REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

Poslovni broj: Ovr-528/2026-2

Ranije Ovr-1675/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika -specijaliste Almira Travljanina, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja KČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Luki Jurkoviću, odvjetniku iz Zagreba, Petra Hektorovića 2 protiv protivnika osiguranja TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivnika osiguranja, 11. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja KČ od 19. srpnja 2024. radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere koji glasi:

" I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja KČ s prebivalištem u [adresa], FČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema protivniku osiguranja IČ s prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od ukupno 1.000.000,00 Eur s propisanom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. svibnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem referentne stope, određene prema odredbi čl. 29. st. 8. i 9. Zakona o obveznim odnosima za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine kao i radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. srpnja 2024. pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine na navedeni iznos teku od donošenja rješenja, pa sve do isplate,

Određuje se privremena mjera

zabranom protivniku osiguranja IČ s prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da otuđi ili optereti nekretninu upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], z. k. č. br. [katastarska čestica], opisanu kao KUĆA BR. 16, STAROGRADSKA ULICA I DVORIŠTE koja se sastoji od KUĆA BR. 16, STAROGRADSKA ULICA površine 446 m2 i DVORIŠTE površine 1082 m2, ukupne površine 1528 m2

uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi (čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a).

II. Zabilježbu će provesti Zemljišnoknjižni odjel Samobor, Općinskog suda u Novom Zagrebu. Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu tog suda (čl. 345. st. 3. OZ-a). III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi naknade štete predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, a koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu (čl.351.st.1. OZ-a).

IV. Žalba ne odgađa provedbu ovog Rješenja o osiguranju."

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja KČ za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja KČ (dalje u tekstu: predlagatelj osiguranja) je po punomoćniku 19. srpnja 2024. ovome sudu podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine koja se očituje u zahtjevu za isplatom ugovorenog iznosa od 1.000.000,00 eura određivanjem privremene mjere kojom se protivniku osiguranja TČ (dalje u tekstu: protivnik osiguranja) zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina uz zabilježbu zabrane u zemljišnoj knjizi. Predlagatelj osiguranja smatra da je već činjeničnom građom tužbe potkrijepljenom priloženom materijalnom dokumentacijom (prvenstveno Ugovorom o cesiji, Ugovorom o uređenju međusobnih odnosa, računom te činjenicom izostanka plaćanja) učinio i više nego vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, odnosno zahtjeva za isplatu. Navodi da je protivnik osiguranja je zauzeo stav da ga Ugovor o uređenju međusobnih odnosa ne obvezuje, te da u svemu postupa vodeći se tom premisom (nije komunicirao s društvom Saddlebrook Resort Development LLC kao cedentom Predlagatelja osiguranja i sl.). Ističe da je protivnik osiguranja je državljanin i Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te da u Republici Hrvatskoj njegovu jedinu imovinu predstavlja nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1528 m2, dok da se sva preostala imovina protivnika osiguranja nalazi u Bosni i Hercegovini. Napominje da je predmetna nekretnina opterećena nizom založnih prava i to:

- založno pravo u korist Erste & Steiermarkische bank d.d. radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 500.000,00 Eur (slovima: petsto tisuća eura) uvećano za ugovorene kamate, zatezne kamate i sveukupne troškove;

-založno pravo u korist VČ radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 500.000,00 Eur (slovima: petsto tisuća eura) uvećano za ugovorene kamate, zatezne kamate i sveukupne troškove;

-založno pravo u korist Ministarstva financija – Porezne uprave, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 289.012,24 HRK (slovima: dvjesto osamdeset devet tisuće trinaest kuna i dvadeset četiri lipe), te da prema saznanjima predlagatelja osiguranja postoji ozbiljna opasnost da će daljnjim radnjama (daljnjim opterećenjem nekretnine) protivnik osiguranja onemogućiti naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Pritom ističe da je zbog navedenih opterećenja već i sada upitno da li kod nekretnine postoji ostatak vrijednosti (po odbitku tražbina osiguranih založnim pravima) koji je dostatan za namirenje tražbine predlagatelja osiguranja te da je predlagatelj osiguranja već sada, a još izraženije pod uvjetom daljnjih aktivnosti protivnika osiguranja, primoran ostvarenje svoj tražbine ostvarivati u inozemstvu (BiH). Napominje i to da postojanje niza založnih prava upućuje na zaključak da nije životno ni logično očekivati raspolaganje predmetnom nekretninom prije podmirenja predmetnih tražbina, što pak da upućuje na zaključak da predloženom mjerom protivnik osiguranja ne trpi bilo kakvu štetu (pa ni neznatnu) jer da zabrana raspolaganja u konkretnim uvjetima ne čini znatnu razliku, te da ni na koji način ne utječe na redovito korištenje nekretnine .

1.1. Slijedom svega navedenog, smatrajući da su kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 344. OZ-a, predlagatelj osiguranja s obzirom na neizvjesno dugo trajanje predstojećeg parničnog postupka, te evidentirano nesavjesno postupanje protivnika osiguranja predlaže hitno na temelju priložene materijalne dokumentacije donese predložena privremena mjera.

1.1. Predlagatelj osiguranja traži i trošak ovog postupka.

2. Ovaj sud je rješenjem posl. br. Ovr-1675/2024-4 od 26. srpnja 2024. odbio prijedlog predlagatelja osiguranja, koje rješenje je po žalbi predlagatelja osiguranja ukinuo Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem posl.br. Gž Ovr-317/2024- 2 od 28. listopada 2024. navodeći da se prvostupanjski sud u ponovnom postupku kod utvrđenja činjenica i izvođenja dokaza može kretati samo u okviru onih predloženih po strankama, kao i da je dužan očitovati se o od tome od kakvog je utjecaja opterećenost nekretnine založnim pravima s mogućnošću protivnika os iguranja da istom raspolaže.

3. Prijedlog za određivanje privremene mjere je dostavljen na očitovanje protivniku osiguranja koji se nije očitovao.

4. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.

5. Sukladno odredbi čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

5.1. Privremena mjera za osiguranje novčanog potraživanja vjerovnika može se odrediti budu li ispunjene pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ-a, odnosno ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (stavak 2. istog članka). Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (stavak 3. istog članka).

5.2. Sukladno čl. 345. st. 1. OZ-a radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja. Prema čl. 345. st. 5. OZ- a, učinak zabilježbe zabrane protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu, ( stavka 1. točke 3. ovoga članka) je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.

5.3. Prema citiranim odredbama zakona predlagatelj osiguranja mora u konkretnom predmetu učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje te tražbine. Predmetne pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene. Za svaku od privremenih mjera trebaju se ispuniti pretpostavke koje se traže za osiguranje, kao i to da se upravo određenom privremenom mjerom ostvaruje svrha osiguranja. Predlagatelj osiguranja dakle treba učiniti vjerojatnim postojanje pretpostavki za osiguranje tražbine predloženom privremenom mjerom, te da se upravo tom mjerom postiže svrha osiguranja. Osnovna svrha izricanja privremene mjere je osiguranje budućeg ostvarenja tražbine i zato ona mora biti dovoljno učinkovita da onemogući neuspjeh ovrhe.

6. Sukladno čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), koji se u ovršnom postupku primjenjuje sukladno čl. 21. st. 1. OZ-a, stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

7. Prva pretpostavka za određivanje privremene mjere određene čl. 344. st. 1. OZ-a jest tražbina čije se osiguranje zahtjeva. Prema odredbi čl. 2. t. 1. OZ -a izraz tražbina označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje.

6. Predlagatelj osiguranja zahtijeva osiguranje novčane tražbine koja se sastoji isplati iznosa od 1.000.000,00 eura sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od

31. svibnja 2022. pa do isplate.

7. Sud je izvršio uvid tužbu podnesenu ovome sudu (l. -6-8 spisa) te je utvrdio da tužitelj KČ, ovdje predlagatelj osiguranja, tuži TČ (ovdje protivnika osiguranja) te predlaže donošenje presudu kojoj se tuženiku nalaže isplata predmetnog iznosa sa zateznim kamatama.

7.1. Uvidom u Ugovor o cesiji od 14. svibnja 2024. (l. 9. spisa) je utvrđeno da su ustupitelj Saddlebrook resort development llc kao ustupitelj ustupio primatelju KČ radi naplate cjelokupno svoje potraživanje s osnove ugovora o uređenju međusobnih odnosa sklopljenog 18. siječnja 2022. sklopljenog s društvom Meridijan - Invest d.o.o. kao dužnikom i TČ kao jamcem platcem.

7.2. Uvidom u točku 2. ugovora o uređenju međusobnih odnosa (l. 12 -17 spisa utvrđeno je da su ugovaratelji Saddlebrook resort development llc i Meridijan -Invest d.o.o. uredili međusobne odnose tako da se Meridijna Invest d.o.o. obvezuje Saddlebrook resort development llc na ime preuzimanja udjela u poslovnom poduhvatu opisanoom u točki I. ugovora ispaltiti iznos od 1.000.000,00 eura. Člankom 3. predmetnog ugovora su stranke suglasno da TČ kao jamac -platac odgovara Saddlebrook resort development llc za namirenje predmetne tražbine i to neograničeno sa cjelokupnom svojom imovinom.

7.3. Budući da je navedenim ispravama predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom postojanje svoje tražbine, ispunio je prvu od pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere.

8.U odnosu na drugu pretpostavku – da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje te tražbine, čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati navedenu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu za koju se presumira da postoji ako se ima ostvariti u inozemstvu. Da bi se ta opasnost mogla presumirati, predlagatelj osiguranja bi morao učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja imovinu na kojoj bi se provesti ovrha ima isključivo u inozemstvu (a što predlagatelj osiguranja ničim nije dokazao), te da protivnik osiguranja u vrijeme kad će se protiv njega moći tražiti ovrha u Republici Hrvatskoj neće imati imovinu iz koje bi se tražbina mogla namiriti. Eventualna istinitost činjenice da je protivnik osiguranja osoba s dvojnim državljanstvom, ne oslobađa predlagatelja osiguranja dužnosti dokazivanja opasnosti iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a.

8.1. Sud smatra da se u ovome predmetu ne može primijeniti predmnijeva iz čl. 344. st. 3. OZ-a obzirom da se tražbina predlagatelja osiguranja, ukoliko se dokaže osnovanom, ne bi imala ostvariti u isključivo inozemstvu jer je predložena privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja navedene nekretnine koja se nalaze na području Republike Hrvatske.

8.2. Suprotno navodima ovrhovoditelja sud smatra da bi protivnik osiguranja određivanjem privremene mjere na predmetnoj nekretnini trpio znatnu štetu. Mjera koju predlaže predlagatelj osiguranja (zabrana otuđenja ili opterećenja nekretnine) predstavlja zadiranje u vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja. Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., dalje u tekstu: Ustav) u čl. 3. utvrđuje nepovredivost vlasništva, kao jednu od najvećih vrednota ustavnog poretka. Članak 48. st. 1. Ustava jamči pravo vlasništva, kao jedno od ljudskih prava i temeljnih sloboda te osigurava njihovu ustavnosudsku zaštitu pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (čl. 128. Ustava). Privremena mjera radi osiguranja tražbine vjerovnika mora biti proporcionalna zaštićenom interesu vjerovnika, koja proporcionalnost uključuje u sebi, uz nužnost i učinkovitost mjere. U konkretnoj situaciji predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni nužnost niti učinkovitost predložene mjere. Navod predlagatelja osiguranja o tome da protivniku osiguranja određivanjem privremene mjere neće nastati šteta je neosnovan i neargumentiran, budući da bi protivniku osiguranja upis zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nepovoljno utjecao na stvarnu mogućnost raspolaganja nekretninom u vidu otežanog ishođenja kredita uz zasnivanje založnog prava na nekretninama, kao i na tržišnu vrijednost nekretnine prilikom procjene vrijednosti nekretnine kod odobrenja kredita. Uvidom u priloženi zk izvadak utvrđeno je da je predmetna nekretnina opterećena sa dva založna prava od po 500.000,00 eura svaki te jednim založnim pravom od 289.013,24 kuna. Niti jedan upis tih založnih prava ne datira kasnije od 3. prosinca 2019., niti je u predmetni zk uložak upisana zabilježba ovrhe, što znači da se ti krediti redovito isplaćuju te da je iznos duga na ime njihove otplate do danas značajno smanjen. Opravdano je za zaključiti da založni vjerovnici dobrovoljnog založnog prava u ukupnom iznosu od 1.000,000,00 eura sa kamatama ne bi osigurali svoje tražbine na predmetnoj nekretnini da ista u trenutku odobravanja kredita nije bila procijenjena u visini minimalno 3/5 vrijednosti tražbina založnih vjerovnika (u slučaju prisilne prodaje prema pravilima važećeg Ovršnog zakona). Uz općepoznatu je činjenica da je vrijednost nekretnina u zadnjih 6 godina višestruko rasla, sud zaključuje da bi publikacijom zabrane otuđenja radi naplate tražbine u iznosu od dodatnih 1.000,000,00 eura protivniku osiguranja bila onemogućena ili bar znatno smanjena mogućnost raspolaganja nekretninom u vidu korištenja povećanog kreditnog potencijala nekretnine na ime iznosa otplaćenog kredita i rasta tržišne vrijednosti nekretnine. Protivniku osiguranja bi bilo i otežano raspolaganje nekretninom njenim otuđenjem jer osim što bi istoj bila smanjena tržišna vrijednost za iznos 1.000.000,00 eura na ime upisane tražbine predlagatelja osiguranja, sama uknjižba privremene mjere bi odbila potencijalne kupce predmetne nekretnine. U situaciji kada vjerovnici protivnika osiguranja nisu pokrenuli postupak prisilne naplate svojih tražbina na osiguranom kolarealu (ovdje predloženoj nekretnini) logično je za zaključiti da protivnik osiguranja ima druge imovine iz koje servisira svoj dug. Stoga predložena mjera nije nužna i proporcionalna pravom zaštićenom interesu predlagatelja jer predmetna nekretnina očito nije jedina imovina iz koje predlagatelj osiguranja može naplatiti svoju eventualnu tražbinu. Ako vjerovniku stoje na raspolaganju druga sredstva osiguranja koja u dovoljnoj mjeri osiguravaju njegovu novčanu tražbinu, a manje su tegobna za protivnika osiguranja, nema mjesta određivanju takve mjere.

10. Zbog navedenog se u ovom predmetu ne može primijeniti predmnijeva iz čl. 344. st. 3. OZ-a te je predlagatelj osiguranja morao učiniti vjerojatnom drugu pretpostavku iz čl. 344.1. OZ-a odnosno opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Mjera zaštite bi morala biti proporcionalna zaštićenom interesu vjerovnika. Proporcionalnost mjere uključuje učinkovitost i nužnost mjere. Opasnost kakvu ima u vidu Ovršni zakon je objektivna opasnost te nije dovoljno učiniti vjerojatnim samo subjektivnu opasnost. To znači da predlagatelj osiguranja već u prijedlogu za osiguranje treba dokazati objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se s određenom mjerom vjerojatnosti može zaključiti o postojanju navedene opasnosti. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne dužnikove radnje (propuštanja), svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduće ostvarenje predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih dužnikovih radnji (propuštanja) i subjektivni odnos dužnika prema njima. U prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja se samo poziva na tu opasnost no uopće ju ne obrazlaže, niti je svojim prijedlogom za osiguranje učinio vjerojatnom takvu opasnost. Ne može se smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom zbog tvrdnje da je protivnik osiguranja zauzeo stav da ga ugovor o uređenju međusobnih odnosa ne obvezuje koja tvrdnja je, između ostalog, među strankama sporna. Saznanja predlagatelja osiguranja da postoji ozbiljna opasnost da će daljnjim opterećenjem nekretnine protivnik osiguranja onemogućiti naplatu tražbine nisu ničim potkrijepljena.

11. Slijedom svega navedenog sud zaključuje da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 344. st.1., 2. i 3. OZ-a i čl. 345. st.1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere pa je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

12. Obzirom da predlagatelj osiguranja nije uspio sa svojim prijedlogom radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, to nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 4. OZ-a u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a za naknadu troška predlagatelju osiguranja.

17. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

U Samoboru 11. ožujka 2026.

Sudac

Mirela Crnjak

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:

Almir Travljanin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na županijski sud pismeno u 2 istovjetna primjerka.

DNA:

I. predlagatelj osiguranja po pun.

II. protivnik osiguranja