Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-frankopanska 9
Broj: Pp-337/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje Larise Hajdarović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD "Omega Viko" d.o.o. Varaždin, kao pravne osobe i VM, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 93. st. 2. toč. 1. i 2. Zakona o radu u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor radnik odnosa, broj: Klasa: 116-02/24-01/2661, Ur. broj: 443-02-04-14-24-13 od 11. rujna 2024., temeljem čl. 182. st. 1. i 179. Prekršajnog zakona (NN br.107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), nakon zaključene glavne rasprave 09. ožujka 2026, objavio je, te 11. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Okrivljenici:
1. TD "OMEGA VIKO" d.o.o., [adresa], OIB:32034925049, MBS: [matični broj subjekta], zastupano temeljem Rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu br St-163/2025-8 od 16.07.2025. po privremenom stečajnom upravitelju Tei Gatternig iz Varaždina, Šemovičkih žrtava 18, OIB: [osobni identifikacijski broj]
- kao pravna osoba
2. VM, rođ. **.**.1978., iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]
- direktorica, zastupa društvo pojedinačni i samostalno od 01.03.2019.
- kao odgovorna osoba
I. oslobađaju se optužbe
kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi TD "Omega Viko" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., i to što:
a) za radnika UM, koji je bio u radnom odnosu od 01. rujna 2017., ne bi podnijeli prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje u roku do 24 sata od nastale promjene budući su za radnika prijavu o promjeni tijekom osiguranja podnijeli dana 19. svibnja 2021., dok je datum promjene na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom dana 01. kolovoza 2020.,
- za radnicu ČM koja je kod poslodavca bila u radnom odnosu od 16. listopada 2017. do 15. travnja 2024., ne bi podnijeli prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje u roku do 24 sata od nastale promjene budući su za radnicu prijavu o promjeni tijekom osiguranja podnijeli dana 21. svibnja 2021., dok je datum promjene na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom dana 01. listopada 2020.,
- za radnicu CM koja je bila u radnom odnosu od 04. svibnja 2022. do 12. travnja 2024., ne bi podnijeli prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje u roku do 24 sata od nastale promjene budući su za radnicu prijavu o promjeni tijekom osiguranja podnijeli dana 02. veljače 2023., dok je datum promjene na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom dana 26. siječnja 2023.,
- za radnicu SM, koja je bila u radnom odnosu od 23. kolovoza 2022. do 12. travnja 2024., ne bi podnijeli prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje u roku do 24 sata od nastale promjene budući su za radnicu prijavu o promjeni tijekom osiguranja podnijeli dana 02. veljače 2023., dok je datum promjene na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom dana 26. siječnja 2023.,
b) radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM, SM, CM i RM, na dan dospjelosti nisu isplatili plaću za travanj 2024., te nisu dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, te obračun iznosa plaće koji je dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s Pravilnikom iz čl. 93. st. 6. ovoga Zakona, a koje obračune je bio u obvezi dostaviti za travanj 2024., zaključno do 31. svibnja 2024., jer je radnici IM plaću za travanj 2024., isplatio naknadno 06.06.2024., radnicama ČM, MM, ŠM, LM i FM, plaću za travanj 2024., isplatio naknadno dana 10. lipnja 2024., radnici SM plaću za travanj 2024., isplatio naknadno 11. lipnja 2024., te radnicama CM i RM plaću za travanj 2024. isplatio naknadno 20. lipnja 2024, te radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM i SM, uručio obračun isplaćene plaće za mjesec travanj 2024. naknadno dana 23. srpnja 2024., te radnicama CM i RM, uručio obračun isplaćene plaće za mjesec travanj 2024., naknadno dana 24. srpnja 2024.,
- radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM i RM, na dan dospjelosti nisu isplatili otpremninu, te nisu dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos otpremnine (toč. 1.), te obračun iznosa otpremnine koji je bio dužan isplatiti sa sadržajem u skladu s Pravilnikom iz čl. 93. st. 6. Zakona, a koje obračune je bio u obvezi dostaviti zaključno do 30. travnja 2024., obzirom su radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM i RM, iznos otpremnine djelomično isplatiti, I. rata otpremnine i do naknadno dana 17. srpnja 2024., te radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM i RM, uručio obračune djelomično isplaćene otpremnine/naknade za neiskorišteni godišnji odmor, obračun neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine i neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor kao i obračun ukupno iskazanog iznosa otpremnine/naknade za godišnji odmor, naknadno i to radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM i FM, dana 23. srpnja 2024., te radnicama RM dana 24. srpnja 2024., te obzirom su radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM i RM, iznos otpremnine djelomično isplatiti/ II. rata otpremnine/ naknadno dana 02. rujna 2024., te radnicima IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM i RM putem preporučene pošiljke uručio obračune isplaćene otpremnine/ naknade, za neiskorišteni godišnji odmor, obračun neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine i neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, kao i obračun ukupno iskazanog iznosa otpremnine/naknade za godišnji odmor naknadno/ II. rata otpremnine/ i to dana 05. rujna 2024.
- radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM, RM i CM, na dan dospjelosti nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te nisu dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor (toč. 1.), te obračun iznosa naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti sa sadržajem u skladu s Pravilnikom iz čl. 93. st. 6. ovog Zakona, a koje je obračune bio u obvezi dostaviti zaključno do 30. travnja 2024., obzirom su radnicima IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM, RM i CM, djelomično isplatio /I. rata godišnjeg odmora/, naknadno dana 30. kolovoza 2024., te radnicama IM, ČM, MM, ŠM, LM, FM, putem preporučene pošiljke obračune djelomično isplaćene otpremnine/naknade za neiskorišteni godišnji odmor, obračun neisplaćene djelomično neisplaćene otpremnine i neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, kao i obračun ukupno iskazanog iznosa otpremnine/naknade za godišnji odmor, naknadno dana 05. rujna 2024., te radnici putem preporučene pošte CM, obračun isplaćenog iznosa naknade za neiskorišteni godišnji odmor dana 05. rujna 2024.
čime bi postupili suprotno odredbi i to:
1. okrivljena pravna osoba pod:
a) iz čl. 112. st. 1. toč. 2., kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.),
b) iz čl. 93. st. 2. kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 46. Zakona o radu (NN br.93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.),
2. okrivljena odgovorna osoba pod:
a) iz čl. 112. st. 1. toč. 2., kažnjivo po čl. 172. st. 3. u vezi st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju
b) iz čl. 93. st. 2. kažnjivo po čl. 229. st. 2. u vezi st. 1. toč. 46. Zakona o radu,
- jer djela za koja se optužuju po propisu nisu prekršaji.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor radnih odnosa, broj: Klasa: 116-02/24-01/2661, Ur. broj: 443-02-04-14-24-13 od 11. rujna 2024., podnio je Općinskom sudu u Varaždinu, Prekršajnom odjelu optužni prijedlog protiv okrivljenika TD "Omega Viko" d.o.o. [adresa], kao pravne osobe i VM, kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je rješenjem broj: Su-251/2025-2 od 18. veljače 2025., odredio Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u predmetima prekršaja Općinskog suda u Varaždinu, Prekršajnog odjela
3. Okrivljena odgovorna osoba VM dostavila je sudu pisanu obranu u kojoj je navela da se niti po jednoj točki optužnog prijedloga ne smatra krivom. Djelatnici poduzeća koji se spominju u optužnom prijedlogu niti jednom radnjom nisu bili oštećeni. Sve radnje su se odvijale u potpunom dogovoru sa spomenutim djelatnicima i sa svime su bili upoznati. Obzirom na to da je poduzeću Omega Viko d.o.o. 16.07.2025. dodijeljena privremena stečajna upraviteljica, a 29.09.2025.proglašen stečaj nad poduzećem, te kako je od početka travnja na bolovanju s dvije obavljene operacije i upravo čeka treću operaciju, molila je sud da je opravda što ne može prikupiti i dostaviti potrebnu dokumentaciju vezano uz ovaj predmet. Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu o radu s djelatnicama su sklopljene zbog gospodarskih razloga. Na prethodne dvije godine poslovanja odrazila se kriza koja je prisutna na europskom tržištu. Velika poduzeća gube već ugovorene poslove i potaknuti time kreću u velike uštede, odnosno „preskaču“ godinu vezano uz nabavu zaštitne i sigurnosne obuće za svoje djelatnike. Veliki broj poduzeća zapošljava i radnu snagu iz „dalekih zemalja“ a obzirom na to da nisu sigurni koliko će dugo ta radna snaga biti kod njih zaposlena ne uzimaju kvalitetniju obuću, našu obuću, već onu najjeftiniju koju pronađu na našem tržištu. Tako je postupio i MIV iz [adresa], V iz [adresa], Petrokemija iz Kutine te mnogi drugi. U to vrijeme imali su potpisan i ugovor s Hrvatskim šumama, posao sklopljen na dvije godine no u ugovoru nije bilo klauzule za promjenom cijena te su taj posao na žalost na kraju odradili s gubitkom. Ti narušeni odnosi na tržištu, smanjen obujam prodaje, pad proizvodnje, ubrzani rast cijena materijala na koje nismo mogli utjecati, te neprestani rast cijene rada na našem tržištu dovode njihovo poslovanje do gubitka. Očekivali su veliki posao s Hrvatskim željeznicama u koji su uložili jako puno sredstava, samo ih je jedan certifikat za obuću koštao više od 20.000 eura. S obzirom na to da se radilo o velikoj količini obuće koju je HŽ Infrastruktura d.o.o. brzo trebala, nisu mogli uzimati druge veće poslove već su morali čuvati kapacitete proizvodnje kako bi bili spremni izvršiti veliku narudžbu u kratkom ugovorenom roku. Do konačne odluke o odabiru dobavljača trebalo je više od godine dana, a kako to nisu mogli podnijeti morali su zatvoriti dio proizvodnje. Sve to su razlozi zbog kojih su morali prošle godine otpustiti djelatnice krojarne i šivaone, čija se imena navode u optužnom prijedlogu. S djelatnicama iz proizvodnje rastali su se u korektnim odnosima. Bile su upoznate s cjelokupnom situacijom. Dogovoren je sporazumni raskid ugovora o radu. Svu potrebnu dokumentaciju pripremile su djelatnice koje su radile na kadrovskim poslovima u poduzeću, a prema njezinom naputku sve u suradnji sa zaposlenicima Zavoda za zapošljavanje, Zavodom za mirovinsko osiguranje, HZZO-om i našim vanjskim knjigovodstvom Fiskal d.o.o. iz [adresa], kako ne bi došlo do neke pogreške. Vodila se briga da se zadovolje svi propisi i da se radnicima uruči sva potrebna dokumentacija, a sve u skladu s odredbama Zakona o radu. Svi djelatnici su uredno odjavljeni, te im se kod donošenja odluke o otkazu ugovora o radu vodilo računa o trajanju radnog odnosa, starosti, te im je uredno obračunata otpremnina kao i naknada za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Zbog narušene likvidnosti poduzeća s djelatnicama je sklopljen dogovor o isplati otpremnine i naknade za neiskorišteni dio godišnjeg odmora u ratama. Prema 1.točki optužnog prijedloga stavlja joj se na teret da nisu podnijeli prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obavezno mirovinsko osiguranje u roku od 24 sata od nastale promjene za četiri djelatnika. Smatra kako su djelatnice koje su radile na prijavama i odjavama očito zaboravile da je tu promjenu potrebno prijaviti unutar 24 sata, a posebno jer se radilo o ljudima koji su nastavili raditi kod njih sklopivši ugovor o radu na neodređeno. Propust je učinjen slučajno, bez ikakve namjere, a najvažnije u tome je to da zaposlenici nisu bili nimalo oštećeni. Smatra da je za dvoje djelatnika (UM, ČM) koji su navedeni u optužnom prijedlogu nastupila zastara za optužbu. Prema 2.točki optužnog prijedloga stavlja joj se na teret kako nisu radnicama koje se navode u optužnom prijedlogu na dan dospjelosti isplatili plaće za cca 10 radnih dana koje su odradile u poduzeću prije raskida ugovora o radu, te kako nisu dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, te obračun iznosa plaće koji su bili dužni isplatiti, a što su bili dužni dostaviti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće. Navela je kako su do tada uvijek na vrijeme isplaćivali plaće i podmirivali sve obaveze prema državi i djelatnicima u zakonski određenom roku, odnosno unutar sljedećeg mjeseca za prethodni mjesec, kao što je to bilo i kasnije u poslovanju. S isplatom neto plaće za mjesec u kojem su djelatnice napustile poduzeće se kasnilo zbog narušene likvidnosti poduzeća, s čim su djelatnice bile upoznate i suglasne. Pristale su da im se plaća isplaćuje prema dnevnom priljevu kupaca. Obračuni isplaćenih plaća dati su na propisanom obrascu i izrađeni u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Za travanj, kada su spomenute radnice potpisale odluku o raskidu ugovora o radu, poslodavac je u zakonskom roku isplatio za sve djelatnike poduzeća sve doprinose iz plaće (doprinosi za mirovinsko osiguranje) te doprinose na plaću (doprinosi za zdravstveno osiguranje, poreze na dohodak, prireze na porez na dohodak). Jedino se kasnilo s isplatama neto plaća za spomenute radnice, no u dogovoru s njima izrađena je lista, te se prema toj listi i dospjelim primanjima plaća isplaćivala, zato sve djelatnice nisu dobile isti dan isplatu neto plaće već prema dogovorenoj listi i ovisno o dnevnim novčanim priljevima. Djelatnica koja radi na obračunu plaća uvijek je dostavljala djelatnicima listu – Potvrdu o primitku obračunske liste na dan kada je plaća bila isplaćena, na koju su se oni potpisivali da su primili obračunski list plaće, te je očito iz tog razloga napravila slučajnu grešku, misleći da kad se isplati kompletna plaća spomenutim djelatnicama koje su potpisale odluku o uvjetovanom otkazu ugovora o radu, da preda i obračun plaće. Došlo je do slučajne i nenamjerne pogreške, a zbog koje nitko od djelatnika nije bio oštećen. Prema točki 2.optužnog prijedloga stavlja joj se na teret i to da na dan dospjelosti nisu isplatili otpremninu, te nisu dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos otpremnine do kraja mjeseca u kojem je potpisana odluka o poslovno uvjetovanom raskidu ugovora o radu za spomenute djelatnice iz optužnog prijedloga. Spomenute djelatnice su u potpunosti bile upoznate s ukupnim iznosom pripadajuće otpremnine koja im je obračunata prema zakonskim okvirima i navedena na odluci o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, kao i to da je isplata tog iznosa otpremnine dogovorena u ratama. Spomenute djelatnice su bile suglasne da se otpremnina isplaćuje u ratama. Radnice su tu odluku primile, suglasno potpisale i tako bile upoznate sa svim potrebnim. Niti jednom radnjom nisu oštetili spomenute djelatnice. Otpremnine su isplaćene u cijelosti. Prema točki 2.optužnog prijedloga stavlja joj se na teret i da na dan dospjelosti nisu spomenutim radnicama isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te nisu dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor do kraja mjeseca u kojem su spomenute djelatnice potpisale odluku o poslovno uvjetovanom raskidu ugovora o radu. Zbog narušene likvidnosti poduzeća, kako za otpremnine , tako su i za naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora s radnicama potpisali isplatu na rate. Na odluci o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu do kojeg je došlo zbog gospodarskih razloga prikazan je ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je prema zakonu obračunat za svaku pojedinu radnicu, te da je dogovorena isplata u ratama. Spomenute djelatnice su bile suglasne da se naknada za neiskorišteni dio godišnjeg odmora isplaćuje u ratama. Radnice su tu odluku primile, suglasno potpisale i tako bile upoznate sa svim potrebnim. Sve je urađeno prema zakonu i niti jednom radnjom nisu oštetili spomenute djelatnice. Kao i otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor su isplaćene u cijelosti. Sve prijave o prestanku osiguranja podnijete su u zakonskom roku – na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Na dan otkaza radnicama je uručena potrebna dokumentacija koja je određena Zakonom o radu i to Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, potvrda o vrsti poslova koju su radnice obavljale i trajanju radnog odnosa, odjava s tijela obveznog osiguranja. Smatra kako niti s jednim svojim postupkom nisu oštetili djelatnice koje su sporazumno napustile poduzeće, jer se sve odvijalo u potpunom dogovoru s djelatnicama i sa svime su bile u potpunosti upoznate. Isto tako sve su radili u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i njihovim vanjskim knjigovodstvom baš kako ne bi došlo do nekog propusta. Ako je slučajno došlo do malih nenamjernih propusta, oni nisu imali utjecaj na prihodovanje spomenutih djelatnika. Sve obveze prema spomenutim djelatnicima su podmirene. Predložila je da je sud oslobodi optužbe.
4. Stečajna upraviteljica okrivljene pravne osobe HM dostavila je sudu pisanu obranu u svojstvu stečajnog upravitelja za TD Omega Viko d.o.o. u stečaju, nad kojim društvom je dana 29.09.2025. otvoren stečajni postupak pred Trgovačkom sudom u Varaždinu pod brojem St-163/2025, u vezi prekršja iz radnog odnosa kojim se terete predmet stečajnog dužnika (Omega Viko d.o.o.) i ovlaštena i odgovorna osboa za zastupanje VM, Kao stečajna upraviteljica u cijelosti prihvaća obranu iznijetu od strane ovlaštene i odgovorne osobe ĆM. U prilogu je dostavila izjavu stečajnog upravitelja danu na zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin dana 23.10.2025.
5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 30.08.2024. broj Klasa: 116-02/24-01/2661, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 03.09.2024. broj Klasa: 116-02/24-01/2661, prijava o promjeni tijekom osiguranja obrazac eM-3P HZMO za radnike UM, CM, SM, ČM, obračuni plaća za radnike ČM, AM, FM, CM, ŠM, SM, MM, ŽM, IM, obračuni isplaćenih otpremnina za radnike ČM, IM, MM, ŠM, RM, FM, AM, CM, naknade za neiskorišteni godišnji odmor za radnike ČM, CM, IM, MM, ŠM, RM, FM, AM, IM, prijamna knjiga Hrvatske pošte, obavijesti počiniteljima prekršaja,
6. Provedeni dokazni postupak zaključen je na osnovu provedenih dokaza, te je donijeta presuda kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
7. O prekršaju pod točkom a) izreke presude
7.1. Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju bilo je propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima i to prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene.
7.2. Odredbom čl. 172. st. 2. toč. 5. bilo je propisano kažnjavanje poslodavca odnosno obveznika doprinosa novčanom kaznom u iznosu od 660,00 – 6.630,00 eura, ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.), a st. 3. citiranog članka propisano je kažnjavanje za prekršaj i odgovorne osobe novčanom kaznom u iznosu od 130,00 – 1.320,00 eura.
7.3. Dana 01. srpnja 2025., stupio je na snagu Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 96/25), u kojem postoji kontinuitet prekršaja za koji su okrivljenici prijavljeni temeljem optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja jer je čl. 109. st. 1. toč. 5. novog Zakon o mirovinskom osiguranju propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima i to podatak o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene, a kažnjivom odredbom čl. 166. st. 2. toč. 5. propisano je da se obveznik doprinosa – pravna osoba kažnjava za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura, ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka, prema čl. 109. st. 1. toč. 2., 3. i 5. ovog Zakona, dok je u st. 3. propisano kažnjavanje za prekrašj iz st. 2. ovog članka i odgovorne osobe u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura.
7.4. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput, ili više puta, primijeniti će se propis koji je blaži za počinitelja.
7.5. Sud utvrđuje da je u vrijeme počinjenja prekršaja bio na snazi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), gdje je bila propisana ista novčana kazna za pravnu i odgovornu osobu kao po novom zakonu, te je postupak vođen po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.
7.6. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika pod toč. a) izreke presude radi povrede čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju. U činjeničnom opisu prekršaja naveden je datum od kad je radnik u radnom odnosu kod okrivljenika, a što nije bitno za konkretni prekršaj, naveden je datum promjene na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom sukladno materijalnoj odredbi, a nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja, a navedeni datum prijave o promjeni tijekom osiguranja nakon zakonskog roka, nije od važnosti, nedostaje točan datum počinjenja prekršaja, a što je od važnosti za vođenje postupka i primjenu odredbi o zastari postupa.
7.7. Sud utvrđuje da ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije naveo vrijeme počinjenja prekršaja sukladno čl. 16. Prekršajnog zakona, gdje je propisano da je prekršaj počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekršaja, a sastoji li se počiniteljeva djelatnost iz više vremenskih odvojenih radnji, prekršaj je počinjen danom posljednje radnje, a kod prekršaja kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje.
7.8. Vrijeme počinjenja prekršaja sastavni je temelj svakog prekršajnog djela jer se prema počinitelju prekršaja primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja, ukoliko činjenični opis ne sadrži vrijeme počinjenja prekršaja ne može se ispitati u vezi eventualne zastare prekršajnog progona, a vrijeme počinjenja prekršaja sud nije mogao upisati jer bi time počinio povredu zakona na štetu okrivljenika.
7.9. Slijedom iznijetog utvrđeno je da činjenični opis djela prekršaja koji je okrivljenicima stavljen na teret ne sadrži zakonom propisane sadržaje sukladno čl. 160. Prekršajnog zakona i to vrijeme počinjenja prekršaja, dakle ne sadrži bitno obilježje prekršaja, te opisano djelo prekršaja po Zakonu nije prekršaj
8. O prekršaju pod b) izreke presude
8.1. Odredbom čl. 93. st. 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata, radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupna iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju i obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, a kažnjavanje pravne osobe propisano je po čl. 229. st. 1. toč. 46. Zakona radu propisano je da će se kazniti novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura, za prekršaj poslodavac, pravna osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s Pravilnikom iz čl. 93. st. 6. ovog Zakona (čl. 93. st. 2. i st. 6.), a st. 2. da će se kazniti novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba pravne osobe.
8.2. Sud je donio odluku kojom se okrivljenici oslobađaju od prekršajne odgovornosti za prekršaj iz čl. 93. st. 2. Zakona o radu kojom je propisano da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata, radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju i obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, a kažnjavanje pravne osobe propisano je po čl. 229. st. 1. toč. 46. Zakona radu propisano je da će se kazniti novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura, za prekršaj poslodavac, pravna osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s Pravilnikom iz čl. 93. st. 6. ovog Zakona (čl. 93. st. 2. i st. 6.), a st. 2. da će se kazniti novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba pravne osobe.
8.3. Sud je razmatrajući provedene dokaze, činjenični opis prekršaja i odredbu čl. 93. st. 6. Zakona o radu kojom je propisano da Ministar pravilnikom propisuje sadržaj obračuna iz st. 1. i st. 2. ovog članka, utvrdio da činjenični opis prekršaja ovlaštenog tužitelja ne sadrži sva bitna obilježja djela prekršaja, te opisano djelo prekršaja po Zakonu nije prekršaj, jer u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis koji dopunjuje blanketnu normu slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Zakonski opis prekršaja mora sadržavati odlučne činjenice u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku konstitutivnog elementa opisano djelo nije prekršaj. U konkretnom slučaju nije naveden podzakonski propis Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN br. 68/23.), te je stoga donijeta odluka, temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona.
9. Na osnovu navedenog nije utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaje činjenično i pravno opisane pod toč. a) i b) izreke presude, te su oslobođeni od prekršajne odgovornosti, radi čega je donijeta odluka temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, da se oslobađaju od prekršajne odgovornosti, jer djela za koje se optužuju po propisu nisu prekršaji.
U Čakovcu, 11. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Larisa Hajdarović
Spomenka Zanjko Kolman
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.
Dostavna naredba:
Steč. uprav. pravne osobe
Okrivljena odg. osoba,
Tužitelju,
Za spis.
