Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-83/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Dijana Selak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku u pravnoj stvari predlagateljice ML OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], te predloženika ad1) GL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.2) ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje prijavljenog prebivališta [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 16. veljače 2026. u nazočnosti predlagateljice, na ročištu od 11. ožujka 2026. održanog radi donošenja, objave i uručenja rješenja

r i j e š i o  j e :

Utvrđuje se da su predlagateljica ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pokojni UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1952., živjeli u kontinuitetu u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od travnja 1994.g do smrti UL dana 07. prosinca 2024.g.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je ovom sudu podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice između nje i sada pok.UL, te u prijedlog navela da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa UL rođenim **.**.1952., a koji je preminuo **.**.2024. Navela da je u zajednici rođeno dvoje djece GL, rođ. **.**.1997. i ŠL, rođ. **.**.2005. Trajanje izvanbračne zajednice da je bilo od travnja 1994. do 7.12.2024., do njegove smrti. Zahtjev sudu da ista podnosi radi priznavanja joj obiteljske mirovine. Navela da je trenutno nezaposlena, da je stariji sin zaposlen, a mlađi sin da je tada redovni student prve godine Građevinskog fakulteta, te da trenutno nemaju sredstava za život, osim starijeg sina. Svi navedeni da žive na adresi [adresa], nakon smrti izvanbračnog supruga, kuća je njegovo vlasništvo.

2. Rješenjem od 4.2.2025. sud je pozvao predlagateljicu da dopuni prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice na način da kao protustranke označi nasljednike pok. UL. Predlagateljica je potom na sudskom ročištu od 13.siječnja 2026.g. kao predloženike u ovom postupku označila svoje sinove GL i ŠL, obzirom da su njeni sinovi i ona proglašeni rješenjem o nasljeđivanju kao jedini nasljednici iza sada pok. UL.

3. Sud je dopisom od 1.4.2025. i dopisom – požurnicom od 18.6.2025., koji je dopis sud uputio Javnom bilježniku v.d. Marijani Mikac, zatražio da za potrebe ovog postupka dostavi sudu na uvid spis O-5412/24 iza smrti UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], zadnjeg prijavljenog prebivališta [adresa], koji je preminuo **.**.2024. Nije bilo udovoljeno tom traženju suda pa je sudac u rujnu 2025. putem e-spisa utvrdio da je v.d. Javnog bilježnika Radoslava Vukovića, Marijana Mikac iz [adresa] kao povjerenik ovog suda, u ostavinskom postupku iza pok. UL donijela rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-5412/24, UPP/OS-O-16/25 dana 30.4.2025. Navedeno rješenje je uloženo u ovaj sudski predmet, a predlagateljica je priložila i rješenje ovog suda, posebnog ZK odjela u [adresa] posl. br. Z-27643/25 od 18.9.2025.

4. Predloženici ad.1. i ad.2. su se kao protustranke u ovom postupku sudu na ročištu od 13.siječnja 2026.g. izjasnili da su suglasni sa prijedlogom predlagateljice, te da se ne protive istome.

5. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe proveo dokaze pregledom priložene dokazne dokumentacije i to smrtnog lista za UL, preslike osobnih iskaznica predlagateljice, predloženika 1. i 2. i sada pok.UL, pregledom rodnih listova za predloženike 1. i 2, saslušanjem predlagateljice, predloženika ad.1. i ad2, saslušanjem svjedokinja LL i FL, pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O-5412/2024 UPP/OS-O-16/2025 od 30. travnja 2025.g. kojeg je donio v.d. javnog bilježnika Radoslava Vukovića, Marijana Mikac kao povjerenik Općinskog suda u Splitu u ostavinskom postupku iza smrti pok. UL.

6. Zaključenjem raspravljanja, sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje ZPP) donio rješenje kao u izreci iz slijedećih razloga.

7. Prijedlog predlagateljice je osnovan.

8. Da bi utvrdio jeli između predlagateljice i sada pokojnog UL postojala izvanbračna zajednica u periodu od, kako tvrdi i dokazuje predlagateljica, travnja 1994. do 7.12.2024. do njegove smrti, saslušani su predlagateljica, predloženici i svjedokinje i pregledana priložena dokazna dokumentacija.

9. Predlagateljica je priložila smrtni list za sada pok. UL iz kojeg je sudu razvidno da je isti rođen **.**.1952. i da je umro **.**.2024. Priložila je i preslik njegove osobne iskaznice, te i za sebe i za njihovo dvoje zajedničkih sinova, ovdje predloženika 1. i 2., iz kojih je razvidno da je svima navedena ista adresa prebivališta [adresa]. Pregledom priloženih rodnih listova za predloženike 1 i 2 razvidno je da su im roditelji ovdje predlagateljica i sada pokojni UL.

10. Pregledom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza smrti UL razvidno je da su njegovim nasljednicima temeljem zakona i sporazuma proglašeni njegovi sinovi GL i ŠL i predlagateljica kao vanbračna supruga. Pregledom rješenje Općinskog suda u Splitu , Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu posl.broj Z-27643/2025 od 18.rujna 2025.g je je utvrđeno da je na temelju rješenja o nasljeđivanju iza smrti UL , u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina] dopuštena uknjižba prava stanovanja na nekretninama GL i ŠL za po ½ dijela za korist ML.

11. Cijeneći postignute iskaze, sud je zaključio da je predlagateljica istinito iskazivala jer je njen iskaz detaljan, okolnosan i životan, a potvrdili su ga i predloženici ad.1. i ad.2. , a i sukladan je svjedočenjima svjedokinja LL i FL. Tako je iskaza predlagateljice proizišlo da su ona i sada pok. UL zajedno živjeli cijelo vrijeme na istoj adresi [adresa], a prije se ta adresa zvala [adresa]. Potvrdila je da ni on ni ona nikad nisi međusobno sklapali brak, niti su sklapali brakove s nekim drugim osobama, niti su bili u izvanbračnoj zajednici svaki sa nekom trećom osobom. Predlagateljica i pok.Rade od djece imaju sina ŠL i sina BL. Prema neosporenom iskazu predlagateljice ona i sada pok.M su u izvanbračnoj zajednici živjeli od travnja 1994., toga se ista točno sjeća da su tada počeli zajedno živjeti u [adresa], a ona je do tada živjela u istom mjestu, samo na drugoj adresi. IZ njena neosporenog iskaza proizlazi da su živjeli u skladnoj izvanbračnoj zajednici, bili u ekonomskoj i financijskoj zajednici, zajednički uzdržavali djecu, zajednički održavali kuću u kojoj smo živjeli. U tu kuću se ona uselila kad je počela živjeti sa UL a iz njena iskaza je proizišlo da je on inače bio dijabetičar cijeli život, ali je umro od srčanog udara. Zbog šećera je bio invalid, nije imao lijevu nogu do potkoljenice od 2018. godine. Predlagateljica inače prema iskazu ne radi od 1.12.2025., a do tada je radila kao osobni asistent 3-4 mjeseca. Prije toga je bila prijavljena HZZ-u kao nezaposlena, jedno dvije godine. Prije toga je radila u programu "Zaželi" oko 3,5 godine a pok. M je kako je bio invalid zbog noge, išao u prijevremenu mirovinu oko 2013. godine kako je to sve proizišlo iz iskaza predlagateljice.

12. Utvrđeno je iz iskaza predloženika ad)1 i ad.2 u odnosu na iskaz predlagateljice-njihove majke, da je ona po njihovim saznanjima sve istinito kazivala te se utoliko pridružili njenom iskazu. Na ročištu od 16. veljače 2026.sud je iz svjedočenja svjedokinje LL utvrdio da je boravišta na adresi [adresa], da je ona sestra od sada pok. UL, da nije u zavadi sa strankama. Utvrđeno je iz njena svjedočenja da joj je poznato da su predlagateljica i svjedokinjin sada pok. brat UL bili u izvanbračnoj zajednici još od početka 1994. i to baš od travnja pa sve do njegove smrti, i to bez prekida a posvjedočila je da ona to zna jer ih je posjećivala često, a i oni dvoje su dolazili zajedno kod ove svjedokinje u trgovinu koju je držala te je utvrđeno iz ovog svjedočenja da je on predlagateljicu predstavljao kao svoju ženu, a i ona njega kao svog muža. Posvjedočila je da njen brat M nikad nije bio ni sa kime u braku. Poznato joj je da su ML i pok. UL od travnja 1994. pa do njegove smrti živjeli u svemu kao bračni drugovi, odnosno kao osobe koje su sklopile brak, samo što brak nisu sklopili, ali su bili u ekonomskoj i financijskoj zajednici. Utvrđeno je iz njena svjedočenja da su bili skladan par, zna da je njen brat M predlagateljicu jako volio te imaju dva sina . Utvrđeno je i iz njena svjedočenja da je njen brat M bolovao od dijabetesa, a umro od srčanog udara. Utvrđeno je iz njena svjedočenja da je zbog dijabetesa bio invalid, do potkoljenice nije imao lijevu nogu. Koliko se sjeća išao je u prijevremenu mirovinu. Posvjedočila je da su predlagateljica i svjedokinjin brat M živjeli zajedno stalno na adresi [adresa], to je raniji naziv, a kasniji naziv je [adresa]. Posvjedočila je i da prije nego su počeli živjeti zajedno, svjedokinjin brat M je tu već bio sagradio kuću u kojoj su kasnije njih dvoje i njihova djeca živjeli.

13. Iz svjedočenja FL iz [adresa] proizišlo je da predlagateljicu poznaje dugi niz godina, od 1985. ili 1986. godine pa joj je nastavno tome poznato da su ona i sada pok. UL živjeli u izvanbračnoj zajednici stalno od 1994. godine, nije se mogla sjetiti jeli to bilo baš od travnja 1994. za što je upitana od suda . Posvjedočila je da su živjeli zajedno u kući na [adresa], te da ta kuća sada ima adresu [adresa]. Zna da njih dvoje imaju dva sina, GL i ŠL. Koliko je ovoj svjedokinji poznato sada pok. M nikako nije sklapao brak , a nije ni predlagateljica. Utvrđeno je i iz ovog svjedočenja da su od 1994. pa do smrti pok. M , on i predlagateljica bili skladan par, živjeli u ekonomskoj i financijskoj zajednici, brinuli jedno o drugome, zajednički uzdržavali svoju djecu. Ova svjedokinja je možda mjesečno dva puta znala doći kod njih u kuću, a kad je M obolio svjedokinja je znala doći i više puta da vidi kako je te je posvjedočila da se predlagateljica o njemu brinula u bolesti. I ova svjedokinja zna da je pok.M bio dijabetičar, ne zna sada od čega je točno umro no zna da je bio išao u prijevremenu mirovinu zbog dijabetesa, ne zna koje godine. Posvjedočila je da je njen muž inače radio sa pok. M, te je posvjedočila da je pok.M predlagateljicu zvao svojom ženom, a ona njega svojim mužem.

14. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

15. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

16. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

17. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

18. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. UL nedvojbeno bili u kontinuitetu izvanbračnoj zajednici u razdoblju od travnja 1994.g pa sve do njegove smrti 07.prosinca 2024.g.

19. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok.UL u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženika ad.1. i ad.2. i saslušanih svjedokinja, ovaj sud utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok.UL od u kontinuitetu, od travnja 1994.g do njegove smrti 07.prosinca 2024.g.

20. Imajući u vidu da se predlagateljica u prijedlogu izrijekom poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog UL kod nadležnog tijela, Zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je za navesti da pasivno legitimirana stranka nije navedeni zavod iako je ranija sudska praksa bila da je protustranka HZMO. Međutim, sukladno recentnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 1639/2022 od 02.veljače 2022., HZMO nije pasivno legitimirana stranka u ovakvim postupcima.

21. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Ukazuje se i na odredbu čl. 436. Obiteljskog kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, prema kojoj stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

22. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženike ad.1. i ad.2. samo zajedničku djecu predlagateljice i sada pok.UL ,jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

23. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženike ad.1. i ad.2. jer su upravo oni pasivno legitimirani u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom i dokaznom dokumentacijom, iskazima predloženika ad.1. i ad.2, te svjedočenjima dviju navedenih svjedokinja da je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim UL u kontinuitetu u razdoblju od travnja 1994.g do njegove smrti 07.prosinca 2024.g. Bila je u izvanbračnoj zajednici sa sada pok.UL u vrijeme važenja različitih Obiteljskih zakona, međutim, sadržajno svi Zakoni priznaju postojanje izvanbračne zajednice neudanoj ženi i neoženjenom muškarcu koja traje najmanje tri godine kako to propisuju odredbe članka 3. i članka 11. Obiteljskog zakona ((NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje Obz).

24. Po mišljenju ovog suda predlagateljica je dokazala da je sa pravnim prednikom predloženika 1 i 2 bila u izvanbračnoj zajednici, a koju deklaratornu odluku je sud odlučio donijeti jer je ista za to ima pravni interes kao podnositeljica zahtjeva za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza smrti izvanbračnog supruga UL. Nastavno svemu navedenom, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 11. ožujka 2026.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja strankama je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja putem ovog suda u četiri primjerka.

DNA

-predlagateljici

-predloženiku ad.1

-predloženiku ad.2