Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Ovr-356/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, po sucu Ines Kundić, kao sucu pojedincu, na prijedlog sudske savjetnice Adriane Budan, u pravnoj stvari ovrhovoditelja MČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenika JČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Renati Lukežić Juretić, odvjetnici u Rijeci, radi odgode prijenosa, 11. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika od 6. ožujka 2026. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se provodi na temelju Rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1 Ob – 795/2024-5 od 12. svibnja 2025. i Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 25. studenoga 2024. podnesenog Financijskoj agenciji 16. siječnja 2026., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka u iznosu od 200,00 eura kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 6. ožujka 2026. podnio ovome sudu prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, koji ima na računu kod banaka, na račun ovrhovoditelja, koja se provodi na temelju Rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1 Ob – 795/2024-5 od 12. svibnja 2025. i Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 25. studenoga 2024.
2. Ovršenik u prijedlogu u bitnome navodi da je podnio navedenu tužbu radi izmjene Plana o zajedničkoj skrbi nad mlt. djecom stranaka, a sve iz razloga što je predmetnim planom dogovorena podijeljena roditeljska skrb sukladno kojoj mlt. djeca borave tjedan dana kod oca, tjedan dana kod majke, a određena je obveza samo ocu, da plaća na ime uzdržavanja mlt. djece mjesečni iznos od ukupno 380,00 eura. Nadalje, da je podnio tužbu kojom predlaže izmjenu Plana u odnosu na utvrđenu obvezu uzdržavanja mlt. djece, dok u odnosu na roditeljsku skrb i susrete i druženja ne predlaže promjenu. Da maloljetna djeca stranaka borave tjedan dana kod oca (ovdje ovršenika), tjedan dana kod majke (ovdje ovrhovoditelja), i tako naizmjenično, što da bi značilo da su gledano na mjesečnoj razini, polovicu vremena kod oca polovicu kod majke, pa je nepošteno, nerealno i životno nelogično da je samo otac obvezan plaćati alimentaciju za djecu, dok majka nije, a jednako vremena provode kod oca kao i kod majke. Da je ovršenik u neznanju potpisao takav Plan, međutim kasnije da je shvatio da to ne samo da nije pošteno, nego nema niti smisla budući da bi prema tome otac trebao plaćati alimentaciju i za vrijeme kada djeca borave kod majke i za vrijeme kada djeca borave kod njega, a dogovorena je podijeljena roditeljska skrb. Da bi provedbom ovrhe ovršeniku bila počinjena nenadoknadiva šteta, odnosno teško nadoknadiva šteta jer da će mu se sa računa ustezati novčani iznos koji mu je potreban upravo za uzdržavanje djece, a o kojem ovaj sud tek mora donijeti odluku. Da je vjerojatno da bi ovršenik provedbom prijenosa trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu jer bi se ovršenikova djeca i on sam našao u financijskim, a time direktno i u egzistencijalnim problemima te predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama ovršenika za prijenos sredstava.
3. Odgovor na prijedlog nije dan na odgovor drugoj stranci zbog hitnosti postupka.
4. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu i ostale priloge koji prileže spisu, a koje je dostavio ovome sudu ovršenik, nesporno je da je protiv ovršenika ovrhovoditelj podnio predmetni zahtjev za izravnu naplatu temeljem ovršne isprave - Rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1 Ob – 795/2024-5 od 12. svibnja 2025.
5. Sukladno odredbi članka 210. stavak 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 dalje: OZ) na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe. To znači da ovršenik mora učiniti vjerojatnim postojanje nekog od razloga iz članka 65. stavak 1. toč. 1-11 OZ-a, koji mora biti kumulativno ispunjen s uvjetom da bi navedenim prijenosom novčanih sredstava ovršeniku nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta (članka 65 stavak 1 OZ-a).
6. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava je neosnovan.
7. Čl. 65. st.1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.- 11. navedenog članka zakona. Pritom je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl.65.st.1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl.65.st.1.toč.1.
– 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.
8. Ovršenik u prijedlogu navodi da bi mu provedbom ovrhe bila počinjena nenadoknadiva šteta, odnosno teško nadoknadiva šteta jer da će mu se sa računa ustezati novčani iznos koji mu je potreban upravo za uzdržavanje djece, i da bi se njegova djeca i on sam našao u financijskim, a time direktno i u egzistencijalnim problemima.
9. Sama vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome da li je ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa. Dakle na ovršeniku je da dokaže da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta jer ovrhovoditelj nema imovinu ili njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (primjerice; izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično).
9.1. Ovršenik niti ne navodi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za povrat novčanih sredstava ako pljenidba i prijenos budu prihvaćeni nedopuštenima niti je podnio bilo koji dokaz na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi nedostatnost imovine za eventualni povrat novčanih sredstava, slijedom čega nije dokazao niti vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
10. Obzirom da je prijedlog za odgodu prijenosa odbijen kao neosnovan, valjalo je na temelju odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a odbiti i zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka, te odlučiti kao u točki. II. izreke ovog rješenja.
11. Slijedom svega navedenog riješeno je kao u izreci.
U Rijeci, 11. ožujka 2026.
Sudac
Ines Kundić
Sudska savjetnica
Adriana Budan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana, od dana primitka prijepisa rješenja pismeno u tri primjerka putem ovog suda.
DNA:
- ovrhovoditelju
- pun. ovršenika
- Financijskoj agenciji
