Poslovni broj 15 Pn-45/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23.

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Jadranki Klečak u pravnoj stvari tužiteljice ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koju zastupa punomoćnik Dubravko Arapović, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d.", OIB 94472454976, Listopadska 2, 10 000 Zagreb, koje zastupa Maja Vojnić, odvjetnica iz OD Grgić & partneri iz Zagreba, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 28.siječnja 2026.g. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, te presude javno objavljene dana 11.ožujka 2026. godine, istog dana,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:" Dužan je tuženik na ime naknade izgubljene dobiti isplatiti tužitelju iznos od 1.193,18Eur/ 8.990,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od 16.kolovoza 2014.g. do isplate i to do 31.srpnja 2015.g. u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 01.kolovoza 2015.g. do 31.12.2022, a od 01.siječnja 2023 po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-iznos od 795,45 Eur/ 5.993,33 kn sa zateznom kamatom od 16.rujna 2014.g. do isplate i to do 31.srpnja 2015.g. u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 01.kolovoza 2015.g. do 31.12.2022, a od 01.siječnja 2023 po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi od 18.svibnja 2017.g. navodi da je dana 20.svibnja 2014.g. oko 10:45 krećući se županijskom cestom broj 6228 iz smjera zapada u smjeru istoka i upravljajući vozilom marke Volkswagen tip Golf II, reg. oznake [registarska oznaka] u blizini mjesto Trnova doživio prometnu nezgodu kada je na njegovo vozilo naletio teretni automobil marke Mercedes 412 D reg. oznake [registarska oznaka], krećući se iz smjera istoka u smjeru zapada, a kojim je u trenutku nezgode upravljao ŠK.

Navodi da je za nju isključivo odgovoran osiguranik tuženika MK, koji je upravljao teretnim vozilom marke Mercedes 412 D reg. oznake [registarska oznaka], koje je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja] i koja je vrijedila do 16.ožujka 2015.g., budući je ŠK postupio suprotno odredbama čl. 46 st. 1 zakona o sigurnosti prometa na cestama jer se nije kretao sredinom desne trake već se dijelom kretao i lijevom stranom, lakomisleno smatrajući da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, pa se uslijed takve vožnje ispriječio putanji kretanja tužitelja.

Ističe kako se obratio odštetnim zahtjevom tuženiku koji je odgovorio dopisom da je njegov odštetni zahtjev pravno osnovan, te mu je ponudio isplatiti iznos od 9.125,00 kn na ime realnog iznosa naknade.

Ponuđeni iznos je primio na ime naknade štete na njegovom motornom vozilu i naknadu troškova prijevoza tog vozila 500,00 kn.

Navodi da je neposredno nakon štetnog događaja hospitaliziran u OB Dubrovnik u kojom mu je pružena pomoć te je u istoj boravio prvotno od 20.05.2014.g. do 30.05.2014.g. U prometnoj nezgodi je zadobio razdor jetre i slezene, te dva razdora tankog crijeva, nagnječenja gušterače i prijelom nosnih kostiju.

Tijekom boravka u OB Dubrovnik izvršen je operativni zahvat u kojem mu je odstranjena slezena, dio tankog crijeva, velika masna marama, dok je jetra koagulirana.

Unatoč liječenju koje je danas dovršeno, postoji smanjenje životne aktivnosti za 40%.

Napominje i da se prometna nesreća dogodila 20.05.2014.g. dok je imao potpisan ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa trgovačkim društvom Mala Petka d.o.o. i to od 01.07.2014.g.

Stoga je nesporno da bi od 01.07.2014.g. do 12.05.2015.g. kada je počeo raditi na novom radnom mjestu ostvarivao mjesečni prihod od bruto 8.990,00 kn odnosno ukupno 93.496,00 kn predstavlja njegovu izmaklu dobit koju je pretrpio upravo zbog prometne nezgode.

U nesreći mu je uništena odjeća koju je tom prilikom nosio u vrijednosti od 700,00 kn.

Nakon izlaska iz bolnice bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe, te je za taj oblik štete tražio iznos od 3.500,00 kn.

Naknadno mu je tuženik isplatio iznos od 21.490,00 kn na ime štete i to iznos od 490,00kn za uništenu odjeću, 575,00 kn za tuđu njegu i pomoć i 20.475,00 kn na ime neimovinske štete.

Specificira svoj tužbeni zahtjev te potražuje:

- za uništenu odjeću 210,00 kn (700,00 kn-490,00kn)

- za tuđu njegu i pomoć 2.975,00 kn (3500,00 kn-575,00kn)

- na ime izgubljene dobiti 93.496,00kn, koju potražuje u iznosima od 8.990,00 kuna bruto mjesečno počevši od plaće za srpanj 2014 (dospijeće u kolovozu) do 12.svibnja 2015. (dospijeće u lipnju 2015)

Budući tuženik odbija isplatiti pravičnu novčanu naknadu za navedenu štetu, predlaže da naslovni sud prihvati tužbeni zahtjev naveden u izreci ove odluke. Podneskom 10.prosinca 2025. (list 268) potražuje neto iznos plaće od ukupno 1988,62€.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno da se dana 20.svibnja 2014.g. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen temeljem čl. 22 stavak 1. ZOOP/05- ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, smrti, narušavanja zdravlja i uništenja ili oštećenja stvari.

Međutim, spori činjenicu da bi za predmetnu nezgodu bio isključivo odgovoran osiguranik tuženika, te ističe prigovor suodgovornosti tužitelja u omjeru od 30% zbog vožnje neprilagođenom brzinom kao i nekorištenja sigurnosnog pojasa, čime je izravno doprinio nastanku nezgode i vlastitoj povredi prava osobnosti u navedenom omjeru.

Potvrđuje navode kako je tužitelju povodom predmetne nezgode, isplaćena naknada imovinske štete u iznosu od 490,00 kn za uništenu odjeću te 575,00 kn za tuđu njegu i pomoć u koje iznose je uračunat doprinos oštećenika nastanku nezgode.

Ukazuje kako je tužitelj o navedenoj činjenici bio upoznat prije podnošenja tužbe, obrazloženom ponudom tuženika od 07.10.2016. te je tuženik nesporan iznos naknade štete isplatio tužitelju dana 14.10.2016.Protivi se visini zatražene naknade štete budući je navedenom isplatom u cijelosti izvršio svoje obveze prema tužitelju.

Spori da bi tužitelj trpio ikakvu izgubljenu zaradu jer isti nije imao nikakav sklopljen Ugovor o radu prije predmetne nezgode.

Navodi kako je tužitelj sklopio ugovor o radu s tvrtkom Mala Petka d.o.o. dana 10.06.2014.g., dakle nakon same prometne nezgode, kad je već znao da zbog svog zdravstvenog stanja neće biti u mogućnosti raditi navedenu sezonu kod poslodavca. Nadalje, se protivi visini zatražene naknade. Protivi se i zatraženom početku tijeka zakonskih zateznih kamata. Osporava osnovanost zahtjeva tužitelja za naknadnom troškova za sastav odštetnog zahtjeva iz razloga što isti nije izdatak nužan za vođenje parničnog postupka te smatra kako tužitelj pokušava naplatiti isti rad dva puta.

Tuženik se podneskom od 15.12.2025 protivio djelomičnom povlačenju tužbe prema podnesku tužitelja od 10.prosinca 2025. (list 268).

3.Presudom ovog suda Pn.55/2017 je pravomoćno odlučeno o zahtjevima tužitelja koji se odnose na naknade imovinske štete (uništena odjeća), imovinske štete (tuđa pomoć i njega) dok je u ovom postupku ostalo za ponovno odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu naknade izgubljene dobiti i cjelokupnom trošku postupka, kako proizlazi iz odluke ŽS Zadar Gž.450/2023 od 4.listopada 2023.godine.(list spisa 238- 246)

4.Dakle predmet spora u ovoj fazi postupka je iznos naknada štete na izgubljenu zaradu koja je za tužitelja proizašla kao posljedica prometne nezgode koju je skrivio osiguranik tuženika ŠK s tim da je otklonjen prigovor odgovornosti odnosno doprinosu tužitelja sad pok. PK, za prometnu nezgodu.

5. Tuženik je osporio da bi tužitelj trpio ikakvu izgubljenu zaradu jer da isti nije imao nikakav sklopljeni Ugovor o radu prije predmetne nezgode.

5.1.Ukazuje kako je tužitelj sklopio ugovor o radu s tvrtkom Mala Petka d.o.o. dana 10.06.2014.g., dakle nakon same prometne nezgode, kad je već znao da zbog svog zdravstvenog stanja neće biti u mogućnosti raditi navedenu sezonu kod poslodavca.

6. Odlučujući o preostalom dijelu zahtjeva sud je proveo slijedeće dokaze: pročitao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između društva Mala Petka d.o.o. I Mila Tikvice 10.05.2014 i sporazumni raskid ugovora o radu od 26.05.2014. (list 13- 14), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između društva Mala Petka d.o.o. I Mila Tikvice od 10.lipnja 2014. I sporazumni raskid ugovora o radu od 26.06.2014.g.,(list spisa 24-25), izveo dokaz saslušanjem svjedoka JK i GK, , izveo dokaz medicinskim vještačenjem po ZKS, dokaz saslušanjem tužitelja (list spisa 148-149), pročitao dopis Hzmo od 3.travnja 2025 (list spisa 258)

7.Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 28 /13, 70/19, 80/22 dalje u tekstu ZPP), utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

8. Potrebno je istaknuti da je tijekom vođenja ovog postupka preminuo tužitelj OK te je na njegovo mjesto stupila ZK, kako je određeno rješenjem ovog suda od 17.rujna 2024. (list spisa 252).

9. Čitanjem odluke ŽS Zadar, posebno točku 14 obrazloženja, ukazano je ovom sudu na pogrešan zaključak kako bi u konkretnom slučaju tužitelj OK, za vrijeme u kojem bi bio zaposlen, da nije bilo štetnog događaja, imao pravo po osnovi naknade štete za izgubljenu zaradu, naknadu u visini bruto plaće koju bi ostvarivao na radnom mjestu na kojem je trebao i po očekivanim okolnostima radio jer se u konkretnom slučaju ne radi o radnom sporu već o naknadi imovinske štete, odnosno izgubljene zarade, pa se stoga ista, u smislu članka 1089. ZOO,-a može dosuditi samo u neto iznosu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-491/2022-2 od 11. listopada 2022., Rev-676/2022-2 od 15. veljače 2023. i dr.).

10. Dakle bilo je potrebno utvrditi kolika bi bila neto zarada tužitelja PK odnosno visinu koristi za vrijeme u kojem bi tužitelj opravdano radio i zato dobio plaću u neto iznosu prema ugovoru o radu sa TD Mala Petka d.o.o. (točka 18 obrazloženja)

11.Sud je na okolnost osnovanosti naknade izgubljene zarade, pregledao dostavljene ugovore o radu i sporazumni raskid, saslušao tužitelja te svjedoke JK i GK.

12. Tužitelj na ročištu koje je održano 26.03.2025 ponovno navodi da tužitelju pripada naknada s osnove izgubljene zarade te predložio zatražiti od HZMO i HZZO podatak o mjesečnim iznosima plaće koju je ostvarivao sada pok. OK.

12.1. Prema odgovoru HZMO (list spisa 258) to tijelo je izvijestilo sud da ne vodi evidenciju mjesečnih iznosa plaće svojih osiguranika.

13.Tužitelj je u spis dostavio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopio dana 10.05.2014 sa TD Mala Petka d.o.o. prema kojem tužitelj kao radnik zasniva radni odnos kod poslodavca Mala Petka d.o.o. od dana 01.07.2014., uz probni rad od tri mjeseca, na radnom mjestu šefa kuhinje, u visini bruto plaće od 8.990,00 kn.

13.1.Sporazumnim raskidom ugovora stranke su usuglasile prestanak radnog odnosa ugovorenog 10.05.2014 s danom 26.05.2014.g.

13.2.Tijekom postupka tuženik tvrdi kako je tužitelj sa tvrtkom Mala Petka d.o.o. dana 10.06.2014.g., sklopio ugovor o radu, dakle nakon same prometne nezgode, kad je već znao da zbog svog zdravstvenog stanja neće biti u mogućnosti raditi navedenu sezonu kod poslodavca te dostavlja ugovor o radu od 10.lipnja 2014 te sporazumni raskid s danom 26.06.2014.

14. Tužitelj je iskazivao na ročištu 17.ožujka 2022 te je istaknuo kako je zgode kada se dogodila nesreća vozio iz Primorja u Slano te kod sela Trnove je sa suprotne strane naletio kamion u moju traku i prepriječio mi put tako da je udarac u moje vozilo bio direktan, vozio je otprilike brzinom od 40 kilometara na sat, na tom mjestu je okuka. U nezgodi su stradali i on i žena. Zadobio je ozlijede unutarnjih organa, naciknuće jetre, cijela slezena su uklonjena, nagnječenje tankog crijeva koje je zamijenjeno osim toga imao je udarce u glavu, koljeno i ruku te unutarnje krvarenje. U bolnici je proveo 11 dana, operacija je trajala dva sata. Imao i naciknuta rebra. Prije nezgode sam imao dogovor za zaposlenje kod JK, imali smo natječaj za posao koji je bio organiziran u restoranu Mimoza kao probni rad, bilo nas je 5,6 kandidata. Ja sam zadovoljio te sam te godine od lipnja trebao raditi kao šef u restoranu s indijskom hranom u Starom gradu. Dogovorili smo i bruto plaću u iznosu od 9.000,00 kuna. Moje radno mjesto je trebalo biti voditelj restorana a troje, četvero ljudi je trebalo uz mene raditi u kuhinji. Zna da je JK zaposlio kuhara GK za kojeg sam čuo da ima problema s pićem. Moj oporavak je trajao otprilike godinu dana. Liječnici su mi preporučivali u početku više mirovanja te obzirom da je bilo ljeto i kupanje. Posebne upute o dizanju tereta i slično nisam imao. Kontrolne preglede sam obavljao kod kirurga te je on obavljao kontrolu jetre kao i kod doktora gastroenterologa Z. Što se tiče osiguranja ono je platilo štetu na autu kao i neimovinsku štetu u iznosu oko 20.000,00 kuna te nešto sitno za oštećenu odjeću i tuđu pomoć i njegu. U trenutku nezgode bio je odjeven u sportske hlače, teniske, donju majicu i košulju, drugo ništa nije imao. Odjeća je bila novija. Dogovor za posao je bio na neodređeno vrijeme. Nakon oporavka negdje u svibnju, lipnju 2015. godine se zaposlio u hotel Dubrovniku u uvali Lapad, na mjesto voditelja kuhinje. Tamo radi i danas.Tvrdi da je ugovor o radu sa JK potpisao mjesec dana prije nezgode. Riječ je bila o indijskom restoranu, nešto tako, u Starom gradu, negdje na Prijekom. Ocjenjuje da je vrijednost odjeće koju je u trenutku nezgode na sebi imao bila oko 600,00 kuna.

15.Svjedok NK navodi kako je on PK upoznao na razgovoru za posao u ime firma Mala Petka d.o.o. na mjestu voditelja objekta za fast food u Starom Gradu. Na temelju testiranja koja su obavili sa svim kandidatima odlučili su zaposliti PK jer je on od svih kandidata najbolje zadovoljio njihove kriterije. To testiranje je bilo jedno mjesec i pol-dva prije otvaranja fast fooda, a fast food je otvoren dana 01.07.2014.g. Međutim, u međuvremenu se dogodila predmetna nezgoda te je morao naći novog kuhara umjesto tužitelja. Tužitelj i firma Mala Petka su potpisali ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor s tužiteljem je potpisan nakon što je tužitelj izašao iz bolnice. Po traženju tužitelja su potpisali taj ugovor o radu u pismenoj formi, s obzirom da su već ranije dogovorilo sve uvjete rada i postigli dogovor oko zaposlenja. Na mjesto tužitelja je zaposlen GK koji je primao plaću od 9.000,00 kn neto. Objekt je prestao s radom istu sezonu. Iskazuje da je GK imao problem s alkoholom tako da su jedva do kraja sezone imali otvoren objekt. Prodali su sav inventar i nisu više nastavili s radom. Ugovor o radu s tužiteljem nije prijavio nadležnim tijelima jer tužitelj nije faktično ni započeo s radom.

16.Saslušani svjedok GK iskazuje da je radio jedno kratko vrijeme, 2-3 mjeseca, kod JK. Bila je riječ o restoranu brze hrane, walk and go, finger food, indijski restoran, i to tijekom ljeta 2014.g. Za taj posao saznao je od ĐK te je u kratkom roku tamo i počeo raditi. Uz njega su trebala biti još dva pomoćna kuhara i konobara, međutim, ispalo je da je čitavo vrijeme radio sam, što je po njegovom mišljenju, bilo dosta neozbiljno pa čak i smiješno. Misli da je plaća bila ugovorena oko 7.000,00 kn. Radio je temeljem ugovora te je bio prijavljen na mirovinskom. Ta cijela sezona uopće nije odrađena do kraja jer je firma, koja je imala restoran, propala i nisu imali za isplaćivati plaću, niti su imali za nabavu namirnica i ostalog što je trebalo u restoranu. On je čak naknadno, budući da JK poznaje njegov otac išao privatno kod njega doma da mu isplati dug koji mu je dugovao na ime plaće. Restoran je već u kolovozu te godine prestao s radom, a on sam odmah našao drugi posao. Firma nije imala nikakvih problema s njim kao radnikom. Točno je da nekad popijem nekoliko piva, ali što se tiče priče da je to uzrok što je restoran zatvoren to je presmješno i neistinito. Naglašava da je tamo radio posao i konobara i kuhara. Vlasnici se tamo nisu pojavljivali te se jednostavno sve ugasilo jer nije bilo nabave niti brige oko poslovanja, a iz razloga jer su vlasnici ostali bez novaca, a što je jedini razlog što se restoran zatvorio. Misli da je restoran tu sezonu otvoren kraj svibnja, početak lipnja, a da je on već u kolovozu radio u drugom mjestu jer se restoran zatvorio. Po sjećanju misli da sam taj posao ugovorio mjesec dana unaprijed odnosno u vrijeme kada je dogovorio posao objekt još nije bio dovršen u funkciji restorana. Ja ne znam da je postojao natječaj za taj posao jer je mene na to mjesto pozvao i nagovorio ĐK. Misli da taj posao prije njega nije nuđen nikome.

17.Ocijenivši iskaz svjedoka JK uvjerljivim, logičnim i životnim te ne nalazeći razloga poradi kojih bi svjedok lažno iskazivao, posebice jer u trenutku davanja iskaza tužitelj nije njegov zaposlenik, sud je njegov iskaz prihvatio kao istinit u dijelu dogovora sa tužiteljem i temeljem istog utvrdio da su tužitelj i TD Mala Petka d.o.o. sklopili pismeni ugovor o radu na neodređeno vrijeme, nakon 20.svibnja 2014.g. odnosno nakon prometne nezgode, ali da su prethodno, temeljem izvršenog testiranja, dogovorili sve uvjete rada i početak radnog odnosa, za radno mjesto kuhara u fast foodu, koji je otvoren i započeo s radom 01.srpnja 2014.g. Ovakav zaključak nije doveo u pitanje iskaz svjedoka GK koji navodi kako "misli" da taj posao prije njega nije nuđen nikome. Osim toga uvjeti rada koji su dogovoreni iskazani su naknadno u pismeno sklopljenom ugovoru te je sud stava da ni u kojem slučaju nije riječ o fiktivnom ugovoru o radu jer su ugovorne strane prethodno usmeno dogovorile sve radne uvjete.

18.Zakon o radu propisuje da se ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku,a da propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.

19.Međutim svjedok GK iskazuje za sud jednu značajnu činjenicu,a to je razlog zbog kojega je fast food prestao s radom. U tom smislu navodi kako ta cijela sezona uopće nije odrađena do kraja jer je firma, koja je imala restoran, propala i nisu imali za isplaćivati plaću, niti su imali za nabavu namirnica i ostalog što je trebalo u restoranu. Suprotno tome svjedok JK, zz Mala Petka d.o.o., navodi da razlog zatvaranja fast fooda leži u GK. Sud ne može prihvatiti kao opravdanim činjenicu da je GK razlog što je restoran zatvoren, naprotiv stoga što poslodavac u svakom trenutku ima mogućnost na radno mjesto zaposliti drugog radnika ukoliko sa postojećim radnikom nije zadovoljan, a ukoliko je zaista razlog alkohol tada je imao i mogućnost izvanrednog otkaza, ali ništa od toga nije poduzeo.

19.1.Osim toga restoran više nikada nije nastavio s radom kao vlasništvo društva Mala Petka d.o.o. jer iz oba iskaza proizlazi da je inventar prodan i restoran zatvoren.

20.Na okolnost izgubljene dobiti i radne sposobnosti tužitelja nakon nezgode je provedeno je medicinsko vještačenje po ZKS iz [adresa]. Vješakinja je nalaz i mišljenje temeljila na neposrednom pregledu tužitelja i medicinskoj dokumentaciji koju je tužitelj predočio u vezi sa prometnom nezgodom čime je došla do zaključka da je tužitelj u nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma nosnih kostiju, nagnječenje gušterače, razdor jetre, slezene i tankog crijeva. Operativnim zahvatom odstranjena je slezena, dio tankog crijeva i trbušne marame,a ozljeda jetre je koagulirana. Tijek liječenja protekao je uredno i isto je završeno. u bolnicu je zaprimljen 20.05.2014., a otpušten s bolničkog liječenja 30.05.2014.

20.1Vještakinja smatra da tužitelj nakon nesreće nije mogao raditi dok je trajala hospitalizacija te ističe kako je tužitelj postao radno sposoban nakon mjesec i pol dana po otpustu iz bolnice odnosno gotovo dva mjeseca od predmetnog događaja. Svakako je iz iznesenog za zaključiti kako tužitelj zbog zadobivenih ozljeda nije mogao početi s radom prije 20.srpnja 2014.

20.2.Kada se sve ove činjenice dovedu u vezu i međusobno analiziraju te dodatno usporede sa podacima o osiguranicima koji su tijekom 2014 bili prijavljeni kod HZMO kod RK (list spisa 78) iz kojih proizlazi da je TK bio prijavljen od 18.06.2014 do 20.08.2014.g. tada sud zaključuje da je po ovom vidu štete traženje tužitelja opravdano i to za srpanj 2014 sa dospijećem 16.kolovoza 2016 i 20 dana kolovoza 2014.g.(2/3 dogovorenog iznosa plaće).

21.Tužitelj je prigovorio nalazu u cijelosti u pogledu ocjene radne sposobnosti smatrajući da je nejasan, nepotpun i da nije sačinjen u skladu sa pravilima struke. Prigovara zaključku vještaka da je tužitelj postao radno sposoban mjesec i pol dana nakon otpusta iz bolnice.

22.Vještakinja se pismenim putem očitovala o prigovorima te istakla kako u svemu ostaje kao kod danog nalaza i mišljenja. Navodi da je tužitelj u vrijeme prometne nezgode bio u dobi od 50 godina te da je u istoj zadobio teške tjelesne ozljede. Međutim ističe kako su ozljede tijekom hospitalizacije u potpunosti sanirane te da je tužitelj u općem dobrom stanju i urednog lokalnog nalaza otpušten kući.

22.1.Vještakinja pojašnjava da je temeljem navoda u medicinskoj dokumentaciji te razgovora sa tužiteljem zaključila da je isti postao radno sposoban nakon mjesec i pol dana po otpustu iz bolnice odnosno gotovo tri mjeseca od predmetnog događaja. Tužitelju nakon otpusta na kućnu njegu nije preporučeno strogo mirovanje već mirovanje. Temeljem dokumentacije o kontrolnim pregledima kirurga i internista dodatno zaključuje da je postao radno sposoban mjesec i pol dana nakon otpusta iz bolnice. To svakako ne znači da je odmah mogao obavljati teže fizičke poslove. Naknadno je 12.listopada 2022., po traženju suda, vještakinja dopunila odnosno ispravila nalaz i mišljenje (list spisa 168-169) na način da je ustvrdila kako je hospitalizacija tužitelja bila u trajanju od 11 dana pa u skladu s tim ispravlja zaključak te ističe kako je tužitelj postao radno sposoban nakon mjesec i pol dana po otpustu iz bolnice odnosno gotovo dva mjeseca od predmetnog događaja.

22.2.Sud nije našao razloga sumnjati u ispravnost nalaza i mišljenja vještakinje budući je vještakinja svoj nalaz utemeljila na pregledu tužitelja i na dostupnoj medicinskoj dokumentaciji u spisu. Nadalje, njezin nalaz je stručno obrazložen, jasan i nedvosmislen te prigovori nezadovoljnih stranaka nisu doveli u pitanje opstojnost vještačkog nalaza. Vještakinja je pri izradi cijenila sve bitne elemente za davanje konačnog mišljenja te nalaz izradila objektivno i u skladu s pravilima medicinske struke dok subjektivni dojam tužitelja niti sud, a niti vještak ne može, niti smije cijeniti prilikom donošenja zaključka. Sukladno čl. 258. ZPP vještak mora svoje mišljenje iznijeti savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine te je upravo sukladno navedenoj zakonskoj odredbi sud ocijenio da je vještakinja izradila nalaz i mišljenje.

23.Odredna članka 1095.st.1. Zakona o obveznim odnosima propisuje da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

23.1.Dakle sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja za naknadom izgubljenu zaradu opravdan za mjesec srpanj i dio kolovoza (do 20.kolovoza) 2014.g.i to u visini plaće koju bi tužitelj ostvario po redovnom tijeku stvari .

23.2.Pregledom Ugovora o radu na neodređeno vrijeme koji su sklopili prednik tužiteljice i TD Mala Petka d.o.o. proizlazi da je tužitelj trebao za obavljanje poslova šefa kuhinje, počev od 01.srpnja 2014. primati plaću koja u bruto iznosu od 8.990,00 kuna odnosno 1.193,18€.

23.3.Pregledom odluke Vrhovnog suda Rev 676/20222 od 15. veljače 2023.G. na koju je Županijski sud u Zadru uputio u svojoj odluci proizlazi slijedeće: „Oštećenik/tužitelj u sporu koji vodi radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ima pravo na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju je primao za vrijeme bolovanja.

Dakle, ne može se visina naknade štete utvrditi na način da se u odnos stavi s jedne strane prosječna plaća u bruto iznosu, a s druge naknada plaće koju oštećenik/tužitelj prima za vrijeme bolovanja u neto iznosu, a upravo je takav zahtjev tužiteljica u predmetnom sporu postavila. "

U ovom konkretnom slučaju nedvojbeno je da prednik tužiteljice nije bio na bolovanju jer njegov radni odnos još nije bio nastao zbog štetnog događaja.

23.4.Pregledom Rev 491/2022 od 11.listopada 2022.g. proizlazi da citira se " Obzirom na revizijske navode tužitelja ovdje je za ukazati na slijedeće. Plaća na koju radnik ima pravo i koju je legitimiran zahtijevati, čini bruto plaća. No, u konkretnom slučaju tužitelj ne ostvaruje i ne zahtjeva isplatu plaće (ili naknadu plaće) već zahtjeva naknadu štete u vidu izgubljene zarade (plaće). Stoga i naknadu štete u vidu izgubljene zarade (plaće) valja promatrati u svjetlu odredbe čl. 155. ZOO, tj. u svjetlu izmakle koristi. Tužitelj i da nije bilo predmetnog štetnog događaja ne bi ostvarivao korist u visini bruto plaće već u visini neto plaće (razlika - porezi, prirez i doprinosi su prihod države, jedinice lokalne samouprave i fondova). Stoga tužitelj niti nema pravo na razliku između potencijalne neto i bruto plaće."

24.Prema odredbi čl. 1046. ZOO, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njenog povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta)

25.Dakle budući je nedvojbeno da prednik tužitelja i da nije bilo predmetnog štetnog događaja ne bi ostvarivao korist u visini bruto plaće već u visini neto plaće (razlika - porezi, prirez i doprinosi su prihod države, jedinice lokalne samouprave i fondova), tužitelj je bio dužan točno odrediti iznos neto plaće koja bi mu po redovno tijeku stvari pripadala.

Za izračun neto plaće iz bruto plaće potrebno je od bruto iznosa oduzeti poreze na dohodak, prirez te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje poslodavac obračunava i uplaćuje (U-I/3558/2013). Ti se doprinosi dijele na one koje plaća radnik (iz plaće) i one koje plaća poslodavac, pri čemu se za neto plaću oduzimaju doprinosi i porezi koje snosi radnik.

25.1.Budući je u ovom postupku jasno da su prednik tužitelja i TD Mala Petka d.o.o. ugovorili iznos bruto plaće, a da sud ne raspolaže stručnim znanjem da bi utvrdio iznos neto plaće koja bi pripala predniku tužitelja kao što tužitelj nije dokazao niti osobne odbitke koji bi teretili ugovorenu bruto plaću, to sud nije imao niti stručnosti, niti elemenata temeljem kojih bi na egzaktan način odredio iznos neto plaće prednika tužitelja za srpanj 2014 i 20 dana kolovoza 2014.g. i prihvatio tužben zahtjev za isplatom ovog vida štete jer tužitelj nije dokazao visinu tužbenog zahtjeva.

25.2.Saslušanje svjedoka zasigurno ne predstavlja dokaz temeljem kojeg bi se utvrdio iznos neto plače prednika tužitelja.

25.3.Tužitelj je bio dužan predložiti financijsko vještačenje, a što isti nije učinio, dok sud iz svih provedenih dokaza u postupku nije imao dovoljno elementa oz kojih bi na pravilan način utvrdio iznos neto plače. Stoga je oslonom na čl.221 a ZPP-a kojim je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice će zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja, odbio tužbeni zahtjev u ovom dijelu jer tužitelj nije dokazao visinu potraživanja.

Odluka o parničnom trošku

26.Tužitelj i tuženik su zahtijevali naknadu troška postupka.

26.1.S obzirom da je tužitelj uspio sa osnovom tužbenog zahtjeva, a da je tuženik uspio sa visinom tužbenog zahtjeva sa 96,96%, sud utvrđuje da su uspjeli u podjednakim dijelovima pa je primijenio odredbu čl.154.st.4. ZPP-a prema kojoj ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove i odlučio kao pod točkom II izreke.

27.Fiksni tečaj konverzije iznosi 7,53450 kn/ 1 Eur .

U Dubrovniku, dana 11. ožujka 2026. godine

Sutkinja:

Jadranka Klečak

Pravna pouka:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

Dn-a: - pun.tužitelja

- pun.tuženika