REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj P-2119/2025

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: ad 1. OĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ad 2. NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupe po punomoćniku Tonu Vukičeviću, odvjetniku u Splitu, protiv tužene: RĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru, radi predaje u suposjed, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 17. veljače 2026. godine, u prisutnosti tužiteljice ad 1. OĆ osobno uz punomoćnika odvjetnika ČĆ te tužene RĆ osobno uz punomoćnika odvjetnika Josipa Anzulovića Miroševića, dana 11. ožujka 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Dužna je tužena RĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe omogućiti tužiteljici ad. 1.) OĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice ad. 2.) NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uspostavu suposjeda nad obiteljskom kućom koja je položena na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest 1334/4,sve z. u. [broj ZK uloška], k.o. Postira

II. Dužna je tužena u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljicama troškove ovog postupka u iznosu od 214,14 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje kamata na taj iznos teče od dana donošenja rješenja pa do konačne isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su stranke suvlasnici obiteljske kuće koja je položena na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest 1334/4, sve ZU 103, k. o. [katastarska općina], a da tužena isključivo koristi navedenu nekrentinu te ne dopušta tužiteljicama njeno sukorištenje, pa slijedom navedenog predlaže se kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da tužiteljice ne mogu pristupiti predmetnoj nekretnini sa javne ceste već da moraju pristupiti preko parcele u tuđem vlasništvu.

3. U dokazne svrhe pregledan je zk izvadak za kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest 1334/4,sve z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je izveden dokaz slušanjem parničnih stranaka.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u cijelosti.

5. Iz zk izvatka za kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest 1334/4,sve z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], proizlazi da su kao suvlasnici predmetnih nekretnina uknjiženi: tužena ad 2. ĐĆ NĆ za 2/6 dijela, tužena ad 1. GĆ za 1/6 dijela, tužena RĆ za 2/6 dijela te SĆ za 1/6 dijela cjeline.

6. Odredba čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisuje da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac pomiješan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomiješane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva i iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti.

7. Nije sporno da su tužiteljice OĆ i ĐĆ uknjižene kao vlasnice predmetnih nekretnina kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest 1334/4,sve z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za ukupno ½ dijela cjeline. Isto tako nije sporno da se predmetne nekretnine nalaze u posjedu tužene, iz čega proizlazi da su tužiteljice ovlaštene na podnošenje tužbe radi predaje u suposjed predmetnih nekretnina.

8. Na okolnost navoda iz tužbe i odgovora na tužbu izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka. Tako je tužiteljica OĆ u svom iskazu navela da je suvlasnički udio na predmetnim nekretninama od 1/6 dijela naslijedila iza svog oca ZĆ, s time da su joj majka i sestra ustupile svoj nasljednički udio. navodi da su predmetne nekretnine, u naravi kuća i okućnica svi naslijedili od nona CĆ koji je imao šestoro djece, s tim da je teta O tuženici RĆ prepustila svojih 2/6 dijela kuće, a majka tužene N ustupila je toj sestri R svoj nasljedni dio od 1/6. Kuća se sastoji od prizemlja i dva kata. Zadnji put je u predmetnoj kući bila prije 20 godina, iako su do tada svi redovito tamo dolazili, u toj kući se odgojila i svi su je koristili zajednički. U vrijeme kada je prestala dolaziti u predmetnu kuću tužena je bila predložila da u nju privremeno useli dok ne riješi stambeno pitanje, s time da je od Općine dobila zemljište za izgradnju objekta. Upitana je li tužena promijenila bravu na vratima navodi da nije, međutim tamo je prestala dolaziti jer se nije osjećala dobrodošla. Upitana jesu li ikada pokušali riješiti ovo pitanje sa tuženom, navodi da je tužena u nekoliko navrata razgovarala s njom i sa tetom Č ( tužiteljicom ad 2. ), kada su se pokušale dogovoriti, na način da se predmetna kuća koja je derutna i lošem stanju, u cijelosti poruši i zgradi nova kuća na tri kata s time da bi svakom pripao po jedan kat. U tom razgovoru je tužena rekla da je svjesna da nije vlasnica kuće za cijelo i da će jednom s njima morati riješiti to pitanje, ali nije pristala na rušenje kuće. Posebno upitana od svog pun. imaju li ključ od vrata predmetne kuće, navodi da ta vrata nikada nisu bila zaključana, tako da im ključ, u vrijeme kada je kao mlada djevojka tamo dolazila, nikada nije ni trebao. Na daljnje pitanje navodi kako joj tužena nikada nije ponudila ključ kuće niti ju je ikada pozvala da dođe. Upitana zašto ranije nije pokušala od tužene tražiti ključ navodi da, sve do smrti svog oca 2016. godine, nije vjerovala da će to pitanje morati rješavati sudom. Navodi da niti druga tužiteljica ĐĆ nema ključ od predmetne kuće niti joj je ikada ponuđeno od tužene. Ističe kako je tuženoj vrlo dobro poznato kako je njen otac, pok. ZĆ, kada je tužena zajedno sa bolesnim djetetom dolazila u Split, spavao na podu između ormara i kreveta kako bi tužena s djetetom mogla spavati na njegovom krevetu i da se mora sjećati toga koliko je njen otac za tuženu napravio. Navodi da je točno da njenom ocu nitko nije zabranio da dođe u predmetu kuću, ali da je bilo očito da ne žele da netko od njih dođe. Dodaje da predmetna kuća izgleda kao utvrda u koju nitko ne može ući. Na pitanje pun. tužene je li joj poznato jesu li vrata od kuće otključana ili zaključena tužiteljica odgovara: "Zar mislite da bi se ja pored njega (pokazujući na supruga tužene) usudila to provjeriti." S jedne strane kuće nalazi se jerula s cvijećem a sa druge strane visoka živica. Navodi kako se ta živica i cvijeće nalaze između pristupnog puta i ulaza u dvorište. Na daljnje pitanje je li plaćala neke račune kao komunalnu naknadu i sl. navodi da nije, a da su tuženici to od nje tražili da bi ona bila platila. Na daljnje pitanje navodi da nikada nije ponudila sredstva kako bi se kuća popravila, ali kao što je ranije spomenula, oni su tuženoj nudili da se izgradi nova kuća u cijelosti. Tužena u predmetnu kuću s obitelji uselila prije 30 godina. Napominje kako oni ne žele da se tužena iz kuće iseli, već samo da žele stupiti u posjed svoje ½ kuće.

8.1. Tužena RĆ pok. Đ, stara 58 godina, navela je da je u predmetnoj kući živjela od osamdesete godine kada je umrla nona, pa kako nono ne bi ostao sam, s tim da je nono umro 1985. godine nakon čega je ostala živjeti u toj kući. U predmetnoj kći živjela je i njena majka koja kasnije preselila u kuću u kojoj je živjela zajedno sa obitelji. Navodi da je svjesna toga da je tužiteljica vlasnica jednog dijela kuće. Kada se udala za svog supruga 1991. godine pitali su ostale suvlasnike bi li oni mogli živjeti u predmetnoj kući, s tim da nisu planirali u njoj ostati trajno, međutim u međuvremenu, s obzirom da je u to vrijeme počeo rat, da se rodila kći G koja je bolesna, obzirom na inflaciju, nisu bili u mogućnosti izgraditi vlastitu. Dodaje da su tužiteljičine sestre dolazile u predmetnu kuću, i nikada im nitko nije branio da dođu. I tužiteljica ad. 2) ĐĆ koja živi u [adresa] dolazila je šest tjedana u [adresa] i boravila bi u predmetnoj kući sve dok nije kupila svoju vlastitu kuću neposredno nakon rata. Upitana na koji način bi riješila spor sa tužiteljicom navodi kako je voljna tužiteljicama isplatiti njihov svulasnički dio, a upitana je li volja ustupiti suposjed kuće navodi, da tužiteljica ne može ući u kuću obzirom da je od Općine kupila dio terena koji se nalazi između ulaznih vrata i javne površine tako da bi morala proći preko terena u njezinom posjedu i vlasništvu. Na posebno pitanje navodi da tužiteljice imaju pravo suposjeda kuće, međutim kako su oni promijenili vrata kuće a tužiteljicama nisu dali ključ nove brave, niti su im ga ponudile, jer nisu komunicirale. Na posebno pitanje tužiteljice navodi kako nije suglasna da se kuća uređuje ni iznutra ni izvana obzirom da svi oni imaju gdje živjeti za vrijeme građ. radova, a ona nema gdje. Na pitanje pun. tužene je li dopušta tužiteljici da prelazi preko zemljišta kojega je lani od Općine kupila navodi da joj to ne dopušta. Na daljnje pitanje istog pun. je li postoji drugi način da se pristupi kući tužena navodi da se može pristupiti preko tuđeg zemljišta jer dvorište kuće sa svih strane nije sa svih strana ograđeno. Navodi da kuća sada nije otključana. Upitana je li održava predmetnu kuću navodi da je održava kako je ne bi pojeli miševi , obzirom da je izgrađena od drva i nalazi se u blizini mora. Navodi kako nisu ugrađivali betonske dijelove niti armaturu. Od radova prešli su sa septičke jame na javnu kanalizaciju, promijenili su cijevi u kuhinji, u wc su promijenjene su sanitarije, s tim da pločice nisu mijenjane. Na drvene podove postavljeni su laminati. Suprug je ulaz kuće ogradio pločicama kako ne bi prodirala voda. Obojali su dva tri prozora, te vrata od dvorišta. Posebno upitana od strane pun. tužitelja zbog čega je rekla da tužiteljici ne bi dopustila da prijeđe preko terena kojeg je vlasnica, navodi kako je ne bi dopustila da prođe, jer se ne osjeća sigurno.

9. Nije sporno da su tužiteljice suvlasnice predmetnih nekretnina, kao što nije sporno niti to da je tužena u isključivom posjedu predmetnih nekretnina te da tužiteljicama ne dopušta da konzumiraju svoja vlasnička prava na istima. U prilog činjenici da tužena brani tužiteljicama pristup predmetnim nekretninama, pored činjenice što je promijenila bravu od koje nije dala ključeve tužiteljicama, govori i to što je tužena sa općinom [adresa], dana 3. veljače 2025. godine, zaključila Ugovor o diobi suvlasničke zajednice nekretnina, temelj kojeg je postala samostalna vlasnica zemljišta preko kojega se pristupa spornim nekretninama, koji pravni posao je nesumnjivo sklopljen isključivo iz razloga da tužiteljicama dodatno oteža pristup nekretninama u suvlasništvu stranaka. Zbog svega navedenog, tužbeni zahtjev tužiteljica usvojen je u cijelosti te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.

10. Tužiteljicama su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku temeljem odredbe čl. 154. ZPP-a, i to kako slijedi: sastav tužbe, zastupanje na ročištima 5.12.25.g., 17.2.2025.g., sve po 25 bodova, ukupno 75 bodova x 2,00 EUR ( vrijednost boda s paušalom ) iznosi 150,00 EUR, plus 37,50 EUR na ime 25% PDV- a, iznosi 187,50 EUR, te 6,64 EUR za sudsku pristojbu tužbe i 20,00 EUR za sudsku pristojbu odluke, iznosi ukupno 214,14 EUR zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

Supetru, dana 11. ožujka 2026.

Sutkinja

Katarina Heinrich

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave oduke. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. odvj. Toni Vukučević, Split

2. odvj. Josip Anzulović, Supetar