Poslovni broj: Us I-2874/2024-6

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice Općine Starigrad, Trg Tome Marasovića 1, Starigrad, OIB: 52749374195, koju zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Marinović i Partneri j.t.d. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Božidara Petranovića 8, Zadar, OIB: 562046555363, uz sudjelovanje zainteresirane osobe DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Penezić i Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi komunalnog doprinosa, bez održavanja rasprave, 11. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, KLASA: UP/II-363-01/24-01/188, URBROJ: 2198-07-03/1-24-3 od 6. studenoga 2024.

II. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi naknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 1.250,00 (slovima: tisući dvjesto pedeset) eura u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima, sa zateznim kamatama, koje teku, ako tužiteljica dobrovoljno ne plati trošak upravnog spora u ostavljenom roku, od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-363-01/24-01/188, URBROJ: 2198-07-03/1-24-3 od 6. studenoga 2024. po žalbi DZ iz [adresa], ovdje zainteresirane osobe, poništeno je rješenje o komunalnom doprinosu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Starigrad, KLASA: UP/I-361-03/17-01/96, URBROJ: 2198-9- 3-22-9 od 19. siječnja 2023. i utvrđeno kako je nastupila zastara prava na utvrđenje komunalnog doprinosa po rješenju o izvedenom stanju od 26. travnja 2017.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 6. prosinaca 2024. Općina Starigrad, ovdje tužiteljica, pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito, u bitnom osporavajući utvrđenje tuženika da bi u konkretnom slučaju nastupila zastara prava na utvrđenje obveze plaćanja komunalnog doprinosa prema rješenju o izvedenom stanju. Naime, ističe kako je rješenje (o komunalnom doprinosu) doneseno i otposlano stranci još 2023. pa nikako ne stoje navodi tuženika da je doneseno izvan zastarnog roka. Nadalje, ističe kako je rješenje o izvedenom stanju dostavljeno Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Starigrad dana 8. lipnja 2017., a koju činjenicu i tuženik navodi u osporenom rješenju, slijedom čega je prema odredbi članka 126. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 68/18, dalje ZKG/18), koji zakon je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., u primjeni Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 153/13, 147/14 i 36/15, dalje ZKG/95), koji pak zakon kako nije upućivao na odredbe Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22, dalje OPZ) na koje se poziva tuženik u osporenom rješenju, odnosno ističe kako ZKG/95 nije uopće upućivao na zastaru navedenog prava. Štoviše, i sudska praksa kako je u pogledu zastare prava na utvrđivanje komunalnog doprinosa zauzela jasan stav kako prema odredbama ZKG-a/95 ne postoji apsolutni rok zastare za utvrđivanje obveze komunalnog doprinosa, pri čemu ukazuje na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženo u presudi pod poslovnim brojem Usž-448/16-2 od 23. ožujka 2016., kako odredbama ZKG-a/95 nije propisan prekluzivni rok nakon kojeg se ne bi mogla utvrditi obveza plaćanja komunalnog doprinosa, pa prema uvriježenoj praksi tog suda izraženoj u nizu odluka nema zastare utvrđivanja obveze plaćanja komunalnog doprinosa. Također, jednaki stav da navedeni sud zauzima i u odluci pod poslovnim brojem Us-1402/2010-6 od 4. srpnja 2012. Stoga, kraj činjenice da već tuženik navodi da je početak tijeka postupka i početak tijeka zastare bio u vrijeme važenja starog ZKG-a/95, nema mjesta tumačenju instituta zastare prema odredbama OPZ-a, već je trebalo zauzeti isti stav kao i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u brojnim dosadašnjim odlukama, pa osporeno rješenje tuženika ne može opstati. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti rješenje tuženika KLASA: UP/II-363-01/24- 01/188, URBROJ: 2198-07-03/1-24-3 od 6. studenoga 2024. i predmet vratiti na ponovni postupak. Ujedno, potražuje trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe od 500 bodova, odnosno 1.000,00 eura (1 bod = 2 eura), uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, sve uvećano za trošak sudske pristojbe prema odluci suda.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužitelja kao neosnovanu.

4. Pozvana u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) da sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, zainteresirana osoba DZ se pridružuje navodima tuženika, te predlaže odbiti tužbu tužitelja kao neosnovanu. Ističe kako je odredbom članka 23. ZKG-a/95 bilo propisano kako su komunalni doprinosi novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, slijedom čega, te s obzirom da komunalni doprinos ima sva obilježja javnih davanja, na njih kako se prema odredbi članka 2. stavak 8. OPZ-a primjenjuje Opći porezni zakon. Nadalje, osporava navode tužiteljice o nemogućnosti nastupa zastare utvrđenja obveze plaćanja komunalnog doprinosa, te dostavlja presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem U-zpz-12/2016-8 od 10. rujna 2024., u kojoj kako je iznesen jasan stav da je komunalni doprinos javno davanje te je pitanje zastare uređeno odredbama Općeg poreznog zakona. Stoga, da je sudska praksa koju je tužiteljica dostavila uz upravnu tužbu zastarjela, te nije primjenjiva na predmetni slučaj. Predlaže odbiti tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice, te potražuje trošak prema Tarifi na ime sastava odgovora na tužbu od 500 bodova, odnosno ukupno 1.000,00 eura, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, sa zateznim kamatama.

5. Kako stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave (članak 98. stavak 1. točka 4. ZUS-a), dok tužiteljica osporava samo primjenu prava, a činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne, sud je bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te pregledom dokumentacije priložene u sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene u spisu tuženika, ocijenio kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. Predmet ovog upravnog spora je utvrđivanje obveze plaćanja komunalnog doprinosa nakon izdavanja rješenja o izvedenom stanju (po zahtjevu zainteresirane osobe), u skladu sa odredbama Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12 i 143/13), za stambenu zgradu sa jedanaest (11) stambenih jedinica, izgrađenu na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u suvlasničkom dijelu obujma 316,42 m2, pri čemu je među strankama prvenstveno sporno je li u konkretnom slučaju nastupila zastara prava na utvrđenje komunalnog doprinosa.

7. Iz spisa predmeta proizlazi kako je Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije, dopisom KLASA: UP/I-361-03/13- 11/15929, URBROJ: 2198/1-11/1-17-17-ID od 8. lipnja 2017. dostavio Općini Starigrad rješenje o izvedenom stanju izdano od tog tijela KLASA: UP/I-361-03/13-11/15929, UZRBROJ: 2198/1-11/1-17-15-ID od 26. travnja 2017., pravomoćno i izvršno 23. svibnja 2017., radi obračuna komunalnog doprinosa.

8. Odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisano je da su podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

9. Odredbom članka 31. stavak 1. ZKG/95 propisano je kako komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona. Stavkom 3. i 4. toga članka propisano je kako komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor. Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne čestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona. Prema stavku 7. tog članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se, između ostalog, obvezno utvrđuje jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama, određena u kunama po m3 građevine, kao način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa.

10. Odredbom članka 1. OPZ-a propisano je kako taj Zakon uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava.

11. Odredbom članka 108. OPZ-a u stavku 1. je propisano kako pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći, a u stavku 2. kako zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza. Nastanak porezne obveze propisan je posebnim poreznim zakonima.

12. Odredbom članka 109. stavak 8. OPZ-a je propisano kako je rješenje o utvrđivanju ili naplati porezne obveze, kamata i troškova ovrhe doneseno nakon nastupa zastare nezakonito.

13. U konkretnom slučaju, rješenje o izvedenom stanju donijeto od strane Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenta prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/13-11/15929, UZRBROJ: 2198/1-11/1-17-15-ID od 26. travnja 2017., a po zahtjevu DZ, ovdje zainteresirane osobe, je postalo pravomoćno i izvršno 23. svibnja 2017., koja činjenica nije niti sporna među strankama, slijedom čega je zastara prava na utvrđenje komunalnog doprinosa počela teći 1. siječnja 2018., te je nastupila 1. siječnja 2024.

14. Iz spisa predmeta proizlazi kako je prvostupanjsko rješenje o utvrđivanju obveze plaćanja komunalnog doprinosa doneseno 19. siječnja 2023., međutim, dostava predmetnog rješenja je ponovljena 2024., te je zainteresiranoj osobi predmetno rješenje uručeno 14. svibnja 2024., dakle, nakon nastupa zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, konkretno komunalnog doprinosa.

15. Stoga je pravilno postupio tuženik kada je kao nezakonito poništio prvostupanjsko rješenje o komunalnom doprinosu, te utvrdio nastup zastare prava na utvrđenje komunalnog doprinosa po rješenju o izvedenom stanju od 26. travnja 2017.

16. Prigovor tužiteljice kako ZKG/95 ne sadrži odredbe o zastari prava na utvrđenje obveze komunalnog doprinosa nije od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. Potonje iz razloga što prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi pod poslovnim brojem U-zpz-12/2016-8 od 10. rujna 2024., na koju odluku se pozvala i zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, komunalni doprinos i prema ranije važećem ZKG-u/95 je novčano javno davanje te se stoga na postupak utvrđivanja obveze komunalnog doprinosa primjenjuju odredbe OPZ-a, a što uključuje i naprijed citirane odredbe o zastari. S obzirom da pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske obvezuje ovaj sud, to ranija praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na koju upućuje tužiteljica nije više primjenjiva u konkretnom slučaju. Pri tome je za istaći kako je, imajući u vidu izraženo pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske u novijoj sudskoj praksi izrazio stajalište kako se Opći porezni zakon primjenjuje, kako u postupku izvršenja obveze komunalnog doprinosa, odnosno javnih davanja, tako i u postupku utvrđenja obveze plaćanja komunalnog doprinosa, odnosno javnih davanja, neovisno o tome koji Zakon o komunalnom gospodarstvu se primjenjuje u konkretnom slučaju.

17. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

18. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

19. Kako je tužiteljica izgubila spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27., 45. i 54. Tarife, zainteresiranoj osobi priznat kao opravdan zatraženi i popisani trošak na ime sastava odgovora na tužbu od 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% daje iznos od 1.250,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom u skladu s odredbom članka 144. stavak 4. ZUS-a.

39. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude, a rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a.

U Splitu, 11. ožujka 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Općina Starigrad, Trg Tome Marasovića 1, Starigrad, putem opunomoćenika odvjetnika iz Odvjetničkog društva Marinović i Partneri j.t.d. sa sjedištem u [adresa]

2. Zadarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Božidara Petranovića 8, Zadar

3. DZ iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Penezić i Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa]

4. u spis