REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Poslovni broj: Us I-4544/2025-6
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga Suda Meri Dominis Herman, uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Martin Milak, odvjetnik u Varaždinu, Ulica Ivana Cankara 3, protiv tuženika Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba građevinske inspekcije, Varaždin, Kratka 1, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, 11. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/694, URBROJ: 443-02-04-09-25-5 od 29. listopada 2025.
II Odbija se zahtjev za nadoknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/694, URBROJ: 443-02-04-09-25-5 od 29. listopada 2025., naređeno je tužiteljima da uroku 120 dana uklone dograđeni dio stambene građevine te dvorišne građevine u tlocrtnim dimenzijama označenim u tom rješenju, koji se grade bez građevinske dozvole.
2. Tužitelji osporavaju zakonitost pobijanog akta i u bitnome navode kako je nadležno tijelo trebalo u postupku utvrditi pravo stanje stvari te da u konkretnom slučaju predmetna gradnja predstavlja rekonstrukciju – dogradnju postojeće legalizirane građevine kojim su gradili unutar gabarita legalne građevine te da nije došlo do izmjene lokacijskih uvjeta u odnosu na prethodno izdanu uporabnu dozvolu, slijedom čega smatraju da nije primjenjiva odredba članka 106. Zakona o gradnji. Napominju i da je prije donošenja osporenoga rješenja pokrenut postupak ishođenja građevinske dozvole za adaptaciju predmetne nekretnine. Sukladno navedenom, tužitelji su mišljenja kako bi tuženik prema članku 47. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, a s obzirom na novo saznanje pokrenutog postupka izdavanja građevinske dozvole, morao po službenoj dužnosti pribaviti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud te na temelju takvih saznanja prekinuti inspekcijski postupak.
3. Predlažu da Sud poništi rješenje tuženika te potražuju troškove upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako ista nije osnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja. Navodi kako je osporeno rješenje doneseno, jer se u predmetnom slučaju radi o rekonstrukciji građevine za koju je potrebna odgovarajuća građevinska dozvola. Ističe da se uklanjanje cijele građevine osim jednog zida te gradnje novih temelja, preostalih zidova, stropa, krovišta ne može nazvati "adaptacijom", već da se radi o rekonstrukciji kojim se utjecalo na temeljne zahtjeve za građevinu. Također navodi da niti tlocrtne dimenzije sadašnjih građevina ne odgovaraju tlocrtnim dimenzijama građevina izgrađenih prije 15. veljače 1968. za koje je izdana uporabna dozvola od 5. veljače 2025.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
6. Izvršen je uvid u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika, te su uzete u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke. Primjenjujući materijalno pravo na izloženo o činjenično stanje, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev neosnovanim.
7. Prema podacima spisa proizlazi da je inspekcijskim nadzorom provedenim na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], obavljen očevid 6. listopada 2025., a nakon čega su i saslušani inspektori koji su provodili nadzor kao i tužitelji kao vlasnici nekretnine. O navedenom je sastavljen zapisnik i priložene su fotografije. Očevidom je utvrđeno da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na regulacijskoj liniji izgrađena stambena građevina tlocrtnih dimenzija 12,0 x 7,0 m, etažnosti prizemnice, zidana opekom starog formata, dvostrešnog drvenog krovišta pokrivenog limom, visine do sljemena cca 5,5 m. Prema dvorištu, uz lijevu među, dograđuje se prizemni stambeni dio tlocrtnih dimenzija 6,4 x 13,4 m, armiranobetonskih temelja i podne ploče, zidova od blok opeke, dvostrenog drvenog krovišta pokrivenog limom, ugrađene stolarije i bez izvedene fasade, visine do sljemena cca 5 m, te kotlovnica tlocrtnih dimenzija 4,2 x 7,55 m, armiranobetonskih temelja i podne ploče, zidova od blok opeke, jednostrenog drvenog krovišta pokrivenog limom, ugrađene stolarije i bez izvedene fasade, visine do sljemena cca 4,3 m. Također je očevidom utvrđeno da su kameni zidovi uz istočnu među preostali od građevina koje su prethodno uklonjene i na njihovom mjestu izgrađene nove. Nadalje, uz zapadnu među gradi se dvorišna građevina, tlocrtnih dimenzija 4,8 x 5,2 m, te su do dana očevida izvedeni AB temelji i podna ploča te dio zidova od blok opeke, a dio sjevernog zida je preostao od neke prijašnje građevine.
7.1. Tužitelji su izjavili kako su nekretninu kupili u prosincu 2024. te da je dio dvorišnih građevina bio urušen te da su u travnju započeli s građenjem novih dvorišnih građevina u tlocrtu u kojem su bile i stare te da su bili uvjereni da im je za to bila dovoljna uporabna dozvola izdana za stare građevine. Za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdana je uporabna dozvola od 5. veljače 2025.
8. Člankom 3. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17., 39/19., 125/19. i 145/24., dalje Zakon), propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.
8.1. Člankom 106. stavkom 1. Zakona, propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona, nije drukčije propisano.
8.2. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23.), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj tim Zakonom pri čemu rješenje na temelju toga odjeljka Zakona donosi građevinski inspektor te ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
8.3. Člankom 108. istog Zakona propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu sa ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje slijedećih inspekcijskih mjera i to: otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine, te obustavu građenja.
9. S obzirom da tužitelji nesporno za izgradnju predmetne građevine nemaju akt kojim se odobrava građenje (građevinsku dozvolu), jer su izvedeni radovi rekonstrukcije građevine, a što je opisano u točki 7. obrazloženja ove odluke, pravilno je prema ocjeni ovoga suda doneseno osporeno rješenje kojim je tužiteljima naloženo uklanjanje sporne građevine.
10. Nadalje okolnost da su tužitelji podnijeli zahtjev za ishođenje građevinske dozvole nije od utjecaja na zakonitost ovoga rješenja. Naime, isto eventualno može utjecati samo na izvršenje rješenja, jer je člankom 104. Zakona o državnom inspektoratu, propisano je da ako stranka izvrši obvezu iz inspekcijskog rješenja ili iz nekog drugog razloga prestane obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, inspektor će po službenoj dužnosti rješenjem obustaviti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja.
11. Sud nije prihvatio predloženi dokaz – saslušanje tužitelja, jer je isti zbog naprijed iznesenog nesvrsishodan i ne bi doveo do drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.
12. Budući da ni ostali prigovori sadržani u tužbi nisu od utjecaja na zakonitost osporenoga rješenja te s obzirom na sve naprijed navedeno i u postupku utvrđeno, Sud nalazi da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
13. Sud je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučio bez provođenja rasprave u ovom predmetnom upravnom sporu (članak 98. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine broj, 36/24. dalje ZUS). Pritom treba naglasiti da dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem saslušanja u konkretnom slučaju nema značaj izričitog zahtijevanja održavanja rasprave (odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž-661/21 i Usž-1094/21).
14. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a (točka I izreke).
15. Odluka o troškovima (točka II izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a.
U Zagrebu, 11. ožujka 2026.
Sutkinja
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
1. Odvjetnik Martin Milak, Varaždin, Ulica Ivana Cankara 3,
2. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba građevinske inspekcije, Varaždin, Kratka 1,
3. U spis