja je prema numeraciji u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] evidentirana kao čestica zemljišta 743 K. O. [katastarska općina] u površini od P=218 m2 dio ZK čestice zemljišta 6122/3 K. O. [katastarska općina] u površini od 141 m2 odnosno 141/218 dijela ZK čestice zemljišta 6122/3 K. O. [katastarska općina].

14.Iz iskaza tužitelja proizlazi kako su njegovi pokojni prednici djed i njegova braća kupili 50-tih godina nekretninu na kojoj je bila sagrađena kuća sa pripadajućim zemljištem od obitelji P. Do 1970 g. obitelji su živjele u zajedničkom domaćinstvu a nakon toga je izvršena dioba među stričevima a nakon toga je između moga pok. oca I i strica. Pok. otac I je preminuo 2005.g. a nakon njegove smrti izvršio je diobu sa bratom. Živi u staroj kući sa sinom S i njegovom obitelji a u novoj kući živi brat i sin sa svojom obitelji. Pokojni otac je napravio vrt na kojem se sadilo povrće, nakon smrti pokojnih prednika nastavio je obrađivati vrt. Nitko ga nije ometao u posjedu a niti svojatao vlasnička prava na istoj je bila zasađena jedna maslina, nitko od tuženika nije dolazio na nekretninu i tražio povrat posjeda.

15.Iz iskaza svjedoka ŽZ proizlazi da je tužitelj u posjedu od 1950 i neke godine od kada je kupljena kuća stara i zemlja. Ista je kupljena od pokojnog djeda IZ koji je preminuo 1970-ih godina. Tužitelj je nekretninu i zemlju stekao nasljeđivanjem iza pokojnog djeda. Dioba među pravnim prednicima izvršena je 70- tih godina na način da je ista pripala tužitelju i od kada je u posjedu a do tada su svi nekretninu održavali dok se nisu podijelili 1955-56 godine. Sve zna iz kazivanja pokojnih roditelja, a oni su preselili na drugu nekretninu. Pokojni otac tužitelja nije uknjižio svoje pravo vlasništva nakon smrti djeda te je isto prenijeto nakon očeve smrti na tužitelja. Tužitelja nitko nije ometao u posjedu, ista je ograđena on je i danas obrađiva. U vrijeme kad su njegov djed i djed tužitelja kupili kuću od obitelji P zemljište je bilo poljoprivredno.

16.Odredbom iz članka 159 st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV), propisano je kako samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

17.Odredbom iz članka 159 st.3 ZV propisano je kako samostalni posjednik pokretne stvari kojem je posjed barem pošten, stječe stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema pravnom pravilu paragrafa 380 OGZ za stjecanje prava vlasništva bio potreban valjani pravni osnov (titulus) i pravni način stjecanja (modus), dok se prema pravilu paragrafa 431 OGZ prijenos prava vlasništva na nekretninama vršio uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja prava vlasništva, dok je pravilo iz 432 OGZ nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva mora sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi, međutim, navedena pravna pravila sudska praksa je jedinstveno tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja.

18.Paragrafom 1472 OGZ-a propisano je da se rok dosjelosti računa vrijeme od četrdeset godina. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kad se ispune zakonom određene pretpostavke bez upisa u zemljišne knjige ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva dosjelošću te se činjenično stanje pretvara u trajno stanje, a posjednik stječe ono što do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Za redovitu dosjelost traži se kvalificiran posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed i to poštenje se presumira.

19.Glede predmetne nekretnine koja je u vlasništvu tuženika tijekom dokaznog postupka, pregledom pisane dokumentacije sud nije našao elemente na utvrđenje da je tužitelj kao savjesni i zakoniti posjednik stekao vlasništvo dosjelošću u skladu s čl.159 ZV. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja čl.388 ZV. Posjed savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, tužitelj tijekom postupka nije dokazao pravni slijed stjecanja.

20.Kada se analizira iskaz tužitelja i svjedoka , priložene dokumentacije tužitelj tijekom postupka nije dokazao osnovanost tužbenih navoda primjenom prava o teretu dokazivanja iz čl.219 st.1 i čl.221. a ZPP-a tužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan. Tužitelj opravdava svoj zahtjev na utvrđenje da su za života pok. prednici raspolagali svojom imovinom, nije dokazao da postoji sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine u pismenom obliku, tužitelj upućuje na primjenu odredaba koje uređuju osnažuju (konvalidaciju ugovora) kojem nedostaje potreban oblik čl.254 st.2 ZN. Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine za života ne može konvalidirati iako je izvršen ukoliko nije sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca, te kao takav nije pravno valjan i ne proizvodi pravne učinke. treba primijeniti odredbu čl.294 Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/05 ., dalje ZOO ) kojom se uređuje ustupanje i raspodjela imovine za života stoga je odlučeno kao u izreci.

21.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a sastav odgovora na tužbu 250 bodova, zastupanje na ročištu 12.9.22. 250 bodova, zastupanje na očevidu od 10.10.22. 250 bodova, sastav podneska od 22.5.23 250 bodova, zastupanje na ročištu od 11.9.24 250 bodova, zastupanje na ročištu od 30.10.24 250 bodova, zastupanje na ročištu 30.1.25. 250 bodova, zastupanje na ročištu 28.1125 25 bodova, zastupanje ne ročištu od 23.1.26 25 bodova, 2.250 bodova PDV25 % 1.125,00 EUR, sveukupno 5.625,00 EUR.

U Splitu, dana 11. ožujka 2026 godine

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja,

- punomoćniku tuženika,

- u spis,