Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-880/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice ŽĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] 9, zastupane po punomoćniku Nevenu Bastijančiću, odvjetniku iz Pule- Pola, protiv tuženika ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dejvidu Kazalcu, odvjetniku iz Poreča-Parenzo, zbog uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču- Parenzo poslovni broj P-829/2022-56 od 18. travnja 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana, dok se žalba tuženika uvažava, te se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P- 829/2022-56 od 18. travnja 2024.:

- potvrđuje u točki II. izreke

- preinačuje u točki I. izreke tako da se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: „Nalaže se tuženiku da je dužan trpjeti uklanjanje izgrađenog zida sagrađenog na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz među sa k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve po pravilima struke, sve u roku od 15 dana i sve pod prijetnjom ovrhe.“

- preinačuje u točki III. izreke tako da se nalaže tužiteljici da tuženiku plati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.612,14 EUR (tisuću šesto dvanaest eura i četrnaest centi) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:

«I Nalaže se tuženiku da je dužan trpjeti uklanjanje izgrađenog zida sagrađenog na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz među sa k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve po pravilima struke, sve u roku od 15 dana i sve pod prijetnjom ovrhe.

II Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

"Nalaže se tuženiku da je dužan trpjeti uklanjanje stope zida sagrađene na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neposredno uz nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve po pravilima struke, sve u roku od 15 dana i sve pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku da je dužan trpjeti uklanjanje materijala sa nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz nekretninu k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve po pravilima struke, sve u roku od 15 dana i sve pod prijetnjom ovrhe."

III Svaka stranka snosi svoje troškove.»

2. Protiv točaka II. i III. izreke presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene odredaba Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja preinači pobijane dijelove presude tako da u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice i dosudi joj naknadu parničnih troškova, a podredno da presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja u pobijanom dijelu na odlučivanje.

3. Protiv točke I. i dijela točke III. izreke presude kojom je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a, te predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu i preinači presudu u pobijanom dijelu tako da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, a obveže tužiteljicu da tuženiku naknadi parnični trošak uvećan za trošak žalbe ili podredno da presudu u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati u tom dijelu prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. U odgovoru na žalbu tuženika tužiteljica ocjenjuje da je žalba tuženika podnesena nakon roka te da ju treba odbaciti, a ukoliko ju sud ne odbaci tada ocjenjuje da ju treba odbiti kao neosnovanu.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

6. Tuženik u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu u dijelu koji pobija žalbom sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a tvrdeći da je ta bitna povreda počinjena time što je sud utvrdio da uvidom u fotografije i izjavu ZĆŠ nije utvrdio bitne činjenice za ovaj postupak, a sadržaj tih isprava ukazuje, po ocjeni tuženika, na neosnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice za uklanjanje spornog zida, pa se po ocjeni tuženika radi o proturječnosti između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

6.1. Ispitujući pobijanu presudu u smislu tako iznesenog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da žalbene tvrdnje tuženika nisu osnovane, jer se radi o ocjeni dokaza suda prvog stupnja, a ne o tome da bi sud u obrazloženju pobijane presude pogrešno citirao sadržaj izvedenih dokaza u odnosu na sadržaj fotografija i izjave ZĆŠ, a pogrešna ocjena dokaza ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ukazuje tuženik.

6.2. Ocjenjujući pravilnost presude po žalbama obje stranke po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja kao nespornu činjenicu među strankama utvrđuje da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik susjedne nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da na nekretnini tužiteljice već duži niz godina postoji sagrađena obiteljska kuća, a da je tuženik prije nekog vremena na svojoj nekretnini sagradio zid. Sud također kao nespornu činjenicu utvrđuje da je tuženik na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nasuo građevinski materijal/tampon, te da je ta nekretnina do 31. listopada 2019. bila u vlasništvu ZĆ, time da se je 31. listopada 2019. kao vlasnik upisalo trgovačko društvo Medicep d.o.o.

7.1. Na temelju provedenog geodetskog vještačenja sud utvrđuje da se sporni zid nalazi na kčbr. [katastarska čestica] te da je naslonjen na zgradu koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se temeljna stopa zida nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na nekretnini tužiteljice označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud također utvrđuje da na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema građevinskog materijala koji bi se naslanjao na nekretninu tužiteljice označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.2. Pozivom na odredbu članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 9/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.; dalje: ZV) sud utvrđuje da je time što je tuženik na svojoj nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagradio zid koji je naslonjen na tužiteljičinu zgradu izgrađenu na kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uznemirio tužiteljičino pravo vlasništva zbog čega mu pripada pravo na zaštitu od uznemiravanja. Na temelju pismene izjave ZĆŠ, ranije vlasnice nekretnine sada u vlasništvu tuženika, sud ocjenjuje da se ne može utvrditi da je tuženik imao pravo zid nasloniti na tužiteljičinu zgradu.

7.3. Kako je utvrdio da se sporna temeljna stopa zida ne nalazi na nekretnini tužiteljice, a niti na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji građevinski materijal koji bi bio prislonjen na nekretninu tužiteljice, sud ocjenjuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan u dijelu u kojem traži da se tuženiku naloži da trpi uklanjanje stope zida sagrađene na kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da trpi uklanjanje materijala sa nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Činjenična utvrđenja suda prvog stupnja kao pravilna prihvaća i ovaj sud, kao i primjenu materijalnog prava u odnosu na točku II. izreke presude, dok je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je u točki I. izreke usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice.

9. Odredbom članka 167. stavak 1. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. U smislu te odredbe tužiteljica je tužbenim zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja mogla jedino od tuženika tražiti da to uznemiravanje prestane, odnosno, u konkretnom slučaju mogla je tražiti da tuženik ukloni sagrađeni zid, obzirom da je tvrdila da je uznemiravanje počinjeno izgradnjom zida, dok je neosnovan njezin tužbeni zahtjev kojim traži da tuženik trpi uklanjanje izgrađenog zida, jer se radi o radnji koju može obaviti tuženik. Osim toga, tužiteljica u ovom postupku nije tvrdila da ima negativnu služnost u smislu odredbe članka 188. stavak 5. ZV-a, pa kako je u postupku utvrđeno da je tuženik zid sagradio na svojoj nekretnini, te je on u jednom dijelu samo naslonjen na zgradu koja se nalazi na nekretnini tužiteljice, tuženik nije mogao takvom izgradnjom zida uznemiriti vlasništvo tužiteljice pa bi i iz tog razloga tužbeni zahtjev tužiteljice sadržan u točki I. izreke bio neosnovan. Iz obrazloženih razloga žalbu tuženika protiv točke I. izreke trebalo je uvažiti, a presudu suda prvog stupnja u tom dijelu preinačiti primjenom odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a i tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan.

10. Kako je sud prvog stupnja utvrdio da se temeljna stopa izgrađenog zida nalazi na nekretnini tuženika, a ne na nekretnini tužiteljice, u tom dijelu sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev, jer izgradnjom temeljne stope zida na svojoj nekretnini tuženik nije mogao uznemiriti pravo vlasništva tužiteljice. Također, sud je pravilno primijenio materijalno pravo i u dijelu kojim je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na uklanjanje materijala s nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prije svega iz razloga što je utvrdio da na toj nekretnini ne postoji građevinski materijal koji bi bio prislonjen uz nekretninu tužiteljice, a osim toga u postupku je utvrđeno da tuženik nije vlasnik te nekretnine, zbog čega se u odnosu na njega ne može usvojiti tužbeni zahtjev kojim bi trpio uklanjanje materijala. Općenito, u konkretnom slučaju, zahtjevi tužiteljice za trpljenje neosnovani su, jer se zaštita od uznemiravanja prava vlasništva može tražiti jedino na način da se zahtijeva od tuženika da uznemiravanje prestane, dakle, u konkretnom slučaju, a s obzirom da je tužiteljica tvrdila da ju je tuženik uznemiravao izgradnjom zida, temeljne stope zida i navoženjem materijala, mogla je jedino tražiti da tuženik sruši zid i temeljne stope zida, te da makne navezeni materijal, a ne da trpi izvođenje tih radnji, pri čemu iz sadržaja tužbenog zahtjeva nije vidljivo tko bi te radnje trebao obaviti.

10.1. Iz obrazloženih razloga žalbu tužiteljice trebalo je odbiti kao neosnovanu, a presudu suda prvog stupnja u točki II. izreke potvrditi primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

11. Na temelju odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a ovaj sud je odlučivao o troškovima cijelog postupka.

11.1. Kako je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti, ona je primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a u obvezi tuženiku naknaditi troškove postupka. Kao potrebni u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a tuženiku su primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; dalje: Tarifa) dosuđeni slijedeći troškovi: sastav odgovora na tužbu u zatraženom iznosu od 132,72 eura (Tbr. 8.1. i Tbr. 54. Tarife), za zastupanje na ročištima 3. studenog 2020., 9. ožujka 2022. i 27. travnja 2022. u zatraženim iznosima od 132,72 eura za svako ročište (Tbr. 9.1. i Tbr. 54. Tarife), za zastupanje na ročištima 10. svibnja 2023. i 5. travnja 2024. u zatraženom iznosu od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9.1. i Tbr. 54. Tarife), te za sastavljanje podneska od 20. srpnja 2021. u zatraženom iznosu od 66,36 eura (Tbr. 8.1. i Tbr. 54. Tarife), te PDV na troškove zastupanja u iznosu od 249,31 eura (Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife) ili ukupno 1.246,55 eura.

11.2. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio s podnesenom žalbom pripadaju mu i troškovi za sastavljanje žalbe u iznosu od 250,00 eura (Tbr. 10.1. i Tbr. 54. Tarife), PDV u iznosu od 62,50 eura (Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife), te trošak plaćene pristojbe na žalbu u iznosu od 53,09 eura.

11.3. Ukupno je tužiteljica u obvezi tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka, uključujući i troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.612,14 eura.

Koprivnica, 11. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković